Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52014AE2242

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu — (COM(2014) 86 final)

OJ C 451, 16.12.2014, p. 64–68 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

16.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 451/64


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu

(COM(2014) 86 final)

(2014/C 451/10)

Izvjestitelj:

Paulo BARROS VALE

Dana 7. ožujka 2014., sukladno članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Komisija je odlučila savjetovati se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu

COM(2014) 86 final.

Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju, zadužena za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila dana 23. lipnja 2014.

Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje je usvojio na svom 500. plenarnom zasjedanju održanom 9. i 10. srpnja 2014. (sjednica od 9. srpnja), sa 189 glasova za i 6 suzdržanih.

1.   Zaključci i preporuke

1.1

EGSO pozdravlja Komunikaciju, kao što je bio slučaj i s prethodnim komunikacijama, iz 2010. i 2012. godine, jer smatra važnima inicijative koje mogu pridonijeti razvoju pomorskog i obalnog turizma.

1.2

EGSO, svjestan ograničenja koja postavlja Ugovor o funkcioniranju Europske unije, podupire aktivnosti koje se predstavljaju u Komunikaciji Komisije, no želi i sam iznijeti neke preporuke i upozorenja radi doprinosa pametnom, održivom i uključivom razvoju obalnog i pomorskog turizma, koji se promiče strategijom Europa 2020.

1.3

Europa mora iskoristiti svoje prirodne resurse i promicati svoje vrhunske lokalitete, na kojima su priroda i prostorno planiranje obalnih i pomorskih područja u skladu. Budući da obalno područje ima veliku stratešku važnost u pogledu ekoloških, gospodarskih i socijalnih aspekata, rješenje problema mora se iznaći u okviru integrirane politike održivog razvoja, u kojoj posebno važno mjesto zauzimaju prostorno planiranje, ravnoteža između iskorištavanja obnovljivih izvora energije i ostalih obalnih djelatnosti te ispunjavanje urbanističkih propisa. Ne smiju se zanemariti klimatske promjene, čiji se učinak osjeća i koje izazivaju povlačenje obale i tako pogađaju, ili čak i uništavaju, obalna područja, budući da su posrijedi duboke i dugotrajne promjene.

1.4

Sukladno svom prijašnjem stavu, EGSO opet promiče stvaranje europske agencije za turizam, u kojoj bi sudjelovale sve zainteresirane strane, poput turističkih saveza, turističkih regija, turističkih vlasti i sindikalnih organizacija iz turističkog sektora. Stvaranje ove organizacije može biti pokretač promocije Europe u svijetu.

1.5

Možda je kucnuo čas da se razmotri istinska zajednička politika za turizam, koja će, uz poštivanje područja slobode svake države članice, sagledati turistički sektor na sveobuhvatan način i tako uspostaviti sinergije i uskladiti politike svih država članica. Svake godine javljaju se nepovezane ideje koje nikad ne prerastu u nešto više zbog nedostatka umrežavanja i zajedničke strategije za turizam kojom bi se promicala, kao europska oznaka, tradicionalna i netradicionalna turistička odredišta, povijesna baština i gastronomija i koja bi istovremeno mogla služiti za upravljanje mogućim negativnim publicitetom koji se s vremena na vrijeme javlja.

1.6

Mora se iskoristiti sve veća masovnost turizma, koju itekako potpomaže pojava niskotarifnih aviokompanija, tako da se stvore ili promiču prometne mreže od područja koja pokrivaju zračne luke do udaljenijih područja te da se tako osigura kontinuitet teritorija i u turističke rute uključe udaljena područja, kako bi postala privlačna turistima i kako bi se, tijekom jednog putovanja, kombinirala gradska i obalna odredišta. Za poticanje mobilnosti ključno je da informacije o postojećim vezama budu dostupne na jednom mjestu. EGSO podsjeća da je hitno potrebna revizija zakonodavstva o odobravanju viza kojom bi se neeuropskom turistu olakšala mobilnost, posebice turistima iz Kine i drugih tržišta u usponu.

1.7

Treba posvetiti posebnu pozornost udaljenim područjima, posebice na sjeveru Europe, koja odlikuju izvrsni ekološki uvjeti, tako da se olakšaju prometne veze i osiguraju oprema, komunikacijske usluge i bežične internetske veze koje privlače turizam i doprinose trajnom nastanjivanju stanovništva u tim krajevima.

1.8

Prijeko je potrebno istinsko upravljanje turističkim lukama budući da su podaci o marinama i međusobnoj povezanosti luka manjkavi, što jahtama i brodovima za kružna putovanja otežava pristup. Neodgovarajuće upravljanje lukama predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju turizma te kretanju ljudi i dobara te Komisija taj problem može sagledati iz kuta politika za uspostavu jedinstvenog tržišta i slobodnog kretanja, uz ulaganje napora da se postojeći problemi prevladaju.

1.9

Eksponencijalni rast turizma brodskih kružnih putovanja stvara nove uvjete čiji učinak još nije dovoljno ispitan. Ako je porast priljeva turista u određene luke bitan za razvoj obalnog područja, od ključne je važnosti na najmanju moguću mjeru svesti negativne učinke koje takva vršna opterećenost može izazvati u posjećenim područjima. Treba se na odgovarajući način pripremiti za odgovor na rizike od zagađenosti vode i zraka uzrokovane gorivom koje ispuštaju veliki brodovi za kružna putovanja te na ekološke rizike izazvane posjetom tisuća ljudi turističkim odredištima. Treba također poduzeti napore u cilju koordinacije informacija o lukama pristajanja tih brodova i lokalnog turizma kako bi se izbjegao istodoban priljev turista s brodova za kružna putovanja i drugih turista čiji se posjet može organizirati u drugo doba dana.

1.10

Prijedlog o ispitivanju obrazovnih potreba i stvaranju odjeljka za „plava radna mjesta” na portalu EURES je bitan, no od ključne je važnosti djelovanje Komisije u pogledu opsežnog oglašavanja tog ispitivanja i podizanja svijesti u državama članicama da u svoje unutarnje obrazovne politike uvrste njegove rezultate. Mjere osposobljavanja koje treba podupirati i koje nisu usmjerene samo na zaposlenike poduzeća i institucija povezanih s turizmom već i na poduzetnike iz turističkog sektora moraju, osim tema koje vode k poboljšanju kvalitete turističke usluge, obuhvaćati i teme koje promiču Europu kao turističko odredište. Treba naglasiti da se svijest o važnosti turizma, europske baštine i okoliša mora buditi još u obaveznom školovanju; mlade treba odgajati od rane dobi.

1.11

Nadalje, u pogledu problematike turizma brodskih kružnih putovanja, Europa mora s pozornošću pratiti politike zapošljavanja koje provode poduzeća za kružna putovanja. Zaposlenost mladih u Europi može se i mora zaštiti u rastućem sektoru koji ima velik potencijal zapošljavanja.

1.12

EGSO opet naglašava važnost odredbi kojima bi se odgovorilo na izazove u turističkom sektoru, a posebice u obalnom i pomorskom turizmu poput:

promicanja europske platforme za pružanje cjelovitih podataka o cestovnim, željezničkim, pomorskim i zračnim vezama – teškoće povezane s mobilnošću turističkih tokova koče razvoj udaljenih regija s visokim turističkim potencijalom, posebice na sjeveru Europe, zbog manjka podataka o raspoloživom prijevozu, teškoća povezanih s usklađivanjem različitih vrsta prijevoza ili čak nedostatka prijevoza;

promicanja prirodnog i održivog turizma, socijalnog turizma, pomorskog, kulturnog i sportskog turizma, poslovnih putovanja, zdravstvenog ili terapijskog turizma, povijesnog, kulturnog, vjerskog ili gastronomskog turizma;

poticanja turizma usmjerenog na osobe starije životne dobi i osobe s invaliditetom, osobe ograničene pokretnosti ili s posebnim potrebama;

prepoznavanja kulturnog nasljeđa Europe i njezine jedinstvene baštine, koja nas razlikuje od ostalih regija, zaštite te baštine i promicanja Europe kao vrhunskog turističkog odredišta;

stavljanja naglaska na promicanje sigurnosti koju Europa svojim gostima nudi u pogledu putovanja i boravka, kvalitete vode i sigurnosti hrane, medicinsko-farmaceutskih i bolničkih usluga, osobne sigurnosti i poštovanja građana i njihovih temeljnih prava.

1.13

EGSO se zalaže da se provede istraživanje o sklonostima turista koji posjećuju ili namjeravaju posjetiti Europu, o tome što im se svidjelo, a što nije, o razlozima zbog kojih bi se vratili ili koji ih potiču da to ne učine te o razlozima zašto im se više sviđaju neeuropska odredišta. To bi istraživanje, koje bi provodili različiti turoperatori, luke i marine, turističke udruge i vlasti te europske vlade i vlasti, omogućilo da se, u svrhu potpore donošenju odluka i oblikovanju zajedničkih strategija razvoja turističkog sektora, upoznaju ponašanje i odlike turista.

1.14

EGSO osim toga traži da se, u okviru rasprava o turizmu i mjera koje treba poduzeti, uspostavi veza između pomorskog i obalnog s jedne te riječnog turizma s druge strane, uz iskorištavanje uvjeta koje rijeke i ušća nude kao dopunu aktivnostima obalnih područja. Iskorištavanje potencijala rijeka pruža mogućnost razvoja novih proizvoda poput kružnih putovanja povezanih s gastronomijom, seoskog turizma i ekoturizma, dok se na ušćima, područjima od velike krajobrazne i obrazovne vrijednosti, nudi mogućnost promatranja ptica i biološke raznolikosti koja obilježava te lokalitete.

2.   Uvod

2.1

Ova komunikacija, koja slijedi komunikaciju iz 2010. godine (1) u kojoj se najavljuje strategija za održiv obalni i pomorski turizam te komunikaciju iz 2012. godine o „Plavom rastu: prilike za održiv morski i pomorski rast” (2), bavi se jednim od pet sektora plave ekonomije koji su identificirani kao prioritetni – sektorom obalnog i pomorskog turizma.

2.2

Već je ustanovljeno da sektor obalnog i pomorskog turizma predstavlja važan lanac vrijednosti koji može potaknuti rast i otvoriti radna mjesta na održiv način. Obalni i pomorski turizam predstavlja najveću pomorsku djelatnost u Europi te je u njemu zaposleno gotovo 3,2 milijuna osoba, a gotovo polovicu čine mladi. Sa 183 milijarde eura bruto dodane vrijednosti, ovaj sektor većinom čine mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća te u njemu posluje više od trećine svih europskih poduzeća povezanih s turizmom.

2.3

U Komunikaciji se pokušavaju utvrditi izazovi s kojima se ovaj sektor suočava, a oni su sljedeći: poticanje uspješnosti i konkurentnosti, na temelju boljeg znanja, uz rješavanje pitanja nestalnosti potražnje i postojeće fragmentiranosti sektora; promicanje vještina i inovacija; jačanje održivosti, s naglaskom na probleme povezane s pritiscima na okoliš, promicanje inovativne, održive i visokokvalitetne ponude te otkrivanje prilika u geografski uvjetovanim područjima, odnosno otočnim i udaljenim regijama.

2.4

Komunikacija se bavi i pitanjima povezanim s primjenom fondova Zajednice i integracijom politika Europske unije s učinkom na obalni i pomorski turizam.

3.   Opće napomene

3.1

Plavi rast, koji spaja tradicionalne sektore sa sektorima u razvoju i usponu, predstavlja složen i ambiciozan izazov s kojim se treba suočiti na temelju cjelovitog pristupa. Pri iskorištavanju potencijala obalnih zona treba voditi računa o interesima raznih sektora koji u tom postupku sudjeluju, uz uzimanje u obzir ekoloških pitanja. Posebnu pozornost treba pridavati prostornom i pomorskom planiranju, koji uvjetuju turističku ponudu. Skreće se pozornost na međusektorsku dimenziju u pristupu ovoj problematici budući da je bez očuvanja prostora i zaštite okoliša nemoguć razvoj obalnog ili bilo kojeg drugog turizma. Budući da se s pravom pridaje važnost obnovljivim izvorima energije, njihovo korištenje treba snažno poticati. Posebnu pozornost treba posvetiti odabiru lokacije objekata, kako se ne bi onemogućio razvoj pomorsko-turističkih djelatnosti. Treba izbjegavati izgradnju nuklearnih elektrana u turističkim područjima.

Ravnotežu obalnih područja treba promatrati kroz dinamičnu prizmu budući da meteorološke pojave i ljudsko djelovanje neprekidno donose promjene. Prirodni resursi predstavljaju temelj gospodarstva te se prema njima, kao i prema inovacijama, treba odnositi kao prema stupu pametnog i socijalno uključivog razvoja.

3.2

Glavni problemi turizma prisutni su dugi niz godina te se odnose na prevladavanje izazova povezanih sa sezonskom naravi turizma, nesigurnim radnim mjestima i slabo kvalificiranom radnom snagom (posebice u slučaju mladih), pomanjkanjem ponude novih inovativnih proizvoda, teškim pristupom financiranju, posebice u slučaju mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća. Stoga je od ključne važnosti uspostava europskog političkog okvira za razvoj turizma, istinske europske politike za turizam, koja će usmjeravati zajedničke razvojne strategije, uz poštovanje slobode država članica da razvijaju vlastite politike na nacionalnoj razini.

3.3

Borba protiv sezonske naravi obalnog i pomorskog turizma mora se temeljiti na ponudi novih proizvoda koji će privući nove potrošače, posebice izvan glavne sezone. Moguća rješenja za povećanje stope izvansezonske popunjenosti turističkih kapaciteta, što doprinosi trajnom nastanjivanju stanovništva u područjima ovisnima o turizmu, uključuju razvoj novih proizvoda namijenjenih turizmu za osobe starije životne dobi ili prikraćene skupine, iskorištavanje potencijala nautičkog turizma, bila to rekreativna plovidba (jedrenje i motorni čamci), nautički sportovi (jedriličarstvo, jedrenje na dasci, kitesurf, daskanje, bodyboard, veslanje, kajakaštvo, skijanje na vodi, motonautički sportovi, sportski ribolov, podvodni ribolov ili ronjenje, uključujući ronjenje na brodskim olupinama) ili brodski izleti i kružna putovanja, te razvoj turizma povezanog s talasoterapijom ili golfom i prirodnog turizma. Suzbijanju sezonskog karaktera turizma i privlačenju mladih u ova područja mogu doprinijeti i podrška, posebice u udaljenim područjima, razvoju novih industrija usmjerenih na turizam, u kojima će se upotrebljavati proizvodi s obalnih područja, te sveopća dostupnost širokopojasnih mreža.

3.4

Lokalni sportski klubovi već su u velikoj mjeri razvili neke manje tradicionalne aktivnosti povezane s nautičkim aktivnostima te se njihova znanja i iskustva mogu iskoristiti. Potpora nautičkom turizmu mora postati stvarnost, pri čemu to područje treba zakonski urediti, stvoriti novu infrastrukturu ili modernizirati postojeću te otvoriti nove mogućnosti koje će omogućiti takve vidove ponude, iznimno privlačne netradicionalnim turistima.

Pomorski i obalni turizam u mnogim je mjestima povezan s riječnim turizmom. Ta se povezanost ne smije zanemariti te se preporučuje utvrđivanje zajedničkih razvojnih strategija. U tom pogledu treba poticati rekreativnu nautiku, i to razvojem novih proizvoda koji udružuju potencijal aktivnosti na moru i na rijekama.

3.5

Na turizam se ne smije gledati kao na izoliranu pojavu, već ga treba doživljavati kao sektor na koji utječu razne politike EU-a, a posebice politike za promet, zapošljavanje, obrazovanje, okoliš, inovacije, sigurnost, potrošače itd. Odgovor na probleme treba biti cjelovit jer mjere raznih politika izravno utječu na rezultate ovog sektora.

3.6

S obzirom na to da nema ovlasti za izravno djelovanje u turističkom sektoru, Komisija može riješiti neke od utvrđenih problema donošenjem mjera u području svojih ovlasti, koje uključuju promicanje unutarnjeg tržišta, posebice u pogledu slobodnog kretanja ljudi i dobara te ciljeva za stvaranje jedinstvenog tržišta; riječ je o problemima koji nadilaze granice turizma i zadiru u druga područja u kojima je djelovanje Komisije ne samo moguće već i poželjno.

4.   Posebne napomene

4.1

Informacije o turističkom sektoru nisu okupljene, što otežava istraživanja i procjene, bilo zbog manjka podataka, bilo zbog manjka specifičnih pokazatelja koji bi omogućili njihovu usporedbu. EGSO pozdravlja namjeru da se ovaj nedostatak ispravi, no skreće pozornost na činjenicu da je od komunikacije iz 2010. godine u kojoj se utvrđuje taj problem na tom polju postignut veoma malen napredak.

4.2

Nastojanja Komisije u pogledu promicanja kvalitetnog turizma koji Europa nudi mogu dati doprinos ublažavanju problema sezonskog karaktera turizma i s time povezanih socijalnih i gospodarskih problema. Europa se suočava s konkurencijom novih odredišta u zemljama u usponu, koje nude primamljive niske cijene no ne i jednake uvjete u pogledu sigurnosti ili kulturnog bogatstva. Promicanje Europe kao turističkog odredišta mora se temeljiti na kvaliteti kao razlikovnom čimbeniku i na onome u čemu Europa prednjači: njezinu jedinstvenom kulturnom bogatstvu, sigurnosti, raznovrsnosti usluge, poštovanju prava građana, dostupnosti osobama s invaliditetom ili posebnim potrebama te dostupnosti telekomunikacijskih usluga i bežičnih internetskih mreža. Prepoznavanje značenja kulturne baštine Europe i njezina zaštita od strateške je važnosti za razvoj održivog i uključivog turizma.

4.3

Posebnu pozornost treba pridati i turizmu usmjerenom na osobe starije životne dobi. U svijetu u kojem je starenje stanovništva stvarnost, pri određivanju turističkih strategija posebno mjesto mora zauzimati turizam povezan sa zdravljem te kulturnom i prirodnom baštinom. Naposljetku, upravo turisti stariji od 50 godina najviše troše, a turisti starije životne dobi imaju najviše vremena za putovanja i na to se najradije odlučuju izvan glavne sezone.

4.4

Tržište kružnih putovanja doživjelo je znatan uspon. Međutim, stvarni je učinak na obalne aktivnosti u lukama pristajanja brodova neznatan budući da su zaustavljanja kratka, a oglašavanje lokalne ponude neučinkovito. Bitno je promicanje dijaloga između brodarskih kompanija za kružna putovanja, luka i zainteresiranih stranaka obalnog turizma koji se predlaže u Komunikaciji te do njega mora doći u okviru razvoja transnacionalnih i međuregionalnih partnerstava, mreža, klastera i strategija pametnih specijalizacija za sprečavanje fragmentacije sektora. Učinkovitost umrežavanja je stvarnost koju turizam ne smije zanemariti. Taj vid potpore mogao bi se promicati u sklopu buduće djelatnosti predložene europske agencije za turizam, koja bi poslužila kao platforma za široku raspravu o problemima koji muče ovaj sektor i kao temelj za umrežavanje i suradnju.

4.5

Osposobljavanje kvalificirane radne snage od presudne je važnosti za održiv i uključiv rast. Turistički sektor posebno se suočava s teškoćama u pogledu kvalificirane radne snage budući da u njemu velik broj mladih pronalazi sezonske i nestabilne poslove, s malim mogućnostima profesionalnog napretka. EGSO pozdravlja stvaranje odjeljka za „plava radna mjesta” na portalu EURES kao i ispitivanje obrazovnih potreba u turističkom sektoru te zahtijeva da se države članice pozove da rezultate ispitivanja uključe u promicanje mogućnosti osposobljavanja, koje se financiraju iz Europskog socijalnog fonda i drugih privatnih inicijativa, kao i da se potiče umrežavanje postojećih škola i predlaganje projekata povezanih s turističkim sektorom pod okriljem programa Erasmus+. Potrebno je uključiti i osposobljavanje poduzetnika iz turističkog sektora koje će im omogućiti da upoznaju i usvoje dobre upravljačke prakse, osvježe znanje o važećem zakonodavstvu i o uporabi informatičkih tehnologija te im podignuti svijest o okolišu i specifičnim problemima turističkog sektora.

4.6

Što se tiče problema različitih uvjeta koje države članice postavljaju u pogledu sposobnosti za upravljanje plovilima, EGSO smatra da Komisija griješi jer su prijedlozi nedovoljno ambiciozni. Ako je točno da Komisija u području turizma ima ograničene ovlasti, to ne vrijedi za pitanja povezana sa slobodnim kretanjem ljudi i stvaranjem jedinstvenog tržišta, koja pokrivaju ovo područje.

4.7

Treba poticati uporabu inovativnih sustava upravljanja putem portala inicijative za informacijske i komunikacijske tehnologije u turističkom poslovanju ICT and Tourism Business. Skreće se pozornost da taj portal, kao ni druge internetske stranice povezane s turizmom, poput Virtualnog turističkog opservatorija, platforme Tourism Link ili platforme eCalypso, nisu prevedeni na sve jezike, što korisnike iz određenih zemalja može priječiti u korištenju ili odvraćati od korištenja.

4.8

Održivost obalnog i pomorskog turizma mora se temeljiti na potpunom poštovanju okoliša, uz vođenje računa o povezanosti kopnenih i pomorskih područja. Jačanje održivosti putem predloženih mjera od velike je važnosti za razvoj novih proizvoda koji će uključivati bogatstvo europske baštine i poštovanje okoliša. Još se jednom pokazuje da su mjere koje treba razviti u drugim područjima, poput okoliša, mora i prometa, povezane s turizmom te Komisija u tim inicijativama mora obratiti posebnu pozornost na posljedice za turistički sektor.

4.9

EGSO pozdravlja uključivanje turizma u specifične ciljeve programa COSME 2014. – 2020. te to doživljava kao važnu priliku za razvoj turističkog sektora putem promicanja projekata međunarodne suradnje i usvajanja održivih modela turističkog razvoja koje promiču Europska odredišta izvrsnosti. EGSO se slaže i s izradom internetskog vodiča s pregledom glavnih mogućnosti financiranja, s obzirom na međusektorsku narav inicijativa u području turizma. Još se jednom skreće pozornost na moguće jezične barijere i shodno tomu teškoće pri uporabi i tumačenju internetskog vodiča.

Bruxelles, 9. srpnja 2014.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

HENRI MALOSSE


(1)  COM(2010) 352 final – Mišljenje EGSO-a: SL C 376 od 22.12.2011., str. 44.

(2)  COM(2012) 494 final – Mišljenje EGSO-a: SL C 161 od 6.6.2013., str. 87.


Top