Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52014AE1791

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim mjerama kojima se poboljšava otpornost kreditnih institucija EU-a — COM(2014) 43 final – 2014/0020 (COD)

OJ C 451, 16.12.2014, p. 45–50 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

16.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 451/45


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim mjerama kojima se poboljšava otpornost kreditnih institucija EU-a

COM(2014) 43 final – 2014/0020 (COD)

(2014/C 451/07)

Izvjestitelj:

Edgardo Maria IOZIA

25. veljače i 27. ožujka 2014., Europski parlament, odnosno Vijeće, sukladno članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odlučili su savjetovati se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o

Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim mjerama kojima se poboljšava otpornost kreditnih institucija EU-a

COM(2014) 43 final – 2014/0020 (COD)

Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju, zadužena za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila 23. lipnja 2014.

Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje usvojio na svom 500. plenarnom zasjedanju održanom 9. i 10. srpnja 2014. (sjednica od 9. srpnja), s 97 glasova za, 1 protiv i 3 suzdržana.

1.   Zaključci i preporuke

1.1

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) izražava snažnu podršku strukturnim reformama bankarskog sustava budući da ih smatra najznačajnijom od mnogih zakonodavnih inicijativa koje su pokrenute zbog financijske krize. EGSO ističe činjenicu da su ove reforme prve čiji je cilj temeljita regulatorna reforma same srži bankarskog sustava i dovršetak bankarske unije. Nadalje, mogu snažno doprinijeti vraćanju povjerenja javnosti i poduzeća i, u cilju odgovarajućeg financiranja gospodarstva, jačanju europskoga bankarskog sustava i smanjenju rizika od bankarske zaraze.

1.2

EGSO je uvjeren u krajnju nužnost ove uredbe koja će redefinirati upravljanje složenim rasponom bankarskih i financijskih usluga. Odboru je jasno da predložena uredba neće biti dovoljna kako bi se izbjegla još jedna kriza. To zahtijeva velike promjene u financijskoj kulturi i promicanje etičkih načela u svakodnevnom poslovanju u financijskom sektoru. Svi bi se dionici trebali uključiti u izgradnju novoga financijskog i gospodarskog sustava kako bi stvorili održiv i otporan financijski sektor te na najbolji mogući način uravnotežiti interese svih zainteresiranih strana. Imajući taj cilj u vidu, EGSO podržava i ohrabruje postizanje širokog sporazuma za pokretanje gospodarstva i obnovu povjerenja u financijske institucije te poziva Komisiju da promiče socijalni pakt za održive financije. Zaposlenici, uprava, dioničari, ulagači, obitelji, mala i srednja poduzeća, industrijske grane i komercijalni potrošači trebaju postići stabilan i pravedan sporazum kako bi stvorili industriju financijskih usluga usmjerenu na razvoj blagostanja, podržavanje realnog gospodarstva, rast i kvalitetna radna mjesta, zaštitu okoliša i izbjegavanje neželjenih negativnih socijalnih posljedica.

1.3

EGSO ukazuje na potrebu da se osigura da nacionalne vlasti koriste jedinstvene kriterije te preporučuje homogen pristup primjeni ovog zakonodavstva na razini EU-a, po mogućnosti usklađen s nacionalnim vlastima trećih zemalja.

1.4

EGSO izražava sumnje u vezi s odlukom da se dopusti istodobno postojanje različitih nacionalnih propisa i regulative EU-a. EGSO je mišljenja da takav okvir možda ne bi mogao jamčiti jedinstvenu primjenu novih pravila. Slaže se s prijedlogom da se ovo odstupanje odnosi samo na zakonodavstvo na snazi danom objave Prijedloga uredbe, pod uvjetom da se jamči potpuna istovrijednost s odredbama uredbe.

1.5

EGSO smatra da je Komisijin Prijedlog uredbe primjeren i učinkovit odgovor, usmjeren na odvajanje aktivnosti komercijalnog bankarstva od investicijskih aktivnosti. Doista, odabrano rješenje, u usporedbi s alternativama predviđenim u nekim zemljama, temelji se na dijalogu i procjeni, što omogućuje da se izbjegnu proturječnosti s univerzalnim bankarskim modelom kroz njegovo očuvanje te djelovanjem isključivo u slučaju pretjeranih rizika povezanih s ovim modelom.

1.6

EGSO naglašava kako se utjecaj predloženog zakona o radnim mjestima nije razmotrio na odgovarajući način. Stotine tisuća radnih mjesta moglo bi biti izgubljeno zbog sveukupne regulative o financijskim uslugama i neprihvatljivo je da nisu planirane nikakve mjere kojima bi se smanjio znatan izravan i neizravan utjecaj na društvo. Uredba koju razmatramo mogla bi imati ograničen izravni učinak no utjecaj koji bi mogla imati na aktivu poduzeća odrazio bi se na čitav financijski sustav. S druge strane, treba priznati da će smanjenje rizika banaka imati pozitivan učinak na realno gospodarstvo te time, bez sumnje, i na ukupnu zaposlenost.

1.7

Postoji ozbiljan razlog za zabrinutost da će se troškovi prebaciti na zaposlenike. Premda je Komisija uzela u obzir ovaj aspekt u procjeni učinka, čini se da se u reformi ovom problemu dalo malo prostora. Istina je da reforma obuhvaća područja aktivnosti koja su manje radno intenzivna, no neizravni učinci reforme potaknut će stvaranje politika smanjivanja troškova koje mogu izazvati nova otpuštanja radnika, kao što su najavile utjecajne bankarske institucije.

1.8

U igri su mnoge snage (financijski lobiji, velike države članice, potrošači i ulagači, kućanstva, velika i mala poduzeća, udruge itd.) i interesi koji se uvelike razlikuju. Lekcija naučena iz vremena kada su prevladavala pravila financijskog sustava trebala bi sada biti jasna: prevladavati mora javni interes. Komisija stoga zagovara promjenu taktike koja u središte stavlja zajednički interes, na način koji uravnotežuje interese svih dionika, jer je uvjerena da je to jedini način na koji reforma može učinkovito djelovati.

1.9

Kako bi se osigurao održiv financijski sustav, EGSO je uvjeren da treba osigurati „strpljivo financiranje” koje po svaku cijenu zaustavlja traženje kratkoročnih profita i daje prednost učinkovitosti i dugoročnoj stabilnosti. Uredba predlaže promjenu poslovnog modela.

1.10

EGSO vjeruje da bi Komisija trebala posvetiti veću pozornost ulagačima i zaposlenicima, kojima dosad nije posvećena velika pažnja u okviru reforme. Dugoročno, održivost sustava osigurava se obnovljenim povjerenjem koje stvara sigurnije okruženje, kako za ulagače, tako i za zaposlenike, aktivnim stranama u procesu upravljanja rizicima.

1.11

EGSO vjeruje kako je fleksibilnost u primjeni uredbe valjano i primjereno načelo. „Bioraznolikost” (1) bankarskog poslovanja je zapravo jamstvo stabilnosti i učinkovitosti sustava. Ipak, EGSO želi naglasiti da se to ne smije shvatiti kao proizvoljna primjena pravila.

1.12

EGSO savjetuje Komisiju da u svoju procjenu učinka uključi detaljnu procjenu interakcije ključnih odredbi predloženih u ovoj uredbi s drugim nedavno poduzetim inicijativama poput „paketa CRD IV”, Direktive o oporavku i sanaciji banaka (BRRD), jedinstvenim europskim sanacijskim mehanizmom (SRM) itd., kao i procjenu rizika kretanja prema bankarstvu u sjeni.

1.13

EGSO se zalaže za čvrstu suradnju i usklađenost aktivnosti praćenja između Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i nacionalnih vlasti, koje dobro poznaju tržišta i koje će igrati ključnu ulogu u upravljanju novim europskim financijskim sektorom nakon reforme.

2.   Prijedlog uredbe

2.1

Prema Komisiji, riječ je o prijedlogu koji je ključan dio odgovora EU-a na rješavanje problema povezanih s bankama koje su prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje. Cilj mu je spriječiti da se ostvare preostali neupravljani rizici u bankarskom sustavu Unije. Spriječit će širenje aktivnosti osobito špekulativnih djelatnosti.

2.2

Cilj ovog Prijedloga uredbe je spriječiti sistemski rizik, financijski stres ili propadanja velikih, složenih i međusobno povezanih subjekata u financijskom sustavu, a posebice kreditnih institucija, te ispuniti sljedeće ciljeve:

(a)

smanjiti prekomjerno preuzimanje rizika unutar kreditne institucije;

(b)

ukloniti materijalne sukobe interesa među različitim dijelovima kreditne institucije;

(c)

izbjegavati lošu raspodjelu sredstava i poticati pozajmljivanje realnom gospodarstvu;

(d)

pridonositi nenarušenim uvjetima tržišnog natjecanja za sve kreditne institucije na unutarnjem tržištu;

(e)

smanjiti međusobnu povezanost unutar financijskog sektora koja uzrokuje sistemski rizik;

(f)

olakšati učinkovito upravljanje kreditnom institucijom te praćenje i nadzor i

(g)

olakšati propisno rješavanje i oporavak grupe.

Ovom uredbom utvrđuju se pravila:

(h)

o zabrani trgovanja za vlastiti račun;

(i)

o razdvajanju određenih djelatnosti trgovanja.

2.3

Ostale vrste dodatnih financijskih usluga/proizvoda (sekuritizacija, korporativne obveznice, izvedenice itd.) stoga bi i dalje trebale biti dopuštene.

3.   Preliminarne napomene

3.1

Komisija procjenjuje da, u državnim potporama, kao rezultat spašavanja u financijskom sektoru, financijska kriza košta vlade EU-a oko 1,6 bilijuna eura (13 % BDP-a EU-a).

3.2

Bankarski sektor EU-a vrlo je koncentriran: 14 europskih bankarskih grupacija navodi se kao globalno sustavno važne financijske institucije (SIFI), a 15 europskih bankarskih grupacija posjeduje 43 % tržišta u pogledu veličine imovine što predstavlja 150 % BDP-a EU-a, dok prvih 30 grupacija posjeduje 65 % imovine!

3.3

Financijska kriza, koja je započela u SAD-u, ali je zahvatila europski sustav poput tsunamija, imala je mnoge uzroke, no glavnima se mogu smatrati prekomjerno preuzimanje rizika, pretjerane financijske poluge, nedovoljni zahtjevi za kapital i likvidnost te složenost cjelokupnog bankarskog sustava.

3.3.1

U listopadu 2012. godine, Liikanen grupa zaključila je da je potrebno zahtijevati pravno odvajanje određenih, posebno riskantnih financijskih aktivnosti, od banaka koje primaju depozite unutar bankarske grupe. Aktivnosti koje treba odvojiti uključivale bi trgovanje za vlastiti račun vrijednosnim papirima i izvedenicama te neke druge aktivnosti usko povezane s tržištima vrijednosnih papira i izvedenica (2).

3.4

Ovim prijedlogom Komisija želi smanjiti dodatke na rizik u bankovnom sustavu i staviti pod kontrolu potencijalno špekulativne poslove. On se treba razmotriti zajedno s povezanom uredbom o financijskim transakcijama vrijednosnih papira za trgovanje (3) koja želi takozvano „bankarstvo u sjeni” učiniti manje nerazumljivim. Na kraju 2012. godine, ukupna imovina bankarstva u sjeni iznosila je 53 bilijuna eura, što predstavlja oko pola imovine međunarodnog bankarskog sustava i koja je uglavnom bila koncentrirana u Europi, s oko 23 bilijuna eura, a u SAD-u iznosila je 19,3 bilijuna eura. Ove su brojke impresivne u odnosu na ukupan BDP EU-28, koji nije prešao 13,071 bilijuna eura 2013. godine (Eurostat).

3.5

McCarthy rezolucija Europskog parlamenta (4) navodi niz temeljnih načela te između ostaloga navodi da „temeljno načelo bankarske reforme mora biti da isporuči siguran, stabilan i učinkovit bankarski sustav koji služi potrebama realnog gospodarstva, kupaca i potrošača (...) strukturna reforma mora poticati gospodarski rast podržavanjem pružanja kredita za gospodarstvo, posebno malim i srednjim poduzetnicima i novoosnovanim poduzećima, osigurati veću otpornost protiv mogućih financijskih kriza, povratiti povjerenje u banke i ukloniti rizike za javne financije; (...) učinkovit bankarski sustav mora osigurati promjene u bankarskoj kulturi kako bi se smanjila složenost, pojačalo tržišno natjecanje, ograničila međusobna povezanost rizičnih i komercijalnih aktivnosti, poboljšalo korporativno upravljanje, stvorio odgovoran sustav primitaka, omogućilo učinkovito rješavanje problema u bankama i oporavak, ojačao kapital banaka i dostavio kredit realnom gospodarstvu”.

Novi nadzor međunarodnih tržišta izronio je jači, dalekosežniji te, prije svega, s više ovlasti nego ranije, uz manju slobodu odlučivanja i bolja jamstva za tržište i krajnje korisnike.

4.   Ključne točke savjetovanja

4.1

Odbor smatra da je Komisija na dobrom putu, ali da bi bilo korisno predstaviti joj neke stavove koji su se pojavili tijekom rasprave s različitim dionicima, a o kojima se možda nije dovoljno razmislilo. EGSO joj stoga skreće pozornost na neke od ključnih pitanja dionika. Oni ne predstavljaju u potpunosti stavove EGSO-a, ali ipak zaslužuju da se o njima pouzdano izvijesti.

4.2

Ova reforma općenito je dobro prihvaćena. Zapravo većina smatra da su zabrana trgovanja za vlastiti račun i odvajanje tradicionalnih djelatnosti od djelatnosti trgovanja pravi instrumenti za ograničavanje špekulacija financijskim proizvodima i za poticanje kreditne aktivnosti banaka, ključnog izvora za financiranje srednjih i malih poduzetnika, koja je znatno opala u posljednjih nekoliko godina zbog politika koje se odnose na špekulacije u trgovini.

4.3

Za primjenu reforme važno je zadovoljiti širok spektar poslovnih modela kako bi se osiguralo da lokalne banke mogu nastaviti služiti lokalnim gospodarstvima.

4.4

Poslovni model uzajamnih i zadružnih banaka zaslužuje posebnu pozornost. Vjeruje se da reforma nije posebno prilagođena ili prilagodljiva njihovoj specifičnoj mreži. Primarna je zabrinutost da bi reforma mogla narušiti način na koji one rade i njihovu sposobnost da svakodnevno budu prisutne na terenu kako bi pružale podršku realnom gospodarstvu. Preporuka je stoga sačuvati njihov specifični karakter i različite načine poslovanja.

4.5

Reforma, zajedno uz brojne mjere koje je Komisija poduzela u posljednjih nekoliko godina, povećat će transparentnost pojedinih transakcija i bankarskog sustava u cjelini, ali će i povećati njihove ukupne troškove na različitim razinama. U tom pogledu, rasprava je jasno pokazala potrebu za cjelokupnom procjenom učinka financijskih regulatornih reformi, unatoč svijesti o složenosti takve procjene.

4.6

Postoji bojazan da bi se ovi troškovi, kako se često događa, mogli prenijeti na krajnje korisnike financijskih usluga. Razvila se rasprava o tome bi li očekivani pozitivni učinci novih mjera, na primjer u smislu stabilnosti bankarskog sustava, mogli biti manji od štetnih učinaka.

4.7

U pogledu sustava zaštite zviždača, Odbor i oni socijalni partneri koji su spomenuli problem, pohvalili su Komisiju zbog iznesenog sustava pravila. Pojavili su se zahtjevi da se jasnije definira pojam „odgovarajuća zaštita” (čl. 30.) te da se pojasni proširenje predloženih pravila na sve zaposlenike, što bi ih potaknulo i motiviralo da prijave svaki prekršaj.

4.8

U pogledu sankcija (čl. 28. i čl. 29.), zagovara se da odgovornost za bilo kakav prekršaj treba odrediti prvenstveno na razini institucije, u smislu upravljanja, a ne pojedinca.

4.9

S druge strane, u odnosu na sustav primitaka zagovara se eksplicitno pozivanje na odredbe čl. 69. Direktive o kapitalnim zahtjevima IV.

5.   Napomene EGSO-a

5.1

EGSO pozdravlja mjere navedene u Prijedlogu Komisije te se slaže da je uredba pravi izbor pravnog instrumenta jer odgovara svrsi harmonizacije jedinstvenog tržišta kako bi se izbjegla regulatorna arbitraža i kako bi se vratilo na učinkovit i produktivan bankarski sustav koji služi javnosti i zajednici, potiče realno gospodarstvo, kućanstva i uravnotežen i održiv društveni razvoj i koji je dalekovidan i zna kako kombinirati inovacije sa sigurnošću.

5.2

EGSO je odlučan u pružanju podrške reformama koje će uslijediti, koje su već počele donositi prve plodove. Uredba koja se razmatra bavi se jednim od najsloženijih i najosjetljivijih aspekata cijelog sustava: otpornošću i pravnom strukturom financijskih poduzeća, od kojih neke raspolažu imovinom koja prelazi BDP mnogih država članica. Ukupna imovina deset najboljih europskih banaka premašuje BDP EU-28 (5) (preko 15 bilijuna eura).

5.3

Predložena uredba želi prerezati gordijski čvor koji je stvorila veličina, međusobna povezanost i složenost nekih takozvanih „sustavnih” institucija, odnosno onih koje mogu izazvati krizu sustava. „Prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje” postalo je mantra koja skriva ponašanja koja rezultiraju ne samo kršenjem nekih najosnovnijih etičkih načela, nego i prijevarom i kršenjem zakona, što nažalost i dalje pokazuju nedavni i najnoviji financijski skandali. Ove se prakse eufemistički prikrivaju pojmom „moralni hazard”!

5.4

Povjerenik Barnier pokrenuo je prijedlog najavivši kako je cilj spriječiti postojanje banaka koje su „prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje, preskupe da bi se spasile, previše složene da bi se restrukturirale”.

5.5

EGSO vjeruje da predložene mjere idu u pravom smjeru te da smanjuju rizik da će porezni obveznici opet morati uskočiti kako bi spasili posrnule banke. Nakon opetovanih spašavanja, EGSO je upozorio na katastrofalan učinak koji će to imati na državne dugove te, posljedično, štetne učinke recesije koja je očito bila neizbježna. Nažalost, ove prognoze ostvarile su se s čak gorim posljedicama nego što je bilo predviđeno, zbog nevjerojatnih pogrešaka koje se tiču utjecaja sve većeg broja politika konsolidacije proračuna koje proizlaze iz nacionalnih zahtjeva ili kratkovidne i pogrešne politike EU-a, koja nije shvatila potrebu za fleksibilnošću i kompenzacijskim antirecesijskim mjerama.

5.5.1

Tek sada možemo u potpunosti shvatiti štetu uzrokovanu ovom politikom i moramo priznati da je samo prosvijetljeno upravljanje Europske središnje banke eurozonom spriječilo najgore i spasilo euro i samu Europsku uniju. Da se zatražio savjet EGSO-a veći dio štete mogao se izbjeći!

5.6

Komisija je s pravom odlučujuću ulogu za potrebe ove uredbe dala Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA). EBA će se konzultirati u slučaju da treba usvojiti neke od odluka predviđenih u ovom Prijedlogu. Nadalje, bit će zadužena za pripremu nacrta regulatornih tehničkih i provedbenih standarda te će obavještavati Komisiju o provedbi uredbe podnošenjem izvješća. EGSO je u nekoliko navrata istaknuo da unatoč neospornoj stručnosti, Komisija nije ovom važnom nadzornom tijelu davala dovoljno ovlasti i resursa.

5.7

Godine 1999. u SAD-u je usvojen zakon koji poništava Glass-Steagallov zakon, a posebno odvajanje komercijalnog i investicijskog bankarstva. Nažalost, EU je slijedila tu katastrofalnu odluku američke administracije: EGSO ističe da se postojećim odredbama u biti ponovno razdvajaju ova dva područja aktivnosti i ide čak korak dalje, osim u nekoliko iznimaka, zabranjujući kreditnim institucijama koje prikupljaju depozite bavljenje reguliranom djelatnošću trgovanja ulaganjima u svojstvu nalogodavca i držanje imovine za trgovanje.

5.7.1

Od ključne je važnosti da EU blisko surađuje s trećim zemljama, posebice sa SAD-om, kako bi se postigao konkretan zajednički pristup na području regulative. EGSO poziva Komisiju da ojača međunarodnu suradnju.

5.8

Prijedlog uredbe nadležnim vlastima ostavlja znatan prostor za diskreciju. Bitno je da one poduzmu mjere i temelje svoje procjene na jasnim, usklađenim i predvidljivim kriterijima koji određuju kada banka više nije u stanju upravljati vlastitim visokorizičnim djelatnostima trgovanja. Bez zajedničkog referentnog okvira, rizik subjektivnih interpretacija mogao bi dovesti do suprotnih učinaka od željenih, u skladu s odredbama čl. 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

5.9

EGSO pozdravlja konačnu odluku Komisije za naknadno, a ne prethodno odvajanje tržišta i drugih aktivnosti trgovanja za vlastiti račun zbog čega su neophodni tehnički standardi koji su s pravom povjereni Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA). U pogledu primjene odredbi uredbe na području sanacije te posebice u vezi s uspostavom tijela za sanaciju, koje je odobrilo Vijeće ECOFIN-a u prosincu 2013. godine, EGSO zagovara da se već sada osmisle modaliteti koordinacije i identifikacije odgovornosti nacionalnih i europskih aktera, kako bi se izbjegao rizik dvostrukog odlučivanja ili, još gore, suprotstavljenih tumačenja i procjena nadležnih tijela. Čim se uspostavi jedinstveno mjerodavno tijelo za sanacije, ono bi trebalo sudjelovati u razvoju mehanizma, kao i u definiranju tehničkih standarda zajedno s EBA-om.

5.10

EGSO se ne slaže s kritikama usmjerenima prema Komisiji koje se odnose na relativnu važnost aktivnosti koje podliježu razdvajanju. U nekim kreditnim institucijama njihova je težina bila iznimno bitna i nedostatak specifičnih pravila izložio ih je vrlo visokom riziku koji je mogao dovesti do krize sustava mnogo gore od one koja se stvarno dogodila, s predvidljivo katastrofalnim učincima na sustav izravnog plaćanja i gospodarstvo u cjelini. Katastrofa je izbjegnuta samo svježim prilivom novca poreznih obveznika i sposobnošću reagiranja Europske središnje banke (ESB).

5.11

EGSO pozdravlja i podržava Komisijino uključivanje izričitih odredbi za zaštitu stručnjaka iz financijskog sektora izloženih ozbiljnim posljedicama zbog otkrivanja nepravilnosti, koji djeluju u javnom interesu ali su onda suočeni s osvetničkim mobbingom ili čak otkazom. Ova vrsta unutarnjeg nadzora, koji se naziva zviždanje, mora se poticati i podržavati. Sukladnost s propisima često je slaba, zaobilazi se ili čak krši, što bankarske institucije i njihovo osoblje izlaže nesagledivim rizicima. Nedavno razotkrivene prakse, koje krše sve standarde ili zakone, ponekad dobro poznatih i uglednih poduzeća, mogle su se dogoditi samo aktivnom suradnjom njihovih zaposlenika!

5.11.1

EGSO poziva Komisiju da razvije specifično praćenje obaveza država članica da usvoje zakonodavstvo kojim se osigurava odgovarajuća zaštita i da u roku od dvije godine od stupanja uredbe na snagu predaju izvješće o tom pitanju.

5.12

EGSO je i te kako svjestan poteškoća u odnosima s trećim zemljama, posebno s obzirom na uzajamnost i slaganje s propisima svih subjekata koji djeluju u EU-u. Smatra da je pristup Komisije uravnotežen i podržava odredbe koje Komisija predlaže na tom području. EGSO zagovara razvoj i intenziviranje suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno na području financijske regulative, kako bi se razvili što homogeniji sustavi koji imaju jedinstven pristup istim problemima.

5.13

Nadalje, EGSO pozdravlja činjenicu da propisi Komisije počinju davati odgovarajući odgovor na jednu od točaka koje je Odbor često naglašavao u prošlosti, u ovom slučaju na području administrativnih sankcija, jer za kaznene sankcije Komisija nema pravo inicijative. Prijedlozi Komisije čine se razmjernima, prikladnima i odvraćajućima.

5.14

EGSO je već izrazio svoju rezerviranost u pogledu korištenja delegiranih akata u mnogim prethodnim slučajevima. Iako priznaje važnost prilagodbe zakonodavstva tijekom godina, EGSO ističe kako korištenje delegiranih akata unosi elemente neizvjesnosti koji na ovom području nisu preporučljivi.

Bruxelles, 9. srpnja 2014.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Henri MALOSSE


(1)  SL C 100 od 30.4.2009., str. 84.

(2)  http://ec.europa.eu/internal_market/bank/docs/high-level_expert_group/report_en.pdf

(3)  COM(2014) 40 final.

(4)  http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+COMPARL+PE-506.244+01+DOC+PDF+V0//EN&language=HR (2013/2021(INI).

(5)  http://www.relbanks.com/top-european-banks/assets


Top