Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52014IE1346

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi Financiranje poduzeća: istraživanje alternativnih mehanizama financiranja — (samoinicijativno mišljenje)

OJ C 451, 16.12.2014, p. 20–24 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

16.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 451/20


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi Financiranje poduzeća: istraživanje alternativnih mehanizama financiranja

(samoinicijativno mišljenje)

(2014/C 451/03)

Izvjestitelj

:

g. Michael SMYTH

Dana 22. siječnja 2014. godine, sukladno pravilu 29. stavku 2. Poslovnika, Europski gospodarski i socijalni odbor odlučio je sastaviti samoinicijativno mišljenje o temi

Financiranje poduzeća: istraživanje alternativnih mehanizama financiranja

(samoinicijativno mišljenje).

Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju, odgovorna za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila dana 17. lipnja 2014.

Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje je usvojio na svom 500. plenarnom zasjedanju održanom 9. i 10. srpnja 2014. (sjednica od 9. srpnja), sa 141 glasom za, 2 protiv i 4 suzdržana.

1.   Zaključci i preporuke

1.1

Nakon više od šest godina financijskih i gospodarskih prevrata uobičajeni načini financiranja poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća, i dalje su djelomično blokirani. Banke, tradicionalan izvor financiranja većine malih i srednjih poduzeća, nevoljko odobravaju zajmove zbog raznih čimbenika kao što su smanjenje zaduženosti, zahtjevi za većim udjelom kapitala i stupnjem likvidnosti, pričuva za nenaplative dugove i izbjegavanje rizika. Ta fragmentacija financijskih tržišta i kanala financiranja jedno je od najtvrdokornijih obilježja financijske krize u Europi.

1.2

Smanjenje broja zajmova za obrtni kapital malim i srednjim poduzećima kroničan je oblik tržišnog neuspjeha koji zahtijeva prikladan odgovor tvoraca politika. Do danas odgovor nije bio razmjeran problemu.

1.3

ESB-ovom inicijativom za dugoročnu operaciju refinanciranja (Long-term refinancing operation, LTRO) (1) uspješno se izbjegao raspad bankarskog sustava, no njegovo financiranje najvećim dijelom nije bilo proslijeđeno do stvarnog gospodarstva. Umjesto toga se upotrijebilo za konsolidaciju bilanci banaka što znači da je riječ o propuštenoj prilici jer poduzećima i dalje nedostaje obrtnog kapitala.

1.4

EIB, koji vrlo aktivno pruža podršku malim i srednjim poduzećima diljem Europe, doživio je znatnu dokapitalizaciju i povećao broj zajmova malim i srednjim poduzećima. Podrška malim i srednjim poduzećima najveći je prioritet politike Grupe EIB-a i na nju otpada više od 20 % EIB-ova godišnjeg opsega kreditiranja i 100 % EIF-ovih aktivnosti. Iako EIB znatno pridonosi financiranju razvoja malih i srednjih poduzeća, njegov udio u ukupnom kreditiranju poduzeća u eurozoni i dalje je malen.

1.5

EGSO je podržao prošlogodišnju Zelenu knjigu o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva (2), a nakon toga uslijedio je nedavno objavljeni paket mjera (3) za općenito promicanje dugoročnog financiranja s posebnim fokusom na financiranje malih i srednjih poduzeća. Paket se sastoji od mjera za povećanje uporabe sekuritizacije zajmova malim i srednjim poduzećima. Komisija također predlaže nova pravila kojima se potiče mirovinske fondove da ulažu u financijsku imovinu i time pruže podršku financiranju dugoročnijeg razvoja u stvarnom gospodarstvu (4). Također postoje prijedlozi o stvaranju likvidnog i transparentnog sekundarnog tržišta za korporativne i druge vrste obveznica. EGSO pozdravlja te prijedloge i vjeruje da oni s vremenom mogu pridonijeti reformiranom i učinkovitijem tržištu za financiranje malih i srednjih poduzeća.

1.6

U tijeku je nekoliko drugih inicijativa za uklanjanje prepreka zajmodavčevom točnijem ocjenjivanju kreditne sposobnosti i rizika. One uključuju veću uporabu digitalnih repozitorija sa standardnim prikazom podataka za poslovne registre, statističke urede, ocjenjivanje kreditne sposobnosti od strane banaka i drugih zajmodavaca te naposljetku uspostavu europskog središnjeg kreditnog registra. Bolje i ažurnije informacije o financijskom učinku malih i srednjih poduzeća trebale bi omogućiti zajmodavcima bolju procjenu rizika i prikladniju naplatu rizika.

1.7

Niz drugih prijedloga za poboljšanje pristupa financiranju malih i srednjih poduzeća upravo se provodi ili razmatra. EGSO podržava taj proaktivni odgovor tvoraca politika, no bit će potrebno vremena za njegovu provedbu. I dalje ostaje pitanje kako danas i u skoroj budućnosti poboljšati pristup malih i srednjih poduzeća financiranju.

1.8

Rješenje po načelu „jedna veličina odgovara svima” možda nije odgovarajuće za sve države članice. Neke države članice razvile su pristupe koji odgovaraju njihovim nacionalnim financijskim strukturama i propisima. Jedna od najzanimljivijih inicijativa je Program financiranja zajmova (Funding for Lending Scheme) koji se provodi u Ujedinjenoj Kraljevini (5). Njime se ostvario veliki uspjeh u povećanju broja hipotekarnih zajmova i zajmova kućanstvima u Ujedinjenoj Kraljevini u posljednje dvije godine te je danas usmjeren isključivo na poticanje kreditiranja malih i srednjih poduzeća. Program potiče banke sudionice da povećaju neto kreditiranje malih i srednjih poduzeća smanjenjem troškova financiranja. Zagovornici ovog programa tvrde da bi kreditiranje malih i srednjih poduzeća bilo znatno manje da se program ne provodi.

1.9

EGSO smatra Program financiranja zajmova primjerom dobre prakse i predlaže ESB-u da ozbiljno razmotri uvođenje slične inicijative u eurozoni. ESB je 5. lipnja 2014. godine najavio skup mjera za povećanje likvidnosti kako bi potaknuo banke na kreditiranje malih i srednjih poduzeća (6). EGSO sa zadovoljstvom primjećuje da je glavni prijedlog ESB-a, nazvan Ciljane dugoročne operacije refinanciranja (Targeted Longer-Term Refinancing Operations, TLTROs) sličan Programu financiranja zajmova koji je u glavnim crtama opisan u ovom mišljenju. Treba, također, primijetiti da je ovo EGSO-ovo mišljenje prethodilo novim idejama tvoraca politika.

2.   Kriza u kreditiranju poduzeća u Europi

2.1

Rasprava o kreditiranju i financiranju poduzeća obično je bila usmjerena na pitanje ponude i potražnje sredstava za ulaganje ili razvoj, osobito za mala i srednja poduzeća. Zajmodavci uglavnom ističu da postoji manjak novih projekata, uslijed čega opada i potražnja za financiranjem razvoja. Predstavnici malih, srednjih i srednje kapitaliziranih poduzeća često se žale na ponudu sredstava za razvoj i troškove takvih zajmova te pritom tvrde da banke postavljaju previsoku cijenu za financiranje rizika. Oba ta stava mogla bi biti djelomično točna. U svakom slučaju, ponuda zajmova i velikim i malim poduzećima je u najboljem slučaju statična, a u najgorem drastično opada u državama članicama EU-a.

2.2

U ovom EGSO-ovom mišljenju naglasak se ne stavlja na sredstva za razvoj ili financiranje novih poduzeća, pokretanje poslovanja ili inovacije, već se ono više bavi pitanjem pristupa obrtnom kapitalu, tj. mogućnostima prekoračenja računa i obnovljivih kredita koje su od vitalne važnosti za većinu poduzeća. Kretanja na području kreditiranja obrtnog kapitala teško je utvrditi upravo zbog nedostatka podataka, no širi trend se može vidjeti iz ESB-ovih podataka o kreditiranju nefinancijskih poduzeća. Ti podaci ukazuju na opadanje tijekom zadnjih četiri do pet godina i tek u nekoliko posljednjih mjeseci pokazuju neke znakove oporavka.

2.3

Jedna od najtrajnijih dimenzija financijske i gospodarske krize u posljednjih šest godina jest znatan pad u financiranju poduzeća. Kako su se europske banke borile da smanje svoju izloženost lošim kreditima i bezvrijednim dugovima, uobičajena ponuda obrtnog kapitala za poduzeća, osobito manja poduzeća i mikropoduzeća, smanjila se kako u nominalnom tako i u realnom smislu. Taj pad u kreditiranju poduzeća može se opisati kao kronični oblik neuspješnosti tržišta. Pored toga, fragmentacija europskih financijskih tržišta uzrokovala je dvorazinsku strukturu kamatnih stopa za zajmove. Tako, na primjer, mala poduzeća u Italiji i Španjolskoj plaćaju znatno veće kamate od sličnih poduzeća u Njemačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Do danas odgovor tvoraca politika EU-a nije bio razmjeran problemu, a postoje i stanoviti dokazi da su pojačani EU-ovi i međunarodni bankarski propisi možda pridonijeli pogoršanju problema kreditiranja poduzeća time što su banke počele dodatno izbjegavati rizik.

3.   Odgovor tvoraca politika

3.1

Tvorci politika EU-a trudili su se riješiti posljedice financijske krize i njezina učinka na stvarno gospodarstvo. Krhkost EU-ova bankarskog sustava postala je najveća prepreka gospodarskom oporavku. Da bi ublažila tu krhkost, Europska središnja banka (ESB) je 2012. i 2013. godine počela provoditi jedinstvenu novu inicijativu kojom se bankama EU-a omogućuje pristup iznosu većem od 1 bilijuna eura uz relativno niske troškove. Ta je inicijativa nazvana dugoročnom operacijom refinanciranja (LTRO). Bio je to odgovor na prijetnju zamrzavanja ili raspada bankarskog sustava u trenutku kad su se banke borile da bi popravile svoje bilance i postigle usklađenost sa strožim propisima o udjelu kapitala. LTRO je bio uspješan u izbjegavanju raspada, no većina njegovih sredstava nije prenesena u stvarno gospodarstvo. Umjesto toga su se upotrijebila za konsolidaciju bilanci banaka. U nekom je smislu taj ishod bio predvidljiv i razumljiv. Prioritet većine europskih banaka bio je, i još uvijek je, preživljavanje. U drugom smislu taj ishod predstavlja propuštenu priliku jer poduzećima i dalje nedostaje obrtnog kapitala.

3.2

U ožujku 2013. Europska investicijska banka (EIB) doživjela je znatnu dokapitalizaciju. Njezin uplaćeni kapital uvećali su dioničari ubrizgavanjem 10 milijardi eura gotovine. EIB očekuje da će moći proširiti svoje već znatno kreditiranje malih i srednjih poduzeća za čak 40 milijardi eura u sljedeće tri ili četiri godine. Dokapitalizacija je pomogla EIB-u u povećanju kreditiranja malih i srednjih poduzeća. Podrška malim i srednjim poduzećima najveći je prioritet politike Grupe EIB-a i na nju otpada više od 20 % EIB-ova godišnjeg opsega pozajmljivanja i 100 % EIF-ovih aktivnosti. Međutim, EIB-ovo kreditiranje malih i srednjih poduzeća uglavnom se koristi za razvojni kapital, inovacije i nove projekte. Čini se da EIB razmatra uvođenje zajmova za obrtni kapital te će biti zanimljivo vidjeti ishod tog razmatranja. Iako EIB znatno pridonosi financiranju razvoja malih i srednjih poduzeća, njegov udio u ukupnom kreditiranju poduzeća u eurozoni i dalje je malen.

3.3

U Ujedinjenoj Kraljevini i Sjedinjenim Američkim Državama monetarna su tijela pribjegla nekim neortodoksnim mjerama kao što je kvantitativno olakšanje da bi se osigurala likvidnost bankarskog sustava. U sklopu te politike središnje banke kupuju velike količine državnih i korporativnih obveznica te se stvara novi novac u bankarskom sustavu. To je pomoglo u sprečavanju zamrzavanja tržišta novca, kao i mehanizma monetarnog prijenosa u SAD-u i Ujedinjenoj Kraljevini. Postoje dokazi da je u SAD-u program kvantitativnog olakšanja pomogao u širenju kreditiranja i financiranja u stvarnom gospodarstvu. Monetarna tijela SAD-a sada razmišljaju o njegovu ograničavanju jer je gospodarski oporavak sve sigurniji. U Ujedinjenoj Kraljevini se iz smjernica za budućnost britanske središnje banke Bank of England može naslutiti da će se, nakon što se utvrdi gospodarski oporavak, također prekinuti politika kvantitativnog olakšanja.

3.4

Komisija je u ožujku 2013. godine objavila Zelenu knjigu o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva (7), a nakon toga uslijedio je paket mjera za općenito promicanje dugoročnog financiranja s posebnim fokusom na financiranje malih i srednjih poduzeća (8). Temelj ovog paketa čine mjere za poticanje upotrebe vrijednosnica osiguranih imovinom (ABS) za zajmove malim i srednjim poduzećima. Šira uporaba vrijednosnica osiguranih imovinom omogućila bi bankama i drugim financijskim institucijama da povećaju količinu zajmova poduzećima. Komisija također predlaže nova pravila kojima se potiče mirovinske fondove da ulažu u financijsku imovinu, kao što su vrijednosnice osigurane imovinom, i time pruže podršku financiranju dugoročnijeg rasta u stvarnom gospodarstvu (9). Postoje, također, prijedlozi da se uspostavi likvidno i transparentno sekundarno tržište za korporativne obveznice, te da se pokrivene obveznice i privatne plasmane učini privlačnijima. Postoji komunikacija o skupnom financiranju (10) čiji je cilj promicanje najboljih praksi, praćenje razvoja tržišta skupnog financiranja i omogućavanje uspostave oznake kvalitete za skupna financiranja.

3.5

U ovom kontekstu važno je i nekoliko drugih inicijativa. Prepreke zajmodavčevom točnijem ocjenjivanju kreditne sposobnosti i rizika u pravilu se odnose na cijene i manjak relevantnih financijskih informacija. Institut za međunarodne financije (IIF) predlaže niz mjera za smanjivanje tih prepreka. One uključuju veću uporabu digitalnih repozitorija sa standardnim prikazom podataka za poslovne registre, statističke urede, ocjenjivanje kreditne sposobnosti od strane banaka i drugih zajmodavaca. Ti nacionalni repozitoriji podataka o kreditnom riziku trebali bi se konsolidirati s Europskim skladištem podataka, što bi s vremenom dovelo do stvaranja središnjeg europskog kreditnog registra. IIF poziva na uspostavljanje općih europskih normi za prikupljanje informacija i izvješćivanje da bi se omogućile analize među poduzećima i državama. Bolje i ažurnije informacije o financijskim rezultatima malih i srednjih poduzeća trebale bi omogućiti zajmodavcima bolju procjenu rizika i prikladniju naplatu rizika.

3.6

Drugi prijedlozi kojima se nastoji financiranje usmjeriti na mala i srednja poduzeća uključuju:

mjere kojima se uzajamnim, kooperativnim i kolektivnim institucijama omogućuje pozajmljivanje malim i srednjim poduzećima tako da im se pruži podrška izravno iz javnih sredstava;

udaljavanje od porezne pristranosti prema dugu tako da se omogući da se novo financiranje kapitala odbije od poreza;

dodjeljivanje regionalnim agencijama za razvoj formalne uloge u procjeni rizika uz istodobno uvođenje odgovarajućih prilagodbi za optimističnu pristranost;

poticanje većeg oslanjanja na kreditno osiguranje, kada je isplativo, kako bi se osigurali portfelji nezaštićenih zajmova malim i srednjim poduzećima koje bi banke mogle tada prodati nebankarskim ulagačima;

pružanje poticaja ulagačima privatnog i poduzetničkog kapitala za povećano ulaganje u mala i srednja poduzeća da na taj način pomognu riješiti nedostatke u financiranju;

upotreba poreznih poticaja za širenje baze ulagača u mala i srednja poduzeća, kao i sredstava malih i srednjih poduzeća;

edukacija malih i srednjih poduzeća o alternativnim mogućnostima financiranja i relativnim prednostima alternativnih mehanizama financiranja;

poboljšanje programa kreditnih jamstava te razmjene znanja i najboljih praksi da bi se pomoglo postojećim nacionalnim sustavima osiguranja;

veća upotreba financiranja trgovine, međusobnog pozajmljivanja među poduzećima te instrumenata za lizing i faktoring (prodaju prava potraživanja).

Ostvaruje se napredak ka provedbi mnogih prethodno navedenih prijedloga, no i dalje ostaje pitanje kako danas i u skoroj budućnosti poboljšati pristup malih i srednjih poduzeća financiranju.

4.   Alternativni kanal financiranja poduzeća

4.1

Nije jednostavno osmisliti program za poticanje većeg pristupa financiranju diljem Unije. Neke države članice razvile su rješenja koja odgovaraju njihovim nacionalnim financijskim strukturama i propisima. Pristup po načelu „jedna veličina odgovara svima” možda nije odgovarajući za sve države članice. Jedna od najzanimljivijih inicijativa je Program financiranja zajmova (Funding for Lending Scheme, FLS) u Ujedinjenoj Kraljevini koji vrijedi podrobnije proučiti.

4.2

Ministarstvo gospodarstva i financija Ujedinjene Kraljevine i britanska središnja banka Bank of England uvele su FLS u srpnju 2012. u nastojanju da potaknu kreditiranje stvarnog gospodarstva (11). Ministarstvo gospodarstva i financija Ujedinjene Kraljevine, kao dioničar banke Bank of England, nadzire djelatnosti FLS-a. FLS nudi bankama sudionicama jeftin izvor financiranja, a ti niži troškovi financiranja trebali bi omogućiti bankama da povećaju dostupnost zajmova tako što smanjuju kamatne stope koje naplaćuju. Program potiče banke sudionice da povećaju kreditiranje i tako im omogućuje korištenje dodatnih sredstava iz programa. Od svog nastanka FLS je pridonio znatnom padu troškova bankovnog financiranja, a to se materijaliziralo u obliku poboljšanih kreditnih uvjeta. Može se reći da je dosadašnji uspjeh FLS-a najvećim dijelom u stimuliranju davanja zajmova kućanstvima, osobito hipotekarnih zajmova. FLS je postigao manje uspjeha u poticanju kreditiranja poduzeća, pa su u studenom 2013. godine nadležna tijela revidirala FLS tako da je sada usmjeren isključivo na poticanje kreditiranja malih i srednjih poduzeća.

4.3

FLS je program osmišljen za pružanje komercijalnog poticaja bankama sudionicama da povećaju količinu svojih neto zajmova (tj. bruto zajmova minus otplate). Program nudi jeftinije financiranje svim bankama, čak i onim bankama koje smanjuju stupanj zaduženosti. Program nema gornju granicu u pogledu iznosa za financiranje koji banke mogu koristiti. Na primjer, ako banka koja sudjeluje ima zalihu za kreditiranje poduzeća od 100 milijardi eura na početku programa, može dobiti barem 5 milijardi eura sredstava. Ako bi ista banka zatim povećala neto kreditiranje malih i srednjih poduzeća za dodatnu 1 milijardu eura, imala bi pravo dobiti dodatnih 5 milijardi eura iz FLS-a. Taj omjer 5:1 sredstava iz programa u odnosu na novo neto kreditiranje malih i srednjih poduzeća, zajedno s manjim troškovima financiranja, pruža snažan poticaj bankama za širenje kreditiranja (12).

4.4

Britanska središnja banka Bank of England nadzire izmijenjeni FLS. Većina britanskih financijskih ustanova sudjeluje u FLS-u. Revidirani program usmjeren isključivo na poticanje kreditiranja poduzeća provodi se od studenog 2013. i vjerojatno je prerano za donošenje smislenih zaključaka o njegovoj učinkovitosti. Neke od najvećih banaka u Ujedinjenoj Kraljevini i eurozoni nastavljaju ubrzano smanjivati stupanj zaduženosti i to je vjerojatno velikim dijelom razlog za pad u kreditiranju poduzeća. Zagovornici FLS-a tvrde da bi kreditna situacija u Ujedinjenoj Kraljevini bila znatno lošija kada financiranje iz FLS-a ne bi bilo dostupno.

4.5

EGSO vjeruje da bi se program sličan FLS-u trebao uvesti diljem eurozone. Program sličan FLS-u u eurozoni mogao bi, u ograničenom razdoblju od najviše dvije do tri godine, pridonijeti da se financiranje poduzeća vrati na normalniju razinu, istodobno olakšavajući postupak smanjivanja stupnja zaduženosti koji je u tijeku.

4.6

ESB je 5. lipnja 2014. godine najavio skup mjera za povećanje likvidnosti kako bi potaknuo banke na kreditiranje malih i srednjih poduzeća (13). EGSO sa zadovoljstvom primjećuje da je glavni prijedlog ESB-a, nazvan Ciljane dugoročne operacije refinanciranja (Targeted Longer-Term Refinancing Operations, TLTROs), sličan Programu financiranja zajmova koji je u glavnim crtama opisan u ovom mišljenju.

4.7

EGSO je pozdravio većinu prijedloga za poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća koje je predstavila Komisija, no oni se uglavnom odnose na srednjoročno ili dugoročno razdoblje i za njih bi mogli biti potrebni novi zakoni i/ili institucije. Međutim, kriza financiranja obrtnog kapitala za poduzeća je neposredna, potrebno joj je brzo rješenje i velika je vjerojatnost da se pogoršava. EGSO vjeruje da bi tvorci politika EU-a trebali učiniti više kako bi pružili kratkoročnija rješenja kao što su prethodno opisani programi poticaja (FLS ili LTRO). Svi povećani financijski ili reputacijski rizici moraju se mjeriti u odnosu na 26 milijuna nezaposlenih osoba (5,6 milijuna mlađih od 25 godina) u EU-u.

Bruxelles, 9. srpnja 2014.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Henri MALOSSE


(1)  Dugoročna operacija refinanciranja kojom se bankama eurozone osiguravaju krediti s niskim kamatnim stopama.

(2)  SL C 327, 12.11.2013., str. 11.

(3)  COM(2014) 168 final.

(4)  COM(2014) 167 final.

(5)  http://www.bankofengland.co.uk/markets/Pages/FLS/default.aspx

(6)  http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2014/html/pr140605_2.en.html

(7)  COM(2013) 150/2 final.

(8)  COM(2014) 168 final.

(9)  COM(2014) 167 final.

(10)  COM(2014) 172 final.

(11)  http://www.bankofengland.co.uk/markets/Pages/FLS/default.aspx

(12)  Sveobuhvatni popis djelatnosti FLS-a može se naći u publikaciji R. Churma i A. Radie The Funding for Lending Scheme, BoE Quarterly Bulletin, 2012 Q4 http://www.bankofengland.co.uk/publications/Documents/quarterlybulletin/qb120401.pdf

(13)  http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2014/html/pr140605_2.en.html


Top