7.10.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 352/4

1.1.

Prijedlog direktive ima za cilj osigurati visoku zajedničku razinu mrežne i informacijske sigurnosti (NIS) poboljšavanjem sigurnosti interneta i mrežnih i informacijskih sustava koji čine temelj našeg društva i gospodarstva. Ovaj Prijedlog direktive glavna je mjera Strategije kibernetičke sigurnost EU-a (European Cybersecurity Strategy) (2).

1.2.

Mrežni i informacijski sustavi imaju ključnu ulogu u olakšavanju prekograničnog kretanja robe, usluga i osoba. S obzirom na tu unutarnju transnacionalnu dimenziju, poremećaj u jednoj državi članici može utjecati na druge države članice i Uniju u cjelini. Povrh toga, vjerojatnost česte pojave incidenata i nemogućnost osiguranja učinkovite zaštite narušava povjerenje javnosti u NIS. Otpornost i stabilnost NIS-a stoga je ključna za nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

1.3.

Prijedlog direktive temelji se na prethodnim inicijativama u tom području (3). S tobzirom na navedeno, Prijedlog direktive prepoznaje potrebu za usklađivanjem pravila o NIS-u i za stvaranjem učinkovitih mehanizama suradnje među državama članicama.

1.4.

Prijedlog direktive uspostavlja zajednički pravni okvir Unije za NIS koji se odnosi na mogućnosti država članica, mehanizme suradnje na razini Unije te zahtjeve za javnu upravu i subjekte privatnog sektora u određenim ključnim sektorima. To bi trebalo osigurati odgovarajuću pripravnost na nacionalnoj razini i pomoći stvoriti ozračje međusobnog povjerenja, što je preduvjet učinkovite suradnje na razini Unije. Uspostavljanje mehanizama suradnje na razini Unije putem mreže stvorit će dosljedna i koordinirana sredstva za sprječavanje i reagiranje na prekogranične incidente i rizike NIS-a.

1.5.

Glavne odredbe odnose se na sljedeće:

2.1.

ESB podupire cilj Prijedloga direktive osiguravanje visoke zajedničke razine NIS-a u Uniji i postizanje dosljednosti pristupa na ovom području u poslovnim sektorima i državama članicama. Važno je osigurati da unutarnje tržište bude sigurno mjesto za poslovanje i da sve države članice imaju određenu minimalnu razinu pripravnosti za slučaj sigurnosno-kibernetičkog incidenta (cyber-security incident).

2.2.

Međutim, ESB smatra da Prijedlog direktive ne smije dovesti u pitanje postojeći režim Eurosustava za nadzor platnih sustava i sustava za namiru (5), koji uključuje odgovarajuće mehanizme, između ostalog, na području NIS-a. Potrebno je uzeti u obzir da ESB ima poseban interes za pojačanu sigurnost u platnim sustavima i sustavima za namiru (6) radi promicanja nesmetanog funkcioniranja platnih sustava i pomaganja zadržavanja povjerenja u euro i funkcioniranje gospodarstva u Uniji.

2.3.

Nadalje, procjena sigurnosnih mjera i obavijesti o incidentima za platne sustave, sustave za namiru i pružatelje platnih usluga (PSPs) jedna je od osnovnih nadležnosti tijela za bonitetni nadzor i središnjih banaka. Stoga odgovornost za razvoj nadzornih zahtjeva u gore navedenim područjima treba ostati u nadležnosti tih tijela te platni sustavi, sustavi za namiru i pružatelji platnih usluga ne bi trebali biti podložni mogućim suprotnim zahtjevima koje određuju druga nacionalna tijela. Nadalje, upravljanje rizicima, uključujući sigurnosne zahtjeve u odnosu na platne sustave i sustave namire i druge tržišne infrastrukture u europodručju utvrđuje Eurosustav, koji se sastoji od ESB-a i nacionalnih središnjih banaka država članica koje su usvojile euro. Preko te nadzorne funkcije, Eurosustav nastoji osigurati nesmetano funkcioniranje platnih sustava i sustava namire primjenjujući, između ostalog, prikladne nadzorne standarde i minimalne zahtjeve. Prijedlog direktive treba uzeti u obzir nadzorni okvir koji se već primjenjuje i osigurati regulatornu dosljednost u Uniji.

3.1.

Uvodna izjava 5. i članak 1. Prijedloga direktive navode da se relevantne obveze, mehanizmi suradnje i sigurnosni zahtjevi primjenjuju na sve javne uprave i sudionike na tržištu. Postojeći tekst uvodne izjave 5. i članka 1. ne uzima u obzir nadležnost Eurosustava, utvrđenu Ugovorom, za nadzor platnih sustava i sustava namire. Stoga Prijedlog direktive treba izmijeniti kako bi ispravno odražavao zadaće Eurosustava na tom području.

3.2.

Mehanizmi i postupci središnjih banaka i drugih nadležnih tijela za nadzor platnih sustava i sustava namire vrijednosnih papira sadržani su u nizu direktiva i uredbi Unije uključujući posebno:

3.3.

Povrh toga, potrebno je primijetiti da je Upravno vijeće ESB-a 3. lipnja 2013., donijelo „Načela za infrastrukture financijskog tržišta”, koja su u travnju 2012. uveli Odbor za platne sustave i sustave namire (CPSS) Banke za međunarodne namire i Tehnički odbor Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire (IOSCO) (11), za provođenje nadzora Eurosustava u odnosu na sve vrste infrastruktura financijskog tržišta. Zatim je uslijedila javna rasprava o Nacrtu uredbe o nadzornim zahtjevima za sistemski važne platne sustave (dalje u tekstu „Uredba o SIPS-u”) (12). Uredba o SIPS-u uvodi CPSS-IOSCO načela kao pravno obvezujuća i uređuje sistemski važne sustave velikih plaćanja i sustave za mala plaćanja kojima upravljaju nacionalne središnje banke Eurosustava ili privatni subjekti.

3.4.

Postojeći nadzorni mehanizmi (13) koji se odnose na platne sustave i pružatelje platnih usluga već sadrže postupke za rana upozorenja (14) i koordinirane odgovore (15) unutar i izvan Eurosustava za borbu protiv mogućih sigurnosno-kibernetičkih prijetnji (cyber-security threats), koje odgovaraju onima iz članaka 10. i 11. Prijedloga direktive.

3.5.

ESSB utvrdio je standarde koji se odnose na obveze izvještavanja i upravljanja rizicima za platne sustave. Povrh toga, ESB redovito procjenjuje sustave za namiru vrijednosnih papira radi utvrđivanja njihove prihvatljivosti za uporabu u kreditnim operacijama Eurosustava. Stoga ESB smatra potrebnim da zahtjevi iz Prijedloga direktive koji utječu na ključne infrastrukture tržišta i njihove operatere (16) ne dovode u pitanje standarde iz Uredbe o SIPS-u, okvir nadzorne politike Eurosustava i druge propise Unije, a posebno EMIR i budući CSDR. Štoviše, ne smiju se sukobljavati sa zadaćama EBA-e ili ESMA-e i drugih tijela za bonitetni nadzor (17).

3.6.

Neovisno o gore navedenom, ESB smatra da postoje valjani razlozi za uvođenje mogućnosti razmjene relevantnih informacija između Eurosustava i Odbora za NIS na temelju članka 19. Prijedloga direktive. Za potrebe učinkovite razmjene informacija za koju se može javiti potreba, potrebno je pozvati ESB, EBA-u i ESMA-u da šalju predstavnike na sastanke Odbora za NIS za točke dnevnog reda koje bi mogle biti od interesa za obavljanje njihovih odnosnih zadaća.