32018O0003

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 32018O0003 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 32018O0003

Help

Smjernica (EU) 2018/570 Europske središnje banke od 7. veljače 2018. o izmjeni Smjernice (EU) 2015/510 o provedbi monetarne politike Eurosustava (ESB/2018/3)

SL L 95, 13.4.2018, pp. 23–44 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/guideline/2018/570/oj

HTML

PDF

Official Journal

13.4.2018

Službeni list Europske unije

L 95/23

SMJERNICA (EU) 2018/570 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 7. veljače 2018.

o izmjeni Smjernice (EU) 2015/510 o provedbi monetarne politike Eurosustava (ESB/2018/3)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno prvu alineju njegova članka 127. stavka 2.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno prvu alineju njegova članka 3. stavka 1., članak 9. stavak 2., članak 12. stavak 1., članak 14. stavak 3. i članak 18. stavak 2. te prvi stavak članka 20.,

budući da:

(1)	Uspostavljanje jedinstvene monetarne politike obuhvaća utvrđivanje alata, instrumenata i postupaka koje upotrebljava Eurosustav radi provođenja takve politike na jedinstven način u državama članicama čija je valuta euro.

(2)	U pogledu operacija monetarne politike, Smjernicu (EU) 2015/510 Europske središnje banke (ESB/2014/60) (1) trebalo bi izmijeniti tako da uključi neka potrebna tehnička i urednička poboljšanja u vezi s operativnim aspektima.

(3)

Potrebno je izvršiti neka tehnička i urednička poboljšanja u vezi s drugom ugovornom stranom. Pored toga, Upravno vijeće smatra potrebnim uvesti automatsko ograničenje pristupa drugih ugovornih strana operacijama monetarne politike nakon što nadležno tijelo utvrdi da „propadaju ili je vjerojatno da će propasti”.

(4)

Eurosustav je razvio jedinstveni okvir za imovinu prihvatljivu kao kolateral, tako da se sve kreditne operacije Eurosustava provode usklađeno provedbom Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60) u svim državama članicama čija je valuta euro. Upravno vijeće smatra potrebnim uvesti neke promjene u okvir Eurosustava za kolateral uključujući isključivanje investicijskih fondova kao prihvatljivih izdavatelja ili jamaca zbog posebnih rizika koji proizlaze iz nestabilnosti financijskih aranžmana investicijskih fondova i promjene pravila o iznimkama za zabranu vlastite upotrebe prihvatljive imovine, o upotrebi zajamčenih neosiguranih dužničkih instrumenata koje je izdala druga ugovorna strana ili s njom blisko povezani subjekt, o upotrebi zajamčenih neosiguranih dužničkih instrumenata koje je izdala kreditna institucija ili s njom blisko povezani subjekt i o zahtjevima transparentnosti rejtinga pokrivenih obveznica.

(5)

Vrijednosni papiri osigurani hipotekom na poslovnim nekretninama trebali bi biti neprihvatljivi kao kolateral prema okviru Eurosustava za kolateral, budući da se rizik i kompleksnost vrijednosnih papira osiguranih hipotekom na poslovnim nekretninama znatno razlikuju od drugih vrijednosnih papira osiguranih imovinom koje Eurosustav prihvaća kao kolateral, kako u smislu odnosne imovine, tako i u smislu strukturnih obilježja.

(6)

Eurosustav zahtijeva dostavu sveobuhvatnih i standardiziranih podataka na razini pojedinačnog kredita o skupu imovine koja stvara novčani tok i kojom su osigurani vrijednosni papiri osigurani imovinom. Odgovarajuće strane moraju dostaviti podatke na razini pojedinačnog kredita repozitoriju podataka na razini pojedinačnog kredita koji je odredio Eurosustav. Zahtjeve Eurosustava za određivanje repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita i postojeći postupak određivanja potrebno je detaljnije pojasniti radi transparentnosti.

(7)

Prihvatljiva imovina mora udovoljavati zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava navedenim u Okviru za kreditnu procjenu Eurosustava (ECAF) koji određuje postupke, pravila i tehnike radi osiguravanja udovoljavanja zahtjevima Eurosustava za visokim bonitetnim standardima za prihvatljivu imovinu. Potrebno je izvršiti neka tehnička i urednička poboljšanja u odnosu na ECAF.

(8)	Potrebno je pojasniti pravila o kaznama koje primjenjuje Eurosustav u slučaju povreda obveza druge ugovorne strane.

(9)	Druge ugovorne strane Eurosustava upotrebljavaju sustave namire vrijednosnih papira i veze između sustava namire vrijednosnih papira koje provode središnji depozitoriji vrijednosnih papira radi mobiliziranja odgovarajućeg kolaterala kreditne operacije Eurosustava.

(10)

Na temelju članka 18. stavka 2. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, Europska središnja banka (ESB) mora utvrditi opća načela za otvoreno tržište i kreditne operacije koje provode ESB ili nacionalne središnje banke, uključujući objavljivanje uvjeta pod kojima su spremne sklapati takve poslove.

(11)

Eurosustav je razvio jedinstveni okvir za utrživu i neutrživu imovinu prihvatljivu kao kolateral, koja se može mobilizirati na domaćoj ili prekograničnoj osnovi. Za mobiliziranje utržive imovine unutar Eurosustava, sustavi namire vrijednosnih papira i veze između sustava namire vrijednosnih papira mogu se upotrebljavati samo ako ih je Eurosustav procijenio kao prihvatljive.

(12)	Od 1998. Eurosustav primjenjuje korisničke standarde za procjenu sustava namire vrijednosnih papira i veza između sustava namire vrijednosnih papira radi utvrđivanja njihove prihvatljivosti za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava.

(13)

Donošenjem Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i povezanih tehničkih standarda koji sadrže regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde, te s obzirom na značajno preklapanje između zahtjeva Uredbe (EU) br. 909/2014 i korisničkih standarda Eurosustava, Eurosustav je odlučio racionalizirati postupak za procjenu sustava namire vrijednosnih papira i veza između sustava namire vrijednosnih papira.

(14)	Trebalo bi utvrditi zahtjeve specifične za Eurosustav koji nisu obuhvaćeni zahtjevima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 909/2014 u odnosu na središnje depozitorije vrijednosnih papira.

(15)	Eurosustav je razvio standarde za korištenje agenata koji su treća strana u kreditnim operacijama Eurosustava. Svi agenti koji su treća strana i koji nude prekogranične ili domaće usluge trebali bi biti podvrgnuti sličnim postupcima procjene.

(16)	Potrebno je izvršiti nekoliko izmjena da bi se odrazile promjene o kojima je odlučilo Upravno vijeće u odnosu na kriterije prihvatljivosti kolaterala koji se primjenjuju na neosigurane bankovne obveznice za kreditne operacije Eurosustava.

(17)	Potrebno je izvršiti nekoliko manjih tehničkih izmjena radi jasnoće, uključujući izmjene u odnosu na vrijednosne papire više izdavatelja, pravilo implicitne kreditne procjene i okvir nepostupanja.

(18)	Smjernicu (EU) 2015/510 (ESB/2014/60) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Izmjene

Smjernica (EU) 2015/510 (ESB/2014/60) mijenja se kako slijedi:

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.	‚središnji depozitorij vrijednosnih papira’ znači središnji depozitorij vrijednosnih papira kako je definiran u točki 1. članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (*1);

(*1) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).”;"

(b)

umeće se sljedeća točka 22.a:

„22.a

‚izravna veza’ znači sporazum između dva sustava namire vrijednosnih papira kojima upravljaju središnji depozitoriji vrijednosnih papira, pri čemu jedan središnji depozitorij vrijednosnih papira postaje izravan sudionik u sustavu namire vrijednosnih papira kojim upravlja drugi središnji depozitorij vrijednosnih papira otvaranjem računa vrijednosnih papira, da bi omogućio prijenos vrijednosnih papira između računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira;”;

(c)

umeću se sljedeće točke 25.a i 25.b:

„25.a

‚prihvatljiva veza’ znači izravna ili neizravna veza za koju je Eurosustav procijenio da je u skladu s kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u Prilogu VI.a za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava i koja je objavljena na popisu prihvatljivih veza Eurosustava na mrežnim stranicama ESB-a. Prihvatljiva neizravna veza sastoji se od odnosnih prihvatljivih izravnih veza;

25.b

‚prihvatljivi sustav namire vrijednosnih papira’ znači sustav namire vrijednosnih papira kojim upravlja središnji depozitorij vrijednosnih papira koji je Eurosustav procijenio da je u skladu s kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u Prilogu VI.a za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava i koji je objavljen na popisu prihvatljivih sustava namire vrijednosnih papira Eurosustava na mrežnim stranicama ESB-a;”;

(d)	točka 33. briše se;

(e)

točka 35. zamjenjuje se sljedećim:

„35.	‚financijsko društvo’ znači financijsko društvo kako je definirano u Prilogu A Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*2);

(*2) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (ESA 2010) (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).”;"

(f)

točka 46. zamjenjuje se sljedećim:

„46.	‚unutardnevni kredit’ znači unutardnevni kredit kako je definiran u točki 26. članka 2. Smjernice ESB/2012/27 (*3);

(*3) Smjernica ESB/2012/27 od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (SL L 30, 30.1.2013., str. 1.).”;"

(g)

umeće se sljedeća točka 46.b:

„46.b

‚investicijski fond’ znači novčani fondovi ili nenovčani fondovi kako su definirani u Prilogu A Uredbi (EU) br. 549/2013;”;

(h)

umeće se sljedeća točka 76.a:

„76.a

‚neizravna veza’ znači veza uspostavljena između sustava namire vrijednosnih papira kojima upravljaju dva različita središnja depozitorija vrijednosnih papira koji razmjenjuju transakcije vrijednosnim papirima ili transfere putem trećeg sustava namire vrijednosnih papira kojima upravlja središnji depozitorij vrijednosnih papira koji djeluje kao posrednik ili, u slučaju sustava namire vrijednosnih papira kojim upravljaju središnji depozitiroji vrijednosnih papira koji sudjeluju u sustavu TARGET2-Securities, putem nekoliko sustava namire vrijednosnih papira kojima upravljaju središnji depozitoriji vrijednosnih papira koji djeluju kao posrednici;”;

(i)

točka 82. zamjenjuje se sljedećim:

„82.	‚sustav namire vrijednosnih papira’ znači sustav namire vrijednosnih papira kako je definiran u točki 10. članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014, koji omogućava prijenos vrijednosnih papira bez plaćanja ili uz plaćanje (isporuka uz plaćanje);”;

(j)

točka 95. zamjenjuje se sljedećim:

„95.	‚agent treća strana’ znači središnji depozitorij vrijednosnih papira koji djeluje kao prihvatljiv sustav namire vrijednosnih papira koji je sklopio ugovor s NSB-om temeljem kojeg takav depozitorij vrijednosnih papira osigurava određene usluge upravljanja kolateralom kao zastupnik tog NSB-a;”.

U članku 4. tablica 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 1.

Pregled značajki operacija monetarne politike Eurosustava

Kategorije operacija monetarne politike		Vrste instrumenta		Dospijeće	Učestalost	Postupak
Kategorije operacija monetarne politike		Puštanje likvidnosti	Povlačenje likvidnosti	Dospijeće	Učestalost	Postupak
Operacije na otvorenom tržištu	Glavne operacije refinanciranja	Obratne transakcije	—	1 tjedan	Tjedno	Standardne aukcije
	Operacije dugoročnijeg refinanciranja	Obratne transakcije	—	Tri mjeseca (*4)	Mjesečno (*4)	Standardne aukcije
	Operacije fine prilagodbe	Obratne transakcije	Obratne transakcije	Nestandardizirano	Nestandardizirano	Aukcije Bilateralni postupci (*5)
		Valutni ugovori o razmjeni	Valutni ugovori o razmjeni
		—	Prikupljanje oročenih depozita
	Strukturne operacije	Obratne transakcije	Obratne transakcije	Nestandardizirano	Nestandardizirano	Standardne aukcije (*6)
		—	Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a	Manje od 12 mjeseci		Standardne aukcije (*6)
		Izravne kupnje	Izravne prodaje	—		Bilateralni postupci Aukcije (*7)
Stalno raspoložive mogućnosti	Mogućnost posudbe na kraju dana	Obratne transakcije	—	Prekonoćno	Pristup prema izboru drugih ugovornih strana
Stalno raspoložive mogućnosti	Novčani depozit	—	Depoziti	Prekonoćno	Pristup prema izboru drugih ugovornih strana

U članku 6. stavku 2. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)	podložne su kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u dijelu trećem, koje moraju ispunjavati sve druge ugovorne strane koje podnose ponude za takve operacije;”.

U članku 7. stavku 2. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)	podložne su kriterijima prihvatljivosti kako su utvrđeni u dijelu trećem, koje moraju ispunjavati sve druge ugovorne strane koje podnose ponude za takve operacije;”.

U članku 8. stavku 2. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

podložne su kriterijima prihvatljivosti za druge ugovorne strane kako je utvrđeno u dijelu trećem, ovisno o:

i.	određenoj vrsti instrumenta za provođenje operacija fine prilagodbe; i

ii.	prihvatljivom postupku za tu određenu vrstu instrumenta;”.

U članku 9. stavku 2. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)	podložne su kriterijima prihvatljivosti za druge ugovorne strane kako je utvrđeno u dijelu trećem, ovisno o: i. određenoj vrsti instrumenta za provođenje strukturnih operacija; i ii. prihvatljivom postupku za tu određenu vrstu instrumenta;”.

U članku 10., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. U odnosu na operativne značajke, obratne transakcije za potrebe monetarne politike:

(a)	mogu se provoditi kao operacije puštanja likvidnosti ili kao operacije povlačenja likvidnosti;

(b)	imaju učestalost i dospijeće koje ovisi o kategoriji operacija na otvorenom tržištu za koju se upotrebljavaju;

(c)	koje ulaze u kategoriju operacija na otvorenom tržištu isključene su u obliku standardnih aukcija, s iznimkom operacija fine prilagodbe gdje se izvršavaju putem aukcija ili bilateralnih postupaka;

(d)	koje ulaze u kategoriju mogućnosti posudbe na kraju dana isključene su kako je opisano u članku 18.;

(e)	nacionalne središnje banke provode ih decentralizirano, ne dovodeći u pitanje članak 45. stavak 3.”.

8.	U članku 11., stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: „6. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u dijelu trećem, ovisno o postupku koji se primjenjuje za odgovarajuću operaciju.”.

9.	U članku 12., stavak 7. zamjenjuje se sljedećim: „7. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u prikupljanju oročenih depozita primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u dijelu trećem, ovisno o postupku koji se primjenjuje za određenu operaciju.”.

10.	U članku 13., stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: „6. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju na standardnim aukcijama za izdavanje dužničkih certifikata ESB-a primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti određeni u dijelu trećem.”.

11.	U članku 14., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u izravnim transakcijama primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti određeni u dijelu trećem.”.

12.

U članku 25. stavku 2., tablice 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„ Tablica 5.

Okvirni vremenski raspored za operativne faze standardnih aukcija (vremena su navedena prema srednjoeuropskom vremenu (1))

Tekst slike

(1)	Srednjoeuropsko vrijeme (SEV) uzima u obzir promjenu na srednjoeuropsko ljetno računanje vremena.

Tablica 6.

Okvirni vremenski okvir za operativne faze brzih aukcija (vremena su navedena prema SEV-u (1))

Tekst slike

(1)	Srednjoeuropsko vrijeme (SEV) uzima u obzir promjenu na srednjoeuropsko ljetno računanje vremena.”.

13.

Članak 55. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 55.

Kriteriji prihvatljivosti za sudjelovanje u operacijama monetarne politike Eurosustava

U odnosu na operacije monetarne politike Eurosustava, sukladno članku 57., Eurosustav dozvoljava sudjelovanje samo institucijama koje ispunjavaju sljedeće kriterije:

(a)	podvrgnute su sustavu minimalnih pričuva Eurosustava sukladno članku 19. stavku 1. Statuta ESSB-a i nije im odobreno izuzeće od njihovih obveza temeljem sustava minimalnih pričuva Eurosustava sukladno Uredbi (EZ) br. 2531/98 i Uredbi (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9);

(b)

radi se o sljedećim institucijama:

i.	koje su podvrgnute najmanje jednom obliku usklađenog nadzora nadležnih tijela Unije/EGP-a u skladu s Direktivom 2013/36/EU i Uredbom (EU) br. 575/2013;

ii.	kreditne institucije u javnom vlasništvu, u smislu članka 123. stavka 2. Ugovora, koje su podvrgnute nadzoru prema standardu koji je usporediv s nadzorom nadležnih tijela na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013;

iii.

institucije koje su podvrgnute neusklađenom nadzoru od strane nadležnih tijela prema standardu koji je usporediv s usklađenim nadzorom nadležnih tijela Unije/EGP-a na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, npr. podružnice koje su u državi članici čija je valuta euro osnovale institucije osnovane izvan EGP-a. Za potrebe procjene prihvatljivosti institucije da sudjeluje u operacijama monetarne politike Eurosustava, kao pravilo, neusklađeni nadzor smatra se standardom usporedivim s usklađenim nadzorom nadležnih tijela Unije/EGP-a na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013 ako se smatra da su odgovarajući standardi Basel III doneseni od strane Bazelskog odbora za nadzor banaka primijenjeni u nadzornom režimu u određenoj državi;

(c)	moraju biti financijski stabilne u smislu članka 55.a;

(d)	ispunjavaju sve operativne zahtjeve navedene u ugovornim ili zakonodavnim mehanizmima koje primjenjuju matični NSB ili ESB u pogledu određenog instrumenta ili operacije.”.

14.

U članku 61., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. ESB objavljuje ažurirani popis prihvatljive utržive imovine na svojim mrežnim stranicama, u skladu s tamo navedenim metodologijama, i ažurira taj popis svakog dana kada je otvoren sustav TARGET2. Utrživa imovina uključena na popis prihvatljive utržive imovine postaje prihvatljiva za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava nakon što bude objavljena na popisu. Iznimno od navedenog, u pojedinom slučaju dužničkih instrumenata s istim danom namire, Eurosustav može dodijeliti prihvatljivost od datuma izdanja. Imovina procijenjena u skladu s člankom 87. stavkom 3. ne objavljuje se na ovom popisu prihvatljive utržive imovine.”.

15.

Članak 66. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Sukladno stavku 2., da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju biti izdani u EGP-u od strane središnje banke ili prihvatljivog sustava namire vrijednosnih papira.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Međunarodni dužnički instrumenti izdani putem međunarodnoga središnjeg depozitorija vrijednosnih papira moraju udovoljavati sljedećim kriterijima, ovisno o slučaju:

(a)

Međunarodni dužnički instrumenti izdani u globalnom obliku na donositelja (engl. global bearer form) izdaju se u obliku novih globalnih zapisa (engl. new global notes) i deponiraju se kod zajedničkog skrbnika koji je međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira ili središnji depozitorij vrijednosnih papira koji djeluje kao prihvatljivi sustav namire vrijednosnih papira. Ovaj zahtjev se ne primjenjuje na međunarodne dužničke instrumente izdane u globalnom obliku na donositelja izdane u obliku klasičnih globalnih zapisa prije 1. siječnja 2007. i zamjenjiva izdanja takvih zapisa izdana pod istom oznakom ISIN, neovisno o datumu izdanja.

(b)	Međunarodni dužnički instrumenti izdani u globalnom obliku na ime izdaju se na temelju nove skrbničke strukture za međunarodne dužničke instrumente. Zbog odstupanja, ovo se ne primjenjuje na međunarodne dužničke instrumente izdane u obliku globalnih instrumenata na ime prije 1. listopada 2010.

(c)	Međunarodni dužnički instrumenti u obliku pojedinačnog zapisa nisu prihvatljivi osim ako su izdani u obliku pojedinačnog zapisa prije 1. listopada 2010.”.

16.

Članak 67. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju biti prenosivi u nematerijaliziranom obliku i moraju se držati i namirivati u državama članicama čija je valuta euro putem računa kod NSB-a ili kod prihvatljivog sustava namire vrijednosnih papira, tako da oblik i sadržaj kao i unovčenje kolaterala uređuje pravo države članice čija je valuta euro.”;

(b)

umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Osim toga, kada upotreba takvih dužničkih instrumenata uključuje usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana, na domaćoj ili međunarodnoj osnovi, te usluge pruža agent treća strana koji je pozitivno procijenjen u skladu sa ‚Standardima Eurosustava za upotrebu agenata koji su treća strana u kreditnim operacijama Eurosustava’, objavljenim na mrežnim stranicama ESB-a.”;

(c)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ako središnji depozitorij vrijednosnih papira gdje je imovina izdana i središnji depozitorij vrijednosnih papira gdje se imovina drži nisu isti, sustavi namire vrijednosnih papira kojima upravljaju ovi središnji depozitoriji vrijednosnih papira moraju biti povezani prihvatljivim vezom u skladu s člankom 150.”.

17.

Članak 69. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju biti izdani ili za njih mora jamčiti središnja banka države članice, subjekti javnog sektora, agencije, kreditne institucije, financijska društva osim kreditnih institucija, nefinancijska društva, multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije. Za utrživu imovinu više od jednog izdavatelja, ovaj zahtjev primjenjuje se na svakog izdavatelja.”;

(b)	dodaje se sljedeći stavak 3.: „3. Dužnički instrumenti izdani ili za koje jamče investicijski fondovi nisu prihvatljivi.”.

18.

U članku 70., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Da bi bili prihvatljivi, dužničke instrumente mora izdati izdavatelj osnovan u EGP-u ili u državi skupine G10 izvan EGP-a, uz primjenu izuzeća iz stavaka od 3. do 6. ovog članka i stavka 4. članka 81.a. Za utrživu imovinu više od jednog izdavatelja, ovaj se zahtjev primjenjuje na svakog izdavatelja.”.

19.	Članak 73. stavak 1. točka (b) briše se.

20.	Članak 73. stavak 6. briše se.

21.

Članak 81.a. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 81.a

Kriteriji prihvatljivosti za određene neosigurane dužničke instrumente koje izdaju kreditne institucije ili investicijska društva ili njihovi blisko povezani subjekti

1. Odstupajući od članka 64. i pod uvjetom da ispunjavaju sve druge kriterije prihvatljivosti, sljedeći podređeni neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju kreditne institucije ili investicijska društva ili njihovi blisko povezani subjekti kako je navedeno u članku 141. stavku 3. prihvatljivi su do dospijeća, pod uvjetom da su izdani prije 31. prosinca 2018. i da njihova podređenost ne proizlazi niti iz ugovorne podređenosti kako je definirana u stavku 2. niti iz strukturne podređenosti sukladno stavku 3.:

—	dužnički instrumenti koje izdaju priznate agencije kako su definirane u članku 2. Odluke (EU) 2015/774 Europske središnje banke (ESB/2015/10) (*8),

—	dužnički instrumenti za koje jamči subjekt javnog sektora Unije koji ima pravo razrezivanja poreza, jamstvom koje ispunjava obilježja utvrđena u članku 114. stavcima od 1. do 4. i članku 115.

2. Za potrebe stavka 1. ugovorna podređenost znači podređenost zasnovana na uvjetima neosiguranog dužničkog instrumenta neovisno o tome je li takva podređenost zakonski priznata.

3. Neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju holding društva, uključujući posrednička holding društva, sukladno nacionalnom zakonodavstvu kojim se prenosi Direktiva 2014/59/EU ili slični okviri oporavka i sanacije, neprihvatljivi su.

4. Za neosigurane dužničke instrumente koje izdaju kreditne institucije ili investicijska društva ili njihovi blisko povezani subjekti kako je navedeno u članku 141. stavku 3., osim neosiguranih dužničkih instrumenata koje izdaju multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije kako je navedeno u članku 70. stavku 4., izdavatelj mora biti osnovan u Uniji.

5. Neosigurani dužnički instrumenti koji su bili prihvatljivi prije 16. travnja 2018., ali ne udovoljavaju zahtjevima prihvatljivosti utvrđenim u ovom članku ostaju prihvatljivi do 31. prosinca 2018. pod uvjetom da udovoljavaju svim drugim kriterijima prihvatljivosti za utrživu imovinu.

(*8) Odluka (EU) 2015/774 Europske središnje banke od 4. ožujka 2015. o programu kupnje vrijednosnih papira javnog sektora na sekundarnim tržištima (SL L 121, 14.5.2015., str. 20.).”."

22.

U članku 84. točki (a), točka iii. zamjenjuje se sljedećim:

„iii.

Ako ne postoji rejting izdanja od strane VIKP-a ili, u slučaju pokrivenih obveznica, ako ne postoji rejting izdanja koji udovoljava zahtjevima iz Priloga IX.b, Eurosustav uzima u obzir rejting izdavatelja koji je dodijelio VIKP ili rejting jamca koji je dodijelio VIKP. Ako postoji više rejtinga izdavatelja i jamca koje je dodijelio VIKP za isto izdanje, Eurosustav uzima u obzir prvi najbolji od tih rejtinga.”.

23.

Članak 87. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ako su dužničke instrumente izdali ili za njih jamče regionalna država ili lokalna tijela ili ‚subjekt javnog sektora’ kako je definiran u točki 8. članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 (dalje u tekstu ‚subjekt javnog sektora prema CRR-u’), osnovani u državama članicama čija je valuta euro, Eurosustav provodi kreditnu procjenu u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)

Ako su izdavatelji ili jamci regionalna država, lokalna tijela ili subjekti javnog sektora prema CRR-u, s kojima se u svrhu kapitalnih zahtjeva sukladno članku 115. stavku 2. ili članku 116. stavku 4. Uredbe (EU) br. 575/2013 postupa jednako kao sa središnjom državom u kojoj su osnovani, dužničkim instrumentima koje su izdali ili za koje jamče ovi subjekti dodjeljuje se stupanj kreditne kvalitete koji odgovara najboljem kreditnom rejtingu koji je prihvaćeni VIKP dodijelio središnjoj državi na čijem su području ovi subjekti osnovani.

(b)

Ako su izdavatelji ili jamci regionalna država, lokalna tijela ili subjekti javnog sektora prema CRR-u koji nisu obuhvaćeni u točki (a), dužničkim instrumentima koje su izdali ili za koje jamče ovi subjekti dodjeljuje se stupanj kreditne kvalitete koji odgovara stupnju kreditne kvalitete ispod najboljeg kreditnog rejtinga koji je prihvaćeni VIKP dodijelio središnjoj državi na čijem su području ovi subjekti osnovani.

(c)

Ako su izdavatelji ili jamci ‚subjekti javnog sektora’ kako su definirani u točki 75. članka 2. a na koje se ne odnose točke (a) i (b), implicitna kreditna procjena se ne izvodi, a s dužničkim instrumentima koje su izdali ili za koje jamče ovi subjekti postupa se jednako kao s dužničkim instrumentima koje su izdali ili za koje jamče subjekti privatnog sektora.”;

(b)

tablica 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 9.

Implicitna procjena kreditne kvalitete za izdavatelje ili jamce koji nemaju procjenu kreditne kvalitete VIKP-a

	Raspodjela izdavatelja ili jamaca na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013 (CRR (*9))	Izvođenje ECAF implicitne procjene kreditne kvalitete izdavatelja ili jamca koji pripadaju odgovarajućoj kategoriji
Kategorija 1.	Regionalna država, lokalna tijela i subjekti javnog sektora prema CRR-u s kojima nadležna tijela postupaju na isti način kao sa središnjom državom za potrebe kapitalnih zahtjeva sukladno članku 115. stavku 2. i članku 116. stavku 4. Uredbe (EU) br. 575/2013.	Dodjeljuje se kreditna procjena VIKP-a dodijeljena središnjoj državi na čijem području je subjekt osnovan
Kategorija 2.	Ostala regionalna država, lokalna tijela i subjekti javnog sektora prema CRR-u	Dodjeljuje se procjena kreditne kvalitete jedan stupanj kreditne kvalitete (*10) ispod procjene kreditne kvalitete VIKP-a dodijeljene središnjoj državi na čijem području je subjekt osnovan
Kategorija 3.	Subjekti javnog sektora kako su definirani u točki 75. članka 2. koji nisu subjekti javnog sektora prema CRR-u	S njima se postupa kao s izdavateljima ili dužnicima iz privatnog sektora

24.

Članak 90. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 90.

Glavnica i kuponi kreditnih potraživanja

Da bi bila prihvatljiva, kreditna potraživanja moraju udovoljavati, do konačne otplate, sljedećim uvjetima:

(a)	nepromjenjivi, bezuvjetni iznos glavnice; i

(b)

kamatna stopa koja ne može prouzročiti negativni novčani tok, pri čemu je kamatna stopa jedna od sljedećih:

i.	bez kupona;

ii.	nepromjenjiva;

iii.

promjenjiva, tj. povezana s referentnom kamatnom stopom i sa sljedećom strukturom: kuponska stopa = referentna kamatna stopa ± x, s f ≤ kuponske stope ≤ c, gdje:

—

referentna kamatna stopa je samo jedna od sljedećih u određenom trenutku:

—	kamatna stopa na eurskom novčanom tržištu, npr. Euribor, LIBOR ili slični indeksi,

—	kamatna stopa na ugovore o razmjeni s nepromjenjivim rokom dospijeća, npr. CMS, EIISDA, EUSA,

—	prinos na jednu državnu obveznicu iz europodručja ili indeks nekolicine takvih obveznica s dospijećem od godine dana ili manje,

—	f (donja granica) i c (gornja granica) su, ako postoje, brojevi koji su unaprijed određeni pri izdavanju ili koji se tijekom vremena mogu mijenjati samo kako je unaprijed određeno pri izdavanju. Marža, x, može se razlikovati tijekom trajanja kreditnog potraživanja.”.

25.

U članku 138. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)	neutrživi hipotekarni dužnički instrumenti;”;

(b)

dodaje se sljedeća točka (d):

„(d)	multi-cédulas izdani prije 1. svibnja 2015. kada odnosni cédulas ispunjavaju kriterije navedene u članku 129. stavcima od 1. do 3. i stavku 6. Uredbe (EU) br. 575/2013.”.

26.

U članku 139. dodaje se sljedeći stavci 3. i 4.:

„3. Ako je potrebno provjeriti postupanje u skladu sa stavkom 1.(b), i to za pokrivene obveznice, kada važeće zakonodavstvo ili prospekt ne isključuju dužničke instrumente iz stavka 1.(b) kao imovinu skupa za pokriće i kada je izdavatelj ili subjekt blisko povezan s izdavateljem izdao takve dužničke instrumente, nacionalne središnje banke mogu poduzeti sve ili neke od sljedećih mjera za provođenje ad hoc provjere postupanja u skladu sa stavkom 1.(b):

(a)	Nacionalne središnje banke mogu pribaviti redovna nadzorna izvješća koja sadržavaju pregled imovine u skupu pokrića pokrivenih obveznica.

(b)

Ako nadzorna izvješća ne daju dovoljno informacija za potrebe provjere, nacionalne središnje banke mogu pribaviti potvrdu samog izdavatelja i potvrdu druge ugovorne strane koja mobilizira pokrivene obveznice, a za koju je moguće da postupa protivno stavku 1.(b), kojim druga ugovorna strana potvrđuje da skup pokrića pokrivenih obveznica ne uključuje neosigurane bankovne obveznice koje primjenjuju pogodnosti iz državnih jamstava koja je izdala druga ugovorna strana ili s njom blisko povezani subjekt koji mobilizira pokrivenu obveznicu uz povredu stavka 1.(b). Potvrdu same druge ugovorne strane mora potpisati glavni izvršni direktor, glavni financijski direktor ili rukovodeći službenik druge ugovorne strane na slično visokom položaju ili ovlašteni potpisnik u njihovo ime.

(c)

Nacionalne središnje banke mogu na godišnjoj osnovi pribaviti od druge ugovorne strane koja mobilizira pokrivene obveznice, a za koju je moguće da postupa protivno stavku 1.(b), ex post potvrdu od strane vanjskog revizora ili nadzornika skupa za pokriće da skup za pokriće pokrivenih obveznica ne uključuje neosigurane bankovne obveznice koje primjenjuju pogodnosti iz državnog jamstva koje je izdala druga ugovorna strana ili njezin blisko povezani subjekt koji mobilizira pokrivenu obveznicu u povredi stavka 1.(b).

4. Ako druga ugovorna strana ne dostavi potvrdu koju sama izdaje i potvrdu u skladu sa stavkom 3. na zahtjev NSB-a, pokrivene obveznice se ne mobiliziraju kao kolateral od strane te druge ugovorne strane u skladu sa stavkom 1.”.

27.

Članak 141. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 141.

Ograničenja u odnosu na neosigurane dužničke instrumente koje izdaju kreditne institucije i s njima blisko povezani subjekti

1. Druga ugovorna strana ne smije dostaviti ili upotrebljavati kao kolateral neosigurane dužničke instrumente koje je izdala kreditna institucija ili bilo koji drugi subjekt s kojim je ta kreditna institucija u bliskoj vezi, u mjeri u kojoj vrijednost tog kolaterala koji je izdala ta kreditna institucija ili drugi subjekt s kojim je u bliskoj vezi, nakon primjene važećeg korektivnog faktora, zajedno prelazi 2,5 % ukupne vrijednosti imovine koju ta druga ugovorna strana upotrebljava kao kolateral. Ovaj se prag ne primjenjuje u sljedećim slučajevima:

(a)	ako vrijednost takve imovine ne prelazi 50 milijuna EUR nakon primjene važećeg korektivnog faktora;

(b)	ako za takvu imovinu jamči subjekt javnog sektora koji ima pravo razrezivanja poreza, jamstvom koje ispunjava obilježja utvrđena u članku 114.; ili

(c)	ako je takvu imovinu izdala agencija (kako je definirana u točki 2. članka 2.), multilateralna razvojna banka ili međunarodna organizacija.

2. Ako se između dva ili više izdavatelja neosiguranih dužničkih instrumenata uspostavi bliska veza ili dođe do spajanja odnosno pripajanja, prag iz stavka 1. se primjenjuje šest mjeseci nakon datuma kada je došlo do uspostavljanja bliske veze ili spajanja odnosno pripajanja.

3. Za potrebe ovog članka, ‚bliske veze’ između izdavatelja i drugog subjekta ima isto značenje kao ‚bliske veze’ između druge ugovorne strane i drugog subjekta, kako je navedeno u članku 138.”.

28.

Članak 148. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2., točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	utrživa imovina mobilizira se putem jednog od sljedećeg: i. prihvatljivih veza; ii. primjenjivih postupaka korespondentnog centralnobankarskog modela; iii. prihvatljivih veza zajedno s korespondentnim centralnobankarskim moelom; i”;

(b)	stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Druge ugovorne strane provode prijenos prihvatljive imovine putem svojih računa za namiru vrijednosnih papira s prihvatljivim sustavom namire vrijednosnih papira.”;

(c)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Druga ugovorna strana koja nema skrbnički račun kod NSB-a ili račun za namiru vrijednosnih papira u prihvatljivom sustavu namire vrijednosnih papira, može namiriti transakcije putem računa za namiru vrijednosnih papira ili skrbničkog računa korespondentne kreditne institucije.”.

29.

Članak 150. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 150.

Prihvatljive veze između sustava namire vrijednosnih papira

1. Osim korespondentnog centralnobankarskog modela, druge ugovorne strane mogu upotrebljavati prihvatljive veze za prekogranični prijenos utržive imovine. ESB objavljuje popis prihvatljivih veza na svojim mrežnim stranicama.

2. Imovina koja se drži putem prihvatljive veze može se upotrebljavati za kreditne operacije Eurosustava, kao i za bilo koju drugu svrhu koju odabere druga ugovorna strana.

3. Pravila o upotrebi prihvatljivih veza navedena su u Prilogu VI.”.

30.

Članak 151. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 151.

Korespondentni centralnobankarski model zajedno s prihvatljivim vezama

1. Druge ugovorne strane mogu upotrebljavati prihvatljive veze zajedno s korespondentnim centralnobankarskim modelom radi mobiliziranja prihvatljive utržive imovine na prekograničnoj osnovi.

2. Prilikom upotrebe veza između sustava namire vrijednosnih papira zajedno s korespondentnim centralnobankarskim modelom, druge ugovorne strane drže imovinu izdanu u sustavu namire vrijednosnih papira izdavatelja na računu u sustavu namire vrijednosnih papira investitora, izravno ili preko skrbnika.

3. Imovinu mobiliziranu na temelju stavka 2. može izdati sustav za namiru vrijednosnih papira iz EGP-a izvan europodoručja za koji je Eurosustav procijenio da je u skladu s kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u Prilogu VI.a pod uvjetom da postoji prihvatljiva veza između sustava namire vrijednosnih papira izdavatelja i sustava namire vrijednosnih papira investitora.

4. Pravila o upotrebi korespondentnog centralnobankarskog modela zajedno s prihvatljivim vezama navedena su u Prilogu VI.”.

31.

U članku 152., stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Korespondentni centralnobankarski model (uključujući korespondentni centralnobankarski model zajedno s prihvatljivim vezama) može se upotrebljavati kao temelj za prekograničnu uporabu usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana. Prekogranična uporaba usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana uključuje NSB, kada se usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana nude za prekograničnu uporabu Eurosustava, koji djeluje kao korespondent za nacionalne središnje banke čije su druge ugovorne strane zatražile uporabu takvih usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana na prekograničnoj osnovi za potrebe kreditnih operacija Eurosustava.

Radi davanja usluga upravljanja kolateralom koje pruža treća strana za prekograničnu uporabu od strane Eurosustava u skladu s prvim podstavkom, odgovarajući agent treća strana mora udovoljavati skupu dodatnih funkcionalnih zahtjeva koje je utvrdio Eurosustav, kako je navedeno u ‚Korespondentnom centralnobankarskom modelu – postupcima za druge ugovorne strane Eurosustava’ (odjeljak 2.1.3. drugi stavak).”.

32.

U članku 156., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ako druga ugovorna strana ne ispuni obvezu utvrđenu u članku 154. stavku 1. točki (c) više od dva puta tijekom dvanaestomjesečnog razdoblja i ako su u odnosu na svako protivno postupanje ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	izrečena je novčana kazna;

(b)	druga ugovorna strana je obaviještena o svakoj odluci o izricanju novčane kazne;

(c)	svaki slučaj protivnog postupanja odnosi se na istu vrstu protivnog postupanja.

Eurosustav mora, u slučaju treće povrede odredbi, suspendirati drugu ugovornu stranu iz prve operacije puštanja likvidnosti na otvorenom tržištu tijekom razdoblja održavanja pričuva nakon obavijesti o suspenziji.

Ako druga ugovorna strana kasnije ponovno povrijedi odredbu, bit će suspendirana iz prve operacije puštanja likvidnosti na otvorenom tržištu tijekom razdoblja održavanja pričuva nakon obavijesti o suspenziji dok ne istekne razdoblje od dvanaest mjeseci bez takve povede od strane druge ugovorne strane.

Svako dvanaestomjesečno razdoblje računa se od datuma obavijesti o sankciji zbog neispunjavanja obveze utvrđene u članku 154. stavku 1. točki (c). Druga i treća povreda počinjene unutar 12 mjeseci od te obavijesti uzet će se u obzir.”.

33.

Članak 158. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 3.a zamjenjuje se sljedećim:

„3.a Eurosustav može suspendirati, ograničiti ili isključiti, radi opreznosti, pristup operacijama monetarne politike od strane drugih ugovornih strana koje usmjeravaju likvidnost Eurosustava drugom subjektu koji pripada istoj bankovnog ‚grupi’ (kako je definirana u točki 26. članka 2. stavka 1. Direktive 2014/59/EU i točki 11. članka 2. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*11)) kada je subjekt koji prima takvu likvidnost i. neprihvatljivi subjekt koji prestaje s radom ili ii. podvrgnut diskrecijskim mjerama radi opreznosti.

(*11) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).”;"

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Neovisno o svim drugim diskrecijskim mjerama, Eurosustav, radi opreznosti, ograničava pristup operacijama monetarne politike drugim ugovornim stranama za koje odgovarajuća tijela smatraju da ‚propadaju ili je vjerojatno da će propasti’, na temelju uvjeta utvrđenih u članku 18. stavku 4. točkama od (a) do (d) Uredbe (EU) br. 806/2014 ili na temelju uvjeta utvrđenih u nacionalnom zakonodavstvu kojim se prenosi članak 32. stavak 4. točke od (a) do (d) Direktive 2014/59/EU. Ograničenje odgovara razini pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava važećih u vrijeme kada se za te druge ugovorne strana smatra da ‚propadaju ili je vjerojatno da će propasti’. Nacionalne središnje banke osiguravaju svojim ugovornim ili zakonodavnim mehanizmima automatsko ograničenje pristupa u odnosu na odgovarajuću drugu ugovornu stranu, bez neophodnosti posebne odluke i da je ograničenje pristupa na snazi na dan koji slijedi dan na koji odgovarajuća tijela smatraju da druga ugovorna strana ‚propada ili je vjerojatno da će propasti’. Ovo ograničenje bez utjecaja je na bilo koju daljnju diskrecijsku mjeru koju Eurosustav može poduzeti.”.

34.

U članku 159., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Eurosustav može isključiti slijedeću imovinu s popisa prihvatljive utržive imovine:

(a)

imovinu koju su izdali samostalno ili zajedno s drugim ugovornim stranama, koju servisiraju ili za koju jamče druge ugovorne strane ili subjekti blisko povezani s drugim ugovornim stranama za koje vrijedi zamrzavanje sredstava i/ili druge mjere za ograničavanje uporabe njihovih sredstava, koje je propisala Unija u skladu s člankom 75. Ugovora ili država članica koja ograničava uporabu sredstava; i/ili

(b)

imovinu koju su izdali samostalno ili zajedno s drugim ugovornim stranama, koju servisiraju ili za koju jamče druge ugovorne strane ili subjekti blisko povezani s drugim ugovornim stranama u odnosu na koje je Upravno vijeće ESB-a donijelo odluku o suspendiranju, ograničavanju ili isključivanju njihova pristupa operacijama na otvorenom tržištu ili stalno raspoloživim mogućnostima Eurosustava.”.

35.

U članku 166., stavak 4.a zamjenjuje se sljedećim:

„4.a Svaki NSB primjenjuje ugovorne ili zakonodavne mehanizme koji osiguravaju da matični NSB u svako doba bude u pravnom položaju da izrekne novčanu kaznu radi propuštanja druge ugovorne strane da nadoknadi ili plati, u cijelosti ili djelomično, bilo koji iznos kredita ili cijene otkupa, ili da dostavi kupljenu imovinu, o dospijeću ili kad je inače dospjela, u slučaju da joj nisu dostupna sredstva u skladu s člankom 166. stavkom 2. Novčana kazna izračunava se u skladu s Prilogom VII., odjeljkom III., uzimajući u obzir iznos gotovine koju druga ugovorna strana ne može platiti ili nadoknaditi ili imovine koju druga ugovorna strana ne može isporučiti i broj kalendarskih dana tijekom kojih druga ugovorna strana nije platila, nadoknadila ili isporučila.”.

36.	Umeće se novi Prilog VI.a, a prilozi VII., VIII. i IX.a mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Smjernici.

Članak 2.

Stupanje na snagu i provedba

1. Ova Smjernica stupa na snagu danom obavještavanja nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro.

2. Nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro poduzimaju potrebne mjere kako bi se uskladile s ovom Smjernicom i primjenjuju ih od 16. travnja 2018., osim točke 24. članka 1. u odnosu na koju poduzimaju potrebne mjere i primjenjuju ih od 1. listopada 2018. One obavješćuju ESB o propisima i sredstvima u vezi s tim mjerama najkasnije do 16. ožujka 2018., osim za propise i sredstva koja se odnose na članak 1. točku 24. u odnosu na koju obavješćuju ESB do 3. rujna 2018.

Članak 3.

Adresati

Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 7. veljače 2018.

Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) Smjernica (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi monetarne politike Eurosustava (ESB/2014/60) (SL L 91, 2.4.2015., str. 3.).

(2) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).

(*4) U skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (b), člankom 7. stavkom 2. točkom (c), člankom 7. stavkom 3. i člankom 7. stavkom 4.

(*5) U skladu s člankom 8. stavkom 2. točkom (c), člankom 10. stavkom 4. točkom (c), člankom 11. stavkom 5. točkom (c) i člankom 12. stavkom 6. točkom (c).

(*6) U skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (c), člankom 10. stavkom 4. točkom (c) i člankom 13. stavkom 5. točkom (d).

(*7) U skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (c) i člankom 14. stavkom 3. točkom (c).”.

(*9) Uredba (EU) br. 575/2013, koja se za potrebe ove tablice naziva i CRR.

(*10) Informacije o stupnjevima kreditne kvalitete objavljuju se na mrežnim stranicama ESB-a.”.

PRILOG

Umeće se sljedeći Prilog VI.a:

„PRILOG VI.a

KRITERIJI PRIHVATLJLIVOSTI ZA UPOTREBU SUSTAVA NAMIRE VRIJEDNOSNIH PAPIRA I VEZA IZMEĐU SUSTAVA NAMIRE VRIJEDNOSTNIH PAPIRA U KREDITNIM OPERACIJAMA EUROSUSTAVA

I. KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA SUSTAVE NAMIRE VRIJEDNOSNIH PAPIRA I VEZA IZMEĐU SUSTAVA NAMIRE VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Eurosustav određuje prihvatljivost SSS-a kojim upravlja središnji depozitorij vrijednosnih papira uspostavljen u državi članici čija je valuta euro ili nacionalna središnja banka (NSB) ili javno tijelo kako je navedeno u članku 1. stavku 4. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (1) države članice čija je valuta euro (dalje u tekstu ‚upravitelj SSS-a’) na temelju sljedećih kriterija:

(a)	upravitelj sustava namire vrijednosnih papira iz europodručja udovoljava zahtjevima za odobrenje da djeluje kao središnji depozitorij vrijednosnih papira utvrđenim u Uredbi (EU) br. 909/2014; i

(b)	NSB države članice u kojoj posluje odnosni sustav namire vrijednosnih papira uspostavio je i održava odgovarajuće ugovorne ili druge mehanizme s upraviteljem sustava namire vrijednosnih papira iz europodručja, što uključuje zahtjeve Eurosustava utvrđene u odjeljku II.

Ako postupak davanja odobrenja utvrđen u glavi III. Uredbe (EU) br. 909/2014 u odnosu na središnji depozitorij vrijednosnih papira iz europodručja nije dovršen, točke (a) i (b) se ne primjenjuju. U tom slučaju, sustav namire vrijednosnih papira kojim upravlja središnji depozitorij vrijednosnih papira mora umjesto toga biti pozitivno procijenjen na temelju ‚Okvira za procjenu sustava namire vrijednosnih papira i veza radi određivanja njihove prihvatljivosti za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava’, siječanj 2014., objavljeno na mrežnim stranicama ESB-a.

Eurosustav utvrđuje prihvatljivost izravne veze ili neizravne veze na temelju sljedećih kriterija:

(a)	izravna veza ili, u slučaju neizravne veze, svaka od odnosnih izravnih veza, udovoljava uvjetima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 909/2014;

(b)

nacionalne središnje banke država članica u kojima su sustav namire vrijednosnih papira investitora, svaki sustav namire vrijednosnih papira posrednika i sustav namire vrijednosnih papira izdavatelja osnovani, uspostavio je i održava odgovarajuće ugovorne ili druge mehanizme s upraviteljima sustava namire vrijednosnih papira iz europodručja, što uključuje zahtjeve Eurosustava utvrđene u odjeljku II.;

(c)	sustav namire vrijednosnih papira investitora, svaki sustav namire vrijednosnih papira posrednika i sustav namire vrijednosnih papira izdavatelja uključeni u vezu smatraju se prihvatljivim od strane Eurosustava.

Ako postupak davanja odobrenja utvrđen u glavi III. Uredbe (EU) br. 909/2014 u odnosu na središnji depozitorij vrijednosnih papira koji djeluje kao sustav namire vrijednosnih papira uključen u vezu nije dovršen, točke od (a) do (c) se ne primjenjuju. U tom slučaju, veze koje uključuju sustav namire vrijednosnih papira kojim upravlja takav središnji depozitorij vrijednosnih papira mora umjesto toga biti pozitivno procijenjen na temelju ‚Okvira za procjenu sustava namire vrijednosnih papira i veza radi određivanja njihove prihvatljivosti za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava’, siječanj 2014.

Prije utvrđivanja prihvatljivosti izravne ili neizravne veze koja uključuje jedan ili više sustava namire vrijednosnih papira kojima upravljaju središnji depozitoriji vrijednosnih papira osnovani u državi Europskog gospodarskog prostora (EGP) čija valuta nije euro ili nacionalne središnje banke ili javna tijela države članice EGP-a čija valuta nije euro (dalje u tekstu ‚sustav namire vrijednosnih papira iz EGP-a izvan europodručja’ kojim upravlja ‚upravitelj sustava namire vrijednosnog papira iz EGP-a izvan europodručja’), Eurosustav provodi analizu poslovnih razloga koja uzima u obzir, između ostalog, vrijednost prihvatljive imovine koja je izdana ili koja se drži u tim sustavima za namiru vrijednosnih papira.

Sukladno analizi poslovnih razloga s pozitivnim ishodom, Eurosustav utvrđuje prihvatljivost veze koja uključuje sustav namire vrijednosnih papira iz EGP-a izvan europodručja na temelju sljedećih kriterija:

(a)	Upravitelji sustava namire vrijednosnih papira iz EGP-a izvan europodručja uključeni u vezu i sama veza udovoljavaju zahtjevima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 909/2014.

(b)

Za izravne veze, NSB države članice u kojoj djeluje sustav namire vrijednosnih papira investitora uspostavio je i održava odgovarajuće ugovorne ili druge mehanizme s upraviteljem sustava namire vrijednosnih papira investitora iz europodručja. Ovi ugovorni ili drugi mehanizmi moraju utvrditi obvezu upravitelja sustava namire vrijednosnih papira iz europodručja da provodi odredbe utvrđene u odjeljku II. u svojim pravnim mehanizmima s upraviteljem iz EGP-a izvan europodručja sustava namire vrijednosnih papira izdavatelja.

Za neizravne veze, svaka od osnovnih izravnih veza u kojima sustav namire vrijednosnih papira iz EGP-a izvan europodručja djeluje kao sustav namire vrijednosnih papira izdavatelja mora ispunjavati kriterij iz prvog stavka točke (b). U neizravnoj vezi gdje su sustav namire vrijednosnih papira posrednika i sustav namire vrijednosnih papira izdavatelja sustavi namire vrijednosnih papira iz EGP-a izvan europodručja, NSB države članice u kojoj sustav namire vrijednosnih papira investitora djeluje mora uspostaviti i održavati odgovarajuće ugovorne ili druge mehanizme s upraviteljem SSS investitora iz europodručja Ovi ugovorni ili drugi mehanizmi moraju utvrditi ne samo obvezu upravitelja SSS-a iz europodručja da provodi odredbe utvrđene u odjeljku II. u svojim pravnim mehanizmima s upraviteljem SSS-a posrednika u državi EGP-a izvan europodručja, nego također i obvezu upravitelja SSS-a posrednika u državi EGP-a izvan europodručja da provede pravne odredbe utvrđene u odjeljku II. u svojim ugovornim ili drugim mehanizmima s upraviteljem SSS-a izdavatelja izvan europodručja iz EGP-a.

(c)	Svi sustavi namire vrijednosnih papira iz europodručja uključeni u vezu smatraju se prihvatljivim od strane Eurosustava.

(d)	NSB iz države EGP-a izvan europodručja u kojoj djeluje SSS investitor obvezao se da će dostavljati informacije o prihvatljivoj imovini kojom se trguje na domaćim prihvatljivim tržištima na način kako je odredio Eurosustav.

Ako postupak davanja odobrenja utvrđen u glavi III. Uredbe (EU) br. 909/2014 u odnosu na središnji depozitorij vrijednosnih papira koji upravlja SSS investitorom, posrednikom ili izdavateljem, unutar veze nije dovršen, točke od (a) do (d) se ne primjenjuju. U tom slučaju, veze koje uključuju sustav namire vrijednosnih papira kojim upravlja takav središnji depozitorij vrijednosnih papira mora umjesto toga biti pozitivno procijenjen na temelju ‚Okvira za procjenu sustava namire vrijednosnih papira i veza radi određivanja njihove prihvatljivosti za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava’, siječanj 2014.

II. ZAHTJEVI EUROSUSTAVA

Da bi osigurao pravnu stabilnost, upravitelj SSS-a mora zadovoljiti NSB države članice u kojoj odnosni SSS djeluje, u odnosu na obvezujuću pravnu dokumentaciju, u obliku valjano sklopljenog ugovora ili upućivanjem na obvezne uvjete odgovarajućeg upravitelja SSS-a ili na drugi način, da:

(a)	prava na vrijednosne papire koji se drže u SSS-u kojima upravlja upravitelj tog SSS-a, uključujući vrijednosne papire koji se drže putem veza kojima upravlja upravitelj SSS-a (koji se drže na računima koje održavaju upravitelji povezanog SSS-a), uređena su pravom države EGP-a;

(b)	pravo sudionika u SSS-u na vrijednosne papire koji se drže u tom SSS-u je jasno, nedvojbeno i osigurava da sudionici u SSS-u nisu izloženi u odnosu na insolventnost upravitelja tog SSS-a;

(c)

kada sustav namire vrijednosnih papira djeluje u svojstvu SSS izdavatelja, pravo povezanog SSS izdavatelja na vrijednosne papire koji se drže u SSS-u izdavatelja je jasno, nedvojbeno i osigurava da SSS investitora i njegovi sudionici nisu izloženi u odnosu na insolventnost upravitelja SSS-a izdavatelja;

(d)	kada SSS djeluje u svojstvu SSS-a investitora, pravo tog SSS-a na vrijednosne papire koji se drže kod povezanog SSS-a izdavatelja je jasno, nedvojbeno i osigurava da SSS investitora i njegovi sudionici nisu izloženi u odnosu na insolventnost upravitelja SSS-a izdavatelja;

(e)	zalog ili sličan mehanizam osiguran na temelju važećeg prava ili ugovora neće imati negativan utjecaj na pravo NSB-a na vrijednosne papire koji se drže u SSS-u;

(f)	postupak raspodjele manjka vrijednosnih papira koji se drže u SSS-u posebno u slučaju insolventnosti: i. upravitelja SSS-a; ii. bilo koje treće strane uključene u pohranu vrijednosnih papira; ili iii. bilo kojeg povezanog SSS-a izdavatelja je jasan i nedvojben;

(g)	postupci koje treba poštovati radi potraživanja vrijednosnih papira na temelju pravnog okvira SSS-a su jasni i nedvojbeni, uključujući, kada SSS djeluje kao SSS investitora ispunjenje svih formalnosti prema povezanom SSS-u izdavatelja.

Upravitelj SSS-a mora osigurati da, kada SSS kojim upravlja djeluje kao SSS investitora, prijenosi vrijednosnih papira izvršeni putem veza bit će konačni u smislu Direktive 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2), tj. nije moguće opozvati, vratiti, raskinuti ili na drugi način poništiti takve prijenose vrijednosnih papira.

Kada sustav namire vrijednosnih papira kojim upravlja djeluje kao SSS izdavatelja, upravitelj SSS-a mora osigurati da ne upotrebljava institucije treće strane, kao što su banka ili bilo koja strana osim SSS-a koji djeluje kao posrednik između izdavatelja i SSS-a izdavatelja ili upravitelj SSS-a mora osigurati da njegov SSS ima izravnu ili neizravnu vezu sa SSS-om koji ima ovaj (jedinstven i izravan) odnos.

Radi upotrebe veza između SSS-a koji se upotrebljavaju radi namirenja transakcija središnje banke, moraju postojati mogućnosti koje omogućavaju unutardnevnu namiru na načelu isporuke po plaćanju u novcu središnje banke ili unutardnevnu namira bez plaćanja, koje mogu imati oblik namire u realnom vremenu na bruto načelu ili serija postupaka s unutardnevnom konačnosti. Zbog značajki namire obilježja sustava TARGET2-Securities, ovaj se zahtjev smatra već ispunjenim za izravne i neizravne veze u kojima su svi SSS-ovi papira koji su uključeni u vezu integrirani u sustav TARGET2-Securities.

U odnosu na radno vrijeme i radne dane:

(a)	sustav namire vrijednosnih papira i njegove veze moraju osigurati uslugu namire u sve radne dane sustava TARGET2;

(b)	sustav namire vrijednosnih papira mora raditi tijekom dnevne obrade kako je navedeno u Dodatku V. Priloga II. Smjernici ESB/2012/27 (3);

(c)	SSS-ovi uključeni u izravne veze ili neizravne veze moraju omogućiti svojim sudionicima da dostave upute za namiru istog dana za isporuke po plaćanju putem SSS-a izdavatelja i/ili SSS-a posrednika (prema potrebi) SSS-u investitora najkasnije do 15.30 po srednjoeuropskom vremenu (SEV) (4);

(d)	SSS-ovi uključeni u izravne veze ili neizravne veze moraju omogućiti svojim sudionicima da dostave upute za namiru istog dana za isporuke bez plaćanja putem SSS-a izdavatelja ili SSS-a posrednika (prema potrebi) SSS-u investitora najkasnije do 16.00 po srednjoeuropskom vremenu;

(e)	SSS-ovi moraju imati uspostavljene mjere radi osiguravanja da se radno vrijeme navedeno u točkama od (b) do (d) gore produži u hitnim slučajevima.

Zbog značajki namire sustava TARGET2-Securities, ovi zahtjevi smatraju se već ispunjenim za SSS-ove uključene u sustav TARGET2-Securities i za izravne i neizravne veze u kojima svi sustavi namire vrijednosnih papira uključeni u vezu su uključeni u sustav TARGET2-Securities.

III. POSTUPAK PRIJAVE

1.	Upravitelji SSS-a europodručja koji namjeravaju da se njihove usluge upotrebljavaju u kreditnim operacijama Eurosustava trebaju dostaviti molbu za procjenu prihvatljivosti NSB-u države članice u kojoj je SSS uspostavljen.

2.	Za veze, uključujući one koje uključuju SSS-ove EGP-a izvan europodručja, SSS investitora treba dostaviti zahtjev za procjenu prihvatljivosti NSB-u države članice u kojoj djeluje SSS investitora.

Eurosustav može odbiti zahtjev ili, kada su SSS ili veza već prihvatljivi, može suspendirati ili povući prihvatljivost ako:

(a)	nisu ispunjeni jedan ili više kriterija prihvatljivosti propisani i odjeljku I.;

(b)	upotreba SSS-a ili veze bi mogla utjecati na sigurnost i učinkovitost kreditnih operacija Eurosustava i izložiti Eurosustav riziku financijskih gubitaka ili se na drugi način smatra, na temelju načela opreznosti, da predstavlja rizik.

4.	Odluka Eurosustava o prihvatljivosti SSS-a ili veze dostavlja se upravitelju SSS-a koji je dostavio zahtjev za procjenu prihvatljivosti. Eurosustav će obrazložiti negativnu odluku.

5.	SSS ili veza mogu se upotrebljavati u kreditnim operacijama Eurosustava kada su objavljeni na popisu prihvatljivih SSS-ova Eurosustava i prihvatljivih veza na mrežnim stranicama ESB-a.

”.

2.	Naslov Priloga VII. zamjenjuje se sljedećim: „ IZRAČUN SANKCIJA KOJE SE PRIMJENJUJU U SKLADU S DIJELOM PETIM I NOVČANE KAZNE KOJE SE PRIMJENJUJU U SKLADU S DIJELOM SEDMIM ”.

3.	Naslov odjeljka I. Priloga VII. zamjenjuje se sljedećim: „I. IZRAČUN NOVČANIH KAZNI KOJI SE TREBA PRIMIJENITI U SKLADU S DIJELOM PETIM.”

4.	Naslov odjeljka II. Priloga VII. zamjenjuje se sljedećim: „II. IZRAČUN NENOVČANIH KAZNI KOJI SE TREBA PRIMIJENITI U SKLADU S DIJELOM PETIM.”

U Prilogu VII. dodaje se sljedeći odjeljak III.:

„III. IZRAČUN NOVČANIH KAZNI KOJI SE TREBA PRIMIJENITI U SKLADU S DIJELOM SEDMIM

Nacionalne središnje banke izračunavaju novčane kazne u skladu s člankom 166. stavkom 4.a u skladu sa sljedećim:

(a)	Za neispunjavanje obveze iz članka 166. stavka 4.a novčana kazna izračunava se upotrebom kamatne stope na mogućnost posudbe na kraju dana koja se primjenjuje na dan kada je započelo neispunjavanje obveze, uvećane za 2,5 postotnih bodova.

(b)

Novčana kazna izračunava se primjenom stope novčane kazne, u skladu sa stavkom (a), na iznos gotovine koji druga ugovorna strana nije mogla naknaditi ili platiti, ili na vrijednost imovine koja nije dostavljena, pomnožen s koeficijentom X/360, gdje je X broj kalendarskih dana, s najviše sedam, tijekom kojeg druga ugovorna strana nije bila u mogućnosti: i. naknaditi bilo koji iznos kredita, platiti otkupnu cijenu ili drugi dužan iznos; ili ii. dostaviti imovinu o dospijeću ili kada dospijeva u skladu s ugovornim ili zakonskim mehanizmima.

Za izračun novčane kazne u skladu sa stavkom 1.(a) i (b) gore upotrebljava se sljedeća formula:

[EUR [iznos gotovine koji druga ugovorna strana nije mogla naknaditi ili platiti, ili vrijednost imovine koju druga ugovorna strana nije mogla dostaviti] * (primjenjiva kamatna stopa na mogućnost posudbe na kraju dana na dan kada je započelo neispunjavanje obveze uvećana za 2,5 postotnih bodova) * [X]/360 (gdje je X broj kalendarskih dana tijekom kojih druga ugovorna strana nije platila, naknadila ili dostavila) = EUR […]].”

U Prilogu VIII., odjeljku II. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Kako bi se obuhvatila polja koja nisu dostupna, svaki obrazac uključuje skup od šest vrsta nedostajućih podataka (engl. no data, ND) koji se mora ispuniti kad god se određeni podatak ne može dostaviti u skladu s obrascem za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita.

Tablica 1.

Objašnjenje vrsta nedostajućih podataka

Vrste nedostajućih podataka (no data)	Objašnjenje
ND1	Podaci nisu prikupljeni jer se ne zahtijevaju prema kriterijima po kojima se odlučuje o odobravanju kredita
ND2	Podaci se prikupljaju kod zahtjeva za kredit, ali se ne unose u izvještajni sustav kod odobravanja kredita
ND3	Podaci se prikupljaju kod zahtjeva za kredit, ali se unose u sustav koji je odvojen od izvještajnog sustava
ND4	Podaci se prikupljaju, ali će biti dostupni tek od MM-GGGG
ND5	Nije bitno
ND6	Nije primjenjivo u području nadležnosti”

7.	U prilogu VIII., odjeljku III. točki (a) stavka 1. „od ND1 do ND 7” zamjenjuje se s „od ND1 do ND6”.

8.	U Prilogu VIII., odjeljku III., stavku 3. „ND5, ND6 i ND7” zamjenjuje se s „ND5 i ND6”.

U Prilogu VIII., odjeljku IV.I, točki (a) stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

mora uspostaviti i održavati pouzdane sustave tehnologije i operativne kontrole radi omogućavanja obrade podataka na razini pojedinačnog kredita na način koji podupire zahtjeve Eurosustava za dostavu i pristup podacima na razini pojedinačnog kredita u odnosu na prihvatljivu imovinu u skladu sa zahtjevima za dostavu podataka na razini pojedinačnog kredita, kako je navedeno u članku 78. i u ovom Prilogu.

Posebno, sustav tehnologije repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita mora omogućiti korisnicima podataka da izluče podatke na razini pojedinačnog kredita, ocjene podataka na razini pojedinačnog kredita i vremensku oznaku dostave podataka, ručnom i automatskom obradom koja uključuje dostavu podataka na razini pojedinačnog kredita svih transakcija vrijednosnim papirima osiguranim imovinom koji su dostavljeni putem repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita i izlučivanjem višestrukih dokumenata o podacima na razini pojedinačnih kredita ako zahtijeva u jednom zahtjevu za preuzimanje.”.

10.

U Prilogu VIII., odjeljku IV.II. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.

Eurosustav će, u razumnom roku (s ciljem 60 radnih dana od dana obavijesti iz stavka 3.), ispitati zahtjev za određivanje koji je dostavio repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita u odnosu na usklađenost repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita sa zahtjevima navedenim u ovoj Smjernici. Kao dio ispitivanja, Eurosustav može zatražiti od repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita da provede jednu ili više interaktivnih demonstracija s osobljem Eurosustava koja će se provesti uživo, da bi prikazao tehničke mogućnosti repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita u odnosu na zahtjeve navedene u odjeljku IV.I., stavcima 2. i 3. ovog Priloga. Ako se traži takva demonstracija, smatrat će se obveznim zahtjevom postupka podnošenja zahtjeva. Demonstracija može također uključivati upotrebu testnih datoteka.”.

11.

U Prilogu VIII., odjeljku IV., dodaje se sljedeći pododjeljak II.a:

„II.a Minimalni podaci koji se zahtijevaju za zahtjev za utvrđivanje da bi se smatrao potpunim

U odnosu na zahtjeve Eurosustava za otvorenim pristupom, nediskriminacijom i transparentnosti, podnositelji zahtjeva moraju dostaviti podatke o sljedećem:

(a)	detaljne kriterije pristupa i sva ograničenja pristupa podacima na razini pojedinačnog kredita za korisnike podataka i pojedinosti i razloge za svaku varijaciju u takvom kriteriju pristupa i ograničenje pristupa za korisnike podataka;

(b)

izjave o politici ili druge pisane opise postupaka i kriterija koji se primjenjuju za davanje korisnicima podataka pristupa pojedinim datotekama podataka na razini pojedinačnih kredita te daljnje podatke, bilo u takvim izjavama o politici ili drugim pisanim opisima, svih tehničkih ili postupovnih zaštitnih mjera koje postoje radi osiguranja nediskriminacije.

U odnosu na zahtjev Eurosustava za pokrićem, podnositelji zahtjeva moraju dostaviti informacije o sljedećem:

(a)

Broj zaposlenika kod podnositelja zahtjeva u području usluga repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita, tehničku pozadinu zaposlenika u i/ili drugih resursa dodijeljenih u ovom području, i kako podnositelj zahtjeva upravlja i zadržava tehnička znanja tih zaposlenika i/ili drugih resursa radi osiguravanja tehničkog i operativnog kontinuiteta na dnevnoj osnovi usprkos promjenama zaposlenika ili resursa.

(b)

Ažurirani statistički obuhvati, uključujući koliko neplaćenih vrijednosnih papira osiguranih imovinom prihvatljivih za operacije kolaterala Eurosustava momentalno drži podnositelj zahtjeva, uključujući raščlambu takvih vrijednosnih papira osiguranih imovinom na temelju geografskog položaja dužnika imovine koja stvara novčani tok i vrste kategorije imovine koja stvara novčani tok navedene u članku 73. stavku 1. U slučaju da bilo koju kategoriju imovine trenutno ne drži podnositelj zahtjeva, moraju se dostaviti podaci o planovima podnositelja zahtjeva i tehničkoj izvedivosti da obuhvati takvu kategoriju imovine u budućnosti.

(c)

Tehničke operacije sustava repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita podnositelja zahtjeva, uključujući pisani opis:

i.	korisničke upute svojem korisničkom sučelju, koje objašnjava kako pristupiti, izlučiti i dostaviti podatke na razini pojedinačnih kredita, sa stajališta korisnika podataka i stajališta pružatelja podataka;

ii.

postojeća tehnička i operativna svojstva sustava repozitorija podnositelja zahtjeva, kao što su koliko se transakcija s vrijednosnim papirima osiguranim imovinom može pohraniti u sustava (te može li sustav lako biti nadograđen), kako su pohranjeni podaci na razini pojedinačnog kredita u pogledu povijesnih transakcija s vrijednosnim papirima osiguranim imovinom te kako im pristupaju korisnici podataka i pružatelji podataka te svako maksimalno ograničenje broja kredita koji mogu biti učitani od strane pružatelja podataka u jednoj transakciji vrijednosnim papirima osiguranim imovinom;

iii.	postojeće tehničke i operativne mogućnosti podnositelja zahtjeva u pogledu dostave podataka od stane pružatelja podataka, tj. tehnički postupci putem kojih pružatelj podataka može dostaviti podatke na razini pojedinačnih kredita te jesu li to ručni ili automatizirani postupci; i

iv.	postojeće tehničke i operativne mogućnosti podnositelja zahtjeva u pogledu izlučivanja podataka od stane korisnika podataka, tj. tehnički postupci putem kojih korisnici podataka mogu izlučiti podatke na razini pojedinačnih kredita te jesu li to ručni ili automatizirani postupci.

(d)

Tehnički opis:

formata podataka koje dostavljaju pružatelji podataka i prihvaćaju podnositelji zahtjeva za dostavu podataka na razini pojedinačnih kredita (Excel dokument predloška, XML scheme itd.), uključujući elektronički primjerak svakog takvog formata dokumenta i navođenje osigurava li podnositelj zahtjeva alate za pružatelje podatka da pretvore podatke na razini pojedinačnih kredita u formate podataka prihvatljive za podnositelja zahtjeva;

ii.	postojeće tehničke i operativne mogućnosti podnositelja zahtjeva u odnosu na testiranje i provjeru dokumentacije za sustav podnositelja zahtjeva, uključujući izračun rezultata usklađenosti podataka na razini pojedinačnih kredita;

iii.	učestalost ažuriranja i nova puštanja sustava te politiku održavanja i politiku testiranja;

iv.	tehničke i operativne mogućnosti podnositelja zahtjeva da se prilagodi budućim ažuriranjima predložaka podataka na razini pojedinačnih kredita, kao što su primjene u postojećim poljima, dodavanje ili brisanje polja;

v.	tehničke mogućnosti podnositelja zahtjeva u pogledu oporavka od katastrofe i trajnosti poslovanja, posebno u odnosu na stupanj viška pojedinačnih rješenja za spremanje i pohranu u svojim podatkovnim centrima i strukturi servera;

vi.	opis trenutne tehničke sposobnosti podnositelja zahtjeva u pogledu njegove strukture unutarnjih kontrola u odnosu na podatke na razini pojedinačnih kredita uključujući kontrole informatičkih sustava i cjelovitosti podataka.

U odnosu na zahtjev Eurosustava za prikladnom upravljačkom strukturom, podnositelji zahtjeva moraju osigurati sljedeće:

(a)	pojedinosti svog korporativnog statusa, tj. svog statuta ili društvenog ugovora i svoje dioničarske strukture;

(b)

podatke o postupcima unutarnje revizije podnositelja zahtjeva (ako postoje) uključujući identitet osoba odgovornih za provođenje takvih revizija, neovisno o tome jesu li revizije vanjski provjerene i, ako su revizije provedene interno, kakvi su mehanizmi poduzeti da se spriječi ili upravlja mogućim sukobom interesa;

(c)	podatke o tome kako sustav upravljanja podnositelja zahtjeva služi interesima dionika tržišta vrijednosnih papira osiguranih imovinom, posebno razmatra li se politike oblikovanja cijena u kontekstu ovog zahtjeva;

(d)	pisanu potvrdu da će Eurosustav imati pristup, na trajnoj osnovi, dokumentaciji potrebnoj za praćenje trajne prikladnosti upravljačke strukture podnositelja zahtjeva i usklađenosti sa zahtjevima u vezi s upravljanjem iz stavka 4. odjeljka IV.I.

Podnositelj zahtjeva mora dostaviti opis sljedećeg:

(a)	kako podnositelj zahtjeva obračunava rezultat kvalitete podataka i kako se rezultat objavljuje u sustavu repozitorija podnositelja zahtjeva i pri tome čini dostupnim korisnicima podataka;

(b)	provjere kvalitete podataka koje provodi podnositelj zahtjeva, uključujući postupak, broj provjera i popis provjerenih polja;

(c)

postojeće mogućnosti podnositelja zahtjeva u pogledu izvješćivanja o provjerama dosljednosti i točnosti, tj. kako su postojeća izvješća izrađena od strane podnositelja zahtjeva za pružatelje podataka i korisnike podataka, mogućnost platforme podnositelja zahtjeva da izgradi automatizirana izvješća za klijente po zahtjevu korisnika podataka, i sposobnost platforme podnositelja zahtjeva da automatski šalje obavijesti korisnicima podataka i pružateljima podataka (primjerice, obavijesti o podacima na razini pojedinačnih kredita koji su učitani za određenu transakciju).”.

12.

U Prilogu IX.a., prvi podstavak odjeljka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„U pogledu tekućeg pokrića, u svakoj od najmanje tri od četiri kategorije imovine (a) neosigurane bankovne obveznice, (b) korporativne obveznice, (c) pokrivene obveznice i (d) vrijednosni papiri osigurani imovinom, agencija za kreditni rejting mora osigurati minimalno pokriće od:”.

(1) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).

(2) Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998., str. 45.).

(3) Smjernica ESB/2012/27 od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (SL L 30, 30.1.2013., str. 1.).

(4) SEV uzima u obzir prelazak na srednjoeuropsko ljetno vrijeme.

Top

Choose the experimental features you want to try