EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32018R0330

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/330 оd 5. ožujka 2018. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

C/2018/1274

OJ L 63, 6.3.2018, p. 15–43 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force: This act has been changed. Current consolidated version: 06/03/2018

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2018/330/oj

6.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 63/15


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/330

оd 5. ožujka 2018.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Mjere na snazi

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 1331/2011 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”).

(2)

Uvedene su antidampinške pristojbe u rasponu od 48,3 % do 71,9 % za pojedinačno navedena trgovačka društva uz stopu preostale pristojbe od 71,9 %.

1.2.   Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera

(3)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (3) antidampinških mjera na snazi na uvoz određenih bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz NRK-a Komisija je primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 („osnovna uredba”).

(4)

Zahtjev je podnijela industrija bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika Europske unije („ESTA” ili „podnositelj zahtjeva”), koja čini više od 50 % ukupne proizvodnje bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika u Uniji.

(5)

Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(6)

Utvrdivši da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 10. prosinca 2016. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (4) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(7)

Ispitni postupak u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera primjenjivih na predmetni proizvod podrijetlom iz NRK-a putem uvoza koji se otprema iz Indije pokrenut je 17. veljače 2017. (5). Taj ispitni postupak nije rezultirao proširenjem mjera na uvoz iz Indije (6).

1.3.   Zainteresirane strane

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju revizije pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate kako bi sudjelovale u istražnom postupku. Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, poznate proizvođače, korisnike i uvoznike iz Unije, proizvođače izvoznike iz Narodne Republike Kine te kineska nadležna tijela i pozvala ih na suradnju.

(9)

Komisija je navela i da je kao treću zemlju tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) osnovne uredbe predvidjela Sjedinjene Američke Države („SAD”). Stoga je Komisija o pokretanju postupka obavijestila i proizvođače u SAD-u te ih pozvala na sudjelovanje.

(10)

Komisija je uz to poslala pisma svim poznatim proizvođačima bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika u Republici Koreji, Ukrajini, Indiji, Japanu, Norveškoj i Turskoj, u kojima je zatražila njihovu suradnju u postupku revizije.

(11)

Sve zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije u roku navedenom u Obavijesti o pokretanju postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Saslušanja u prisutnosti službenika za saslušanje održana su 14. prosinca 2017. i 19. siječnja 2018. na zahtjev društva Zhejiang Jiuli Hi-Tech Metals Co. Ltd. Zahtjev za treće saslušanje zaprimljen je 30. siječnja 2018. te ga je prihvatio službenik za saslušanje. Ono se održalo 5. veljače 2018.

1.3.1.   Odabir uzorka

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(a)   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije i pozvala zainteresirane strane da podnesu primjedbe u utvrđenom roku. Uzorak je odabran na temelju obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u razdoblju ispitnog postupka revizije u Uniji istodobno osiguravajući zemljopisnu rasprostranjenost. Činila su ga najveća trgovačka društva iz triju najvećih grupacija proizvođača iz Unije, koja se nalaze u Švedskoj, Francuskoj i Španjolskoj.

(14)

Jedan od podnositelja zahtjeva, Tubacex Group, predložio je Komisiji da u uzorak uključi njegova drugog najvećeg proizvođača, koji se nalazi u Austriji, umjesto njegova najvećeg proizvođača, koji se nalazi u Španjolskoj. U obrazloženju prijedloga naveo je da taj proizvođač nije uvozio neke vrste proizvoda iz predmetne zemlje u razdoblju ispitnog postupka.

(15)

No imajući na umu da u skladu s člankom 17. osnovne uredbe Komisija odabire uzorak prema najvećem obujmu proizvodnje i prodaje i s obzirom na to da su predmetne vrste proizvoda obuhvaćene definicijom istovjetnog proizvoda, taj zahtjev nije prihvaćen. Nadalje, Komisija je smatrala da je prvotno odabrani uzorak u potpunosti reprezentativan i da omogućuje dostatnu pokrivenost u odnosu na vrste proizvoda kako je objašnjeno u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 13.

(16)

Druge primjedbe o privremenom uzorku proizvođača iz Unije nisu predane i uzorak je stoga potvrđen kao konačan.

(b)   Odabir uzorka uvoznika

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(18)

U odabiru uzorka dva nepovezana uvoznika dostavila su zatražene informacije i stoga se smatralo da odabir uzorka nepovezanih uvoznika nije potreban.

(c)   Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz Narodne Republike Kine

(19)

Deset proizvođača vratilo je obrasce za odabir uzorka. Komisija je prvo odabrala uzorak od dvaju proizvođača na temelju njihova izvoza u Uniju i proizvodnog kapaciteta. Nakon povlačenja jednog od proizvođača iz uzorka Komisija je utvrdila novi uzorak u kojemu je proizvođača izvoznika koji se povukao zamijenila sljedećim po redu te su uzorak ponovno činila dva proizvođača izvoznika na temelju njihova izvoza u Uniju i proizvodnog kapaciteta.

1.3.2.   Upitnici

(20)

Komisija je poslala upitnike dvama proizvođačima izvoznicima u uzorku, poznatim proizvođačima u potencijalnim analognim zemljama, trima proizvođačima iz Unije u uzorku i svim poznatim uvoznicima i korisnicima aktivnima na tržištu Unije. Odgovore na upitnik dostavila su dva proizvođača izvoznika u uzorku, četiri proizvođača iz analogne zemlje i tri proizvođača Unije u uzorku. Samo je jedan od nepovezanih uvoznika navedenih u uvodnoj izjavi 18. dostavio odgovor na upitnik. No pet je dodatnih nepovezanih uvoznika (od kojih četiri djeluju i kao korisnici) dostavilo odgovore na upitnik.

1.3.3.   Posjeti radi provjere

(21)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i posljedične štete te za utvrđivanje bi li uvođenje mjera bilo protivno interesima Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

 

Proizvođači iz Unije:

AB Sandvik Materials Technology, Sandviken, Švedska

Tubacex Tubos Inoxidables S.A.U., Bilbao, Španjolska

Salzgitter Mannesmann Stainless Tubes France SAS, Saint-Florentin, Francuska

 

Uvoznici i uvoznici/korisnici iz Unije:

Arcus Nederland BV, Dordrecht, Nizozemska

VRV S.p.A., Ornago, Italija

Mangiarotti S.p.A., Sedegliano, Italija

 

Proizvođači izvoznici iz NRK-a:

Zhejiang Jiuli Hi-Tech Metals Co. Ltd, Huzhou

Shanghai Baoluo Stainless Steel Tube Co. Ltd (BSS), Šangaj

1.4.   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(22)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2015. do 30. rujna 2016. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”).

(23)

Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

1.5.   Objava podataka

(24)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške mjere na snazi. Svim je strankama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na objavu.

(25)

Komisija je razmotrila primjedbe koje su iznijele zainteresirane strane i uzela ih u obzir, kad je to bilo primjereno.

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Predmetni proizvod

(26)

Predmetni su proizvod bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika (osim takvih cijevi s montiranim priborom prikladnih za vođenje plinova ili tekućina za upotrebu u civilnom zrakoplovstvu), („predmetni proizvod”), trenutačno razvrstane u oznake KN 7304 11 00, 7304 22 00, 7304 24 00, ex 7304 41 00, 7304 49 10, ex 7304 49 93, ex 7304 49 95, ex 7304 49 99 i ex 7304 90 00 (oznake TARIC 7304410090, 7304499390, 7304499590, 7304499990 i 7304900091), podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

2.2.   Istovjetni proizvod

(27)

U ispitnom postupku pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

predmetni proizvod,

proizvod koji proizvođači izvoznici proizvode i prodaju na domaćem tržištu NRK-a,

proizvod koji odabrani proizvođač proizvodi i prodaje u analognoj zemlji i

proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(28)

Komisija je zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(29)

Jedan kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da opseg proizvoda neispravno uključuje posebne proizvode za nuklearnu i vojnu uporabu te da su ti proizvodi trebali biti isključeni iz ispitnog postupka ili da je trebala biti pokrenuta revizija opsega proizvoda kako bi se isključili.

(30)

Komisija je istaknula da je opseg proizvoda ostao isti kao u početnom ispitnom postupku u skladu s člankom 11. stavkom 9. osnovne uredbe. Opseg proizvoda uključivao je širok raspon vrsta proizvoda koje imaju jednaka ili slična osnovna tehnička ili fizička svojstva. U skladu sa sudskom praksom (7), kako bi se utvrdilo jesu li proizvodi slični u mjeri da ih se smatra istim proizvodom, potrebno je procijeniti imaju li jednaka tehnička i fizička svojstva, jednake osnovne krajnje namjene i jednak omjer cijene i kvalitete. U tom pogledu potrebno je procijeniti i zamjenjivost i tržišno natjecanje između tih proizvoda. Ispitnim je postupkom utvrđeno da su sve vrste proizvoda izrađene od nehrđajućeg čelika uporabom proizvodnih postupaka potrebnih za proizvodnju bešavnih cijevi, a to znači i uporabom sličnih strojeva, tako da proizvođači ovisno o potražnji mogu prelaziti s jedne vrste proizvoda na drugu. Stoga, iako sve te različite vrste proizvoda nisu izravno zamjenjive, proizvođači se natječu za narudžbe koje obuhvaćaju širok raspon vrsta proizvoda. Štoviše, te vrste proizvoda proizvode i prodaju i industrija Unije i kineski proizvođači izvoznici, pri čemu upotrebljavaju sličnu proizvodnu metodu. Stoga nije bilo utemeljeno smatrati da proizvodi za nuklearnu i vojnu uporabu nisu dijelom opsega proizvoda.

(31)

Eventualna revizija opsega proizvoda činila bi zaseban ispitni postupak i stoga nije bila u opsegu postojećeg ispitnog postupka. Nadalje, kineski proizvođač izvoznik nije poduzeo nikakvu inicijativu za pokretanje takve revizije opsega proizvoda. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

3.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(32)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera koje su na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

3.1.   Damping

3.1.1.   Analogna zemlja

(33)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je pozvala sve zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe na njezinu namjeru da se SAD upotrijebi kao treća zemlja tržišnoga gospodarstva za potrebe određivanja uobičajene vrijednosti u pogledu NRK-a. Komisija je kao potencijalnu analognu zemlju odredila i Indiju s obzirom na velik broj proizvođača u toj zemlji i velik opseg izvoza u Uniju. Nadalje, druge potencijalne analogne zemlje spomenute u Obavijesti o pokretanju postupka bile su Japan, Republika Koreja, Norveška, Turska i Ukrajina.

(34)

Zahtjevi za suradnju poslani su poznatim proizvođačima iz Indije, Japana, Republike Koreje, Norveške, Turske, Ukrajine i SAD-a. U zemljama u kojima nije bilo poznatih proizvođača podaci o njima zatraženi su od nacionalnih tijela. Odgovore na upitnik dostavili su jedan proizvođač izvoznik iz Indije i tri proizvođača izvoznika iz SAD-a.

Odabir analogne zemlje

(35)

Kad je riječ o odabiru između Indije i SAD-a, Komisija je odabrala Indiju zbog sljedećih razloga: u Indiji je bilo više od 20 poznatih domaćih proizvođača te su stoga cijene na indijskom tržištu bile rezultat istinskog tržišnog natjecanja. Proizvođač iz Indije upotrebljavao je istu metodu proizvodnje kao što je ona koja se u najvećoj mjeri upotrebljava u kineskoj industriji, a njegov je raspon proizvoda sličniji kineskom izvozu nego što je slučaj s rasponom proizvoda iz SAD-a. Nadalje, SAD nije odabran u početnom ispitnom postupku upravo zato što su, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 48. privremene uredbe nakon početnog ispitnog postupka (8), proizvođači iz SAD-a uvozili osnovne sirovine i gotove proizvode iz matičnih društava iz EU-a, a u SAD-u su održavali ograničenu proizvodnu aktivnost uglavnom kako bi mogli odgovoriti na nestandardne ili hitne narudžbe. Troškovi obrade za proizvođače iz SAD-a bili su visoki zbog posebnih okolnosti proizvodnje i ti su troškovi rezultirali visokim cijenama na domaćem tržištu SAD-a.

(36)

Indijski je proizvođač dostavio odgovor na upitnik i sve zatražene dodatne informacije. Zbog razloga utvrđenih u uvodnoj izjavi 45. dostavljeni podaci smatrali su se točnima.

Primjedbe zainteresiranih strana na odabir analogne zemlje

(37)

Industrija Unije dala je prednost SAD-u pri odabiru analogne zemlje. Tvrdila je da velik obujam kineskog izvoza u Indiju narušava domaće cijene u toj zemlji i time je čini neprimjerenom analognom zemljom.

(38)

Komisija je napomenula da navodna narušavanja domaćih cijena u Indiji nisu potkrijepljena. Komisija je primijetila i da je u svakom slučaju indijski proizvođač većinom upotrebljavao interno proizvedene sirovine i da je njegova domaća prodaja bila profitabilna. Stoga nije bilo naznaka da navodna narušavanja uzrokuju neuobičajeno niske domaće cijene indijskog proizvođača.

(39)

Kineski proizvođači izvoznici tvrdili su da je odjeljak 15. Protokola o pristupanju NRK-a WTO-u postao nevažeći nakon 11. prosinca 2016. i da stoga metodologija analogne zemlje više nije opravdana.

(40)

Komisija je podsjetila da je u skladu s člankom 2. stavkom 7. mjerodavne osnovne uredbe uobičajena vrijednost utvrđena na osnovi podataka iz analogne zemlje. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(41)

Nakon konačne objave jedan kineski proizvođač izvoznik izrazio je sumnju u odabir Indije kao analogne zemlje i tvrdio da odabir Indije nije dovoljno obrazložen u konačnoj objavi. Prvo, tvrdio je da Indija nije odgovarajuća analogna zemlja jer indijski raspon proizvoda nije u dovoljnoj mjeru usporediv s izvozom kineskog proizvođača izvoznika u Uniju. Drugo, tvrdio je da s obzirom na to da nije proveden posjet indijskom proizvođaču radi provjere, Komisija nije mogla jamčiti da posebni proizvodi za vojnu i nuklearnu uporabu nisu uključeni u indijsku domaću prodaju. Treće, tvrdio je da su cijene željezne rudače u Indiji narušene prema Komisijinim privremenim nalazima u okviru antidampinškog ispitnog postupka koji se odnosi na odljevke iz Kine (9). Tvrdio je da su zbog tog navodnog narušavanja uobičajene vrijednosti upotrijebljene pri izračunu dampinga uvećane. Četvrto, tvrdio je da su indijske uobičajene vrijednosti neuobičajeno visoke, što pokazuje činjenica da su španjolske prodajne cijene u Uniji prosječno niže od indijskih prosječnih cijena. Tvrdio je da bi u slučaju da je Španjolska upotrijebljena kao analogna zemlja, dampinška marža bila negativna.

(42)

Komisija je napomenula da su razlozi za odabir Indije kao analogne zemlje detaljno navedeni u uvodnoj izjavi 35. i da kineski proizvođač izvoznik nije osporio nijedan od tih razloga. Kineski proizvođač izvoznik isto tako nije tvrdio da je trebalo odabrati drugu analognu zemlju. Kad je riječ o pojedinim tvrdnjama, prvi argument koji se odnosi na usporedivost raspona proizvoda odbijen je jer je Indija imala najveći broj usporedivih vrsta proizvoda među dostupnim potencijalnim analognim zemljama u usporedbi s kineskim izvozom u Uniju u cjelini, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 35. Odabir Indije kao analogne zemlje nije se mogao poništiti samo zbog usporedivosti sa specifičnim kineskim proizvođačem izvoznikom na pojedinačnoj razini jer je procjena izrađena na razini čitave zemlje. Drugo, Komisija je istaknula da su, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 30., proizvodi za nuklearnu i vojnu uporabu dijelom opsega proizvoda te stoga tom točkom nije mogao biti poništen odabir Indije kao analogne zemlje. Zasebni problem točne usporedbe među različitim vrstama proizvoda spomenut je u nastavku u uvodnim izjavama 60. i 66. Treće, tvrdnja da je navodno narušavanje cijene željezne rudače utjecalo na uobičajenu vrijednost nije potkrijepljena. U svakom slučaju, željezna rudača nije upotrijebljena kao izravna sirovina za predmetni proizvod i nisu dostavljeni dokazi ni o kakvom neizravnom učinku na domaće cijene u Indiji. Štoviše, u Komisijinu ispitnom postupku na koji je uputio kineski proizvođač izvoznik odbijena je tvrdnja da je cijena narušena zbog željezne rudače. Navod o narušavanju zbog željezne rudače stoga je odbijen. Četvrto, činjenica da bi odabir druge analogne zemlje bio povoljniji za specifičnog kineskog proizvođača izvoznika nije valjana osnova za odabir ili odbijanje analogne zemlje. Štoviše, usporedba sa Španjolskom, koju je naveo kineski proizvođač izvoznik, temeljila se na prosječnim cijenama širokih kategorija proizvoda i pri tome nisu uzete u obzir specifične vrste proizvoda. Podaci stoga nisu pokazali da su indijske cijene neuobičajeno visoke. Stoga je taj argument odbijen. U svakom slučaju Španjolska ne bi mogla biti izabrana kao analogna zemlja jer se radi o državi članici Unije. Komisija je napomenula da se alternativnim odabirom Unije u cjelini kao analogne zemlje ne bi promijenio nalaz da se damping nastavio. Razlog je tomu činjenica da se kineskim cijenama snižavaju cijene Unije kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 126.

(43)

Komisija je stoga zaključila da se nijednom tvrdnjom ne poništava odabir Indije kao analogne zemlje i potvrdila da je Indija odgovarajuća analogna zemlja.

(44)

Nakon dodatnih pojašnjenja kineski proizvođač izvoznik ponovio je svoje protivljenje primjeni Indije kao analogne zemlje i općenitoj upotrebi metodologije analogne zemlje. Uz svoje prethodne tvrdnje tvrdio je i da izostanak posjeta indijskom proizvođaču radi provjere poništava odabir Indije kao analogne zemlje.

(45)

Komisija je napomenula da posjet radi provjere nije bio preduvjet za odabir analogne zemlje i da može biti relevantan samo za procjenu točnosti podataka koje je dostavio indijski proizvođač. Nakon pažljive procjene Komisija je zaključila da su podaci koje je dostavio indijski proizvođač bili dosljedni i potpuni te da je indijski proizvođač i prethodno dostavljao točne podatke za Komisijine istrage. Podaci indijskog proizvođača stoga su smatrani točnima, unatoč izostanku posjeta radi provjere. Ostale su tvrdnje prethodno odbijene u uvodnim izjavama 40., 42. i 43. te stoga zbog njih nisu izmijenjeni Komisijini nalazi.

(46)

Nakon dodatnih objašnjenja iznesenih u uvodnoj izjavi 53., kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da je Unija odabrana kao dodatna analogna zemlja, ali bez mogućnosti da se zainteresirane strane očituju o odabiru.

(47)

Komisija je objasnila da je analogna zemlja Indija te da nije postojala dodatna analogna zemlja. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 51. i 53., podaci iz odgovora na upitnik koje su dostavili drugi proizvođači upotrijebljeni su za određivanje uobičajene vrijednosti samo kada je to bilo potrebno zbog izostanka prodaje kategorije proizvoda „Zaštitne cijevi (‚casing’) i proizvodne cijevi (‚tubing’) vrste koja se upotrebljava pri bušenju za dobivanje nafte ili plina” u analognoj zemlji Indiji.

3.1.2.   Uobičajena vrijednost

(48)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je najprije ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima koju je ostvario indijski proizvođač bio reprezentativan u odnosu na ukupan obujam izvoza iz NRK-a u Uniju, odnosno je li ukupan obujam te domaće prodaje činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniju.

(49)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu u analognoj zemlji, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje proizvođači izvoznici iz NRK-a prodaju za izvoz u Uniju. Komisija je ispitala je li domaća prodaja svake od tih vrsta proizvoda u analognoj zemlji reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe.

(50)

Utvrđeno je da je domaća prodaja izvršena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe. U analizi je pokazano da je indijska domaća prodaja bila profitabilna te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. Uobičajena vrijednost za svaku vrstu proizvoda stoga se temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena ukupne domaće prodaje svake vrste proizvoda izvršene u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(51)

Kad je riječ o vrstama proizvoda koje se izvoze i za koje u analognoj zemlji nema odgovarajuće domaće prodaje, uobičajena je vrijednost utvrđena na temelju domaće cijene najsličnije vrste proizvoda u analognoj zemlji. Kako bi se odrazile razlike među vrstama proizvoda, pri određivanju uobičajene vrijednosti u obzir su uzeta svojstva vrste proizvoda definirana kontrolnim brojem proizvoda: kategorija proizvoda, vanjski promjer, debljina stijenke, razred čelika, ispitivanje, krajevi cijevi, završna obrada i duljina. Ta su svojstva vidljiva iz koeficijenata primijenjenih na indijsku domaću cijenu najsličnije vrste proizvoda. Kada je to bilo potrebno, podaci iz odgovora na upitnik koje su dostavili drugi proizvođači upotrijebljeni su za određivanje: i. koeficijenata i ii. osnove uobičajene vrijednosti za kategoriju proizvoda „Zaštitne cijevi (‚casing’) i proizvodne cijevi (‚tubing’) vrste koja se upotrebljava pri bušenju za dobivanje nafte ili plina”. Na dva svojstva (ispitivanje i krajevi cijevi) nije primijenjen koeficijent prilagodbe na višu vrijednost, što je rezultiralo konzervativnijim određivanjem uobičajene vrijednosti.

(52)

Nakon konačne objave jedan kineski proizvođač izvoznik istaknuo je da raspon proizvoda indijskog proizvođača nije obuhvaćao sve kategorije proizvoda, razrede čelika i promjere koji su bili uključeni u izvoz iz Kine u Uniju. Stoga je tvrdio da je određivanje uobičajene vrijednosti na temelju indijske domaće prodaje bilo netočno.

(53)

Komisija je objasnila da su, svaki put kad nije bilo domaće prodaje izravno odgovarajuće vrste proizvoda u Indiji, umjesto toga upotrijebljeni podaci iz odgovora na upitnik koje su dostavili drugi proizvođači. U izostanku domaće prodaje kategorija proizvoda, razreda čelika i promjera koje je istaknuo kineski proizvođač izvoznik, Komisija je uobičajenu vrijednost tih vrsta proizvoda utvrdila na temelju najsličnijih vrsta proizvoda u odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije. Te su posebne vrste proizvoda otkrivene kineskom proizvođaču izvozniku i isključivo su se odnosile na kategoriju proizvoda „Zaštitne cijevi (‚casing’) i proizvodne cijevi (‚tubing’) vrste koja se upotrebljava pri bušenju za dobivanje nafte ili plina”.

(54)

Nakon tih dodatnih pojašnjenja kineski je proizvođač izvoznik tvrdio da je najsličnije vrste proizvoda u toj kategoriji proizvoda „Zaštitne cijevi (‚casing’) i proizvodne cijevi (‚tubing’) vrste koja se upotrebljava pri bušenju za dobivanje nafte ili plina” Komisija odabrala na način koji je doveo do uvećanja dampinške marže. Kao drugo, tvrdio je da je Komisija trebala navesti koje je točno podatke proizvođača iz Unije upotrijebila. Treće, tvrdio je da dodatnim pojašnjenjima nije razjašnjeno jesu li podaci dobiveni od industrije Unije upotrijebljeni za određivanje svih izvezenih vrsta proizvoda u toj kategoriji proizvoda ili samo nekih od njih. Naposljetku, tražio je da se svi proizvodi iz određenog razreda čelika (13 % Cr) ne uzimaju u obzir pri izračunu dampinga, na temelju činjenice da je izvoz tog razreda čelika bila ponovna prodaja proizvoda koje nije proizveo sâm kineski proizvođač izvoznik.

(55)

Komisija je objasnila da su najsličnije vrste proizvoda odabrane na temelju broja podudarnih svojstava objašnjenih u uvodnoj izjavi 60. Najsličnija vrsta proizvoda koji se upotrebljavaju za svaku izvezenu vrstu proizvoda otkrivena je kineskom proizvođaču izvozniku. Kao drugo, kineski proizvođač izvoznik nije iznio argumente u prilog svojoj tvrdnji. Treće, dodatna pojašnjenja koja je iznio kineski proizvođač izvoznik potvrdila su da nije bilo indijske domaće prodaje određenih kategorija proizvoda, razreda čelika i promjera koje je istaknuo kineski proizvođač izvoznik. Stoga su podaci drugih proizvođača upotrijebljeni za cjelokupnu prodaju tih vrsta proizvoda. Raspon uobičajenih vrijednosti koji je dodijeljen kineskom proizvođaču izvozniku primijenjen je na sve najsličnije vrste proizvoda za tu kategoriju proizvoda. Naposljetku, Komisija je bila pravno obvezana odrediti uobičajenu vrijednost za sav izvoz u Uniju, stoga se kategorija proizvoda nije mogla isključiti iz izračuna dampinga. U svakom slučaju, čak i da je izvoz te kategorije proizvoda zanemaren u izračunu dampinga, to ne bi izmijenilo ishod da se damping nastavio tijekom RIPR-a. Te su tvrdnje stoga odbijene.

3.1.3.   Izvozna cijena

(56)

Izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe na temelju izvoznih cijena stvarno plaćenih ili naplativih prvom nezavisnom kupcu.

3.1.4.   Usporedba i dampinške marže

(57)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvozne cijene proizvođačâ izvoznika u uzorku. Kao što je predviđeno člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda iz analogne zemlje uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda.

(58)

Budući da je pri usporedbi uobičajenih vrijednosti i izvoznih cijena utvrđeno postojanje dampinga, zaključeno je da primjena prilagodbi tih izvoznih cijena izraženih na osnovi FOB-a ne bi utjecala na nalaz o postojanju dampinga jer bi smanjenje izvoznih cijena primjenom daljnjih prilagodbi na nižu vrijednost samo povećalo dampinšku maržu.

(59)

Jedan kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da je usporedba cijena možda narušena jer je moguće da su pri usporedbi sa standardnim kineskim proizvodima indijskom prodajom obuhvaćeni visokokvalitetni proizvodi za nuklearnu i vojnu uporabu. Kritizirao je strukturu brojčane oznake proizvoda (PCN) navodeći da taj broj ne odražava primjereno navedene razlike i stoga dovodi do nepoštenih usporedbi. Zatražio je da Komisija ponovno pošalje upitnik svim stranama s revidiranom strukturom PCN-a. Iste je tvrdnje naveo za prodaju Unije (vidjeti uvodnu izjavu 125.).

(60)

Komisija je uzela u obzir razlike među vrstama proizvoda i osigurala pravednu usporedbu. Jedinstveni kontrolni broj proizvoda (PCN) dodijeljen je svakoj vrsti proizvoda koju proizvode i prodaju kineski proizvođači izvoznici, proizvođač iz analogne zemlje i industrija Unije. PCN je ovisio o glavnim svojstvima proizvoda, a to su u tom slučaju kategorija proizvoda, vanjski promjer, debljina stijenke, razred čelika, ispitivanje, krajevi cijevi, završna obrada i duljina. Prema tome, strukturom PCN-a na detaljan su način obuhvaćene specifikacije svake vrste proizvoda, čime je omogućena pravedna usporedba. Stoga nije bilo potrebno izmijeniti strukturu PCN-a i poslati nove upitnike. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 42., proizvodi za nuklearnu ili vojnu uporabu bili su dijelom opsega proizvoda i stoga nije bilo osnove za njihovo isključivanje. Nije bilo naznaka o neopravdanoj usporedbi bilo kojeg indijskog proizvoda za nuklearnu ili vojnu uporabu s kineskim izvozom. Vrste proizvoda koje je istaknuo kineski proizvođač izvoznik, pri čemu je zabuna navodno bila moguća u pogledu razredâ čelika koji se upotrebljavaju za standardne cijevi i cijevi za nuklearnu uporabu, kineski proizvođač izvoznik nije stvarno izvozio. Budući da na toj osnovi nije postojala mogućnost narušene usporedbe, tvrdnja je odbijena.

(61)

Na temelju toga je ponderirana prosječna dampinška marža izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila [od 25 % do 35 %] za dva proizvođača u uzorku. Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(62)

Nakon konačne objave jedan kineski proizvođač izvoznik zatražio je, prvo, pojašnjenja o izračunu njegove dampinške marže, a posebno o tome kako su PCN-ovi proizvođača iz analogne zemlje i koeficijenti upotrijebljeni za izračun uobičajenih vrijednosti. Drugo, zatražio je dodatne podatke o domaćim cijenama u Indiji, tvrdeći da objavljeni raspon uobičajenih vrijednosti i dampinških marži nije omogućio provjeru točnosti izračuna i navodeći da su više vrijednosti rezultat narušenih nalaza. Treće, zatražio je i dodatna pojašnjenja o vrstama proizvoda koje se prodaju na indijskom domaćem tržištu, a posebno o tome kako je Komisija osigurala da se posebni proizvodi za vojnu i nuklearnu uporabu nepravedno ne uspoređuju s kineskim izvozom u Uniju.

(63)

Nakon Komisijina odgovora kineski proizvođač izvoznik postavio je dodatne zahtjeve i pitanja. Četvrto, zatražio je potpuni popis PCN-ova industrije Unije i proizvođača iz SAD-a iz kojega je vidljivo određivanje koeficijenata. Peto, tvrdio je da se odgovori na upitnik proizvođačâ iz SAD-a ne bi trebali upotrebljavati u određivanju koeficijenata jer SAD nije bio smatran primjerenom analognom zemljom zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 35. i da bi koeficijenti temeljeni na cijenama iz SAD-a mogli biti uvećani. Šesto, tvrdio je da je jedna od njegovih izvoznih transakcija neispravno uključena u izračun njegove izvozne cijene. Sedmo, tvrdio je da je Komisija trebala dostaviti više podataka o uobičajenim vrijednostima i dampinškim maržama za svaki PCN umjesto za raspon. Osmo, tvrdio je da bi vrste proizvoda koje se izvoze, a za koje u analognoj zemlji nema odgovarajuće domaće prodaje, trebale biti isključene iz izračuna i okarakterizirane kao proizvod koji se ne prodaje po dampinškim cijenama kako bi se spriječila „pretpostavka krivnje”. Konačno, kineski proizvođač izvoznik tražio je i produljenje roka za primjedbe na objavu.

(64)

Prvo, Komisija je kineskom proizvođaču izvozniku dostavila popis PCN-ova koje je upotrijebila kao osnovu za određivanje uobičajene vrijednosti, uključujući popis PCN-ova koji su izravno odgovarali njegovu izvozu u Uniju, a kada nije bilo izravno odgovarajućih PCN-ova, dostavila je informacije o PCN-ovima na kojima se temeljilo određivanje uobičajene vrijednosti primjenom koeficijenata. Iz popisa PCN-ova vidljivo je da indijska domaća prodaja upotrijebljena za određivanje uobičajene vrijednosti nije uključivala posebne razrede čelika koji se obično upotrebljavaju za nuklearne i vojne svrhe. Komisija je dostavila i detaljan popis svih upotrijebljenih koeficijenata.

(65)

Drugo, Komisija je kineskom proizvođaču izvozniku dostavila raspone uobičajenih vrijednosti i dampinške marže za svaku vrstu proizvoda koja se izvozi. Detaljne podatke za proizvođača nije mogla dostaviti bez otkrivanja njegovih povjerljivih podataka te su ti podaci navedeni u rasponima. U odgovoru na konkretna pitanja o najvišim dampinškim maržama Komisija je napomenula da su se najviše i najniže dampinške marže odnosile isključivo na ograničene količine (manje od 7 % izvoza) i da stoga nisu bile dostatne za ukidanje ukupne dampinške marže kineskog proizvođača izvoznika. Stoga, čak i da te vrijednosti nisu uzete u obzir, to ne bi izmijenilo nalaz da se damping nastavio u RIPR-u.

(66)

Treće, kad je riječ o pravednoj usporedbi vrsta proizvoda, Komisija je pojasnila da se određivanje dampinške marže za svaku vrstu proizvoda koju izvozi kineski proizvođač izvoznik temeljilo na usporedbi izvozne cijene i uobičajene vrijednosti iste vrste proizvoda ili, u nedostatku odgovarajuće vrste proizvoda, najsličnije vrste proizvoda na koju su primijenjeni koeficijenti kako bi se uzela u obzir svojstva definirana PCN-om. Stoga se izvozne cijene standardnih vrsta proizvoda nisu uspoređivale s posebnim vrstama proizvoda. Točnije, usporediva indijska domaća prodaja nije uključivala posebne razrede čelika koji se obično upotrebljavaju za posebne proizvode za nuklearnu ili vojnu uporabu. Komisija je stoga zaključila da nije postojao rizik od nepravedne usporedbe kao što je tvrdio kineski proizvođač izvoznik. U svakom slučaju, iako je Komisija pravno obvezna utvrditi uobičajenu vrijednost za svaku vrstu proizvoda koja se izvozi u Uniju, postojanje dampinga utvrđeno je i kada su razmatrane isključivo izravno odgovarajuće vrste proizvoda. To je pokazalo da odabir najsličnijih vrsta proizvoda ili određivanja koeficijenata nisu bili razlog za ukupan nalaz o dampingu.

(67)

Četvrto, uz detaljan popis koeficijenata Komisija je dala i dodatna objašnjenja o načinu primjene koeficijenata u određivanju uobičajene vrijednosti na temelju slične vrste proizvoda u slučaju vrsta proizvoda za koje u analognoj zemlji nema izravno odgovarajuće vrste proizvoda. Potpuni popis PCN-ova u SAD-u i Uniji te izračuni koeficijenata nisu se mogli dostaviti jer bi se njihovom objavom otkrile osjetljive poslovne informacije o proizvođačima iz SAD-a i Unije.

(68)

Peto, Komisija je pojasnila da su koeficijenti uspostavljeni kao postotci kojima su se u obzir uzele relativne razlike među vrstama proizvoda, a ne razine apsolutne cijene u SAD-u. Stoga je odbijena tvrdnja da je uobičajena vrijednost uvećana zbog razine apsolutne cijene u SAD-u.

(69)

Šesto, Komisija je napomenula da je izdvojena izvozna transakcija predstavljala samo mali obujam (manje od 3 % izvoza) te da, čak i da je ta transakcija zanemarena, to ne bi izmijenilo nalaz da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(70)

Sedmo, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 65., Komisija je za svaki PCN koji se izvozi navela raspone uobičajene vrijednosti i dampinške marže. Detaljne podatke za proizvođača nije mogla dostaviti bez otkrivanja njegovih povjerljivih podataka te su ti podaci navedeni u rasponima.

(71)

Osmo, Komisija je istaknula da je trebala utvrditi uobičajenu vrijednost i odrediti damping za svaku vrstu proizvoda koja se izvozi. Nije bilo „pretpostavke krivnje” jer se damping utvrđivao samo ako je izvozna cijena bila niža od uobičajene vrijednosti i svi negativni dampinški iznosi u potpunosti su uzeti u obzir pri izračunu ukupne dampinške marže.

(72)

Naposljetku, odobreno je produljenje za odgovor na nova pojašnjenja navedena u uvodnim izjavama od 64. do 70., upućena kineskom proizvođaču izvozniku.

(73)

Nakon dodatnih pojašnjenja kineski proizvođač izvoznik nastavio je osporavati specifične aspekte usporedbe i određivanja dampinga te ponovio neke svoje ranije tvrdnje.

(74)

Prvo, tvrdio je da je trebalo prilagoditi cijene za analognu zemlju na temelju ekonomije razmjera, razine trgovine, smanjene produktivnosti, izdataka za prodaju, stope na prinos, profitabilnosti i troškova sirovina. Drugo, tvrdio je da na osnovi pruženih pojašnjenja još uvijek ne razumije način određivanja uobičajene vrijednosti. Treće, ponovio je svoj zahtjev za dobivanje podataka o troškovima svakog PCN-a proizvođačâ iz SAD-a i Unije, ili barem o njihovim rasponima. Usto, zatražio je podatke o izvoru svakog koeficijenta i objavu svojstava proizvoda. Četvrto, tvrdio je da su koeficijenti narušeni zbog prisustva proizvoda za nuklearnu ili vojnu uporabu iz SAD-a i Unije. Peto, tvrdio je da su koeficijenti koje je primjenjivala Komisija netočni. Predao je alternativne koeficijente čija je primjena navodno pokazala da u njegovom izvozu u Uniju nije došlo do dampinga. Alternativno, zatražio je od Komisije da prilagodi koeficijente na temelju primijenjene metode proizvodnje, povezane nabave ili vrste upotrijebljenih sirovina. Šesto, tvrdio je da čak i ako se razmatraju samo izravno odgovarajuće vrste proizvoda, nalazom o dampingu nisu uzete u obzir općenito niže cijene u Indiji, prilagodbe cijene za analognu zemlju koje je tražio i posebna situacija proizvođača iz analogne zemlje.

(75)

Komisija je podrobno ispitala dodatne tvrdnje.

(76)

Prvo, kako je pojašnjeno u uvodnoj izjavi 35., domaće cijene u Indiji rezultat su istinskog tržišnog natjecanja i stoga su se smatrale pouzdanima. Tvrdnje o narušavanjima domaćih cijena u Indiji već su spomenute u uvodnoj izjavi 42. Kineski proizvođač izvoznik nije potkrijepio nove tvrdnje o prilagodbama domaćih cijena u Indiji i one su stoga odbijene.

(77)

Drugo, Komisija je navela detaljne dodatne informacije o koeficijentima, njihovim izvorima i metodi izračuna, kako je pojašnjeno u uvodnim izjavama od 64. do 71., i naknadno odgovorila na niz tehničkih pitanja o metodi izračuna (10). Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 83., Komisija je isto tako pružila primjer izračuna koeficijenta iz podataka o troškovima. U tom su primjeru podaci o stvarnim troškovima izraženi u rasponima kako bi se zaštitila povjerljivost tih podataka u skladu s člankom 19. osnovne uredbe. Stoga je zaključeno da je kineski proizvođač izvoznik dobio dovoljno informacija koje omogućuju praćenje metode određivanja uobičajenih vrijednosti.

(78)

Treće, zahtjev za pristup dodatnim podacima u pogledu proizvođača iz SAD-a i Unije već je odbijen zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 67. Otkrivanjem izvora svakog koeficijenta otkrili bi se podaci o vrstama proizvoda koje proizvodi svaki od proizvođača. Pružanje svih podataka u obliku raspona također bi bilo neopravdano opterećenje zbog velikog obujma podataka o troškovima pojedinih društava (više od 2 000 redaka te više od 50 stupaca). Nadalje, napomenuto je da se traženi podaci odnose na razinu troškova svakog PCN-a. Razina troškova sama po sebi nije imala utjecaj na određivanje uobičajene vrijednosti jer su se koeficijenti primjenjivali kao udjeli (postotci), a ne kao apsolutna vrijednost. Drugim riječima, razina troškova po PCN-u nije utjecala na ishod. Konačno, stupanj preciznosti koji je nužan za izračun koeficijenata nije bilo moguće smisleno odraziti uporabom raspona. To je zbog toga što bi unakrsno umnažanje vrijednosti izraženih u rasponima rezultiralo preširokim rasponom. Iako osnovni podaci o troškovima iz tih razloga nisu objavljeni, posljedični stvarni koeficijenti objavljeni su u cijelosti. Konačno, indijske domaće prodajne cijene izražene su u rasponima. Razlog je tome činjenica da je, za razliku od podataka o troškovima koji se koriste za određivanje koeficijenata, na temelju indijskih cijena utvrđena osnovna razina uobičajene vrijednosti. Stoga je bilo opravdano omogućiti pristup kineskom proizvođaču izvozniku radi provjere tih podataka.

(79)

Četvrto, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 30., vrste proizvoda za vojnu i nuklearnu uporabu bile su dijelom opsega proizvoda i nije bilo osnove za ponovno utvrđivanje opsega proizvoda. Svojstva proizvoda odražavala su se u strukturi PCN-a, čime je osigurana primjerena usporedba među vrstama proizvoda, iz razloga objašnjenih u uvodnim izjavama 60. i 66. Nije bilo dokaza bilo kakvih stvarnih poremećaja. Također nije bilo naznaka da bi bilo kakav navodni poremećaj bio dovoljan za promjenu ukupnog nalaza da se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga su tvrdnje o vrstama proizvoda za vojnu i nuklearnu uporabu bile odbijene.

(80)

Peto, u kontekstu primjedbi, koeficijenti upotrijebljeni za vanjski promjer i razred čelika revidirani su i izmijenjeni. Revidirani su koeficijenti otkriveni, jednako kao i nastale izmjene pojedinačnih dampinških marži. Iako je izmjenama snižena dampinška marža jednog kineskog proizvođača izvoznika, te izmjene nisu bile dovoljne za promjenu ukupnog nalaza da se damping nastavio tijekom RIPR-a. Nasuprot tome, alternativni koeficijenti koje je dostavio kineski proizvođač izvoznik nisu prihvaćeni jer su se temeljili na standardnim cjenicima proizvođača iz Unije, iz razdoblja izvan razdoblja ispitnog postupka revizije. Stvarni podaci pojedinačnih društava iz razdoblja ispitnog postupka revizije činili su pouzdaniji temelj za određivanje uobičajene vrijednosti. Zahtjevi za prilagodbu koeficijenata za metodu proizvodnje, vrstu sirovine i povezanu nabavu bili su neutemeljeni i neodređeni jer ni jedan od elemenata koje je istaknuo kineski proizvođač izvoznik nije imao utjecaja na određivanje koeficijenata, stoga su ti zahtjevi odbačeni.

(81)

Šesto, navedene prilagodbe nisu bile potkrijepljene i nije bilo naznaka da su dovoljno značajne da se njima poništi nalaz o dampingu. Opća razina cijena indijskog izvoza u Uniju nije bila relevantna, s obzirom na to da se određivanje uobičajene vrijednosti temeljilo na domaćim cijenama, a ne izvoznim cijenama; u svakom slučaju, usporedba PCN-ova bila je točnija od usporedbe prosječnih cijena zbog širokog raspona vrsta proizvoda i znatnih razlika u njihovoj cijeni, koje se možda ne odražavaju u prosječnim cijenama. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(82)

U vrlo kasnoj fazi ispitnog postupka kineski je proizvođač izvoznik zatražio drugo saslušanje sa službenikom za saslušanje, tvrdeći da su njegova prava na obranu povrijeđena jer smatra da mu nije dostatno objašnjena metodologija koju je Komisija primijenila za utvrđivanje dampinga, konkretno u pogledu utvrđivanja koeficijenata i njihove primjene za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Zatražio je i da tom sastanku prisustvuju druge zainteresirane strane, tj. proizvođači iz Unije, proizvođač iz analogne zemlje iz Indije i proizvođači iz SAD-a koji surađuju. Međutim, ni jedna od tih zainteresiranih strana nije prihvatila poziv.

(83)

Nakon rasprave službenik za saslušanje iznio je određene preporuke Komisiji kako bi se dodatno objasnila primijenjena metodologija i dopunile dodatne objave i objašnjenja iz ranije faze postupka. Slijedom toga, Komisija je iznijela dodatnu objavu ograničenu na točke koje je službenik za saslušanje utvrdio kao eventualno ometanje prava na obranu te je pozvala proizvođača izvoznika da dostavi primjedbe o tim točkama. Sadržaj te dodatne objave naveden je u uvodnim izjavama 53., 77., 78. i 80. Prilagodba izvršena nakon primjedbe proizvođača izvoznika rezultirala je, nadalje, nižom prosječnom dampinškom maržom kineskih proizvođača izvoznika: dampinška je marža smanjena u rasponu od [25 % do 35 %], kako je navedeno u uvodnoj izjavi 61., što je nešto manje od raspona od [30 % do 40 %] inicijalno izračunanog u fazi konačne objave. Točna razina dampinške marže nije utjecala na proizvođače izvoznike, s obzirom na to da razina mjera nije bila obuhvaćena revizijom zbog predstojećeg isteka mjera, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 195.

(84)

Komisija je kineskim proizvođačima izvoznicima omogućila dovoljno vremena da iznesu primjedbe na dodatne elemente koji su im objavljeni.

(85)

Međutim, jedan se kineski proizvođač izvoznik u svojem podnesku nije ograničio na davanje primjedbi o pitanjima koja je iznio službenik za saslušanje, a za koja je Komisija pružila dodatna objašnjenja. Umjesto toga, ponovno je doveo u pitanje metodologiju koju je Komisija primijenila te osporio objašnjenja već pružena u ranijoj fazi postupka, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 59. do 83. Nadalje, u petak, 26. siječnja 2018. kasno poslijepodne, prije roka za podnošenje primjedbi u ponedjeljak, 29. siječnja 2018., iznio je niz novih pitanja i zahtjeva koji nisu bili prethodno postavljeni tijekom postupka ili pred službenikom za saslušanje, tvrdeći da bi izostanak odgovora na ta pitanja i njihova objava povrijedili njegova prava na obranu.

(86)

U odgovoru Komisija je najprije podsjetila na to da zbog pravnih i postupovnih koraka i rokova za zaključivanje revizije ispitnog postupka nije mogla prihvatiti daljnje argumente, zahtjeve i pitanja dostavljena u kasnijoj fazi postupka jer bi se time ugrozio pravovremeni završetak ispitnog postupka, posebno u okolnostima kada su strane imale dovoljno prostora i vremena da ranije dostave primjedbe. To posebno vrijedi u ovom predmetu, u kojem je metodologija podrobno objašnjena tijekom nekoliko saslušanja i u brojnim dokumentima za objavu zainteresiranim stranama. Zbog toga je Komisija u svojim pojašnjenjima nakon saslušanja od kineskog proizvođača izvoznika izričito zatražila da svoje primjedbe ograniči na konkretna pitanja u vezi s kojima je tvrdio da su prekršena njegova prava na obranu pred službenikom za saslušanje, na temelju čega je primio dodatna pojašnjenja. Kineski proizvođač izvoznik nije dokazao po čemu bi njegova prava na obranu bila povrijeđena, niti je obrazložio kako bi postavljena pitanja mogla utjecati na ukupne nalaze ispitnog postupka.

(87)

Osim što je osporio metodologiju za određivanje uobičajene vrijednosti, kineski proizvođač izvoznik nastavio je tvrditi da je njegova dampinška marža uvećana u usporedbi s cijevima za vojnu i nuklearnu uporabu i cijevima za uobičajenu uporabu. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 79., nije izvršena ni jedna takva usporedba i nije utvrđena uobičajena vrijednost za te posebne vrste proizvoda.

(88)

Nadalje, proizvođač izvoznik prvi je put u toj kasnoj fazi postupka tražio prilagodbu za primjerenu usporedbu cijena, temeljeći je na tvrdnji da je njegova produktivnost 2,5 puta veća od produktivnosti indijskog analognog proizvođača. Istaknuo je i profitnu maržu indijskog proizvođača i zatražio da se određivanje uobičajene vrijednosti prilagodi naniže, tvrdeći da je domaća prodaja u Indiji tijekom RIPR-a profitabilnija od ciljne dobiti utvrđene za industriju Unije u izvornom ispitnom postupku. Na temelju obiju tvrdnji prilagodba uobičajene vrijednosti na nižu vrijednost iznosila je 28 %, što je uzrokovalo navodnu negativnu dampinšku maržu.

(89)

Prva je tvrdnja iznesena u fazi u kojoj provjera nije više bila moguća. U svakom slučaju, čak i da je prva tvrdnja bila iznesena u ranijoj fazi postupka, nije bila potkrijepljena dokazima te stoga nije ispunjavala zahtjeve utvrđene u članku 6. stavku 8. osnovne uredbe. Drugi je zahtjev bio neosnovan, s obzirom na to da se uobičajena vrijednost temeljila na stvarnim domaćim prodajnim cijenama proizvođača iz analogne zemlje, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 48. do 51., a ne na temelju troškova i prihoda. Profitabilnost domaće prodaje proizvođača iz analogne zemlje uzeta je u obzir prilikom utvrđivanja da je domaća prodaja izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 50. Nasuprot tome, ciljna dobit industrije Unije odražava dobit koja se mogla ostvariti u izostanku dampinškog uvoza. Time domaća profitabilnost i ciljna dobit industrije Unije nisu usporedivi. Obje se tvrdnje stoga odbacuju. Kao posljedica odbijanja prilagodbe od 28 %, ni alternativni izračun dampinga kineskog proizvođača izvoznika, čak i da je prihvaćen, ne bi izmijenio nalaz da se damping nastavio tijekom RIPR-a.

(90)

Na saslušanju od 5. veljače 2018. isti je kineski proizvođač izvoznik više puta uputio na presudu Prizivnog tijela WTO-a u vezi s uvozom elemenata za pričvršćivanje iz Kine (predmet DS397). Tvrdio je da je na temelju te presude Komisija trebala priopćiti sve troškove, cijene i uobičajene vrijednosti svake vrste proizvoda indijskog proizvođača iz analogne zemlje, proizvođačâ iz SAD-a koji surađuju i industrije Unije, kao i da su mu u protivnom povrijeđena prava na obranu.

(91)

Međutim, Komisija je napomenula da je presudom naložena objava metodologije određivanja uobičajene vrijednosti samo za vrste proizvoda koje izvozi kineski proizvođač, osiguravajući time punu pokrivenost izvoza. Nasuprot tome, presudom se ne podrazumijeva da bi povjerljivi podaci gospodarskih subjekata o cjelokupnim aktivnostima svih stranaka trebali postati dostupni proizvođaču izvozniku. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(92)

Na saslušanju od 5. veljače 2018. isti je kineski proizvođač izvoznik nastavio tvrditi da su i revidirani koeficijenti koji je utvrdila Komisija bili pogrešni. Osporio je revidirane koeficijente razreda čelika i koeficijente najmanjeg promjera. Tvrdio je da su se koeficijenti utvrđeni na temelju podataka američkog proizvođača izvoznika trebali temeljiti na standardnim troškovima. Dostavio je alternativni izračun dampinga uporabom alternativnih koeficijenata, koji upućuju na negativni damping zbog prilagodbe od 28 % objašnjene u uvodnim izjavama 88. i 89.

(93)

Komisija je i dalje odbijala alternativne koeficijente jer su se temeljili na standardnim cjenicima iz različitog razdoblja od onoga tijekom RIPR-a, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 80. Komisija je potvrdila da bi u antidampinškim ispitnim postupcima trebalo upotrebljavati stvarne troškove, tj. standardne troškove prilagođene s obzirom na količinu i razlike u cijeni. Nadalje, revidirani koeficijenti uglavnom su bili u skladu s alternativnim koeficijentima koje je dostavio kineski proizvođač izvoznik. U svakom slučaju, pojedinačni alternativni koeficijenti, čak i da su prihvaćeni, ne bi izmijenili nalaz da se damping nastavio tijekom RIPR-a.

3.2.   Vjerojatnost nastavka dampinga iz NRK-a

(94)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga u razdoblju ispitnog postupka revizije Komisija je ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju ukidanja mjera. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u, ponašanje proizvođača iz NRK-a pri određivanju cijene za druga tržišta i privlačnost tržišta Unije.

3.2.1.   Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u

(95)

Stopa iskorištenosti kapaciteta dvaju kineskih proizvođača u uzorku utvrđena je u rasponu [od 40 % do 60 %]. Rezervni kapacitet dvaju proizvođača u uzorku bio je u rasponu [od 40 000 do 50 000 tona]. To je jednako [30 % do 50 %] potrošnje u Uniji. Nadalje, postojali su planovi za izgradnju dodatnih kapaciteta.

(96)

Podnositelj zahtjeva procijenio je da je ukupan kapacitet svih proizvođača u NRK-u iznosio više od 1 milijun tona. Na temelju stope iskorištenosti kapaciteta proizvođača u uzorku procijenjeno je da je ukupan rezervni kapacitet u NRK-u iznosio približno 500 000 tona, što je više od četverostruke potrošnje u Uniji. Čak i kada bi stope iskorištenosti kapaciteta drugih proizvođača izvoznika bile veće od stopa proizvođačâ u uzorku, ukupan bi kineski rezervni kapacitet i dalje bio znatan i veći od ukupne potrošnje u Uniji.

(97)

Na temelju kineske domaće proizvodnje, uvoza i izvoza podnositelj zahtjeva procijenio je da ukupna domaća potrošnja u NRK-u iznosi 310 000 tona. Budući da je rezervni kapacitet odgovarao više od 150 % procijenjene kineske domaće potrošnje, nije se smatralo vjerojatnim da bi se domaća potrošnja u NRK-u mogla povećati za 150 % i apsorbirati velik rezervni kapacitet.

(98)

Stoga je zaključeno da postoji vrlo znatan rezervni kapacitet koji bi se, barem djelomično, mogao usmjeriti na tržište Unije u slučaju isteka mjera protiv NRK-a.

3.2.2.   Ponašanje NRK-a u pogledu određivanja cijene za druga tržišta

(99)

Antidampinške mjere na uvoz predmetnog proizvoda iz NRK-a bile su na snazi u Euroazijskoj ekonomskoj uniji (Bjelarus, Kazahstan i Rusija) i Ukrajini. Te su mjere pokazale da dampinške prakse kineske industrije u cjelini postoje i na drugim tržištima kad je riječ o predmetnom proizvodu.

(100)

Nadalje, utvrđeno je da se kineski izvoz u sve treće zemlje općenito odvijao po nižim cijenama nego izvoz u Uniju. Prema statističkim podacima o kineskom izvozu prosječne kineske izvozne cijene za treće zemlje bile su 23 % niže nego cijene izvoza u Uniju.

(101)

Komisija je zaključila da bi u slučaju ukidanja trenutačnih mjera kineski proizvođači izvoznici vjerojatno preusmjerili svoj izvoz prema Uniji po dampinškim cijenama.

3.2.3.   Privlačnost tržišta Unije

(102)

Tržište Unije iznosilo je više od 100 000 tona i procijenjeno je da je ono drugo najveće tržište u svijetu nakon kineskoga i da je veće od tržišta SAD-a. Stoga je tržište Unije zbog svoje veličine već bilo privlačno tržište za kineske izvoznike.

(103)

Drugo, utvrđeno je da su prosječne kineske izvozne cijene za tržište Unije bile znatno više od prosječnih kineskih izvoznih cijena za druga tržišta, što dodatno potvrđuje privlačnost tržišta Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 100., kineske izvozne cijene za treće zemlje bile su 23 % niže nego izvozne cijene za Uniju.

(104)

Treće, antidampinške mjere na snazi na drugim tržištima kao što su Rusija i Ukrajina ograničile su raspon tržišta dostupnih za kineski izvoz. Stoga je vjerojatno da bi u slučaju istjecanja mjera kineski izvoz ponovno bio usmjeren na tržište Unije i vjerojatno bi dosegnuo tržišni udio bliži udjelu od 18 %, koji je imao prije primjene mjera.

(105)

Zaključno, Komisija je utvrdila da bi tržište Unije vjerojatno bilo vrlo privlačno odredište za kineski izvoz kada bi se mjere ukinule.

3.3.   Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga

(106)

Ispitni postupak pokazao je da je kineski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama u razdoblju ispitnog postupka revizije. Njime je utvrđeno i da je rezervni kapacitet u NRK-u bio vrlo znatan u usporedbi s potrošnjom Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije. Vjerojatno je da bi se u slučaju isteka mjera taj rezervni kapacitet barem djelomično usmjerio na tržište Unije.

(107)

Uz to, druga su tržišta uspostavila antidampinške mjere primjenjive na uvoz predmetnog proizvoda iz NRK-a, a kineske izvozne cijene na druga tržišta bile su niže od cijena za tržište Unije. Takvo ponašanje kineskog izvoza u pogledu određivanja cijena za tržišta trećih zemalja upućuje na vjerojatnost nastavka dampinga na tržištu Unije dopusti li se istek mjera.

(108)

Konačno, privlačnost tržišta Unije u pogledu veličine i cijena te činjenica da su druga tržišta i dalje zatvorena zbog antidampinških mjera upućivale su na to da je vjerojatno da bi kineski izvoz bio preusmjeren na tržište Unije dopusti li se istek mjera.

(109)

S obzirom na sve navedeno Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi ukidanje antidampinških mjera rezultiralo znatnim dampinškim uvozom iz NRK-a u Uniju.

4.   STANJE NA TRŽIŠTU UNIJE

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(110)

Istovjetni su proizvod u razdoblju ispitnog postupka revizije proizvodila 23 poznata proizvođača u Uniji, a neki od njih bili su međusobno povezani. Oni čine industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(111)

Na temelju podataka koje je naveo podnositelj zahtjeva utvrđeno je da je ukupna proizvodnja Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila oko 117 000 tona.

(112)

Društva u uzorku iz ispitnog postupka čine 54 % proizvodnje Unije i 55 % prodaje Unije. Podaci iz uzorka smatraju se reprezentativnima za stanje industrije Unije.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(113)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju i. obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije koji se temeljio na podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva i ii. uvoza iz trećih zemalja koji se temeljio na Eurostatovoj bazi podataka. Podaci iz te baze podataka bili su najtočniji jer su osim uvoza u uobičajenom režimu obuhvaćali uvoz u režimu unutarnje proizvodnje.

(114)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u metričkim tonama)

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Ukupna potrošnja u Uniji

108 152

116 718

111 324

104 677

Indeks (2013. = 100)

100

108

103

97

Izvor: Odgovori na upitnik, podaci podnositelja zahtjeva i Eurostatova baza podataka.

(115)

Iako se potrošnja u Uniji 2014. povećala za 8 %, od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila se za 11 %. Taj je pad u najvećoj mjeri uzrokovalo smanjenje ulaganja u industriju nafte i plina, koja je jedna od glavnih korisničkih industrija.

4.3.   Uvoz iz predmetne zemlje

4.3.1.   Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(116)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju informacija iz Eurostatove baze podataka (deseteroznamenkasta razina). No iz raščlambe zemalja podrijetla uvoza iz Eurostatove baze podataka bilo je jasno da neke uključene zemlje nisu bile proizvođači bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika. Stoga podaci o uvozu iz tih zemalja nisu upotrijebljeni u ovom ispitnom postupku jer se očito ne odnose na predmetni proizvod. Relevantne pojedinosti stavljene su na raspolaganje za pregled svim zainteresiranim stranama u otvorenom spisu. Podatke o NRK-u, Indiji, Ukrajini i drugim zemljama u kojima se proizvode bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika nije bilo potrebno ispravljati.

(117)

Tržišni udio uvoza utvrđen je i na temelju ispravljenih Eurostatovih podataka.

(118)

Uvoz u Uniju iz NRK-a razvijao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Obujam ukupnog uvoza iz NRK-a (u tonama)

2 437

1 804

1 951

2 317

Indeks (2013. = 100)

100

74

80

95

Tržišni udjel

2,3 %

1,5 %

1,8 %

2,2 %

Obujam uvoza iz NRK-a osim unutarnje proizvodnje

1 173

1 120

1 014

820

Indeks (2013. = 100)

100

95

86

70

Tržišni udjel

1,1 %

1 %

0,9 %

0,8 %

Izvor: Odgovori na upitnik, podaci podnositelja zahtjeva i Eurostatova baza podataka.

(119)

U razmatranom razdoblju obujam uvoza iz NRK-a bio je nizak. Tržišni udio ukupnog uvoza iz NRK-a iznosio je oko 2 % u čitavom razmatranom razdoblju. Taj je tržišni udio iznosio oko 1 % u čitavom razmatranom razdoblju ako se u obzir ne uzme unutarnja proizvodnja. Obujmi uvezeni u okviru režima unutarnje proizvodnje ponovno su izvezeni kao gotovi proizvodi kao što su izmjenjivači topline.

(120)

Razina uvoza tako je niska od uvođenja izvornih mjera 2011. te se stoga može pretpostaviti da je to posljedica antidampinških mjera na snazi.

4.3.2.   Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(121)

Uvodno treba napomenuti da je moguće da prosječne cijene za predmetni proizvod nisu reprezentativne po vrsti proizvoda zbog njihova širokog raspona i znatnih međusobnih razlika u cijenama. No ipak su navedene u nastavku.

Tablica 3.

Prosječne cijene uvoza iz NRK-a

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Prosječna cijena uvoza iz NRK-a (EUR/tona)

5,288

6,911

6,604

4,615

Indeks

100

131

125

87

Uobičajeni režim (EUR/tona)

5,711

6,146

6,442

5,420

Indeks

100

108

113

95

Režim unutarnje proizvodnje (EUR/tona)

4,895

8,162

6,780

4,174

Indeks

100

167

138

85

Izvor: Baza podataka TARIC.

(122)

Prosječne su se cijene iz NRK-a u razmatranom razdoblju smanjile za 13 %.

(123)

Proizvođači izvoznici koji surađuju činili su 56 % uvoza iz Kine i njihov je tržišni udio u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio oko 1 %.

(124)

Komisija je procijenila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije usporedbom ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda triju proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenih na razinu franko tvornica, i odgovarajuće ponderirane prosječne cijene na razini cijene CIF na granici Unije po vrsti uvoznih proizvoda proizvođača u uzorku za prvog nezavisnog kupca na tržištu Unije, uz odgovarajuće prilagodbe za troškove nastale nakon uvoza. Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(125)

Jedan kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da bi usporedba cijena mogla biti narušena jer su pri usporedbi sa standardnim kineskim proizvodima prodajom Unije obuhvaćeni visokokvalitetni proizvodi za nuklearnu i vojnu uporabu. Kritizirao je strukturu vrste proizvoda, navodeći da ne odražava primjereno takve razlike. No zahvaljujući sustavu kojim se u obzir uzimaju vrste proizvoda osiguralo se da se takve posebne vrste proizvoda koje proizvodi industrija Unije ne uspoređuju s vrstama proizvoda koje uvoze kineski proizvođači izvoznici. To je zbog toga što bi tim posebnim proizvodima koje proizvodi industrija Unije bio dodijeljen različit kôd u polju koje se odnosi na razred čelika.

(126)

Na temelju prethodno navedene metodologije uvozom su se cijene industrije Unije snizile za prosječno 44 %. Čak i kad se uračunaju antidampinške mjere (što nije slučaj kad je riječ o uvozu u okviru režima unutarnje proizvodnje), prosječnom su se cijenom tih kineskih uvoza cijene industrije Unije snizile za 32 %.

(127)

Jedan kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da je jedna od njegovih prodajnih transakcija neispravno određena kao transakcija u okviru unutarnje proizvodnje. Budući da je ta navedena transakcija (jedna od ukupno više od 100 transakcija) činila manje od 3 % njegova obujma prodaje u Uniju, nije imala znatan utjecaj na marže navedene u prethodnoj uvodnoj izjavi 126.

4.3.3.   Uvoz iz trećih zemalja

(128)

U sljedećoj tablici prikazan je razvoj uvoza u Uniju iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja u odnosu na obujam i tržišni udio te prosječnu cijenu tog uvoza. Navod o korisnosti prosječnih cijena iz uvodne izjave 121. primjenjiv je i ovdje.

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Indija

Obujam u tonama

13 531

17 230

18 911

19 845

 

Indeks

100

127

140

147

 

Tržišni udjel

12,5 %

14,8 %

17,0 %

19,0 %

 

Prosječna cijena

(EUR/tona)

5,315

4,790

5,217

4,519

 

Indeks

100

90

98

85

Ukrajini

Obujam u tonama

10 170

12 535

12 201

11 870

 

Indeks

100

123

120

117

 

Tržišni udjel

9,4 %

10,7 %

11,0 %

11,3 %

 

Prosječna cijena

(EUR/tona)

7,276

6,984

6,706

6,069

 

Indeks

100

96

92

83

Republika Koreja

Obujam u tonama

3 731

3 526

3 481

3 166

 

Indeks

100

95

93

85

 

Tržišni udjel

3,4 %

3 %

3,1 %

3 %

 

Prosječna cijena

(EUR/tona)

6,614

6,124

6,537

6,599

 

Indeks

100

93

99

100

SAD

Obujam u tonama

3 062

4 647

3 280

3 113

 

Indeks

100

152

107

102

 

Tržišni udjel

2,8 %

4 %

2,9 %

3 %

 

Prosječna cijena

(EUR/tona)

15,442

12,181

14,801

15,503

 

Indeks

100

79

96

100

Japan

Obujam u tonama

3 605

4 980

4 602

3 052

 

Indeks

100

138

128

85

 

Tržišni udjel

3,3 %

4,3 %

4,1 %

2,9 %

 

Prosječna cijena

(EUR/tona)

7,762

5,477

6,359

8,021

 

Indeks

100

71

82

103

Ostale treće zemlje

Obujam u tonama

7 267

10 257

8 740

4 019

 

Indeks

100

141

120

55

 

Tržišni udjel

6,7 %

8,8 %

7,9 %

3,8 %

 

Prosječna cijena

(EUR/tona)

6,614

6,124

6,537

6,599

 

Indeks

100

93

99

100

Ukupno iz svih trećih zemalja osim predmetne zemlje

Obujam u tonama

41 366

53 175

51 215

45 065

 

Indeks

100

129

124

109

 

Tržišni udjel

38,2 %

45,6 %

46,0 %

43,1 %

 

Prosječna cijena

(EUR/tona)

7,434

6,616

6,570

6,454

 

Indeks

100

89

88

87

Izvor: Baza podataka TARIC.

(129)

Tržišni udio uvoza iz trećih zemalja osim predmetne zemlje dosegnuo je 43,1 % ukupne potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije. Najveći tržišni udio ima uvoz iz Indije (19 % ukupne potrošnje u Uniji). Ostali znatni uvoz u razdoblju ispitnog postupka revizije dolazio je iz Ukrajine (11,3 % tržišnog udjela).

(130)

Prosječne cijene po kojima je taj uvoz dolazio na tržište Unije bile su relativno niske u usporedbi s prosječnim cijenama industrije Unije. Prosječna jedinična prodajna cijena uvoza iz Indije bila je osobito niska i iznosila je 4 519 EUR po toni u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(131)

Dva kineska proizvođača izvoznika navela su primjedbu da je prosječna uvozna cijena indijskih proizvođača bila niža od kineskih uvoznih cijena. Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 121., iznadprosječne cijene ne moraju nužno činiti pravednu ili smislenu osnovu za usporedbe cijena. Komisijina analiza kineskog uvoza u pogledu snižavanja cijena (iz uvodne izjave 126.) provedena je za svaku vrstu proizvoda. Nije bilo dostupnih podataka po vrstama proizvoda za ispitni postupak u pogledu indijskog uvoza u Uniju.

4.4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1.   Općenito

(132)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(133)

Za analizu štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje je dostavila ESTA. Podaci se odnose na sve poznate proizvođače Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju provjerenih podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Obje skupine podataka smatraju se reprezentativnima za gospodarsko stanje industrije Unije.

(134)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zalihe, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(135)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.4.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(136)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Količina proizvodnje (u tonama)

146 346

164 008

132 541

117 034

Indeks

100

112

91

80

Proizvodni kapacitet (u tonama)

242 821

249 029

247 420

248 575

Indeks

100

103

102

102

Iskorištenost kapaciteta

60 %

66 %

54 %

47 %

Indeks

100

109

89

78

Izvor: Odgovor na upitnik ESTA-e kojim su obuhvaćeni svi proizvođači iz Unije.

(137)

Obujam proizvodnje smanjio se za 20 % u razmatranom razdoblju, a najveći se pad dogodio 2015.

(138)

Proizvodni se kapacitet u razdoblju ispitnog postupka revizije blago povećao, za 2 %, u razmatranom razdoblju. Do tog je povećanja došlo zbog ulaganja u postrojenja i opremu koja su rezultirala malim poboljšanjima učinkovitosti.

(139)

Iskorištenost kapaciteta smanjila se u razmatranom razdoblju. Smanjenje iskorištenosti kapaciteta za 22 % odražava povećanje obujma proizvodnje u razmatranom razdoblju.

4.4.2.2   Obujam prodaje i tržišni udio

(140)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Obujam prodaje na tržištu Unije (u tonama)

64 349

61 739

58 157

57 295

Indeks

100

96

90

89

Tržišni udjel (%)

59,5

52,9

52,2

54,7

Indeks

100

89

88

92

Obujam izvoza (u tonama)

63 641

78 164

53 884

49 691

Indeks

100

123

85

78

Izvor: Odgovor na upitnik ESTA-e kojim su obuhvaćeni svi proizvođači iz Unije.

(141)

Obujam prodaje na tržištu Unije smanjio se na 57 295 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije, što je smanjenje od 11 % u razmatranom razdoblju. Tržišni udio industrije Unije smanjio se za 8 % u istom razdoblju, dok je obujam izvoza industrije Unije pao za 22 %.

4.4.2.3.   Rast

(142)

Kao što prikazuje prethodna tablica 6., rast industrije Unije nije zabilježen i njezin se tržišni udio čak i smanjio u razmatranom razdoblju.

4.4.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(143)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Broj zaposlenika

4 825

4 859

4 451

4 462

Indeks

100

101

92

92

Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

30

34

30

26

Indeks

100

111

98

86

Izvor: Odgovor na upitnik ESTA-e kojim su obuhvaćeni svi proizvođači iz Unije.

(144)

Broj zaposlenika smanjio se za 8 % u razmatranom razdoblju. Produktivnost radne snage proizvođača iz Unije, izmjerena kao proizvodnja (u tonama) po zaposlenoj osobi godišnje, smanjena je za 14 % u razmatranom razdoblju.

4.4.2.5.   Zalihe

(145)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zalihe

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Završne zalihe (u tonama)

8 065

8 906

8 294

6 470

Indeks

100

110

103

80

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

5,5 %

5,4 %

6,3 %

5,5 %

Indeks

100

99

114

100

Izvor: Odgovor na upitnik ESTA-e kojim su obuhvaćeni svi proizvođači iz Unije.

(146)

Završne zalihe smanjile su se za 20 % u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s 2013. Kada se usporede s razinom proizvodnje, završne zalihe ostale su stabilne u tom razdoblju.

4.4.2.6.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(147)

Kako je objašnjeno u prethodnom odjeljku 3., damping se nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije. Znatan damping koji su primjenjivali kineski proizvođači negativno je utjecao na rezultate industrije Unije jer su se tim cijenama znatno snizile prodajne cijene industrije Unije.

(148)

No u razmatranom je razdoblju obujam dampinškog uvoza iz NRK-a bio znatno niži nego u razdoblju početnog ispitnog postupka. Na temelju toga može se zaključiti da je i utjecaj visine dampinške marže na industriju Unije bio manje izražen.

4.4.3.   Mikroekonomski pokazatelji

4.4.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(149)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene u Uniji

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Prosječne prodajne cijene prema nepovezanim kupcima (EUR/tona)

9,601

9,013

9,256

8,668

Indeks

100

94

96

90

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)

9,065

8,155

9,106

8,425

Indeks

100

90

100

93

Izvor: Podaci proizvođača iz Unije u uzorku.

(150)

U razmatranom razdoblju prodajne cijene u Uniji snizile su se za 10 %. Jedinični trošak proizvodnje smanjio se za 7 % zbog smanjenja cijena sirovina, posebno cijene nikla. Povećanje jediničnih cijena u 2015. može se objasniti padom obujma proizvodnje i prodaje u toj godini (prethodne tablice 5. i 6.).

(151)

Valja navesti da prethodno navedene prosječne cijene i prosječni jedinični troškovi uključuju veći broj visokokvalitetnih proizvoda koji se prodaju nekim industrijama i koji se ne natječu s kineskim uvozom. Stoga se ti proizvodi nisu uzimali u obzir u usporedbama cijena uvoza i prodaje industrije Unije na tržištu Unije (vidjeti uvodnu izjavu 124.).

4.4.3.2.   Troškovi rada

(152)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Prosječne nadnice po zaposleniku (EUR)

63,156

64,353

64,117

61,394

Indeks

100

102

102

97

Izvor: Podaci proizvođača iz Unije u uzorku.

(153)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku bili su relativno stabilni u razmatranom razdoblju. Od 2013. do razdoblja ispitnog postupka revizije prosječni troškovi rada po zaposleniku smanjili su se za 3 %.

4.4.3.3.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(154)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Povrat ulaganja označava dobit izraženu kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja.

(155)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

5,6 %

6,8 %

0,8 %

0,3 %

Indeks

100

123

14

5

Novčani tok (EUR) (indeks 2013. = 100)

100

73

60

38

Ulaganja (EUR) (indeks 2013. = 100)

100

76

99

102

Povrat ulaganja

35,9 %

35,6 %

6,8 %

3,0 %

Indeks

100

99

19

8

Izvor: Podaci proizvođača iz Unije u uzorku.

(156)

U razmatranom je razdoblju došlo do pada dobiti industrije Unije. Industrija je 2014. zabilježila povećanje od 23 % u usporedbi s 2013. Od 2014. do 2015. dobit se smanjila za 88 %, a u razdoblju ispitnog postupka revizije industrija je jedva dosegnula prag isplativosti, pri čemu se dobit dodatno smanjila na 0,3 %.

(157)

Neto novčani tok i povrat ulaganja pokazivali su slična kretanja profitabilnosti.

(158)

Ulaganja društava u uzorku održavala su se na stabilnim razinama u razmatranom razdoblju. Ulaganjima se uglavnom namjeravala poboljšati učinkovitost postojećih proizvodnih linija te poboljšati zdravlje, sigurnost i zaštitu okoliša.

4.5.   Zaključak o šteti

(159)

Na početku razmatranog razdoblja određeni gospodarski pokazatelji primjenjivi na industriju Unije ukazali su na pozitivnu situaciju i jasne znakove oporavka od štete utvrđene u početnom ispitnom postupku. Točnije, industrija Unije premašila je ciljne razine dobiti 2013. i 2014. Industrija Unije uspjela je i znatno poboljšati svoje razine proizvodnje i iskorištenosti kapaciteta, kao i obujam izvozne prodaje.

(160)

No od 2015. došlo je do izraženog pogoršanja većine gospodarskih pokazatelja. Naime, došlo je do naglog pada razina profitabilnosti industrije Unije (na 0,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije) i znatnog smanjenja razina proizvodnje i iskorištenosti kapaciteta, kao i jediničnih prodajnih cijena i zaposlenosti. Kretanja gotovo svih gospodarskih pokazatelja općenito su se pogoršala u razmatranom razdoblju.

(161)

Negativna kretanja mogu se objasniti kumulativnim učinkom niza čimbenika koji su skupno djelujući dodatno pogoršali stanje industrije Unije, koja je još uvijek bila u osjetljivoj situaciji: kontinuirano prisustvo kineskog dampinškog uvoza, iako u ograničenom obujmu u usporedbi s početnim ispitnim postupkom, na razinama koje znatno snižavaju cijene proizvođača iz Unije; znatan pad ulaganja u industriju nafte i plina diljem svijeta, koja je najveće tržište za predmetni proizvod i porast uvoza iz trećih zemalja po niskim cijenama (većinom iz Indije, ali i iz Ukrajine), što je uzrokovalo velik pritisak na cijene i obujam industrije Unije.

(162)

Nakon objave dva su kineska proizvođača izvoznika tvrdila da je trebalo navesti više pojedinosti o trima uzročnim čimbenicima spomenutima u uvodnoj izjavi 161. No ti su čimbenici primjereno objašnjeni i nijedna zainteresirana strana nije navela da je neki drugi čimbenik imao znatnu ulogu. Stoga je u pogledu cjelovitosti Komisija bila zadovoljna primjerenošću svoje analize.

(163)

Zaključak da je uvoz iz Kine imao značajan učinak na stanje industrije Unije u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe doista proizlazi iz znatnih razina snižavanja cijena, kako je navedeno u prethodnom odjeljku 4.3.2. Tvrdnja da je tržišni udio kineskog uvoza dosegnuo samo 1 %, koju je nakon objave naveo jedan proizvođač izvoznik, netočna je jer pri utvrđivanju kineskog tržišnog udjela treba uzeti u obzir prodaju u Uniji u okviru režima unutarnje proizvodnje. To je zato što je uvoz u okviru režima unutarnje proizvodnje dio potrošnje proizvoda iz postupka revizije i natječe se s drugom prodajom na tržištu Unije, uključujući prodaju industrije Unije. U prethodnoj uvodnoj izjavi 115. dodatno se objašnjava da je u razmatranom razdoblju došlo do pada potrošnje od 3 % i da je taj pad u najvećoj mjeri rezultat pada ulaganja u industriju nafte i plina, koja je najvažnija industrija korisnika predmetnog proizvoda, počevši od 2015. Slabu potražnju iz tog korisničkog sektora u zadnjem dijelu razmatranog razdoblja potvrdila je ESTA u neosporenom podnesku stavljenom na raspolaganje svim zainteresiranim stranama. Stoga je taj čimbenik, koji je izazvao pad potrošnje, imao utjecaj i na stanje industrije Unije u zadnjem dijelu razmatranog razdoblja. Konačno, o povećanjima uvoza iz Indije i drugih trećih zemalja detaljno se govori u prethodnom poglavlju 4.3.3., a u tablici 4. navedeni su puni podaci o opsegu povećanjâ, kretanjima cijena i povećanjima tržišnog udjela. Iako prosječne indijske uvozne cijene ukazuju na to da taj uvoz snižava cijene industrije Unije, taj se zaključak ne može donijeti sa sigurnošću jer bi za valjane usporedbe cijena trebalo upotrebljavati preciznije podatke i isto tako uzeti u obzir relevantna buduća kretanja (vidjeti uvodne izjave od 176. do 180.). U svakom slučaju, Komisija napominje da prema članku 11. stavku 2. osnovne uredbe nije nužno provesti odvojenu analizu uzročnosti kao uvjet za produljenje pristojbi u slučaju vjerojatnosti ponavljanja dampinga i nastavka štete koja je utvrđena ovom Uredbom. Na temelju svih tih elemenata ne može se zaključiti da je uvoz iz Indije ili ostalih trećih zemalja jedini čimbenik koji nanosi štetu industriji Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije. Postojanje i važnost tih triju čimbenika proizlazi iz procjene informacija iz spisa koji je stavljen na raspolaganje svim zainteresiranim stranama. Stoga se odbija tvrdnja o nedovoljnoj objavi uzročnosti.

(164)

Komisija je stoga zaključila da je industrija Unije ostvarila korist od izvornih mjera jer je u čitavom razmatranom razdoblju došlo do određenih poboljšanja (posebno 2013. i 2014.) u usporedbi sa situacijom utvrđenom u razdoblju početnog ispitnog postupka (2010.). No oporavak je industrije Unije spor i ona je i dalje u nestabilnoj i osjetljivoj situaciji koju uzrokuju prethodno navedeni čimbenici. Sukladno navedenome, utvrđeno je da je industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

5.   VJEROJATNOST NASTAVKA ŠTETE U SLUČAJU UKIDANJA MJERA

(165)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 164., u okviru ispitnog postupka zaključeno je da je industrija Unije pretrpjela štetu. Stoga je Komisija ocijenila vjerojatnost nastavka štete koju uzrokuje kineski dampinški uvoz dopusti li se istek mjera protiv NRK-a u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(166)

Komisija je u tom pogledu analizirala sljedeće elemente: rezervni kapacitet u NRK-u, privlačnost tržišta Unije, vjerojatne razine cijena kineskog uvoza ako se antidampinške mjere ukinu i njihov utjecaj na industriju Unije.

5.1.   Rezervni kapaciteti u NRK-u i privlačnost tržišta Unije

(167)

Komisija je utvrdila da se u razdoblju ispitnog postupka revizije kineski uvoz na tržište Unije odvijao po dampinškim cijenama, čime su znatno snižene cijene proizvođača Unije. Komisija je u skladu s time (u prethodnoj uvodnoj izjavi 109.) zaključila da postoji vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju da se dopusti istek mjera.

(168)

Komisija je u uvodnim izjavama od 95. do 98. potvrdila da u NRK-u postoje veliki rezervni kapaciteti, za koje se procjenjuje da su veći od četverostruke ukupne potrošnje na tržištu Unije. U tom je pogledu ispitnim postupkom utvrđeno (vidjeti uvodnu izjavu 102.) i da je tržište bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika u Uniji najveće tržište na svijetu po razinama potrošnje nakon tržišta NRK-a.

(169)

Osim toga, ispitnim je postupkom otkriveno da kineski proizvođači izvoznici izvoze svoje proizvode po dampinškim cijenama i na druga tržišta. Zbog toga je nekoliko zemalja uvelo antidampinške mjere primjenjive na kineske proizvođače izvoznike i time ograničilo raspon tržišta dostupnih za kineski izvoz.

(170)

Stoga je Komisija zaključila da bi se barem dio velikog rezervnog kapaciteta dostupnog u NRK-u vjerojatno preusmjerio na tržište Unije ako bi se dopustio istek mjera.

5.2.   Učinak predviđenog obujma uvoza i učinci na cijene u slučaju ukidanja mjera

(171)

Na temelju elemenata opisanih u odjeljku 5.1. ispitnim je postupkom potvrđeno da bi u slučaju izostanka antidampinških mjera kineski proizvođači izvoznici u velikoj mjeri bili potaknuti na znatno povećanje obujma uvoza na tržište Unije. Komisija je utvrdila i da postoji velika vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju da se dopusti istek mjera (prethodne uvodne izjave od 106. do 109.).

(172)

Kako bi dobila pokazatelj razina cijena kineskog uvoza u slučaju izostanka mjera, Komisija je ocijenila sljedeće elemente: i. usporedbu cijena kineskog uvoza u Uniju bez antidampinške pristojbe (tj. uvoza u okviru postupka unutarnje proizvodnje) i cijena industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije i ii. ponašanje kineskih proizvođača izvoznika pri određivanju cijena za tržišta trećih zemalja (koje nisu uvele antidampinške mjere).

(173)

Te usporedbe cijena pokazale su da su cijene kineskog uvoza na tržište Unije bez primjene antidampinške pristojbe prosječno 44 % niže od cijena industrije Unije. Uz to, analizom ponašanja kineskih proizvođača u pogledu izvoza utvrđeno je da se kineski izvoz na tržišta trećih zemalja općenito odvijao pri blago nižim cijenama nego izvoz u Uniju. Stoga je Komisija potvrdila da kineski proizvođači izvoznici sustavno primjenjuju vrlo niske cijene pri izvozu na sva tržišta.

(174)

Kao rezultat prethodno navedenih elemenata, vrlo je vjerojatno da bi kineski dampinški uvoz ulazio na tržište Unije u znatnom obujmu i po cijenama kojima bi se znatno snižavale cijene proizvođača iz Unije. To bi imalo negativan učinak na industriju Unije jer bi se takvim znatnim dodatnim obujmom uvoza smanjile prodajne cijene koje industrija Unije može postići, obujam prodaje i iskorištenost kapaciteta industrije Unije, što bi uzrokovalo povećanje njezinih proizvodnih troškova. Stoga bi očekivano povećanje dampinškog uvoza po niskim cijenama uzrokovalo dodatno i znatno pogoršanje financijskih rezultata industrije Unije, a posebno njezine profitabilnosti.

(175)

Jedan kineski proizvođač izvoznik izrazio je sumnju u to da bi kineski uvoz predmetnog proizvoda ponovno ušao na tržište Unije u velikim količinama i tako povećao štetu za industriju Unije s obzirom na trenutačno prisustvo velikih količina indijskog uvoza. U tom je pogledu ta strana tvrdila da je indijski uvoz zamijenio kineski uvoz i da nije vjerojatno da bi kineski uvoz ponovno preuzeo taj obujam prodaje jer su indijske cijene dosljedno niže od kineskih cijena. Dok su kineske cijene na trećim tržištima bile samo blago niže od kineskih cijena na tržištu Unije, indijske su cijene na tržištu Unije znatno niže od kineskih cijena u Uniji.

(176)

U odgovoru na tu tvrdnju treba navesti nekoliko argumenata.

(177)

Prvo, ispitni je postupak u skladu sa zahtjevima članka 11. stavka 2. osnovne uredbe ograničen na ocjenjivanje postoji li vjerojatnost ponavljanja dampinga i štete zbog štetno određenih cijena kineskog uvoza predmetnog proizvoda ako se ukinu pristojbe iz ovog predmeta. Činjenica da kineski uvoz trenutačno ulazi na tržište Unije u znatno manjim količinama nego prije uvođenja mjera pokazuje da su se s pomoću pristojbi uspješno ponovno uspostavili nenarušeni uvjeti tržišnog natjecanja između kineskih izvoznika predmetnog proizvoda i industrije Unije. Iako se indijskim uvozom snižavaju cijene uvoza iz Kine, Komisija je obvezna zadržati se u okviru postojećeg ispitnog postupka. Kako pokazuje sudska praksa Općeg suda, iz članka 11. stavka 2. osnovne uredbe doista je vidljivo da Komisija samo treba potvrditi tvrdnju da postoji vjerojatnost ponavljanja ili nastavka štete izazvane dampinškim kineskim uvozom ako se dopusti istek mjera (11). Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 183., na temelju njezine ocjene u okviru ove Uredbe dokazano je da ta vjerojatnost postoji.

(178)

Drugo, treba podsjetiti, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 121., da bi se prosječne cijene za predmetni proizvod trebale upotrebljavati s oprezom jer postoji širok raspon cijena po toni te da bi se, kad god je to moguće, usporedbe cijena trebale izraditi za svaku vrstu proizvoda. No pri utvrđivanju vjerojatnosti nastavka štete Komisija nije uspoređivala kineske prodajne cijene i obujme s indijskim prodajnim cijenama i obujmima, nego s prodajnim obujmima i cijenama industrije Unije. Isto tako, Komisija ne tvrdi da bi kineski uvoz zamijenio uvoz iz Indije. Takav razvoj događaja ne bi sâm po sebi povećao štetu za industriju Unije. No zbog velike marže snižavanja cijena utvrđene u pogledu kineskog uvoza (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 173.) i velikih dostupnih rezervnih kapaciteta smatra se da bi se kineski uvoz znatno povećao i da bi posljedično izazvao dodatnu štetu za industriju Unije u slučaju ukidanja mjera. Taj bi uvoz stoga imao katastrofalan učinak na obujam prodaje i profitabilnost industrije Unije.

(179)

Treće, kad je riječ o usporedbi kineskih uvoznih cijena i indijskih uvoznih cijena, analiza podataka kineskih proizvođača izvoznika u uzorku jasno pokazuje da se uvoz u razmatranom razdoblju sastojao od posebnih proizvoda (kao što su precizne cijevi) ili se podaci odnose na uvoz u okviru postupaka unutarnje proizvodnje. Jasno je da bi se u slučaju ukidanja mjera omogućio puno širi raspon uvoza i da bi se povećao uvoz standardnih vrsta proizvoda (onih s najvećim obujmom za industriju Unije). Obujam kineskog uvoza vjerojatno bi se povećao neovisno o tome postoji li ili ne indijska konkurencija.

(180)

Isti je kineski proizvođač izvoznik upotrijebio i podatke o prosječnim cijenama indijskog uvoza u Uniju kako bi objasnio zašto se kineskim izvoznim cijenama za treće zemlje ne potkrjepljuje nalaz o vjerojatnosti nastavka štete. Zbog primjene prosječnih cijena Komisija opet ne može prihvatiti tu analizu. Komisija je podatke o kineskom izvozu u treće zemlje upotrebljavala na temelju smislenih usporedbi prema vrsti proizvoda.

(181)

Kineski izvoznik uputio je na indijski slučaj izbjegavanja mjera naveden u uvodnoj izjavi 7. No ta se tvrdnja ponovno ne može prihvatiti jer se precizni zaključci mogu donositi samo na temelju usporedbi cijena izrađenih za svaku vrstu proizvoda. Upućivanje na prosječne uvozne cijene, čak i kada su niske, nije konstruktivno u kontekstu postojećeg ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(182)

Zbog svih prethodno navedenih razloga Komisija odbija tvrdnju da nije dostatno obrazložila nastavak štete.

5.3.   Zaključak o vjerojatnosti nastavka štete

(183)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da bi ukidanje mjera vrlo vjerojatno rezultiralo znatnim povećanjem kineskog dampinškog uvoza po cijenama kojima se snižavaju cijene industrije Unije, što bi dodatno pogoršalo štetu koju je pretrpjela industrija Unije. Posljedično bi postojao ozbiljan rizik za održivost industrije Unije.

6.   INTERES UNIJE

(184)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv NRK-a bilo protivno interesu Unije u cjelini. Određivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni različitih interesa koji su uključeni, tj. interesa industrije Unije, uvoznika, veletrgovaca i korisnika. Njihovom je analizom omogućena ocjena svakog nepotrebnog negativnog učinka aktualnih antidampinških mjera na zainteresirane strane.

(185)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(186)

Na temelju toga ispitano je postoje li uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

6.1.   Interes industrije Unije

(187)

Iako je antidampinškim mjerama na snazi u velikoj mjeri spriječen ulaz dampinškog uvoza na tržište Unije, industrija Unije i dalje se nalazi u nestabilnoj i osjetljivoj situaciji, što je potvrđeno negativnim kretanjima nekih od sigurnih pokazatelja štete.

(188)

Ako se dopusti istek mjera, vjerojatno je da bi zbog vjerojatnog priljeva znatnog obujma dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela dodatnu štetu. Taj bi priljev vjerojatno prouzročio, među ostalim, gubitak tržišnog udjela, smanjenje prodajne cijene, smanjenje iskorištenosti kapaciteta i općenito ozbiljno pogoršanje financijskog stanja industrije Unije.

(189)

Komisija je stoga zaključila da je zadržavanje antidampinških mjera protiv NRK-a u interesu industrije Unije.

6.2.   Interes nepovezanih uvoznika i korisnika

(190)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da uvođenje mjera vjerojatno ne bi imalo ozbiljan negativan učinak na stanje uvoznika i korisnika u Uniji. Šest uvoznika (od kojih su četiri i korisnici predmetnog proizvoda) sudjelovalo je u ovom ispitnom postupku podnošenjem odgovora na upitnik i samo je jedan od njih izrazio protivljenje mjerama.

(191)

Ispitni postupak pokazao je da se većina uvoza odvijala u okviru postupaka unutarnje proizvodnje (prema kojima se nije plaćala antidampinška pristojba). Ti su izvoznici često imali i velike poslovne segmente koji nisu uključivali predmetni proizvod. Nadalje, ti su uvoznici pojasnili da imaju brojne druge izvore opskrbe predmetnim proizvodom. Uz to, provjerom troškova korisnika utvrđeno je da je predmetni proizvod (prosječno) činio manje od 10 % ukupnih troškova proizvodnje gotovih proizvoda.

(192)

Na temelju prethodne uvodne izjave potvrđeno je da mjere nemaju znatan štetni učinak na uvoznike i korisnike te je Komisija stoga zaključila da nastavak primjene mjera ne bi imao negativan učinak na uvoznike i korisnike iz Unije u znatnoj mjeri.

(193)

Jedna zainteresirana strana zamijenila je velik dio svoje nabave iz uvoza prešavši s kineskih na indijske proizvođače izvoznike i tvrdila da industrija Unije nije imala koristi od mjera. No u skladu s odjeljkom 4.5., kada se u obzir uzme ukupna situacija u industriji Unije, dokazano je da je ona imala koristi od mjera jer nije došlo do uvoza velikih količina iz NRK-a.

6.3.   Zaključak o interesu Unije

(194)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u pogledu interesa Unije protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

7.   KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(195)

S obzirom na zaključke u pogledu vjerojatnosti nastavka dampinga i štete u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe slijedi da bi trebalo zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz određenih bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz NRK-a uvedene Provedbenom uredbom br. 1331/2011.

(196)

Uzimajući u obzir nedavnu sudsku praksu Suda (12), primjereno je predvidjeti stopu zatezne kamate koja će se platiti u slučaju povrata konačnih pristojba jer se u relevantnim odredbama na snazi u pogledu carinskih pristojba ne predviđa ta kamatna stopa i jer bi primjena nacionalnih pravila dovela do neopravdanih narušavanja među gospodarskim subjektima, ovisno o tome koja je država članica odabrana za carinjenje.

(197)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika (osim takvih cijevi s montiranim priborom prikladnih za vođenje plinova ili tekućina za upotrebu u civilnom zrakoplovstvu), trenutačno razvrstanih u oznake KN 7304 11 00, 7304 22 00, 7304 24 00, ex 7304 41 00, 7304 49 10, ex 7304 49 93, ex 7304 49 95, ex 7304 49 99 i ex 7304 90 00 (oznake TARIC 7304410090, 7304499390, 7304499590, 7304499990 i 7304900091), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva navedena u nastavku, jest sljedeća:

Društvo/društva

Stopa konačne antidampinške pristojbe

Dodatna oznaka TARIC

Changshu Walsin Specialty Steel, Co. Ltd, Haiyu

71,9 %

B120

Shanghai Jinchang Stainless Steel Tube Manufacturing, Co. Ltd, Situan

48,3 %

B118

Wenzhou Jiangnan Steel Pipe Manufacuring, Co. Ltd, Yongzhong

48,6 %

B119

Društva navedena u Prilogu I.

56,9 %

 

Sva ostala društva

71,9 %

B999

3.   Ako nije drukčije navedeno, primjenjuju se one odredbe povezane s carinskim pristojbama koje su na snazi. Zatezne kamate koje se plaćaju u slučaju povrata kojim se ostvaruje pravo na zateznu kamatu jest stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije, koja je na snazi prvog kalendarskog dana u mjesecu dospijeća plaćanja, uvećana za jedan postotni bod.

4.   Ako neki novi proizvođač izvoznik iz Narodne Republike Kine Komisiji dostavi dostatne dokaze: (a) da u Uniju nije izvozio proizvod opisan u stavku 1. u razdoblju od 1. srpnja 2009. do 30. lipnja 2010. (razdoblje početnog ispitnog postupka), (b) da nije povezan ni s jednim izvoznikom ili proizvođačem iz Narodne Republike Kine na kojega se primjenjuju antidampinške mjere uvedene ovom Uredbom, (c) da je doista u Uniju izvozio predmetni proizvod ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tih proizvoda u Uniju nakon završetka razdoblja početnog ispitnog postupka, Komisija može izmijeniti Prilog I. dodavanjem novog proizvođača izvoznika na popis društava koja surađuju i nisu uključena u uzorak početnog ispitnog postupka te na koja se stoga primjenjuje ponderirana prosječna stopa pristojbe koja ne premašuje 56,9 %.

5.   Primjena pojedinačnih stopa antidampinških pristojba utvrđenih za društva navedena u stavku 2. uvjetovana je podnošenjem carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik tijela koje je izdalo račun, uz navođenje njegova imena i prezimena te funkcije, formulirana kako slijedi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u (predmetna zemlja). Potvrđujem da su informacije u ovom računu cjelovite i točne.” Ako se ne predoči takav račun, primjenjuje se stopa pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. ožujka 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 1331/2011 od 14. prosinca 2011. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 336, 20.12.2011., str. 6.).

(3)  SL C 117, 2.4.2016., str. 10.

(4)  Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 461, 10.12.2016., str. 12.).

(5)  SL L 40, 17.2.2017., str. 64.

(6)  SL L 299, 16.11.2017., str. 1.

(7)  Presuda od 18. travnja 2013., predmet C-595/11 Steinel Vertrieb, ECLI:EU:C:2013:251, točka 44.

(8)  SL L 169, 29.6.2011., str. 6.

(9)  SL L 211, 17.8.2017., str. 22.

(10)  Korespondencija s pravnim predstavnicima kineskog proizvođača izvoznika od 27. i 29. prosinca 2017.

(11)  Presuda od 30. travnja 2015., predmet T-432/12 VTZ i dr. protiv Vijeća, EU:T:2015:248, točka 74.

(12)  Presuda Wortmann, C-365/15, EU:C:2017:19, t. od 35. do 39.


PRILOG I.

PROIZVOĐAČI IZVOZNICI IZ NRK-a KOJI SURAĐUJU, A NISU ODABRANI U UZORAK U POČETNOM ISPITNOM POSTUPKU

Naziv

Dodatna oznaka TARIC

Baofeng Steel Group, Co. Ltd., Lishui,

B 236

Changzhou City Lianyi Special Stainless Steel Tube, Co. Ltd., Changzhou,

B 237

Huadi Steel Group, Co. Ltd., Wenzhou,

B 238

Huzhou Fengtai Stainless Steel Pipes, Co. Ltd., Huzhou,

B 239

Huzhou Gaolin Stainless Steel Tube Manufacture, Co. Ltd., Huzhou,

B 240

Huzhou Zhongli Stainless Steel Pipe, Co. Ltd., Huzhou,

B 241

Jiangsu Wujin Stainless Steel Pipe Group, Co. Ltd., Beijing,

B 242

Jiangyin Huachang Stainless Steel Pipe, Co. Ltd., Jiangyin

B 243

Lixue Group, Co. Ltd., Ruian,

B 244

Shanghai Crystal Palace Pipe, Co. Ltd., Shanghai,

B 245

Shanghai Baoluo Stainless Steel Tube, Co. Ltd., Shanghai,

B 246

Shanghai Shangshang Stainless Steel Pipe, Co. Ltd., Shanghai,

B 247

Shanghai Tianbao Stainless Steel, Co. Ltd., Shanghai,

B 248

Shanghai Tianyang Steel Tube, Co. Ltd., Shanghai,

B 249

Wenzhou Xindeda Stainless Steel Material, Co. Ltd., Wenzhou,

B 250

Wenzhou Baorui Steel, Co. Ltd., Wenzhou,

B 251

Zhejiang Conform Stainless Steel Tube, Co. Ltd., Jixing,

B 252

Zhejiang Easter Steel Pipe, Co. Ltd., Jiaxing,

B 253

Zhejiang Five - Star Steel Tube Manufacturing, Co. Ltd., Wenzhou,

B 254

Zhejiang Guobang Steel, Co. Ltd., Lishui,

B 255

Zhejiang Hengyuan Steel, Co. Ltd., Lishui,

B 256

Zhejiang Jiashang Stainless Steel, Co. Ltd., Jiaxing City,

B 257

Zhejiang Jinxin Stainless Steel Manufacture, Co. Ltd., Xiping Town,

B 258

Zhejiang Jiuli Hi-Tech Metals, Co. Ltd., Huzhou,

B 259

Zhejiang Kanglong Steel, Co. Ltd., Lishui,

B 260

Zhejiang Qiangli Stainless Steel Manufacture, Co. Ltd., Xiping Town,

B 261

Zhejiang Tianbao Industrial, Co. Ltd., Wenzhou,

B 262

Zhejiang Tsingshan Steel Pipe, Co. Ltd., Lishui,

B 263

Zhejiang Yida Special Steel, Co. Ltd., Xiping Town.

B 264


Top