—

uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o lajmskoj bolesti (borelioza) (O-000088/2018 – B8-0417/2018),

—

uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

—

uzimajući u obzir izvješće povezano sa sustavnom analizom literature o dijagnostičkoj točnosti seroloških testova za lajmsku boreliozu Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti,

—

uzimajući u obzir savjetodavni sastanak mreže stručnjaka o nadzoru nad lajmskom boreliozom u Europskoj uniji održan u siječnju 2016. u Stockholmu,

—

uzimajući u obzir Odluku br. 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 1998. o uspostavi mreže za epidemiološki nadzor i kontrolu zaraznih bolesti u Zajednici (1),

—

uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.

budući da je pravo na zdravlje temeljno pravo priznato europskim ugovorima, osobito člankom 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU);

B.

budući da je lajmska bolest (ili lajmska borelioza) bakterijska bolest koju uzrokuje bakterija Borrelia burgdoferi koja se na ljude prenosi ujedom krpelji koji su također kontaminirani bakterijom; budući da je lajmska bolest zarazna bolest ljudi i nekih vrsta domaćih i divljih životinja;

C.

budući da je lajmska borelioza najučestalija zoonotska bolest u Europi s 650 000 – 850 000 procijenjenih slučajeva i veću učestalost u srednjoj Europi; budući da se zaraza pojavljuje u proljetnom i ljetnom razdoblju (od travnja do listopada) i da je borelioza prepoznata kao profesionalna bolest poljoprivrednika, šumarskih radnika i istraživača na terenu u zemljama u kojima je prisutna;

D.

budući da izgleda da se zaraženi krpelji i sama bolest geografski šire te da su sada zabilježeni i slučajevi na višim nadmorskim visinama i geografskim širinama, kao i u mjestima i gradovima; budući da su jedan od mogućih uzroka promjene u korištenju zemljišta, među ostalim, nastale uslijed pošumljavanja zemljišta slabe kvalitete ili širenja invazivnih biljaka, klimatskih promjena, globalnog zatopljenja, prekomjerne vlage i drugih aktivnosti povezanih s ljudskim ponašanjem;

E.

budući da ne postoji europski konsenzus u pogledu liječenja, dijagnoze i probira kad je riječ o lajmskoj bolesti, a nacionalne prakse variraju;

F.

budući da ugriz zaraženog krpelja i simptomi lajmske bolesti mogu proći nezapaženo, a u nekim se slučajevima može dogoditi i da nema simptoma, što ponekad dovodi do ozbiljnih komplikacija i trajnih oštećenja sličnih kroničnim bolestima, osobito ako pacijent nije pravovremeno dobio dijagnozu;

G.

budući da će se pouzdanijom ranom dijagnozom lajmske bolesti znatno smanjiti broj slučajeva u kojima bolest napreduje do kasnijih faza, čime će se poboljšati kvaliteta života pacijenata; budući da će se, prema voditeljima istraživačkog projekta DualDur EU, na taj način smanjiti financijski teret bolesti, čime će se uštediti oko 330 milijuna EUR za zdravstvenu skrb već u prvih pet godina;

H.

budući da brojni pacijenti ne dobiju pravovremenu dijagnozu i nemaju pristup odgovarajućem liječenju; budući da imaju osjećaj da su zakinuti i da ih javna tijela ignoriraju i da neki od njih i dalje imaju ustrajne simptome koji mogu dovesti do kronične bolesti;

I.

budući da trenutno ne postoji cjepivo za lajmsku bolest;

J.

budući da pravi teret lajmske borelioze u EU-u nije poznat zbog nedostatka statističkih podataka povezanih s tom bolešću i raznolikosti primijenjenih definicija slučaja bolesti, laboratorijskih metoda i sustava nadzora;

K.

budući da ne postoje različite MKB šifre bolesti za ranije i kasnije faze lajmske bolesti; budući da ne postoji individualna MKB šifra bolesti za različite simptome koji se pojavljuju u kasnijoj fazi lajmske bolesti;

L.

budući da se razlikuju smjernice za prakse liječenja koje su sastavili ILADS (Međunarodno društvo za lajmsku bolest i povezane bolesti) odnosno IDSA (Američko društvo za zarazne bolesti) i budući da razlike između ta dva pristupa bolesti također utječu na prakse liječenja u EU-u;

M.

budući da nedostaju temeljna saznanja o mehanizmu koji lajmsku bolest pretvara u kroničnu bolest;

N.

budući da zdravstveni djelatnici već gotovo jedno desetljeće izražavaju zabrinutost u pogledu tog zdravstvenog problema, isto kao i udruge pacijenata i zviždači;

O.

budući da, iako je dobro poznata u medicini, lajmska bolest i dalje često nije dijagnosticirana, osobito zbog poteškoća u pogledu uočavanja simptoma i nedostatka odgovarajućih testova za dijagnosticiranje;

P.

budući da se testovima probira koji se koriste u pogledu lajmske bolesti često ne mogu dobiti točni rezultati, poput testa ELISA koji otkriva samo jednu infekciju pri svakom pokušaju;

Q.

budući da su brojni Europljani stalno izloženi opasnosti od zaraze lajmskom boreliozom zbog svojeg zanimanja (poljoprivrednici, šumari, istraživači i studenti koji provode istraživanja na terenu, na primjer biolozi, geolozi, geodeti, arheolozi);

R.

budući da medicinska djelatnost često prati zastarjele preporuke o lajmskoj bolesti kojima se u dovoljnoj mjeri ne uzimaju u obzir istraživačka saznanja;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.