—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. naslovljenu „Inicijativa za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika” (COM(2017)0252),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 26. travnja 2017. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (COM(2017)0253),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (1),

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 1., 3., 5., 27., 31., 32., 33. i 47.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena donesenu od 18. prosinca 1979. u New Yorku,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju su ratificirale Europska unija i sve njezine države članice,

—

uzimajući u obzir peti cilj održivog razvoja koji se odnosi na postizanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje svih žena i djevojki, a osobito četvrti podcilj u okviru tog cilja koji se odnosi na priznavanje i uvažavanje neplaćene njege i rada u kućanstvu osiguravanjem javnih usluga, infrastrukture i politika socijalne zaštite te promicanjem zajedničke odgovornosti u kućanstvu i obitelji kako je odgovarajuće na nacionalnoj razini,

—

uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika UN-a od 10. svibnja 2018. naslovljeno „Napredak k ostvarenju ciljeva održivog razvoja”;

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 7. prosinca 2017. o jačanju podrške i njege u zajednici za neovisno življenje,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju: pružanje najboljeg mogućeg početka svoj našoj djeci za svijet budućnosti (2),

—

uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća održanog u Barceloni 15. i 16. ožujka 2002.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. studenoga 2017. naslovljenu „Akcijski plan EU-a za razdoblje 2017. – 2019.: Borba protiv razlika u plaćama između spolova” (COM(2017)0678),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 3. prosinca 2015. naslovljen „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019.”, a posebno njegovo poglavlje 3.1. o povećanju sudjelovanja žena na tržištu rada i jednakoj ekonomskoj neovisnosti žena i muškaraca (SWD(2015)0278),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 8. svibnja 2018. o razvoju ustanova za skrb o maloj djeci radi povećanja sudjelovanja žena na tržištu rada, uspostavljanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života za zaposlene roditelje te ostvarivanja održivog i uključivog rasta u Europi („ciljevi iz Barcelone”) COM(2018)0273),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 29. svibnja 2013. o ciljevima iz Barcelone: „Razvoj ustanova za skrb o djeci mlađe dobi u Europi radi ostvarivanja održivog i uključivog rasta (COM(2013)0322),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. veljače 2011. naslovljenu „Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Pružanje najboljeg mogućeg početka svoj našoj djeci za svijet budućnosti (COM(2011)0066),

—

uzimajući u obzir Komisijin plan za postizanje kvalitete u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (Ares(2018)1505951),

—

uzimajući u obzir preporuku Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti” (3),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020), komunikaciju od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda u razdoblju 2014. – 2020.” (COM(2013)0083) i komunikaciju od 26. travnja 2017. naslovljenu „Uspostava europskog stupa socijalnih prava” (COM(2017)0250),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2014. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020. (COM(2014)0332),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 3. listopada 2017. o ekonomskom osnaživanju žena u privatnom i javnom sektoru u EU-u (4),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. lipnja 2017. o potrebi za strategijom EU-a kojom bi se otklonile i spriječile razlike u mirovinama muškaraca i žena (5),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. rujna 2016. o stvaranju povoljnih uvjeta na tržištu rada za ostvarivanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života (6),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. svibnja 2016. o siromaštvu i njegovoj rodnoj perspektivi (7),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 28. travnja 2016. o radnicama i njegovateljicama u kućanstvu u EU-u (8),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. ožujka 2016. o rodno osviještenoj politici u radu Europskog parlamenta (9),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. rujna 2010. o ulozi žena u društvu koje stari (10),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. srpnja 2010. o netipičnim ugovorima, osiguranim profesionalnim putovima, fleksigurnosti i novim oblicima socijalnog dijaloga (11),

—

uzimajući u obzir Europski pakt za jednakost spolova (2011. – 2020.),

—

uzimajući u obzir prijedlog Komisije za preporuku Vijeća od 22. svibnja 2018. o visokokvalitetnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (COM(2018)0271) i radni dokument službi Komisije od istog datuma priložen tom prijedlogu (SWD(2018)0173),

—

uzimajući u obzir indeks ravnopravnosti spolova Europskog instituta za ravnopravnost spolova za 2015. godinu i izvješće iz 2015. naslovljeno „Usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života u Europskoj uniji: revizija politike”,

—

uzimajući u obzir izvješće Eurofounda (Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta) od 7. prosinca 2011. naslovljeno „Inicijative poduzeća za radnike koji njeguju djecu ili odrasle s invaliditetom”,

—

uzimajući u obzir informativni dokument Eurofounda od 14. srpnja 2013. naslovljen „Skrb o djeci i uzdržavanim osobama: utjecaj na karijere mladih radnika”,

—

uzimajući u obzir izvješće Eurofounda od 17. lipnja 2014. naslovljeno „Sektor njege u domovima: radni uvjeti i kvaliteta radnih mjesta”,

—

uzimajući u obzir izvješće Eurofounda od 22. listopada 2015. naslovljeno „Posao i skrb: mjere za usklađivanje u razdoblju demografskih promjena”,

—

uzimajući u obzir sažeto izvješće Eurofounda od 17. studenoga 2016. o šestom europskom istraživanju o radnim uvjetima,

—

uzimajući u obzir studiju Eurofounda od 28. studenoga 2017. naslovljenu „Domovi za njegu starijih Europljana: javni pružatelji, neprofitni pružatelji i pružatelji koji djeluju za profit”,

—

uzimajući u obzir istraživanje Eurofounda od 23. siječnja 2018. naslovljeno „Europsko istraživanje o kvaliteti života za 2016.: kvaliteta života, kvaliteta javnih usluga i kvaliteta društva”,

—

uzimajući u obzir zajedničko izvješće Odbora za socijalnu zaštitu i Europske komisije od 10. listopada 2014. naslovljeno „Odgovarajuća socijalna zaštita za potrebe dugotrajne njege u društvu koje stari”,

—

uzimajući u obzir zajedničko izvješće Odbora za ekonomsku politiku i Europske komisije od 7. listopada 2016. o zdravstvenoj skrbi i sustavima dugotrajne skrbi i fiskalnoj održivosti,

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. rujna 2016. o pravima njegovatelja koji žive u kućanstvu (12),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. listopada 2014. o razvijanju uslužnih djelatnosti za obitelji s ciljem povećanja stope zaposlenosti i promicanja jednakosti spolova na radnom mjestu (13),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 26. svibnja 2010. o profesionalizaciji rada u kućanstvu (14),

—

uzimajući u obzir izvješće Europskog instituta za ravnopravnost spolova o indeksu ravnopravnosti spolova za 2017. godinu: Mjerenje ravnopravnosti spolova u Europskoj uniji 2005. – 2015.,

—

uzimajući u obzir studiju Glavne uprave za unutarnju politiku iz ožujka 2016. naslovljenu „Razlike između muškaraca i žena u pogledu radnog mjesta, njege i slobodnog vremena” i studiju iz studenoga 2016. naslovljenu „Korištenje fondova za ravnopravnost spolova u odabranim državama članicama”,

—

uzimajući u obzir dokument projekta WeDo za dobrobit i dostojanstvo starijih osoba iz 2012. naslovljen „Europski okvir za kvalitetu usluga dugotrajne njege: načela i smjernice za dobrobit i dostojanstvo starijih osoba kojima je potrebna njega i pomoć”,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0352/2018),

A.

budući da je prema članku 2. i članku 3. stavku 3. Ugovora o EU-u i članku 21. Povelje o temeljnim pravima ravnopravnost žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti na kojima se Unija temelji; budući da u skladu s člankom 8. Ugovora o funkcioniranju EU-a Unija u svim svojim aktivnostima mora težiti uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti spolova; budući da se, međutim, ravnopravnost spolova sporo ostvaruje;

B.

budući da su europskim stupom socijalnih prava, koji su Parlament, Vijeće i Komisija zajednički objavili 17. studenoga 2017., utvrđena važna načela i ciljevi kako bi se građanima Unije dala nova prava, između ostalog ravnopravnost spolova, jednake mogućnosti, pomoć za djecu i uključivanje osoba s invaliditetom, koja imaju jednoglasnu potporu institucija Unije i njezinih država članica; budući da je devetim načelom europskog stupa socijalnih prava utvrđeno da „roditelji i druge osobe koje moraju skrbiti o drugima imaju pravo na primjeren dopust, fleksibilne radne uvjete i pristup uslugama skrbi”;

C.

budući da je diljem Europske unije ukupna stopa zaposlenosti žena gotovo 12 % niža od stope zaposlenosti muškaraca, a da na nepuno radno vrijeme radi 31,5 % zaposlenih žena u usporedbi s 8,2 % zaposlenih muškaraca; budući da razlika u zaposlenosti između muškaraca i žena u EU-u i dalje iznosi 12 %; budući da dokazi upućuju na to da su jedan od glavnih razloga tome nerazmjerne obveze skrbljena na strani žena; budući da kumulativni utjecaj višestrukih karijernih razlika kojima su pogođene žene, a koje su posljedica obveza njege znatno doprinosi nižim plaćama, kraćim karijerama i razlikama u plaći i mirovini između žena i muškaraca koje iznose 16 % odnosno 37 %; budući da su zbog toga žene izloženije većem riziku od siromaštva i društvene isključenosti, s negativnim posljedicama koje pogađaju i njihovu djecu i obitelji; budući da je važno iskorijeniti razlike među spolovima kad je riječ o stopi zaposlenosti, plaćama i mirovinama, s obzirom na to da ekonomski gubici zbog razlika u zaposlenosti muškaraca i žena iznose 370 milijardi EUR godišnje; budući da pružanje usluga njege može biti ključno za učinkovit odgovor na nestašicu radne snage;

D.

budući da bi „njegu” trebalo shvatiti kao posao koji se obavlja u osobnom svojstvu, u javnim ili privatnim institucijama ili u privatnom kućanstvu ili kućanstvima, za djecu, starije, bolesne osobe ili osobe s invaliditetom; budući da bi njegu u idealnim okolnostima trebali pružati profesionalni njegovatelji koje mogu zapošljavati javni ili privatni subjekti ili obitelji ili mogu biti samozaposleni, no da je također neformalno i bez naknade pružaju neprofesionalni njegovatelji, obično članovi obitelji;

E.

budući da žene u prosjeku na obavljanje kućanskih poslova i njegu drugih osoba potroše tri puta više vremena od muškaraca, što je najviše zamjetno kod parova koji imaju dijete mlađe od sedam godina u kojima žena u prosjeku provede 32 sata tjedno na plaćeni rad i čak 39 sati na neplaćeni rad, u usporedbi s muškarcima koji imaju 41 sati plaćenog i 19 sati neplaćenog rada tjedno;

F.

budući da je prema podacima Međunarodne organizacije rada u sektoru rada i njege u kućanstvu 2010. bilo zaposleno otprilike 52 milijuna radnika u cijelom svijetu i još 7,4 milijuna radnika u kućanstvu mlađih od 15 godina, što predstavlja između 5 % i 9 % zaposlenih u industrijaliziranim zemljama;

G.

budući da su poslovi u području skrbi u mnogim državama članicama loše plaćeni, da se za njih često ne nude formalni ugovori ni druga osnovna radnička prava te da nisu privlačni zbog visokog rizika od fizičkog i emocionalnog stresa, opasnosti od profesionalnog izgaranja i nemogućnosti napredovanja u karijeri; budući da se u tom sektoru nudi vrlo malo prilika za obuku i da su u njemu, štoviše, uglavnom zaposlene starije osobe, žene i migranti;

H.

budući da su se potporne mjere, kao što su švedski sustav poreznih olakšica na usluge u području kućanskih poslova, francuski „bonovi za zaposlenje u uslužnim djelatnostima” ili belgijski „bonovi za uslužne djelatnosti”, pokazale učinkovitima u pogledu smanjenja stope neprijavljenog rada, poboljšanja radnih uvjeta i priznavanja regularnih radnih prava radnicima u kućanstvu i skrbnicima;

I.

budući da dokazi upućuju na to da u 80 % slučajeva njegu u EU-u pružaju neformalni neplaćeni njegovatelji, od kojih su 75 % žene; budući da 27,4 % žena koje rade na nepuno radno vrijeme to čine jer se moraju skrbiti o djeci ili odraslim osobama kojima je potrebna njega, dok je kod muškaraca taj udio 4,6 % (15); budući da neformalni njegovatelji zbog njege drugih ne bi smjeli biti prisiljeni na kompromis između obveza njege i slobodnog vremena jer su oni koji su unatoč svemu još uvijek u radnom odnosu prisiljeni uravnotežiti različite odgovornosti i korištenje vremena;

J.

budući da statistički podaci određenih država članica pokazuju da je otprilike 6 – 7 % njegovatelja u državama članicama mlađe od 17 godina, a da njegu pruža pet puta više mladih žena u dobi od 15 do 24 godine nego muškaraca u istoj dobnoj skupini; budući da mladi njegovatelji često nose velike odgovornosti odraslih i da pružaju njegu, pomoć i potporu roditelju, bratu sestri, baki, djedu ili drugom članu obitelji s invaliditetom, kroničnom bolesti ili mentalnim zdravstvenim problemom; budući da su mladi njegovatelji posebno suočeni s preprekama u pristupu obrazovanju i osposobljavanju te u usklađivanju obrazovanja s obvezama njege, što utječe i na njihovo zdravlje i na njihovu egzistenciju;

K.

budući da u nizu država članica EU-a postoji nedostatak kvalitetnih profesionalnih usluga skrbi koje bi bile dostupne svima neovisno o prihodima;

L.

budući da mnogi osobe koje ovise o pomoći obitelji i kojima potrebna njega žive u područjima u kojima trajno nedostaju usluge i da im izolacija ili druge okolnosti otežavaju pristup profesionalnoj njezi; budući da se o njima često brinu samo neprofesionalni njegovatelji i da je najčešće riječ o ženama iz njihove obitelji;

M.

budući da u Europi dolazi do demografskih promjena koje dovode do porasta bolesti povezanih sa starošću i sve starijeg stanovništva i da se u skladu s time povećavaju se potrebe za njegom; budući da u vrijeme sve veće potražnje za uslugama skrbi postoji nerazmjerna raspodjela odgovornosti za poslove skrbi između muškaraca i žena, pri čemu žene nose teret zbog stereotipnih rodnih uloga koje i dalje prevladavaju u europskom društvu; budući da sve veći broj starijih osoba, sve manji broj osoba radne dobi i ograničenja u javnim proračunima zbog politike štednje znatno utječu na socijalne usluge, što će utjecati i na osobe koje istovremeno rade i nekoga njeguju, često u otežanim okolnostima;

N.

budući da se predviđa starenje stanovništva EU-a s porastom udjela stanovništva starijeg od 65 godina sa 17,1 % u 2008. na 30 % u 2060., a stanovništva starijeg od 80 godina s 4,4 % na 12,1 % tijekom istog razdoblja;

O.

budući da su starije osobe izložene većem riziku od siromaštva nego opće stanovništvo, pri čemu je 2008. riziku bilo izloženo oko 19 % osoba starijih od 65 godina, dok je 2000. taj udio iznosio 17 %; budući da je taj udio za 5 postotnih bodova veći za žene nego za muškarce;

P.

budući da su starije osobe ponekad izložene netrpeljivosti na osnovi starosti i spola i da je zlostavljanje starijih, prisutno u nizu različitih vrsta skrbi, društveni problem u svim državama članicama;

Q.

budući da većina nacionalnih modela politike za usluge skrbi trenutačno nije prikladna za zadovoljavanje potreba sve starijeg stanovništva Unije i da većina država članica u svojim politikama te inicijativama i sustavima socijalne skrbi još nije riješila demografske izazove;

R.

budući da unatoč povećanju broja domova za starije osobe u proteklih 10 godina u gotovo svim državama članicama potražnja i dalje premašuje dostupnost neovisnog smještaja i usluga njege; budući da postoji hitna potreba za daljnjim ulaganjem u usluge dugotrajne skrbi u zajednici ili u kući s obzirom na to da svatko ima pravo na neovisan život, usluge potpore i sudjelovanje u zajednici; budući da je, osim toga, zbog nedostatka raščlanjenih informacija na nacionalnoj razini, uključujući informacije o financijskim ulaganjima, i nedostatka pokazatelja kvalitete teško pratiti i ocijeniti taj važan dio infrastrukture za pružanje skrbi te dati preporuke za donositelje odluka;

S.

budući da je samo 12 država članica od 2002. godine ispunilo ciljeve iz Barcelone, odnosno pružanje skrbi u najmanju ruku za 33 % djece mlađe od 3 godine (1. cilj) i za najmanje 90 % djece u dobnoj skupini između 3 godine života do obveznog upisa u školu (2. cilj), dok su stope ostvarenja ciljeva u nekim državama članicama zabrinjavajuće niske;

T.

budući da zbog povećanja udjela žena na tržištu rada raste potreba za visokokvalitetnom i pristupačnom skrbi o djeci i da je potražnja za mjestima u sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja diljem Europe veća od ponude; budući da dokazi pokazuju da se u više od polovice svih država članica usluge skrbi o djeci za djecu do treće godine života upotrebljavaju samo u obliku poludnevnog aranžmana (manje od 30 sati tjedno); budući da je za punopravno sudjelovanje žena na tržištu rada potrebna cjelodnevna dostupnost skrbi o djeci te ispunjenje potražnje tijekom radnog vremena roditelja;

U.

budući da postoji nedostatak infrastrukture kojom bi se osigurala kvalitetna i pristupačna skrb o djeci za sve platne skupine, o čemu svjedoči i činjenica da od više od 32 milijuna djece mlađe od dobi potrebne za obvezno obrazovanje u EU-u tek oko 15 milijuna djece ima pristup ranom odgoju (16) i obrazovanju te da je najveći dio javnih sredstava koja se u državama članicama troše na skrb o djeci namijenjeno djeci od treće godine života do obveznog polaska u školu; budući bi trebalo povećati ulaganja iz svih sektora, s obzirom na to da dokazi iz zemalja članica OECD-a pokazuju da bi povećanje ulaganja BDP-a u sektor skrbi dovelo do rasta zaposlenosti žena; budući da su ulaganja u skrb o djeci strategija koja je korisna za sve strane i da bi se njome ostvarili dodatni porezni prihodi od povećanog sudjelovanja roditelja na tržištu rada; budući da, dopunjujući ključnu ulogu obitelji, visokokvalitetni rani i predškolski odgoj i obrazovanje pruža i brojne kratkoročne i dugoročne koristi za pojedince i društvo u cjelini, uključujući za osobe slabijeg socioekonomskog statusa ili osobe s posebnim obrazovnim potrebama, te da je učinkovit u borbi protiv nejednakosti koja pogađa djecu od rane dobi i za sprečavanje ranog napuštanja školovanja;

V.

budući da je visokokvalitetni rani i predškolski odgoj i obrazovanje učinkovito ulaganje kojim se omogućuje temelj za uspješno cjeloživotno učenje i rješavaju problemi nejednakosti i izazovi s kojima se suočavaju djeca slabijeg statusa;

W.

budući da u EU-u živi više od 80 milijuna osoba s invaliditetom, a svaka četiri Europljana u obitelji ima osobu s invaliditetom; budući da se potpisivanjem Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom 2011. EU obvezao na promicanje i zaštitu prava osoba s invaliditetom; budući da je, u svjetlu tih prava i potreba osoba s invaliditetom svih dobnih skupina, u posljednje vrijeme došlo do zaokreta od institucionalne skrbi do skrbi u zajednici za osobe s invaliditetom;

X.

budući da na temelju članka 19. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom svatko ima pravo na samostalan život i na uključivanje u zajednicu, čime se ne zahtijeva samo pružanje samostalnog smještaja, već i usluga potpore koje odražavaju potrebe osoba s invaliditetom;

Y.

budući da djeca i odrasli s niskofunkcionirajućim autizmom imaju poteškoća pri samostalnom izvršavanju svakodnevnih zadataka te im je općenito potrebna pomoć s većinom zadataka;

Z.

budući da se često umanjuje značaj usluga dugotrajne skrbi i skrbi o djeci i da je u mnogim državama članicama ta profesija i dalje prilično neprimjetna i nisko rangirana, što se odražava niskom plaćom, nejednakom zastupljenošću žena i muškaraca na tržištu rada i lošim radnim uvjetima;

AA.

budući da su za obavljanje poslova formalne njege, uključujući kućnu njegu, potrebni kvalificirani radnici koje je potrebno adekvatno platiti (17); budući da je potrebno osigurati odgovarajuću ponudu kvalificiranih njegovatelja jer je razvoj kvalitetnih usluga formalne skrbi za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom povezan s kvalitetnim radnim odnosima, pristojnim plaćama i ulaganjima u radnike koji pružaju te usluge, uključujući ulaganja u osposobljavanje radnika za skrb o djeci; budući da profesionalni radni odnosi pozitivno djeluju na sposobnost njegovatelja da uravnoteže profesionalni i privatni život;

AB.

budući da korisnicima dugotrajne skrbi može biti problem priuštiti si privatne usluge skrbi koje su većinom skuplje od usluga skrbi koje pruža javni sektor; budući da su zbog rodno uvjetovanih razlika u plaćama i razlika u mirovinama žene uvijek u većoj mjeri pogođene od muškaraca te moraju trošiti veći dio prihoda na dugotrajnu skrb;

AC.

budući da podaci pokazuju da se osobe slabijeg statusa suočavaju s posebnim izazovima kada je dostupnost visokokvalitetnih usluga skrbi ograničena, primjerice osobe iz obitelji s niskim prihodima, osobe koje žive u ruralnim područjima i djeca koja pripadaju etničkim manjinama ili djeca migranata;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.