EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52019IR3195

Mišljenje Europskog odbora regija – Prema održivim četvrtima i malim zajednicama – Politika zaštite okoliša na podlokalnoj razini

OJ C 141, 29.4.2020, p. 29–33 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

29.4.2020   

HR

Službeni list Europske unije

C 141/29


Mišljenje Europskog odbora regija – Prema održivim četvrtima i malim zajednicama – Politika zaštite okoliša na podlokalnoj razini

(2020/C 141/07)

Izvjestitelj:

Gaetano ARMAO (IT/EPP), potpredsjednik Regije Sicilija i član Poglavarstva zadužen za gospodarstvo

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

A.    Razumijevanje održivih četvrti i malih zajednica

1.

cijeni integracijsku narav ciljeva održivog razvoja UN-a, a posebno cilja br. 11 „Održivi gradovi i zajednice”, u kojem se poziva na „uključiva, sigurna, otporna i održiva” naselja;

2.

želi naglasiti ključnu ulogu demokratskog i uključivog višerazinskog upravljanja u partnerstvu između svih razina, uključujući, prema potrebi, i razine ispod općinske, te uz postojanje raznih modela i subjekata s više ili manje formaliziranim strukturama, kompetencijama i resursima; njihovo uključivanje u višerazinsko upravljanje moglo bi biti vrlo korisno za razvoj i učinkovitu provedbu politika i legitimnost samog demokratskog sustava; napominje da se to posebno odnosi na politike kojima se odgovara na ozbiljne bojazni građana i kod kojih i izazovi i odgovori snažno utječu na živote građana, kao što su politike u području okoliša i klimatskih promjena;

3.

podsjeća na brojne postojeće napore usmjerene na promicanje održivih zajednica, što iziskuje društvenu preobrazbu kako bismo se uhvatili u koštac s novim oblicima društvenih, gospodarskih i okolišnih nejednakosti. Među njima su Plan EU-a za gradove i njegova partnerstva, Povelja iz Leipziga o održivim europskim gradovima, Povelja iz Aalborga i pripadajuće obveze, Baskijska deklaracija, Novi program za gradove i razni drugi;

4.

u skladu sa svojim prvim prioritetom za razdoblje 2015. – 2020., a to je „Stvaranje radnih mjesta i održiv rast u gradovima i regijama radi poboljšanja kvalitete života građana”, OR poziva na promicanje koncepta održivih zajednica koji obuhvaća sva područja tih zajednica te osigurava da i manje bogata područja dobiju mogućnosti potrebne za razvoj održivih rješenja;

5.

smatra da bi koncept održive zajednice trebao biti usmjeren na obnavljanje siromašnih ili osjetljivih područja kombiniranjem društvenih i okolišnih ciljeva, u skladu s mišljenjem OR-a „Sedmi akcijski program zaštite okoliša i održivi gradovi”;

6.

upućuje na mišljenje OR-a „Ususret Osmom programu djelovanja za okoliš”, kojim se želi osigurati da se potrebe svih vrsta zajednica uzimaju u obzir u politikama EU-a u području okoliša;

7.

smatra da uspješna provedba mnogih politika zaštite okoliša na razini EU-a i na nacionalnoj razini ovisi o osjećaju odgovornosti za njih i doprinosu zajednica na podlokalnoj razini;

8.

tvrdi da se važne specifičnosti povezane s okolišem mogu pronaći i na općinskoj razini i ispod nje. Izazovi povezani s okolišem mogu imati specifične učinke u različitim podlokalnim jedinicama; naglašava da je stoga bitno na svim razinama razviti holističke pristupe u okviru kojih se vodi dovoljno računa o situacijama koje su lokaliziranije/diferenciranije i eventualno iziskuju posebne odgovore i doprinose;

9.

ističe da je za podlokalne zajednice i njihovo sudjelovanje odgovorna razina vlasti u državama članicama koja je nadležna za podlokalnu razinu. Nadležne lokalne i regionalne vlasti imaju veliku odgovornost za čitav svoj teritorij i toga se treba strogo pridržavati. Odbor ih poziva da aktivno uključuju i podržavaju podlokalne razine pri provedbi politike u području okoliša te da osnaže lokalno stanovništvo kako bi ono svoje zajednice učinilo održivijima;

10.

prima na znanje raznolikost terminologije koja se koristi za te vrste zajednica, među ostalim, zaselak, četvrt, distrikt, okrug, odsjek, selo, župa (civilna), naselje. Ti se pojmovi mogu odnositi na upravne jedinice ili na zajednice bez administrativne uloge. U ovom se mišljenju stoga izrazi „ispod općinske razine” i „podlokalna razina” upotrebljavaju kao sinonimi;

11.

uzima u obzir različite kontekste u kojima se nalaze male zajednice, od gradova do ruralnih područja, od gusto do rijetko naseljenih područja, te od bogatih do zapostavljenih područja;

12.

posebno naglašava potrebu da se u obzir uzmu posebne teritorijalne situacije koje su suočene s posebnim izazovima u području okoliša. Ta područja zbog svoje udaljenosti ponekad imaju jedinstvene prirodne značajke koje im daju nerazmjernu ekološku važnost:

a.

mali otoci mogu biti fizički odvojeni od ostatka općine čiji su dio, čime im je otežan pristup uslugama i postupcima donošenja odluka, uvelike su ovisni o dovozu sredstava izvana i imaju slabu administrativnu autonomiju. Trebalo bi promicati i proširiti suradnju s Međuregionalnom skupinom OR-a za otočne regije, kao i s drugim mrežama kao što su Čista energija za otoke EU-a, Europska federacija malih otoka, Europska mreža malih otoka i s aktivnostima koje se vode u okviru novouspostavljenog koncepta „izoliranosti sredozemnih otoka”;

b.

rijetko i nedovoljno naseljena područja često su veoma udaljena od ostatka općine. Suradnju s postojećim mrežama kao što su „Sjeverna slabo naseljena područja”, „Južna slabo naseljena područja” i Euromontana treba promicati i proširiti;

c.

zajednice na podlokalnoj razini na područjima s posebnim geografskim profilima, kao što su planinska ili jezerska područja;

13.

prepoznaje važnost malih općina, ali naglašava da je ovo mišljenje usmjereno na male zajednice ispod razine općina koje se suočavaju s različitim problemima. Postoji mogućnost da podlokalne zajednice nemaju: (i.) izabrane predstavnike koji će pratiti utjecaj projekata na okoliš kako bi se zajamčila usklađenost sa zakonodavstvom EU-a o okolišu; (ii.) javne prostore za raspravu o uključivanju u projekte ili aktivnosti EU-a ili o tome kako politiku EU-a provesti na lokalnoj razini; i (iii.) proračun čak ni za minimalne troškove ili tehničko stručno znanje o tome kako pristupiti fondovima EU-a;

14.

ističe raznolikost institucionalnih oblika koji postoje na razini ispod općinske, koji uključuju, ali nisu ograničeni na njih, službena tijela javne vlasti, druge oblike sudjelovanja koje organiziraju javna tijela ili se oni organiziraju u suradnji s njima, te lokalne odbore i skupine aktivista;

15.

naglašava da podlokalna razina, upravo zbog mnoštva raznih vrsta teritorijalnog ustroja država članica te nerijetko manje formalizirane organizacije, ima ogroman potencijal za razvoj novih oblika angažiranosti i komuniciranja u smislu participativnog i demokratskog eksperimentiranja (primjerice u vidu kvartovskih zajednica, seoskih odbora, participativnih laboratorija i foruma); podsjeća na to da upravo aktivnosti u vezi s okolišem i klimatskim promjenama imaju golem potencijal za mobilizaciju građana u tom smislu;

16.

priznaje ulogu volonterskih organizacija građana u malim zajednicama u lokalnim udrugama i odborima čiji je cilj bavljenje pojedinim pitanjem povezanim s okolišem ili, općenito, promicanje održivih mjera. Te skupine mogu udružiti sredstva, vještine, energiju i motivaciju, ali lokalne i regionalne vlasti mogu imati ključnu ulogu u njihovu osnaživanju s pomoću tehničke i financijske potpore te redovitim savjetovanjima;

B.    Načini za jačanje politike zaštite okoliša na podlokalnoj razini

U raznim područjima

Razvoj s niskom razinom emisija

17.

ističe da na lokalne zajednice u pravilu najviše utječu ekološka pitanja kao što su kvaliteta zraka ili buka s obzirom na to da one imaju slabu kontrolu nad odlukama povezanima s prijevozom i mobilnošću, te napominje da su ta pitanja neravnomjerno teritorijalno raspoređena. Za mehanizme praćenja stanja okoliša od ključne je važnosti raščlaniti podatke na razini ispod općinske kako bi se omogućile ciljane mjere i rješenja;

18.

podržava razvoj okvira koherentnih smjernica za podlokalne zajednice, posebno za otoke, u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena, kojima se olakšava njihov prijelaz na čistu energiju iz obnovljivih izvora. Inspiracija bi mogla biti integriranje Pakta među otocima u Sporazum gradonačelnika, a mogle bi se obuhvatiti i postojeće inicijative kao što je „Čista energija za otoke EU-a” i projekt u okviru Interrega o klimatski aktivnim četvrtima;

Razvoj utemeljen na prirodi

19.

potiče uključivanje malih zajednica (posebno otočnih, planinskih i ruralnih) u upravljanje prirodnim područjima, koja često ne prate granice općina. Time bi se povećala lokalna odgovornost za odabir politika u području okoliša i smanjili sukobi oko pitanja kao što je uporaba zemljišta. Sudjelovanje bi moglo dodatno povećati svijest o socioekonomskim koristima zaštićenih prirodnih područja, bez obzira na to je li riječ o područjima u okviru mreže Natura 2000 ili drugim područjima;

20.

promiče ulogu zajednica ispod razine općine u provedbi rješenja koja se temelje na prirodi, uključujući zelene koridore ili pojaseve, urbana stabla te prigradska područja prirode. Tim bi se naporima trebali osigurati jednak pristup prirodi i njezine koristi u pogledu ljudskog zdravlja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba njima te veća otpornost na ljudske ili prirodne opasnosti;

Kružni razvoj

21.

poziva na prilagođenu tehničku potporu nadležnih razina uprave za male zajednice kako bi se provele održive prakse gospodarenja otpadnim vodama i otpadom i s pomoću strategija nulte stope otpada riješio problem onečišćenje mora i obale; također poziva na promicanje postojećih inicijativa kao što je projekt OECD-a za pružanje potpore gradovima i regijama u području kružnog gospodarstva;

22.

potiče razvoj mjera za potporu socijalno inovativnim praksama na podlokalnoj razini, od kreditnih skupina koje dijele predmete i alate na lokalnoj razini do grupa za popravke koje članovima omogućuju popravak predmeta koje bi inače bacili;

Otporni razvoj

23.

promiče širenje mikroklimatskih intervencija radi prilagodbe klimatskim promjenama, osobito u gusto izgrađenim gradskim četvrtima. To može uključivati jeftina rješenja, ali i složenija rješenja u okviru četvrti, kao što je isključenje zgrada s mreže za odvod otpadnih voda radi bolje regulacije oborinskih voda. Intervencije te vrste imaju potencijal povećanja otpornosti u podlokalnim područjima koja su često izložena elementarnim nepogodama ublažavanjem pritiska na ključnu infrastrukturu;

24.

potiče članove OR-a da promiču regenerativne prehrambene sustave koji stvaraju ekološke, gospodarske i socijalne koristi na razini ispod općinske i iznad nje (npr. lokalni školski vrtovi ili vrtovi zajednice, poljoprivreda koju podržava zajednica ili inovativne poljoprivredne metode);

25.

ističe održivi turizam kao mogućnost za rast u malim zajednicama, kao što je navedeno u informativnom članku „Rijetko i nedovoljno naseljena područja” Službe Europskog parlamenta za istraživanja te u ranijim mišljenjima OR-a o turizmu (1) i kulturnoj baštini (2);

Pravedan razvoj usmjeren na ljude

26.

potiče EU da prepozna ulogu raznih inovativnih oblika participativne demokracije u promicanju održivih zajednica, posebno onih na podlokalnoj razini. Taj bi se potencijal mogao dodatno ojačati ako se element demokratske inovacije izričito uvrsti u relevantne dijelove politike EU-a u području okoliša ili ako se uzima u obzir u okviru europskih projekata potpore;

27.

upućuje na uspješan i dugotrajan Lokalni plan 21 (LA21) kao polazište za uključivanje podlokalne razine u politiku zaštite okoliša. Tijekom proteklih nekoliko desetljeća inicijative u okviru plana LA21 dale su potporu lokalnim vlastima u provedbi strategija i mjera za lokalnu održivost razmjenom metoda, instrumenata i najboljih praksi;

U političkim procesima

Priznavanje

28.

čvrsto vjeruje da bi EU pri oblikovanju i provedbi svojih politika zaštite okoliša trebao uzeti u obzir specifične potrebe i doprinose malih i podlokalnih zajednica;

29.

predlaže da se utvrde mehanizmi za uzimanje u obzir podlokalnih pitanja pri izradi mišljenja OR-a i njihovo prenošenje institucijama i tijelima EU-a, kao i da se razvije bliža suradnja s odgovarajućim organizacijama i mrežama koje surađuju s podlokalnim strukturama na razini EU-a ili ih zastupaju;

30.

potiče članove OR-a da u vlastitim teritorijalnim jedinicama komuniciraju s podlokalnim zajednicama i da svoja iskustva uključe u raspravu u OR-u i integriraju ih u svoj rad, posebice u mišljenjima OR-a, prilikom istorazinske razmjene ideja te potencijalno na Tehničkoj platformi za suradnju u području okoliša (Glavne uprave Europske komisije za okoliš i Europskog odbora regija);

31.

nastoji izrijekom upućivati na zajednice ispod općinske razine u prioritetima OR-a za razdoblje nakon 2020. godine;

32.

podsjeća na opću predanost Unije promicanju društvene, gospodarske i okolišne kohezije, osobito radi smanjivanja razlika u stupnju razvijenosti regija (na otocima i na kopnu), u skladu s člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, te naglašava važnu ulogu podlokalnih razina upravljanja u tom pogledu;

33.

predlaže da se razmotri mogućnost proširenja portala o podjeli ovlasti dodavanjem, prema potrebi, dodatnog odjeljka za svaku predmetnu državu članicu koji bi obuhvatio subjekte ispod lokalne razine, počevši od analize njihovih uloga u politikama u području okoliša i klimatskih promjena;

34.

poziva Europsku komisiju da razmotri mogućnost uvođenja nagrade za održivu četvrt kako bi se lokalne zajednice potaknulo da se uključe u upravljanje vlastitim područjima, kao i da razmotri mogućnost organiziranja jednokratnog ili periodičnog događanja za poticanje interakcije s malim zajednicama, na primjer godišnji „Europski dan održivih sela i četvrti”;

Podizanje razine osviještenosti

35.

nudi promicanje šireg prepoznavanja važnosti razine ispod općinske u lokalnoj politici zaštite okoliša u ostalim institucijama i tijelima EU-a. To bi moglo uključivati zagovaranje uključivanja te razine u buduće političke dokumente i revizije postojećih strategija institucija i tijela EU-a;

36.

zalaže se za podizanje razine osviještenosti o podlokalnoj razini s pomoću istraživačkih i inovacijskih projekata EU-a (Obzor 2020. i Obzor Europa) te u suradnji s Europskom agencijom za okoliš (EEA) i istraživačkim službama EU-a;

37.

obvezuje se na dijalog s Europskom komisijom, među ostalim u okviru Tehničke platforme za suradnju u području okoliša, kako bi se zajamčilo da se male zajednice ispod razine općine na odgovarajući način uzimaju u obzir u provedbi konkretnih politika EU-a u području okoliša. To bi se moglo temeljiti na postojećim naporima Glavne uprave Europske komisije za okoliš (GU ENV) i ostalih glavnih uprava na pružanje smjernica i alata usmjerenih na male zajednice i četvrti;

Komunikacija i širenje informacija

38.

slaže se da će ocijeniti mogućnost da se materijali koji se odnose na mreže i aktivnosti EU-a, a koji su od posebnog interesa za male zajednice, stave na raspolaganje na internetskim stranicama OR-a pružanjem informacija o mrežama, programima i događanjima te prikupljanjem relevantnih doprinosa;

39.

obvezuje se da će razmotriti načine za priznavanje ostvarenja u području okoliša na razini malih zajednica, isticati najbolje prakse i poticati primjenu održivih rješenja. To uključuje istraživanje integracije s postojećim sustavima priznavanja i nagrada na razini EU-a, u skladu s praksama u okviru nagrada za zelenu prijestolnicu Europe i Europski zeleni list, nagrade Natura 2000, Nagrade za mjere preobrazbe i nagrade Europskog tjedna smanjenja otpada;

40.

naglašava važnost uključivanja pitanja aktivnosti u području okoliša u zajednicama na podlokalnoj razini u godišnju temu ili program stalnih događanja na razini EU-a u području okoliša kao što su Zeleni tjedan, Europski tjedan smanjenja otpada ili Europski tjedan regija i gradova;

41.

podržava prilagođenu upotrebu IKT-a radi boljeg povezivanja zajednica ispod razine općine, i međusobno i s njihovim lokalnim vlastima, kako bi se potaknulo demokratsko sudjelovanje i donošenje odluka;

Financiranje

42.

ističe da je podlokalnim akterima važno omogućiti pristup programima financiranja koje provodi EU. Neki su već usmjereni na razinu četvrti, kao što je program URBACT, kojim se potiče europska razmjena i učenje za održiv urbani razvoj. S tim u vezi poziva na to da se osoblje podlokalnih zajednica osposobljava u području učinkovite uporabe sredstava EU-a;

43.

smatra da su lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD) i akcijske skupine u okviru inicijative LEADER konkretni instrumenti za bolju mobilizaciju i uključivanje razine ispod općinske u dugoročni razvoj i ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020.;

44.

potiče Europsku komisiju da ispita na koji način je najbolje osigurati da male zajednice mogu doprinijeti projektima koji se financiraju sredstvima EU-a i kojima se promiče održivost na podlokalnoj razini te da imaju koristi od njih. To bi se moglo postići: (i.) posebnim upućivanjima na male zajednice u dokumentima o smjernicama i priručnicima; (ii.) pripremom i objavljivanjem poziva na iskazivanje interesa i/ili programa rada posebno usmjerenih na zajednice ispod razine općine; i (iii.) racionalizacijom i pojednostavljenjem financijskih pravila i pravila o prihvatljivosti kako bi se potaknulo i olakšalo njihovo sudjelovanje (npr. ponovna dodjela bespovratnih sredstava) radi promicanja sveukupnog skladnog razvoja EU-a (članak 174. UFEU-a).

Bruxelles, 12. veljače 2020.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS


(1)  NAT-VI/009 (SL C 185, 9.6.2017., str. 15.).

(2)  SEDEC/VI-035 (SL C 361, 5.10.2018., str. 31.).


Top