Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52018AR1190

Mišljenje Europskog odbora regija: Čiste luke, čista mora – lučki uređaji za prihvat isporuke brodskog otpada

COR 2018/01190

SL C 461, 21.12.2018, pp. 220–224 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

21.12.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 461/220

Mišljenje Europskog odbora regija: Čiste luke, čista mora – lučki uređaji za prihvat isporuke brodskog otpada

(2018/C 461/18)

Izvjestitelj:

Spyros SPYRIDON (EL/EPP), član Vijeća općine Poros

Referentni dokument/i:

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ i izmjenama Direktive 2009/16/EZ i Direktive 2010/65/EU

COM(2018) 33 final

I.   PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Članak 5. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice ocjenjuju i odobravaju plan prihvata otpada i rukovanja otpadom, prate njegovu provedbu i osiguravaju njegovo ponovno odobrenje najmanje svak e tri godin e nakon odobrenja ili ponovnog odobrenja te nakon što nastupi znatnija promjena u radu luke. Promjene će uključivati, ali neće biti ograničene na, strukturne promjene u prometu do luke, razvoj nove infrastrukture, promjene u potražnji i stavljanju na raspolaganje lučkih uređaja za prihvat te nove tehnike za postupanje s otpadom na brodu.

Države članice ocjenjuju i odobravaju plan prihvata otpada i rukovanja otpadom, prate njegovu provedbu i osiguravaju njegovo ponovno odobrenje najmanje svak ih pet godin a nakon odobrenja ili ponovnog odobrenja te nakon što nastupi znatnija promjena u radu luke. Promjene će uključivati, ali neće biti ograničene na, strukturne promjene u prometu do luke, razvoj nove infrastrukture, promjene u potražnji i stavljanju na raspolaganje lučkih uređaja za prihvat te nove tehnike za postupanje s otpadom na brodu.

Obrazloženje

Produljenjem razdoblja revizije lučkim će se vlastima pomoći da bolje procjenjuju učinkovitost plana koji se primjenjuje. Preostaje mogućnost ranije prilagodbe i revizije u slučaju značajnih promjena. Ovaj je amandman u skladu s tekućim raspravama u Parlamentu i Vijeću.

Amandman 2.

Članak 7. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Podaci iz stavka 2. čuvaju se na brodu najmanje dvije godine te se na zahtjev predočuju nadležnim tijelima države članice.

Podaci iz stavka 2. čuvaju se za potrebe uvida najmanje dvije godine te se na zahtjev predočuju nadležnim tijelima države članice.

Obrazloženje

EU treba izbjegavati stvaranje nepotrebnih birokratskih prepreka. Računi koji se izdaju brodu mogu se čuvati u elektroničkom skeniranom obliku na brodu.

Amandman 3.

Članak 8. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Naknade se mogu razlikovati, između ostalog, u odnosu na kategoriju, vrstu i veličinu broda i vrstu prometa koju brod obavlja, kao i u odnosu na usluge koje se pružaju izvan redovnog radnog vremena luke.

Naknade se mogu razlikovati, između ostalog, u odnosu na kategoriju, vrstu i veličinu broda i vrstu djelatnosti i prometa koju brod obavlja, kao i u odnosu na usluge koje se pružaju izvan redovnog radnog vremena luke.

Obrazloženje

Amandmanom se olakšava uvođenje izuzeća za pomorski promet na kraćim relacijama (npr. za ro-ro brodove). Ti brodovi redovito pristaju u istim lukama, ali za razliku od onih koji plove na redovnim linijama, nemaju nužno točno određenu rutu. I pod postojećim režimom i pod onim koji se ovdje razmatra nemoguće je praviti jasnu razliku između naknada.

Prijedlogom su obuhvaćena i pomoćna plovila koja obavljaju djelatnosti unutar luka.

Amandman 4.

Članak 8. stavak 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se osigurale pravične, transparentne i nediskriminirajuće naknade te kako bi one odražavale troškove uređaja i usluga koji su stavljeni na raspolaganje i, ako je to primjereno, koji se upotrebljavaju, iznos naknada i osnova na kojoj su one izračunane stavljaju se na raspolaganje korisnicima luka.

Kako bi se osigurale pravične, transparentne i nediskriminirajuće naknade te kako bi one odražavale troškove uređaja i usluga koji su stavljeni na raspolaganje i, ako je to primjereno, koji se upotrebljavaju – uključujući, u skladu s odredbama primjenjivima na usluge od općeg gospodarskog interesa, naknade koje ne mogu premašivati nastale troškove i razumnu dobit bez prekomjerne kompenzacije  – iznos naknada i osnova na kojoj su one izračunane stavljaju se na raspolaganje korisnicima luka.

Obrazloženje

Amandmanom se u potpunosti pojašnjava da je djelatnost prihvata otpada i gospodarenja otpadom, koja je obvezna i za luke i za brodove, uslug a od općeg gospodarskog interesa. Odredbom se naglašava okolišna dimenzija djelatnosti.

Amandman 5.

Članak 12. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice uspostavljaju inspekcijske postupke za ribarske brodove s bruto tonažom manjom od 100 tona, kao i za plovila za razonodu s bruto tonažom manjom od 100 tona kako bi se osigurala sukladnost s primjenjivim zahtjevima ove Direktive.

Države članice uspostavljaju pojednostavljene inspekcijske postupke za ribarske brodove s bruto tonažom manjom od 100 tona, kao i za plovila za razonodu s bruto tonažom manjom od 100 tona kako bi se osigurala sukladnost s primjenjivim zahtjevima ove Direktive i s načelom proporcionalnosti .

II.   PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Pomorske djelatnosti kao sastavni dio kružnog gospodarstva

1.

 pozdravlja komunikaciju i strategiju Komisije o kružnom gospodarstvu. Promicanje javne i korporativne ekološke svijesti i provedba posebnih politika za smanjenje otpada i za ponovnu uporabu proizvoda i materijala pridonijet će održivom razvoju;

2.

 stoga pozdravlja to što je ova direktiva uvrštena u strategiju za kružno gospodarstvo. Iako je onečišćenje mora prije svega posljedica aktivnosti na kopnu, ne smijemo zanemariti činjenicu da je ono također rezultat ljudskih aktivnosti na moru;

3.

 ponovno ističe da se konvencijom MARPOL uspostavlja okvir za gospodarenje otpadom koji proizvode brodovi, ali da ta konvencija ne uključuju provedbene mehanizme. Ovom se direktivom europsko zakonodavstvo usklađuje s obvezama koje proizlaze iz međunarodnih ugovora, ali se također pojašnjavaju i praktični, pravni i gospodarski podaci i obveze koji se odnose na pristup brodova lukama EU-a;

4.

 izražava žaljenje zbog toga što su države članice do sada tumačile odredbe postojeće direktive na različit način, što je dovodilo do nejasnoća za korisnike, lučke vlasti i prihvatne objekte;

5.

 naglašava da se novi izazov sastoji u tome da se stvore poticaji za dostavu otpada u luke, a da se pritom nerazmjerna financijska opterećenja ne prebacuju na brodove ili da se ne uvedu pretjerano složeni administrativni postupci;

6.

 slaže se s prijedlogom Komisije za dobro gospodarenje brodskim otpadom na obali, što predstavlja važan korak prema ostvarivanju ciljeva zaštite okoliša;

7.

 naglašava da je hitno potrebno smanjiti proizvodnju plastičnog otpada i promicati kružno gospodarstvo;

8.

 stoga naglašava da je promicanje kružnog gospodarstva na brodovima od iznimne važnosti. To će poslužiti kao poziv posadi, a i putnicima, da se osposobe za sortiranje i ispravno skladištenje otpada. Osposobljavanje i odvojeno prikupljanje početni su koraci za ponovnu uporabu proizvoda koji podrazumijevaju troškove, što se treba uzeti u obzir u određivanju cijena lučkih usluga;

9.

 kako bi se poboljšalo gospodarenje brodskim otpadom i promicalo kružno gospodarstvo, važno je da se brodarskim društvima omogući da odabiru poduzeća koja će biti zadužena za prihvat otpada iz kataloga društava certificiranih u tu svrhu;

Važna regionalna dimenzija direktive

10.

 novu će direktivu morati provoditi više od 700 luka u EU-u. U njih godišnje pristaje oko 750 000 brodova iz svih država članica. Ti brodovi proizvedu između pet i sedam milijuna tona masnih ostataka i više od milijun tona krutog otpada godišnje, što je pitanje koje se mora riješiti;

11.

 ističe mogući učinak nove direktive na regionalne luke, posebno u najudaljenijim regijama i područjima koja graniče s lukama trećih zemalja koje neće biti obuhvaćene tom direktivom. Na primjer, trošak razvoja potrebne infrastrukture, plaćanje obvezne naknade i obvezna isporuka otpada povećat će administrativne troškove, koji će se pak prenijeti na korisnike, što će utjecati na konkurentnost, posebno u slučaju regionalnih luka;

12.

 ističe da bi sloboda svake države članice u osmišljavanju sustava za ubiranje naknada mogla dovesti do regionalne diskriminacije u pogledu odgovornosti za prihvat otpada i sudjelovanja u troškovima infrastrukture i upravljanja, pa bi Unija stoga trebala strogo kontrolirati način izračuna naknada koje će predložiti svaka država članica;

13.

 također je zabrinut zbog toga što će direktiva, ako se provede u lukama EU-a, bez poduzimanja sličnih mjera u vezi s lukama trećih zemalja, posebno u morskim bazenima, imati samo ograničen okolišni učinak;

14.

 smatra izrazito pozitivnim to što je Komisija istaknula regionalnu dimenziju upravljanja otpadom u lukama, počevši od članka 5. predložene direktive. Time se omogućuje da države članice, kao i lokalne i regionalne vlasti i korisnici luka, izrade planove za dostavu i obradu otpada uz primjerenu uključenost svake luke, u skladu s lokalnim mogućnostima i potrebama, a omogućuje se i šire regionalno planiranje bez isključivanja potencijalnih prekograničnih partnerstava;

15.

 iz navedenih financijskih i okolišnih razloga predlaže da se poduzmu napori u vidu poticaja, nagrada i opsežnijih programa suradnje u sferi gospodarenja otpadom kako bi se područje primjene direktive proširilo na sve luke u morskim bazenima i okolnim područjima;

16.

 pozdravlja diversifikaciju programa, u kojima bi se trebalo detaljno odražavati stanje i mogućnosti svake luke, ovisno o vrsti prometa koja se u njoj odvija;

17.

 ističe da u skladu s načelom supsidijarnosti lučke uprave i dalje moraju imati potrebnu fleksibilnost u određivanju lučkih pristojbi i naknada te poziva te uprave da ulože sve moguće napore kako bi se osiguralo da se naknade izračunavaju uz punu transparentnost i proporcionalnost, sukladno odredbama direktive;

18.

 podržava petogodišnji rok za reviziju programa prihvata i gospodarenja;

19.

 očekuje da će predložena direktiva imati pozitivan učinak na istraživački rad u području gospodarenja otpadom i na konkurentnost europskih regija u pogledu turizma i kvalitete života;

Veća jasnoća postupaka pozitivan je korak

20.

 naglašava da bi se i ostaci iz sustava za čišćenje ispušnih plinova trebali propisno zbrinjavati i da ne bi smjeli završiti u moru. Stoga poziva Komisiju da osmisli smjernice za pravilno postupanje s tim ostacima, a države članice zatim trebaju istražiti mogućnosti obrade takve vrste ostatka u lukama;

21.

 uviđa da je sektor ribarstva i izvor i žrtva morskog otpada. Kako bi se riješio problem pasivno ulovljenog otpada, uspješno su pokrenute lokalne inicijative kao što je „Fishing for litter”, u okviru koje se pasivno ulovljeni otpad može besplatno odlagati – čak i ako luka primjenjuje izravnu naknadu za isporuku otpada. Iako pozdravlja uvođenje sustava „bez posebne naknade”, OR naglašava da bi se pasivno ulovljeni otpad – koji je, ako se reciklira, potencijalni izvor prihoda za lučko tijelo za prihvat brodskog otpada – i dalje trebao isporučivati besplatno, neovisno o količini, kako bi se osiguralo neometano odvijanje procesa prikupljanja i prijevoza otpada do postrojenja za recikliranje. To bi značilo da ribarsko plovilo koje je samo pasivno ulovilo otpad za isporuku ne bi trebalo biti obvezno platiti naknadu;

22.

 stoga predlaže da se razmotri mogućnost uvrštavanja ostataka iz sustava za čišćenje ispušnih plinova u otpad čija je isporuka obuhvaćena jednokratnom naknadom, osobito u slučaju regija koje podliježu sustavu zaštite okoliša i kontrole emisija, kao što je baltička regija;

23.

 ističe da bi se uvođenjem jedinstvene naknade pružio snažan poticaj za isporuku otpada. Napominje, međutim, da nisu poduzete nikakve mjere da se smanji proizvodnja otpada na izvoru, što je u suprotnosti s načelom „onečišćivač plaća”;

24.

 ističe da se izračun jednokratne naknade možda neće moći temeljiti na predviđanjima stvarnih zahtjeva poduzeća koja se bave prihvatom te da će naknade možda biti teško utvrditi na transparentan način;

25.

 napominje da postupci prihvata u lučkim objektima moraju biti brzi i učinkoviti kako bi se izbjegla nepotrebna kašnjenja i dodatni troškovi za brodove;

26.

 predlaže da se uvedu jasne odredbe na temelju kojih će brodarske kompanije s popisa certificiranih poduzeća odabirati jedno ili više društava zaduženih za prihvat i obradu otpada, ovisno o vrsti;

27.

 pozdravlja namjeru definiranja pojma „zelenog broda” kao korak koji bi mogao dovesti do smanjenja naknada te koji je u skladu s načelom „onečišćivač plaća”; Međutim, poziva da se rasprave o „zelenim brodovima” i njihovoj definiciji odvijaju na međunarodnoj, a ne na europskoj razini;

28.

 podsjeća da manjak nadzora ili pretjerano visoke naknade mogu dovesti do bacanja otpada u more sa štetnim posljedicama na okolne regije i morske ekosustave, i to ne samo u okolišnom nego i u gospodarskom smislu;

29.

 naglašava da lučke aktivnosti same po sebi nanose štetu prirodnom okolišu. Nadležnim tijelima stoga treba potpuno jasno dati na znanje da prihvat i obrada brodskog otpada, koji predstavljaju zajedničku obvezu brodova i luka, ne smiju služiti lukama kao djelatnost za ostvarenje dobiti;

30.

 poziva Komisiju da razmotri mogućnost uvođenja smanjenih naknada za plovila koja obavljaju pomorski prijevoz na kratkim udaljenostima;

31.

 napominje da su materijali koji se mogu reciklirati vlasništvo broda te da njihova prerada može biti unosna i komercijalno iskoristiva. Taj važni aspekt mora se odražavati u naknadama za isporuku otpada prikupljenog na moru i dobivenih materijala koji se mogu reciklirati;

32.

 istodobno poziva nadležna tijela i operatere na daljnji razvoj sustava za iskorištavanje morskog otpada, čime će se aktivno pridonositi kružnom gospodarstvu;

33.

 poziva Komisiju da u suradnji s Međunarodnom pomorskom organizacijom dodatno pojasni značenje izraza „dostatni kapacitet za skladištenje” kako bi se ograničilo diskrecijsko pravo luka da same tumače taj izraz te kako bi se smanjila posljedična nesigurnost za potrošače;

34.

 poziva na uvođenje vremenskog ograničenja za brzi dovršetak digitalizacije postupaka obavješćivanja te kontrole i standardizacije potrebne dokumentacije za sve luke;

35.

 smatra da će redovito informiranje operatera brodova i lučkih uprava o mogućim sankcijama u slučaju povrede obveza znatno pridonijeti transparentnosti, kao i usklađenosti s novim režimom;

36.

 stoga poziva države članice da po mogućnosti uspostave jedinstveni okvir sankcija kako bi se spriječilo nepošteno tržišno natjecanje i spekulativni odabir luka;

37.

 potvrđuje da je prijedlog Komisije u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti kada je posrijedi provedba pravila EU-a o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada;

Bruxelles, 10. listopada 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

Top