Razdoblje nakon Pariza: procjena implikacija Pariškog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Komunikacija Europske komisije (COM(2016) 110 final) – implikacije Pariškog sporazuma donesenog na temelju Konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama

KOJI JE CILJ OVE KOMUNIKACIJE?

• Njome se utvrđuju ključne značajke Pariškog sporazuma te način na koji ih Europska unija (EU) provodi.
• Kao primjer drugima, cilja poticati svoje međunarodne partnere u njihovim nastojanjima da prijeđu na gospodarstvo s niskim razinama ugljika.

KLJUČNE TOČKE

• Pariški sporazum pruža globalni akcijski plan za rješavanje pitanja klimatskih promjena. To uključuje:
  • ograničavanje globalnog zatopljenja na manje od 2 ^oC iznad predindustrijske razine i nastojanja da se povećanje temperature ograniči na 1,5 ^oC;
  • održavanje „globalnog pregleda stanja” svakih pet godina počevši od 2023. kako bi se analizirao postignuti napredak;
  • osiguranje da su potpisnici pravno obvezani poduzimati domaće mjere ublažavanja*;
  • uvođenje snažnijih mjera transparentnosti i odgovornosti uz, primjerice, objavu inventara emisija stakleničkih plinova svake dvije godine;
  • pružanje financijske i druge potpore kako bi se manje bogatim zemljama pomoglo u provedbi potrebnih mjera prilagodbe*.
• Sporazum je otvoren za potpisivanje 22. travnja 2016., a na snagu je stupio 4. studenoga 2016.
• Međuvladino tijelo za klimatske promjene izvijestit će 2018. o političkim implikacijama cilja od 1,5 ^oC.
• Da bi proveo Pariški sporazum, EU će:
  • provesti svoj projekt „Energetska Unija”, odmičući se od gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima;
  • poduprijeti istraživanje i razvoj za inovacije u području tehnologija niskih razina ugljika;
  • koristiti se financijama EU-a, kao što je Europski fond za strateška ulaganja, i politikama, ponajprije unijom tržišta kapitala, kako bi potaknuo veće privatno ulaganje;
  • voditi se vlastitim iskustvom određivanja cijena emisija ugljika kako bi potaknuo druge zemlje na provođenje sličnih mjera;
  • poticati civilno društvo u globalu – javnost, industriju i sindikate te velika i mala poduzeća – da doprinese ciljevima;
  • naglasiti važnost djelovanja u području klime u njegovu političkom programu široka raspona s međunarodnim partnerima, uključujući posebnu pomoć za zemlje u razvoju;
  • predstaviti različite prijedloge u područjima kao što su energetska učinkovitost i obnovljiva energija kako bi zadovoljio vlastite klimatske i energetske ciljeve 2030. godine. Na domaćem području EU cilja smanjiti vlastite emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. godine.

POZADINA

Na konferenciji o klimi u Parizu (COP21) u prosincu 2015. 195 zemalja donijelo je Pariški sporazum, prvi univerzalni i pravno obvezujući dogovor o klimi.

Sporazum je stupio na snagu nakon što ga je ratificiralo najmanje 55 zemalja koje su odgovorne za najmanje 55 % svjetskih emisija.

Za više informacija pogledajte:

• „Pariški sporazum” na internetskoj stranici Europske komisije
• „Pariški sporazum” na internetskoj stranici Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.

* KLJUČNI POJMOVI

GLAVNI DOKUMENT

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Razdoblje nakon Pariza: procjena implikacija Pariškog sporazuma i prilog Prijedlogu odluke Vijeća o potpisivanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COM(2016) 110 final, 2.3.2016)

Posljednje ažuriranje 21.11.2016