EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Prehrana, prekomjerna tjelesna težina i pretilost – strategija EU-a

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Bijela knjiga (COM(2007) 279 završna verzija) o zdravstvenim problemima vezanima uz prehranu, prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost

KOJI JE CILJ OVE BIJELE KNJIGE?

  • Europska komisija utvrđuje integrirani pristup EU-a prema smanjenju bolesti uslijed loše prehrane, prekomjerne tjelesne težine i pretilosti.
  • Usredotočuje se na predlaganje djelovanja koje različiti partneri mogu poduzimati na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a za rješavanje problema javnog zdravlja. Ta djelovanja nadopunjuju i podupiru postojeće mjere u zemljama EU-a.
  • Osobito uzima u obzir društveno-ekonomsku dimenziju problema pretilosti zbog njezine povezanosti s ugroženijim skupinama društva.

KLJUČNE TOČKE

  • Primarni cilj strategije jest borba protiv pretile okoline (tj. okoline koja promiče dobivanje na težini) i pomoć građanima u smanjenju visoko rizična ponašanja, kao što je loša prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti, koja vode do prekomjerne tjelesne težine i pretilosti.
  • Nastoji to ostvariti usredotočujući se na mjere kojima se:
    • potrošačima omogućuje donošenje informiranih odluka kako bi se osigurala dostupnost zdravih izbora, npr. u supermarketima i kantinama;
    • potiče uključivanje privatnog sektora:
    • u prehrambenoj industriji (uključujući maloprodaju) bi se mogli preformulirati njihovi recepti proizvoda, osobito smanjenjem razina soli, šećera i masti te bi se marketing mogao smanjiti i usmjeriti na način da ne cilja neprimjereno na djecu te da promiče zdravije mogućnosti;
    • poslodavci bi mogli poticati zdravi stil života (npr. pješačenje ili bicikliranje na posao);
    • ljudi motiviraju na redovitu fizičku aktivnost naglašavanjem njihovih prednost za zdravlje.

Partnerstva

  • Strategijom se naglašava važnost izgradnje partnerstava diljem EU-a za poduzimanje mjera na terenu, tj. na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kao i na razini EU-a. Njima je obuhvaćeno zajedničko djelovanje privatnog sektora (npr. proizvođači hrane, maloprodaja i oglašivačka industrija), sektora javnog zdravlja i organizacija civilnog društva (npr. sportske udruge, udruge potrošača i javnog zdravstva).
  • Nadovezujući se na Platformu EU-a za djelovanje u području prehrane, tjelesne aktivnosti i zdravlja, pokrenutu 2005., strategija predlaže stvaranje sličnih platformi na nacionalnim i podnacionalnim razinama u zemljama EU-a. Uključivanje lokalnih dionika (npr. udruge i mala poduzeća) ključno je za uspjeh strategije jer stvara dinamiku skupine i povezuje što je više moguće sudionika i na svim razinama.
  • Tijela zemalja EU-a odgovorna su:
    • za koordinaciju kako bi se osigurala relevantnost mjera području javnog zdravlja; te
    • za poticanje medija da sudjeluju u izradi zajedničkih poruka i kampanja.
  • Skupina na visokoj razini za zdravlje, prehranu i tjelesnu aktivnost (HLG), koja se sastoji od predstavnika zemalja EU-a te Norveške i Švicarske, promiče razmjenu dobrih praksi i informacija te razvija dobrovoljne zajedničke pristupe.
  • HLG je uključen u reformuliranje prehrambenih proizvoda, osobito u pogledu soli, zasićenih masnoća i dodanih šećera. Usvojio je okvir EU-a za nacionalne inicijative o odabranim hranjivim tvarima 2011. godine (na temelju modela reformulacije iz 2008. godine kako bi se smanjila sol u hrani za 16 % u četiri godine). Rad je zatim započeo na smanjivanju zasićenih masnoća za 5 % do 2016. godine i za dodatnih 5 % do 2020. godine. Rad na Prilogu o dodanim šećerima započeo je 2015. godine kako bi se promicalo dobrovoljno smanjivanje od 10 % dodanih šećera u obrađenoj hrani do 2020.
  • HLG je 2016. usvojio sustav praćenja za nacionalne inicijative reformuliranja, koje su bile važna prekretnica i konkretan korak prema potpori nacionalnim mjerama. Ti će napori na kraju biti od koristi građanima prilikom svake kupovine u supermarketu. Rezultati zajedničke akcije koja je u tijeku o prehrani i fizičkoj aktivnosti također će podržati ovaj napor, a dodatni se razvoji očekuju 2017. godine.
  • HLG je 2014. usvojio Akcijski plan EU-a u pogledu dječje pretilosti 2014.–2020. U cilju je zaustaviti porast dječje pretilosti do 2020. Trenutno se provodi procjena u sredini provedbenog razdoblja.
  • HLG je 2017. sudjelovao u izradi i dogovoru o smjernicama o javnoj nabavi za hranu u školama.

Međudisciplinarni pristup

  • Iako je srž pitanja javno zdravlje, strategija, osim naglaska na partnerstva na svim razinama, ističe činjenicu da borba protiv prekomjerne tjelesne težile i pretilosti zahtijeva koncentrirani pristup koji uključuje političke sektore. Primjeri uključuju sljedeće:
    • obrazovanje: razvoj informacijskih kampanji za djecu i odrasle.
    • potrošačku politiku: pružanje jasnih i sveobuhvatnih informacija o izborima hrane, npr. označivanje hranjive vrijednosti.
    • Marketing: Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama potiče odgovorni marketing hrane, usmjerenog posebno prema djeci.
    • sport: veća dostupnost organiziranih sportskih aktivnosti i poticanje većeg sudjelovanja u tjelesnoj aktivnosti.
    • urbanizam i aktivna mobilnost: poticanje „aktivnog prijevoza i dnevnih migracija”, npr. hodanje, bicikliranje i korištenje javnog prijevoza.
    • istraživanje: veće znanje o odrednicama izbora hrane i fizičke aktivnosti, osobito u kontekstu EU-a (Obzor 2020.) i mehanizama financiranja nacionalnih istraživanja.
    • poljoprivredu: osiguravanje pristupačnosti i dostupnosti zdravijih mogućnosti svim skupinama stanovništva, posebno djeci.
    • Europski parlament: Glavna uprava za Zdravlje i sigurnost hrane Komisije provodi pilot projekte koji podržavaju zdravu prehranu u skupinama stanovništva.

Međunarodna suradnja

Komisija usko surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u stvaranju referentnih dokumenata i zajedničke riznice prehrane i tjelesne aktivnosti.

Praćenje i vrednovanje politika

  • Podaci o pretilosti i prekomjernoj težini prate se:
    • na makro razini, kako bi se dobili koherentni i usporedivi podaci o univerzalnim pokazateljima napretka u kontekstu ključnih europskih pokazatelja zdravlja povezanih s prehranom i tjelesnom aktivnosti;
    • na razini zemlje, kako bi se ocijenile trenutačne aktivnosti i njihov utjecaj;
    • na razini pojedinačnih djelovanja.
  • Aktivnosti se sustavno ocjenjuju u pogledu njihovog utjecaja kako bi se utvrdile one koje funkcioniraju.

Naknadno postupanje

Rad na politici za smanjenje prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u Europi nastavlja biti usredotočen na prioritetna područja poput:

  • smanjivanja uzimanja soli, zasićenih masnoća, transmasnoća i dodanih šećera;
  • povećanja uzimanja voća i povrća;
  • smanjivanja izloženosti i utjecaja hrane s visokim udjelom soli, zasićenih masti, transmasnoća i dodanih šećera na djecu;
  • javne nabave hrane;
  • povećanja fizičke aktivnosti i smanjivanje sjedilačkog ponašanja;
  • povećanja razine isključivog dojenja tijekom prvih šest mjeseci;
  • smanjivanja nejednakosti u prehrani i fizičkoj aktivnosti među skupinama stanovništva.

POZADINA

  • Loša prehrana i fizička neaktivnost izravno utječu na očekivano trajanje životnog vijeka i kvalitetu za milijune građana, kao i na učinkovitost i održivost zdravstvenih sustava. Do 7 % proračuna za zdravstvo u EU-u svake godine izravno se troši na bolesti povezane s pretilošću. Dodatni troškovi proizlaze iz izgubljene produktivnosti zbog zdravstvenih problema i preuranjene smrti (2,8 milijuna smrtnih slučajeva po godini izazvanih prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću).
  • 52 % odraslih u EU-u ima prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretili, a njih 17 % je pretilo. Pretilost kod odraslih poznati je faktor rizika povezan s velikim brojem ozbiljnih kroničnih bolesti uključujući dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i određene vrste raka te je uzrok preuranjene smrti koja se može spriječiti.
  • Dječja pretilost osobito je zabrinjavajuća. Jedno od troje djece u EU-u između šest i devet godina sada ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo. To je značajan porast u odnosu na 2008. godinu, kada je jedno od četvero djece imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili je bilo pretilo. Djeca s prekomjernom tjelesnom težinom ili koja su pretila vjerojatnije će ostati takva i u odrasloj dobi. Pretila djeca vjerojatnije će biti zlostavljana od strane vršnjaka, imati problema sa samopouzdanjem, patiti od depresije i postizati nezadovoljavajuće rezultate u školi.
  • Za više informacija pogledajte:

GLAVNI DOKUMENT

Bijela knjiga o strategiji za Europu o zdravstvenim problemima vezanima uz prehranu, prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost (COM(2007) 279 završna verzija od 30.5.2007.)

VEZANI DOKUMENTI

Zaključci Vijeća o prehrani i tjelesnoj aktivnosti (SL C 213, 8.7.2014., str. 1.-6.)

Zaključci Vijeća o sigurnosti hrane i prehrane

Posljednje ažuriranje 13.03.2017

Top