Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32018R1475

Uredba (EU) 2018/1475 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o utvrđivanju pravnog okvira Europskih snaga solidarnosti i izmjeni Uredbe (EU) br. 1288/2013, Uredbe (EU) br. 1293/2013 i Odluke br. 1313/2013/EU

PE/47/2018/REV/1

OJ L 250, 4.10.2018, p. 1–20 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1475/oj

4.10.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 250/1


UREDBA (EU) 2018/1475 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 2. listopada 2018.

o utvrđivanju pravnog okvira Europskih snaga solidarnosti i izmjeni Uredbe (EU) br. 1288/2013, Uredbe (EU) br. 1293/2013 i Odluke br. 1313/2013/EU

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 165. stavak 4. i članak 166. stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Solidarnost među građanima Unije i među državama članicama jedna je od općih vrijednosti na kojima je Unija izgrađena. Ta zajednička vrijednost usmjerava djelovanja Unije i pruža joj nužno jedinstvo za suočavanje s trenutačnim i budućim društvenim izazovima, koje su mladi Europljani voljni pomoći rješavati iskazivanjem solidarnosti na djelu. Solidarnost također potiče interes mladih za zajednički europski projekt. Načelo solidarnosti utvrđeno je u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i preambuli Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(2)

U govoru o stanju Unije od 14. rujna 2016. naglašena je potreba za ulaganjem u mlade i najavljeno je osnivanje Europskih snaga solidarnosti kako bi se mladima diljem Unije pružile mogućnosti da značajno doprinesu društvu, pokažu solidarnost i razviju svoje vještine, kompetencije i znanje, te tako steknu neprocjenjivo životno iskustvo, što je također ključno za pojavu aktivnog i angažiranog građanstva Unije.

(3)

Komisija je u svojoj komunikaciji od 7. prosinca 2016. pod nazivom „Europske snage solidarnosti” naglasila potrebu da se ojačaju temelji za solidarno djelovanje diljem Europe, da se mladima pruže brojnije i bolje mogućnosti za visokokvalitetne aktivnosti solidarnosti koje pokrivaju različita područja te da se nacionalnim, regionalnim i lokalnim akterima pruži podrška u njihovim nastojanjima da nose s raznim izazovima i krizama. Tom je komunikacijom pokrenuta prva faza Europskih snaga solidarnosti u kojoj su mobilizirani različiti programi Unije kako bi se mladima diljem Unije ponudile mogućnosti volontiranja, stažiranja ili zaposlenja. Na te bi se aktivnosti, bez obzira na to jesu li provedene prije ili nakon stupanja na snagu ove Uredbe, bi se trebali i dalje primjenjivati pravila i uvjeti utvrđeni odgovarajućim programima Unije kojima su financirani u okviru prve faze Europskih snaga solidarnosti.

(4)

U kontekstu ove Uredbe solidarnost se može shvatiti kao osjećaj odgovornosti svake osobe prema svima ostalima da se posveti općem dobru, koji se izražava kroz konkretna djelovanja bez očekivanja povratne usluge.

(5)

Mladima bi trebalo pružiti lako dostupne mogućnosti sudjelovanja u visokokvalitetnim aktivnostima solidarnosti sa snažnom europskom dimenzijom, kao način na koji se može doprinijeti jačanju kohezije, solidarnosti, socijalne uključenosti i demokracije u zemljama sudionicama u korist lokalnih zajednica, uz istodobno poboljšanje njihovog kapaciteta za osobni razvoj, što će ojačati njihovo samopouzdanje, samostalnost i motivaciju za učenje, kao i potaknuti njihov obrazovni, socijalni, umjetnički, jezični, kulturni, građanski i profesionalni razvoj, kao i olakšati njihovo aktivno građanstvo, zapošljivost i prijelaz na tržište rada. Tim bi se aktivnostima solidarnosti ujedno poduprla mobilnost sudionika.

(6)

Ovom se Uredbom uspostavlja program za djelovanje Unije pod nazivom Europske snage solidarnosti, kao temelj za ostvarivanje pozitivne društvene promjene pružanjem podrške zajednicama pojedinaca i subjektima koji su posvećeni jačanju solidarnosti diljem Europe. Time se osigurava i instrument za financiranje djelovanja Unije s ciljem primjene od datuma stupanja na snagu ove Uredbe na trajnoj osnovi te se pruža osnova za uspostavu Europskih snaga solidarnosti kao zajednice i kao izvora nadahnuća za snažniji duh solidarnosti u Europi zahvaljujući širem utjecaju kojeg će imati aktivnosti koje se provode u okviru Europskih snaga solidarnosti.

(7)

Aktivnosti solidarnosti koje se nude mladima trebale bi biti visokokvalitetne u smislu da bi trebale doprinositi postizanju ciljeva Europskih snaga solidarnosti i pomagati u prevladavanju društvenih izazova i istovremeno odgovarati na potrebe lokalnih zajednica. Aktivnosti solidarnosti trebale bi mladima ponuditi mogućnost stjecanja dragocjenih kompetencija za osobni, socijalni, građanski i profesionalni razvoj, obuhvaćati snažnu dimenziju učenja i osposobljavanja, biti pristupačne svim mladim ljudima, provoditi se u sigurnim i zdravim uvjetima te bi ih trebalo vrednovati na odgovarajući način. Aktivnosti solidarnosti ne bi smjele negativno utjecati na postojeća zaposlenja ili stažiranja te bi trebale doprinositi jačanju obveza društveno odgovornog poslovanja poduzeća, bez da ih zamjenjuje.

(8)

Svaki subjekt koji želi sudjelovati u Europskim snagama solidarnosti, bez obzira na to financira li se iz proračuna Europskih snaga solidarnosti, nekog drugog programa Unije ili kakvih drugih izvora financiranja, trebao bi dobiti oznaku kvalitete uz uvjet da su ispunjeni posebni zahtjevi. Ti se uvjeti za dobivanje oznake kvalitete ne bi trebali primjenjivati na fizičke osobe koje traže financijsku potporu u ime neke neformalne skupine sudionika za njihove projekte solidarnosti. Oznakom kvalitete koja se dodjeljuje organizacijama sudionicama trebala bi se potvrditi sposobnost tih organizacija da zajamče kvalitetu aktivnosti solidarnosti koje nude. Provedbena tijela Europskih snaga solidarnosti trebala bi na pristupačan i transparentan način provesti postupak dodjele oznake kvalitete. Dodijeljena oznaka kvalitete trebala bi se povremeno ponovno ocijeniti te bi trebalo biti moguće opozvati oznaku kvalitete ako je u okviru ponovne procjene utvrđeno da više nisu ispunjeni uvjeti koji su doveli do njezine dodjele.

(9)

Europske snage solidarnosti pružile bi jedinstvenu ulaznu točku za aktivnosti solidarnosti diljem Unije. Potrebno je osigurati usklađenost i komplementarnost Europskih snaga solidarnosti s drugim relevantnim politikama, programima i instrumentima Unije. Europske snage solidarnosti trebale bi se oslanjati na prednosti i sinergije postojećih i prijašnjih programa, osobito programa Erasmus+ i Mladi na djelu. Trebale bi i dopuniti nastojanja država članica da podrže mlade i olakšaju njihov prijelaz iz škole na radno mjesto u okviru programa poput Garancije za mlade, uspostavljenog u skladu s Preporukom Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade (3) pružanjem dodatnih mogućnosti za sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti u obliku stažiranja ili zaposlenja u njihovim državama članicama ili preko granica. Trebalo bi osigurati i komplementarnost s postojećim mrežama na razini Unije koje se odnose na aktivnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti, kao što su Europska mreža javnih službi za zapošljavanje, EURES i mreža Eurodesk. Osim toga, trebalo bi poticati komplementarnost i lojalnu suradnju između postojećih povezanih programa i Europskih snaga solidarnosti, osobito kad je riječ o programima za mlade u području solidarnosti, volontiranja, civilne službe i mobilnosti, koji djeluju na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, kao i o prioritetima povezanim sa solidarnošću i mladima u zemljama sudionicama, prema potrebi, radi uzajamnog jačanja i obogaćivanja utjecaja i kvaliteta takvih programa i nadograđivanja na primjere dobre prakse. Europske snage solidarnosti ne bi trebale zamijeniti slične nacionalne programe u području solidarnosti, volontiranja, civilne službe i mobilnosti. Svim mladima trebalo bi zajamčiti jednak pristup nacionalnim aktivnostima solidarnosti. Trebalo bi poticati partnerstva s europskim mrežama specijaliziranima za određene hitne socijalne probleme.

(10)

Kako bi se postigao najbolji mogući učinak Europskih snaga solidarnosti, i drugi programi Unije trebali bi moći doprinijeti ciljevima Europskih snaga solidarnosti podupiranjem aktivnosti unutar njihova područja djelovanja. Taj bi se doprinos trebao financirati u skladu s odgovarajućim pravnim aktima predmetnih programa kako bi se povećala uključenost mladih, civilnog društva i postojećih programa volontiranja u državama članicama. Nakon što su dobile valjanu oznaku kvalitete, organizacijama sudionicama trebalo bi omogućiti pristup portalu Europskih snaga solidarnosti i omogućiti upotrebu mjera u pogledu kvalitete i potpore predviđenih za ponuđenu vrstu aktivnosti solidarnosti.

(11)

Europske snage solidarnosti trebale bi otvoriti nove mogućnosti volontiranja, stažiranja i zaposlenja za mlade te, na njihovu vlastitu inicijativu osmisliti i razviti projekte solidarnosti s jasnom europskom vrijednošću. Te bi mogućnosti trebale pomoći u zadovoljavanju neispunjenih društvenih potreba te doprinijeti jačanju zajednica i poboljšanju osobnog, obrazovnog, socijalnog, građanskog i profesionalnog razvoja mladih. Europske snage solidarnosti trebale bi podupirati i aktivnosti umrežavanja sudionika i organizacija sudionica te mjere za osiguravanje kvalitete podupiranih aktivnosti i za promicanje vrednovanja stečenih obrazovnih rezultata. Trebale bi doprinositi i podržavanju i jačanju postojećih organizacija koje provode djelovanja solidarnosti.

(12)

Volontiranje je bogato iskustvo u formalnom i neformalnom kontekstu učenja u kojem se osnažuje osobni, društveno-obrazovni i profesionalni razvoj mladih, kao i njihova zapošljivost i aktivno građanstvo. Volontiranje ne bi smjelo zamjenjivati stažiranje ili zaposlenje i trebalo bi se temeljiti na pisanom ugovoru o volontiranju. Komisija i države članice surađuju kad je riječ o politikama u području volontiranja mladih putem otvorene metode koordinacije.

(13)

Stažiranja i zaposlenja trebalo bi jasno odvojiti od volontiranja, i s financijskog i s organizacijskog gledišta. Stažiranja nikada ne bi trebala voditi do zamjene za zaposlenje. Međutim, plaćena stažiranja i zaposlenja mogu za mlade u nepovoljnom položaju i mlade s manje mogućnosti predstavljati poticaj da sudjeluju u aktivnostima povezanima sa solidarnošću kojima inače ne bi mogli pristupiti. Stažiranje može mladim ljudima olakšati prelazak iz obrazovanja u radni odnos i potaknuti njihovu zapošljivost, što je ključno za njihovo održivo uključivanje na tržište rada. Plaću za stažiranja i zaposlenja koja se nude u okviru Europskih snaga solidarnosti uvijek bi trebala osigurati organizacija sudionica koja je domaćin ili poslodavac sudioniku. Stažiranje bi se trebalo temeljiti na pisanom ugovoru o stažiranju u skladu s primjenjivim regulatornim okvirom zemlje u kojoj se stažiranje odvija, prema potrebi, te bi se njime u obzir trebala uzimati načela iznesena u Preporuci Vijeća od 10. ožujka 2014. o uspostavi kvalitativnog okvira za pripravništvo (4).

Zaposlenja bi se trebala temeljiti na ugovoru o radu u skladu s nacionalnim regulatornim okvirom ili primjenjivim kolektivnim ugovorima, ili s oboje, zemlje sudionice u kojoj se odvija zaposlenje. Financijska potpora organizacijama sudionicama koja nude zaposlenje ne bi trebala trajati dulje od 12 mjeseci. Stažiranja i zaposlenja trebala bi biti popraćena odgovarajućom pripremom, osposobljavanjem tijekom zaposlenja i potporom nakon angažmana u vezi sa sudjelovanjem sudionika. relevantni akteri na tržištu rada mogli bi olakšati stažiranje i zaposlenje, osobito javne i privatne službe za zapošljavanje, socijalni partneri i gospodarske komore, kao i organizacije članice EURES-a, u skladu s Uredbom (EU) 2016/589 (5) Europskog parlamenta i Vijeća u slučaju prekograničnih aktivnosti.

(14)

Poduzetnost mladih i njihovo aktivno građanstvo važne su prednosti za društvo. Europske snage solidarnosti trebale bi pridonijeti poticanju tog aspekta pružajući mladima priliku da razviju i provedu svoje vlastite projekte koji predstavljaju jasnu dodanu vrijednost usmjerene na suočavanje s ključnim izazovima na korist lokalnih zajednica, a posebno zajednica koje se nalaze u ruralnim, izoliranim ili marginaliziranim područjima. Ti bi projekti trebali biti prilika mladima da osmisle inovativna rješenja i iskušaju ideje na održiv način te da iskuse biti pokretačima djelovanja solidarnosti. Mogli bi poslužiti i kao odskočna daska za daljnje sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti te bi mogli biti prvi korak u poticanju sudionika da se počnu baviti socijalnim poduzetništvom ili da sudjeluju kao volonteri u udrugama, nevladinim organizacijama, organizacijama mladih ili drugim tijelima koja djeluju u neprofitnom sektoru i sektorima povezanima sa solidarnošću i mladima te da osnuju svoje vlastite udruge. Potpora nakon angažmana bit će usmjerena na pružanje podrške mladima da ostanu angažirani i aktivni u sektoru solidarnosti, među ostalim sudjelovanjem u udrugama, zadrugama, socijalnim poduzećima, organizacijama mladih i društvenim centrima.

(15)

Volontiranje i projekti solidarnosti trebali bi pokrivati troškove sudionika koji proizlaze iz sudjelovanja u takvim aktivnostima solidarnosti, no ne bi im trebali osiguravati plaću ili ekonomsku korist.

(16)

Sudionici i organizacije sudionice trebali bi osjećati da pripadaju zajednici pojedinaca i subjektima koji su posvećeni jačanju solidarnosti diljem Europe i izvan nje. Istovremeno organizacijama sudionicama treba potpora kako bi pojačale svoje mogućnosti za pružanje visokokvalitetnih aktivnosti solidarnosti sve većem broju sudionika te kako bi privukle nove sudionike. Europske snage solidarnosti trebale bi podržavati aktivnosti umrežavanja usmjerene na jačanje kapaciteta za angažman mladih i organizacija sudionica u toj zajednici, na poticanje duha Europskih snaga solidarnosti te na poticanje razmjene korisnih praksi i iskustava u području solidarnosti, oslanjajući se, prema potrebi, također na iskustvo u području civilne zaštite. Aktivnosti umrežavanja trebale bi doprinijeti i podizanju svijesti o Europskim snagama solidarnosti među javnim i privatnim subjektima te prikupljanju povratnih informacija od sudionika i organizacija sudionica o provedbi Europskih snaga solidarnosti.

(17)

Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti osiguranju kvalitete aktivnosti solidarnosti i drugih mogućnosti koje se nude u okviru Europskih snaga solidarnosti, osobito na način da se sudionicima ponudi osposobljavanje i jezična podrška na internetu i izvan njega na način kojim se poštuje načelo višejezičnosti, osiguranje, administrativna potpora i potpora prije aktivnosti solidarnosti, nakon aktivnosti solidarnosti, ili oboje, kao i vrednovanje kompetencija stečenih tijekom njihovoga iskustva u okviru Europskih snaga solidarnosti. Te mjere potpore treba razvijati i pružati u suradnji s organizacijama mladih i drugim neprofitnim organizacijama te organizacijama civilnog društva kako bi se iskoristilo njihovo stručno znanje stečeno na terenu. Tim mjerama potpore u obzir bi se trebali uzeti i okruženje te priroda aktivnosti koje provode sudionici, uz posvećivanje posebne pozornosti svim potencijalnim rizicima.

(18)

Kako bi se zajamčio učinak aktivnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti na osobni, obrazovni, umjetnički, socijalni, građanski i profesionalni razvoj sudionika, kompetencije koje nastaju kao rezultat aktivnosti solidarnosti trebalo bi pravilno utvrditi i dokumentirati u skladu s nacionalnim okolnostima i specifičnostima, kako je preporučeno u Preporuci Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (6). U tu svrhu, trebalo bi prema potrebi poticati korištenje djelotvornih instrumenata za priznavanje neformalnog i informalnog učenja, na razini Unije i nacionalnoj razini, kao što su Youthpass i Europass.

(19)

Svaki javni ili privatni subjekt, uključujući međunarodne organizacije, organizacije civilnog društva, organizacije mladih i socijalna poduzeća, trebao bi se moći prijaviti za dobivanje oznake kvalitete. Trebalo bi uspostaviti odvojene oznake kvalitete za volontiranje te za stažiranje i zaposlenje kako bi se osigurala djelotvorna i trajna usklađenost organizacija sudionica s načelima i zahtjevima Europskih snaga solidarnosti u pogledu njihovih prava i odgovornosti tijekom svih faza iskustva u području solidarnosti. Dobivanje oznake kvalitete trebalo bi biti preduvjet za sudjelovanje, ali ne bi trebalo automatski voditi do financiranja u okviru Europskih snaga solidarnosti.

(20)

Organizacije sudionice mogu obavljati nekoliko funkcija unutar Europskih snaga solidarnosti. U funkciji domaćina provodit će aktivnosti povezane s primanjem sudionika, uključujući organizaciju aktivnosti i pružanje smjernica i potpore sudionicima tijekom provođenja aktivnosti solidarnosti, prema potrebi. U potpornoj funkciji provodit će aktivnosti povezane s upućivanjem i pripremom sudionika prije njihova polaska te tijekom i nakon aktivnosti solidarnosti, uključujući osposobljavanje sudionika i njihovo usmjeravanje u lokalne organizacije nakon završetka aktivnosti solidarnosti.

(21)

Resursni centri Europskih snaga solidarnosti trebali bi pomagati provedbenim tijelima, organizacijama sudionicama i sudionicima kako bi se poboljšala kvaliteta aktivnosti solidarnosti i njihova provedba te kako bi se poboljšalo utvrđivanje i vrednovanje kompetencija stečenih kroz aktivnosti solidarnosti, među ostalim i izdavanjem Youthpass certifikata.

(22)

Portal Europskih snaga solidarnosti trebao bi se neprestano razvijati kako bi se osigurao jednostavan pristup Europskim snagama solidarnosti i kako bi se osigurala jedinstvena kontaktna točka za zainteresirane pojedince i organizacije u pogledu, među ostalim, registracije, identifikacije, usklađivanja profila i mogućnosti, umrežavanja i virtualnih razmjena, osposobljavanja putem interneta, jezične podrške i svih ostalih oblika podrške prije aktivnosti solidarnosti, nakon aktivnosti solidarnosti ili oboje te drugih korisnih funkcija koje bi se mogle pojaviti u budućnosti.

(23)

Strukture zadužene za provedbu poduzet će potrebne mjere kako bi registriranim kandidatima bile ponuđene mogućnosti za volontiranje, stažiranje i zaposlenje u razumnom i relativno predvidljivom roku. Osim toga, uspostavit će se informativne i komunikacijske aktivnosti te aktivnosti umrežavanja kako bi se potaknulo sudjelovanje registriranih kandidata.

(24)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za razdoblje od 2018. do 2020. koja predstavlja ukupni proračun u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (7) za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(25)

Kako bi se osigurao kontinuitet aktivnosti koje su poduprte programima koji doprinose Europskim snagama solidarnosti, financijska potpora aktivnostima solidarnosti trebala bi biti90 %za volontiranje i projekte solidarnosti, s jedne strane, te 10 % za stažiranje ili zaposlenje ili oboje, s druge strane, uz udio od najviše 20 % za aktivnosti unutar zemlje.

(26)

Kako bi se maksimalno povećao učinak Europskih snaga solidarnosti, potrebno je donijeti odredbe kako bi se zemljama sudionicama omogućilo da učine dostupnima dodatna nacionalna, regionalna ili lokalna sredstva u skladu s pravilima Europskih snaga solidarnosti.

(27)

Kako bi se pojednostavnili zahtjevi za korisnike, potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavati jednokratne iznose, jedinične troškove i financiranje uz primjenu paušalne stope.

(28)

Države članice trebale bi moći sudjelovati u volontiranju, stažiranju, zaposlenju, projektima solidarnosti i aktivnostima umrežavanja. Osim toga, kao i u slučaju Europske volonterske službe, volontiranje, projekti solidarnosti i aktivnosti umrežavanja trebali bi biti otvoreni i za sudjelovanje drugih zemalja, uz posvećivanje posebne pažnje susjednim zemljama Unije. To bi se sudjelovanje po potrebi trebalo temeljiti na odobrenju dodatnih sredstava u skladu s postupcima koji se dogovaraju s predmetnim zemljama.

(29)

Sudjelovanje u Europskim snagama solidarnosti trebalo bi biti otvoreno mladima u dobi između 18 i 30 godina. Za sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti trebalo bi zahtijevati prethodnu registraciju na portalu Europskih snaga solidarnosti, koja je dostupna pojedincima u dobi između 17 i 30 godina.

(30)

Posebnu pozornost treba posvetiti osiguravanju da su aktivnosti koje se podupiru u okviru Europskih snaga solidarnosti dostupne svima mladima, osobito mladima s manje mogućnosti, kako je detaljnije opisano u strategiji za uključenost i raznovrsnost koja je razvijena i primijenjena u okviru programa Erasmus+ u području mladih. Stoga bi trebalo uspostaviti posebne mjere za promicanje socijalne uključenosti i sudjelovanja mladih u nepovoljnom položaju, kao što su primjereni formati aktivnosti solidarnosti i personalizirano usmjeravanje, te uzeti u obzir ograničenja koja nameću udaljenost najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i područja Unije, u skladu s Odlukom Vijeća 2013/755/EU (8). Slično tomu, zemlje sudionice trebale bi nastojati usvojiti sve odgovarajuće mjere za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka pravilnom funkcioniranju Europskih snaga solidarnosti. To uključuje rješavanje, kada je to moguće i ne dovodeći u pitanje schengensku pravnu stečevinu i zakonodavstvo Unije o ulasku i boravku državljana trećih zemalja, bilo kojih administrativnih problema koji stvaraju poteškoće u pogledu dobivanja viza i boravišnih dozvola.

(31)

Svaki subjekt koji želi podnijeti zahtjev za financiranje kako bi ponudio aktivnosti solidarnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti trebao bi kao preduvjet imati oznaku kvalitete, dobivenu na pristupačan i transparentan način. Taj se zahtjev ne bi trebao primjenjivati na fizičke osobe koje traže financijsku potporu u ime neformalne skupine sudionika za njihove projekte solidarnosti. Nadležna provedbena tijela trebala bi provoditi kontrole kvalitete kako bi se utvrdila sukladnost tih fizičkih osoba sa zahtjevima Europskih snaga solidarnosti.

(32)

Potrebe i očekivanja lokalnih zajednica trebali bi biti važan kriterij prilikom ocjenjivanja kvalitete projekata. U skladu s tim, trebalo bi utvrditi odgovarajuće pokazatelje.

(33)

Djelotvorno upravljanje uspješnošću, što uključuje praćenje i ocjenjivanje, zahtijeva osmišljavanje specifičnog, mjerljivog i ostvarivog niza kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja koji se mogu mjeriti tijekom vremena i koji odražavaju logiku intervencije.

(34)

Trebalo bi na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini osigurati učinkovito informiranje, promidžbu te obavješćivanje o mogućnostima i rezultatima aktivnosti podupiranih u okviru Europskih snaga solidarnosti. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti socijalnim poduzećima kako bi ih se potaklo da podupiru aktivnosti Europskih snaga solidarnosti. Aktivnosti informiranja, promidžbe i obavješćivanja trebale bi se, bez povećanja administrativnog opterećenja, oslanjati na sva provedbena tijela Europskih snaga solidarnosti, uključujući, prema potrebi, uz potporu drugih ključnih dionika.

(35)

Kako bi se bolje ostvarili ciljevi Europskih snaga solidarnosti, Komisija, države članice i nacionalne agencije trebale bi po mogućnosti usko surađivati u partnerstvu s nevladinim organizacijama, organizacijama mladih i lokalnim dionicima sa stručnim iskustvom u djelovanjima solidarnosti.

(36)

Kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba ove Uredbe, Europske snage solidarnosti trebale bi u najvećoj mogućoj mjeri primijeniti postojeće mehanizme upravljanja koji su već na snazi u sklopu programa Erasmus+. Provedbu Europskih snaga solidarnosti trebalo bi stoga povjeriti postojećim strukturama, kao što su Komisija, Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu te nacionalne agencije imenovane za upravljanje mjerama iz Poglavlja III. Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Jasni i detaljni postupci za sudionike i organizacije sudionice, za sve faze aktivnosti solidarnosti, uspostavit će se u odgovarajućim programskim dokumentima kao što su godišnji program rada i programski vodič. Komisija bi se trebala o provedbi Europskih snaga solidarnosti redovito savjetovati s ključnim dionicima, uključujući organizacije sudionice.

(37)

Kako bi se osigurala financijski stabilna provedba i pomno praćenje Europskih snaga solidarnosti na nacionalnoj razini, važno je koristiti se postojećim nacionalnim tijelima imenovanima za upravljanje mjerama iz Poglavlja III. Uredbe (EU) br. 1288/2013.

(38)

Nacionalna tijela, imenovana za upravljanje mjerama iz poglavlja III. Uredbe (EU) br. 1288/2013, trebala bi djelovati i kao nacionalna tijela za potrebe ove Uredbe. Time se, međutim, ne bi smjelo sprečavati imenovanje više od jednog nacionalnog tijela, u skladu s nacionalnim pravom i praksom, kako je predviđeno u članku 27. stavku 1. te Uredbe. Ako zemlja sudionica želi zamijeniti nacionalno tijelo tijekom trajanja Europskih snaga solidarnosti, trebao bi se primjenjivati postupak iz članka 27. stavka 2. te Uredbe.

(39)

Kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje i pravna sigurnost u svakoj zemlji sudionici, svako nacionalno tijelo trebalo bi imenovati neovisno revizorsko tijelo. Gdje je to izvedivo i kako bi se što više povećala učinkovitost, neovisno revizorsko tijelo može biti isto kao ono imenovano za mjere iz poglavlja III. Uredbe (EU) br. 1288/2013.

(40)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštiti proporcionalnim mjerama tijekom cjelokupnog cikla rashoda, što uključuje sprječavanje, otkrivanjem i istraživanjem nepravilnosti, povratom izgubljenih, neopravdano plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava, te, prema potrebi, određivanjem sankcija.

(41)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(42)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Europske unije (11) Komisija bi trebala donijeti radne programe i o tome obavijestiti Europski parlament i Vijeće. U radnom programu trebale bi se utvrditi mjere potrebne za njihovu provedbu u skladu s općim i posebnim ciljevima Europskih snaga solidarnosti, kriteriji za odabir i dodjelu bespovratnih sredstava, kao i svi ostali elementi koji se zahtijevaju. Radni programi i sve njihove izmjene trebali bi se donijeti provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja.

(43)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest uspostavu Europskih snaga solidarnosti, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(44)

Iz razloga učinkovitosti i djelotvornosti Komisiji bi u provedbi ove Uredbe trebao pomagati i odbor osnovan u skladu s Uredbom (EU) br. 1288/2013. U pogledu Europskih snaga solidarnosti taj bi se odbor trebao sastati u posebnom sastavu te bi trebalo prilagoditi njegov mandat kako bi ispunio tu novu ulogu. Zemlje sudionice trebale bi imenovati relevantne predstavnike na tim sastancima uzimajući u obzir predmet, svrhu, ciljeve i djelovanja Europskih snaga solidarnosti.

(45)

Uredbu (EU) br. 1288/2013 trebalo bi izmijeniti kako bi se uzele u obzir promjene u Europskoj volonterskoj službi koje proizlaze iz volontiranja na temelju ove Uredbe.

(46)

Financijska omotnica Europskih snaga solidarnosti iz naslova 1.a Višegodišnjeg financijskog okvira temelji se i na sredstvima preraspodijeljenima iz programa Erasmus+. Ta bi sredstva trebala proizlaziti isključivo iz odobrenih sredstava namijenjenih financiranju aktivnosti Europske volonterske službe koje bi bile obuhvaćene volontiranjem na temelju ove Uredbe.

(47)

Financijsku omotnicu Europskih snaga solidarnosti iz naslova 1.a Višegodišnjeg financijskog okvira trebalo bi dopuniti i financijskim doprinosima iz drugih programa i naslova, što zahtjeva izmjenu Uredbe (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12) kao i Odluke br. 1313/2013/EU (13) Europskog parlamenta i Vijeća.

(48)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati od dana njezinog stupanja na snagu. Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih ovom Uredbom, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.   Ovom se Uredbom utvrđuje pravni okvir za Europske snage solidarnosti, kojima se potiče sudjelovanje mladih i organizacija u pristupačnim i visokokvalitetnim aktivnostima solidarnosti s ciljem doprinošenja jačanju kohezije, solidarnosti i demokracije u Europi, uz posebno nastojanje da se promiče socijalna uključenost.

2.   Europske snage solidarnosti nastoje ostvariti svoje ciljeve putem aktivnosti solidarnosti i mjerama u pogledu kvalitete i potpore. Aktivnosti solidarnosti provode se u skladu s posebnim zahtjevima utvrđenima za svaku vrstu aktivnosti solidarnosti koja se provodi u okviru Europskih snaga solidarnosti te u skladu s primjenjivim regulatornim okvirima u zemljama sudionicama.

3.   Europske snage solidarnosti podupiru aktivnosti solidarnosti koje predstavljaju jasnu europsku dodanu vrijednost zbog:

(a)

svojeg transnacionalnog karaktera, osobito s obzirom na mobilnost u svrhu učenja i suradnju;

(b)

svoje sposobnosti da nadopune druge programe i politike na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini;

(c)

svoje europske dimenzije u pogledu tema, ciljeva, pristupa, očekivanih ishoda i drugih aspekata tih aktivnosti solidarnosti;

(d)

svojeg pristupa u pogledu uključivanja mladih različita porijekla;

(e)

svojeg doprinosa djelotvornoj uporabi instrumenata Unije za transparentnost i priznavanje.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„aktivnost solidarnosti” znači visokokvalitetna privremena aktivnost koja ne utječe negativno na funkcioniranje tržišta rada; kojom se odgovara na važne društvene izazove u korist zajednice ili društva u cjelini i tako doprinosi ostvarivanju ciljeva Europskih snaga solidarnosti; koja može imati oblik volontiranja, stažiranja, zaposlenja, projekata solidarnosti i aktivnosti umrežavanja u različitim područjima; kojom se osigurava europska dodana vrijednost i usklađenost sa zdravstvenim i sigurnosnim propisima, koja uključuje izraženu dimenziju učenja i osposobljavanja putem odgovarajućih aktivnosti koje se mogu ponuditi sudionicima prije, tijekom i nakon aktivnosti; koje se može provoditi u širokom rasponu područja, kao što su na primjer zaštita okoliša, ublažavanje klimatskih promjena i veća socijalna uključenost, međutim, koja ne uključuje aktivnosti koje su dio kurikuluma u formalnom obrazovanju, sustavima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i aktivnosti odgovora na hitne situacije;

2.

„registrirani kandidat” znači pojedinac u dobi između 17 i 30 godina, koji zakonito boravi u zemlji sudionici i koji se registrirao na portalu Europskih snaga solidarnosti za potrebe izražavanja interesa za sudjelovanje u aktivnosti solidarnosti, ali koji još ne sudjeluje u aktivnosti solidarnosti;

3.

„sudionik” znači pojedinac u dobi između 18 i 30 godina, koji zakonito boravi u zemlji sudionici, registrirao se na portalu Europskih snaga solidarnosti i sudjeluje u aktivnosti solidarnosti;

4.

„mladi s manje mogućnosti” znači pojedinci u dobi između 18 do i 30 godina kojima je potrebna dodatna potpora zbog činjenice da su u nepovoljnom položaja u usporedbi s vršnjacima zbog raznih zapreka, primjerice invaliditeta, zdravstvenih problema, obrazovnih poteškoća, kulturnih razlika te ekonomskih, društvenih i geografskih prepreka, uključujući mlade iz marginaliziranih zajednica ili mlade kojima prijeti opasnost od diskriminacije na temelju jednog od razloga utvrđenih u članku 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima;

5.

„organizacija sudionica” znači svaki javni ili privatni subjekt, bez obzira jesu li profitni ili neprofitni, lokalni, regionalni, nacionalni ili međunarodni, kojem je dodijeljena oznaka kvalitete, bilo u funkciji domaćina ili u potpornoj funkciji, uključujući funkciju pošiljatelja, ili oboje, kojom se osigurava da je taj subjekt sposoban provoditi aktivnosti solidarnosti u skladu s ciljevima Europskih snaga solidarnosti, te koji sudioniku nudi mogućnost volontiranja, stažiranja ili zaposlenja ili provodi i podupire druge aktivnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti;

6.

„volontiranje” znači aktivnost solidarnosti, koja se odvija u obliku neplaćene volonterske aktivnosti u razdoblju od najviše 12 mjeseci; kojom se mladima pruža prilika da doprinesu svakodnevnom radu organizacija aktivnih u području solidarnosti, na krajnju dobrobit zajednica u okviru kojih se odvijaju te aktivnosti; koja se provodi u zemlji koja nije zemlja boravišta sudionika (prekogranično) ili u zemlji boravišta sudionika (unutar zemlje); kojom se ne zamjenjuju stažiranja ili zaposlenja, se stoga ni u kojem slučaju ne izjednačuje sa zaposlenjem, te koja se temelji na pisanom ugovoru o volontiranju;

7.

„aktivnosti volonterskih timova” znači volontiranje kojim se timovima sudionika iz različitih zemalja sudionica omogućuje da zajedno volontiraju u razdoblju od dva tjedna do dva mjeseca i kojima se osobito doprinosi uključivanju mladih s manje mogućnosti u Europske snage solidarnosti ili se ono može opravdati zbog svojih posebnih ciljeva, ili oboje;

8.

„stažiranje” znači aktivnost solidarnosti, u obliku radne prakse u razdoblju između dva mjeseca i šest mjeseci, s mogućnošću jednokratnog produljenja i u maksimalnom trajanju od dvanaest mjeseci u istoj organizaciji sudionici; koju nudi i plaća organizacija sudionica koja je domaćin sudioniku, bilo u zemlji koja nije zemlja boravišta sudionika (prekogranično) bilo u zemlji boravišta sudionika (unutar zemlje);koje uključuje komponentu učenja i komponentu osposobljavanja, kako bi sudionik stekao relevantno iskustvo u cilju razvijanja kompetencija korisnih za svoj osobni, obrazovni, socijalni, građanski i profesionalni razvoj; koje se temelji na pisanom ugovoru o stažiranju sklopljenom na početku stažiranja u skladu s primjenjivim regulatornim okvirom zemlje u kojoj se stažiranje obavlja, u kojem se po potrebi navode obrazovni ciljevi, radni uvjeti i trajanje stažiranja, naknada sudioniku te prava i obveze stranaka te se uzimaju u obzir načela iz kvalitativnog okvira za pripravništvo te kojim se ne zamjenjuje zaposlenje;

9.

„zaposlenje” znači aktivnost solidarnosti koja se obavlja u razdoblju između tri mjeseca i dvanaest mjeseci, koju plaća organizacija sudionica koja zapošljava sudionika, bilo u zemlji koja nije zemlja boravišta sudionika (prekogranično) bilo u zemlji boravišta sudionika (unutar zemlje). Financijska potpora organizacijama koje nude zaposlenja ne premašuje 12 mjeseci kada je trajanje ugovora o radu dulje od 12 mjeseci. Takva zaposlenja trebala bi uključivati komponentu učenja i komponentu osposobljavanja te bi se trebala temeljiti na pisanom ugovoru o radu kojim se poštuju svi uvjeti rada definirani nacionalnim pravom ili primjenjivim kolektivnim ugovorima zemlje u kojoj se odvija zaposlenje.

10.

„projekt solidarnosti” znači neplaćena aktivnost solidarnosti unutar zemlje koja se obavlja u razdoblju između dva mjeseca i dvanaest mjeseci, koju pokreće i provodi skupina od po najmanje pet sudionika u cilju suočavanja s ključnim izazovima u svojim zajednicama, uz pružanje jasne europske dodane vrijednosti, i kojom se ne zamjenjuje stažiranje ili zaposlenje;

11.

„aktivnosti umrežavanja” znači aktivnosti unutar zemlje ili prekogranične aktivnosti usmjerene na jačanje kapaciteta organizacije sudionika za pružanje kvalitetnih projekata sve većem broju sudionika, privlačenje novih sudionika, uključujući i mlade i organizacije, te pružanje prilika za davanje informacija o aktivnostima solidarnosti, kojom se također može doprinijeti i razmjeni iskustava i jačanju osjećaja pripadnosti među sudionicima i organizacijama sudionicima te tako poduprijeti širi pozitivan učinak Europskih snaga solidarnosti;

12.

„oznaka kvalitete” znači certifikat dodijeljen organizaciji koja je voljna pružiti aktivnosti solidarnosti, bilo u funkciji domaćina ili u potpornoj funkciji, među ostalim i u funkciji pošiljatelja, ili oboje, kojom se jamči da organizacija može osigurati kvalitetu aktivnosti solidarnosti u skladu s načelima i ciljevima Europskih snaga solidarnosti, te koja se dodjeljuje u skladu s različitim posebnim zahtjevima ovisno o vrsti aktivnosti solidarnosti i funkciji organizacije;

13.

„resursni centri Europskih snaga solidarnosti” znači dodatne funkcije koje izvršavaju imenovane nacionalne agencije za potporu razvoju, provedbi i kvaliteti djelovanja u okviru Europskih snaga solidarnosti te za utvrđivanje kompetencija koje sudionici stječu tijekom aktivnosti solidarnosti, uključujući i povezane aktivnosti osposobljavanja;

14.

„portal Europskih snaga solidarnosti” znači interaktivni internetski alat, na svim službenim jezicima Unije, kojim upravlja Komisija i koji pruža odgovarajuće internetske usluge za podupiranje kvalitetne provedbe Europskih snaga solidarnosti i nadopunjuje aktivnosti organizacija sudionica, uključujući pružanje informacija o Europskim snagama solidarnosti, registraciju sudionika, pretraživanje sudionika, oglašavanje i pretraživanje aktivnosti solidarnosti, pretraživanje potencijalnih partnera na projektima, podupiranje uspostave kontakata i ponuda aktivnosti solidarnosti, osposobljavanje, komunikaciju i aktivnosti umrežavanja, informiranje i obavješćivanje o mogućnostima, pružanje mehanizma za povratne informacije o kvaliteti aktivnosti solidarnosti te druga relevantna događanja povezana s Europskim snagama solidarnosti;

15.

„alati Unije za transparentnost i priznavanje” znači instrumenti koji pomažu dionicima da razumiju, cijene i, prema potrebi, priznaju ishode neformalnog i informalnog učenja diljem Unije.

Članak 3.

Opći cilj

Opći je cilj Europskih snaga solidarnosti promicati solidarnost kao vrijednost, prvenstveno putem volontiranja, i povećati sudjelovanje mladih i organizacija u pristupačnim i visokokvalitetnim aktivnostima solidarnosti kao sredstvu za doprinos jačanju kohezije, solidarnosti, demokracije i građanstva u Europi, istodobno odgovarajući na društvene izazove i jačajući zajednice, uz poseban napor u području promicanja socijalne uključenosti. Na taj se način doprinosi i europskoj suradnji relevantnoj za mlade.

Članak 4.

Posebni ciljevi

Europske snage solidarnosti nastoje ostvariti sljedeće posebne ciljeve:

(a)

pružiti mladima, uz potporu organizacija sudionica, lako dostupne mogućnosti sudjelovanja u aktivnostima solidarnosti kojima se ostvaruje pozitivna društvena promjena, uz istodobno poboljšanje njihovih vještina i kompetencija za osobni, obrazovni, društveni, građanski i profesionalni razvoj te njihova aktivnog građanstva, zapošljivosti i prijelaza na tržište rada, uključujući podršku mobilnosti mladih volontera, stažista i radnika;

(b)

osigurati da aktivnosti solidarnosti koje se nude sudionicima budu visokokvalitetne i na odgovarajući način vrednovane te da se njima poštuju načela Europskih snaga solidarnosti iz članka 13. stavka 2.;

(c)

osigurati ulaganje posebnih napora u promicanje socijalne uključenosti i jednakih mogućnosti, posebno u cilju sudjelovanja mladih s manje mogućnosti, putem niza posebnih mjera kao što su primjereni formati aktivnosti solidarnosti i personalizirana potpora;

(d)

doprinositi europskoj suradnji koja je relevantna za mlade te podizati razinu svijesti o njezinu pozitivnom učinku.

Članak 5.

Usklađenost i komplementarnost mjera Unije

1.   Djelovanja Europskih snaga solidarnosti moraju biti usklađena i komplementarna s odgovarajućim politikama, programima i instrumentima na razini Unije, kao i postojećim mrežama na razini Unije koje su relevantne za aktivnosti Europskih snaga solidarnosti.

2.   Djelovanja Europskih snaga solidarnosti moraju biti usklađena i komplementarna i s odgovarajućim nacionalnim politikama, programima i instrumentima u zemljama sudionicama. U tu svrhu, Komisija, nacionalna tijela i nacionalne agencije razmjenjuju informacije o postojećim nacionalnim programima i prioritetima u vezi sa solidarnošću i mladima, s jedne strane, te mjerama u okviru Europskih snaga solidarnosti, s druge strane, s ciljem nadogradnje na odgovarajuće dobre prakse i postizanja učinkovitosti i djelotvornosti.

3.   Drugi programi Unije mogu isto tako pridonijeti ciljevima Europskih snaga solidarnosti, podupiranjem aktivnosti obuhvaćenih njihovim područjem djelovanja. Taj se doprinos financira u skladu s njihovim odgovarajućim temeljnim aktima.

POGLAVLJE II.

DJELOVANJA EUROPSKIH SNAGA SOLIDARNOSTI

Članak 6.

Djelovanja Europskih snaga solidarnosti

Europske snage solidarnosti nastojat će ostvariti svoje ciljeve sljedećim vrstama djelovanja:

(a)

volontiranjem;

(b)

stažiranjem, zaposlenjem;

(c)

projektima solidarnosti i aktivnostima umrežavanja; i

(d)

djelovanjima u pogledu kvalitete i potpore.

Članak 7.

Aktivnosti solidarnosti

1.   Djelovanjima iz članka 6. točaka (a), (b) i (c) podupiru se aktivnosti solidarnosti u obliku:

(a)

volontiranja, stažiranja i zaposlenja, uključujući i individualne prekogranične aktivnosti i aktivnosti unutar zemlje. U pogledu volontiranja podupiru se i aktivnosti koje uključuju skupine sudionika iz različitih zemalja sudionica;

(b)

projekti solidarnosti na inicijativu sudionika;

(c)

aktivnosti umrežavanja za sudionike i organizacije sudionice.

2.   Volontiranje u sklopu Europske volonterske službe nastavlja se odvijati i u skladu s Uredbom (EU) br. 1288/2013 i na temelju ove Uredbe, prema potrebi. Upućivanja na Europsku volontersku službu u pravnim aktima Unije, posebice u Direktivi 2016/801 (14), tumače se na način da uključuju volontiranje i na temelju Uredbe 1288/2013 i na temelju ove Uredbe.

Članak 8.

Mjere u pogledu kvalitete i potpore

Djelovanjima iz članka 6. točke (d) podupiru se:

(a)

mjere usmjerene na osiguravanje kvalitete i pristupačnosti volontiranja, stažiranja, zaposlenja ili projekata solidarnosti te jednakih mogućnosti za sve mlade diljem zemalja sudionica, uključujući osposobljavanje na internetu i izvan njega, jezičnu potporu, administrativnu potporu za sudionike i organizacije sudionice, dopunsko osiguranje, potporu prije i po potrebi nakon aktivnosti solidarnosti, kao i daljnje korištenje Youthpassa kojim se utvrđuju i dokumentiraju kompetencije stečene tijekom aktivnosti solidarnosti;

(b)

razvoj i održavanje odvojenih oznaka kvalitete za subjekte koji su spremni osigurati ili volontiranje ili stažiranje i zaposlenje za Europske snage solidarnosti kako bi se osigurala usklađenost s načelima i zahtjevima Europskih snaga solidarnosti;

(c)

aktivnosti resursnih centara Europskih snaga solidarnosti za podršku i poboljšanje kvalitete provedbe djelovanja Europskih snaga solidarnosti i poboljšanje vrednovanja njihovih rezultata;

(d)

uspostava, održavanje i ažuriranje portala Europskih snaga solidarnosti i drugih odgovarajućih internetskih usluga te odgovarajućih sustava informatičke potpore i internetskih alata, uzimajući u obzir potrebu za prevladavanjem digitalnog jaza.

POGLAVLJE III.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 9.

Proračun

1.   Ukupan proračun za provedbu Europskih snaga solidarnosti utvrđuje se u iznosu od 375 600 000 EUR u tekućim cijenama za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020.

2.   Financijska potpora za aktivnosti solidarnosti iz članka 7. stavka 1. točaka (a) i (b) iznosi okvirno 90 % za volontiranje i projekte solidarnosti te 10o% ili za stažiranje ili zaposlenje ili oboje, uz maksimalan iznos od 20 % za aktivnosti unutar zemlje.

3.   Financijska sredstva mogu pokrivati i izdatke koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje su potrebne za upravljanje Europskim snagama solidarnosti i ostvarivanje njihovih ciljeva, posebno za studije, sastanke stručnjaka, mjere informiranja i komuniciranja, troškove vezane uz uspostavu, održavanje i ažuriranje portala Europskih snaga solidarnosti i odgovarajućih sustava informatičke potpore te sve druge troškove tehničke i administrativne pomoći Komisije za upravljanje Europskim snagama solidarnosti.

4.   Odobrena sredstva mogu se po potrebi unijeti u proračun nakon 2020. za pokrivanje sličnih troškova, kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja još ne budu dovršena do 31. prosinca 2020.

5.   Zemlja sudionica može korisnicima staviti na raspolaganje nacionalna sredstva kojima se upravlja u skladu s pravilima Europskih snaga solidarnosti i u tu se svrhu koristiti decentraliziranim strukturama Europskih snaga solidarnosti, tako dugo dok zemlja sudionica osigurava komplementarno razmjerno financiranje tih struktura.

Članak 10.

Oblici financiranja od strane Unije

1.   Financiranje Europskih snaga solidarnosti može se osigurati u jednom obliku ili više njih koji su predviđeni Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046, a posebno u obliku bespovratnih sredstava, javne nabave i nagrada.

2.   Kako bi se pojednostavnili zahtjevi za korisnike, u najvećoj mogućoj mjeri koriste se jednokratni iznosi, jedinični troškovi i financiranje uz primjenu paušalne stope.

3.   Komisija može provesti Europske snage solidarnosti neizravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

POGLAVLJE IV.

SUDJELOVANJE U EUROPSKIM SNAGAMA SOLIDARNOSTI

Članak 11.

Zemlje sudionice

1.   Sudjelovanje u Europskim snagama solidarnosti otvoreno je za sljedeće zemlje („zemlje sudionice”):

(a)

volontiranje, stažiranje, zaposlenje, projekti solidarnosti i aktivnosti umrežavanja. otvoreni su za sudjelovanje državama članicama;

(b)

volontiranje, projekti solidarnosti i aktivnosti umrežavanja također su otvoreni za sudjelovanje:

i.

zemljama pristupnicama, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima koji ostvaruju korist od pretpristupne strategije, u skladu s općim načelima i općim uvjetima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije utvrđenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima, odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim sporazumima;

ii.

onim zemljama članicama EFTA-e koje su stranke Sporazuma o EGP-u, u skladu s odredbama tog Sporazuma;

iii.

Švicarskoj Konfederaciji, na temelju bilateralnog sporazuma koji se treba sklopiti s tom zemljom;

iv.

onim zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva koje su sklopile sporazume s Unijom kojima se predviđa mogućnost njihova sudjelovanja u programima Unije, podložno sklapanju bilateralnog sporazuma s Unijom o uvjetima njihova sudjelovanja u Europskim snagama solidarnosti.

2.   Zemlje iz stavka 1. točke (b) podliježu svim obvezama te ispunjavaju sve zadatke utvrđene ovom Uredbom koji se odnose na države članice.

3.   Europske snage solidarnosti podupiru suradnju sa zemljama partnerima, posebice sa zemljama europskog susjedstva, u aktivnostima kako su navedene u članku 2. stavcima 6. i 11.

Članak 12.

Sudjelovanje pojedinaca

1.   Mladi u dobi između 17 i 30 godina koje su voljni sudjelovati u Europskim snagama solidarnosti registriraju se na portalu Europskih snaga solidarnosti ili primaju podršku da to učine. Međutim, u trenutku početka volontiranja, stažiranja, zaposlenja ili projekta solidarnosti mlada osoba mora imati najmanje 18 godina, te ne smije biti starija od 30.

2.   Pri provedbi ove Uredbe Komisija, države članice i druge zemlje sudionice osiguravaju poduzimanje specifičnih i djelotvornih mjera za promicanje socijalne uključenosti i jednakih uvjeta u pogledu pristupa, posebno u pogledu sudjelovanja mladih s manje mogućnosti.

Članak 13.

Organizacije sudionice

1.   Europske snage solidarnosti otvorene su za sudjelovanje javnih ili privatnih subjekata, bez obzira jesu li neprofitni ili profitni, uz uvjet da nude aktivnosti koje odgovaraju definiciji aktivnosti solidarnosti iz ove Uredbe i da im je dodijeljena oznaka kvalitete. U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046, bespovratna sredstva nemaju ni svrhu ni učinak ostvarivanja dobiti.

2.   Zahtjev subjekta da postane organizacija sudionica ocjenjuje nadležno provedbeno tijelo Europskih snaga solidarnosti na osnovi načela jednakog postupanja, jednakih mogućnosti i nediskriminacije, izbjegavanja zamjene zaposlenja, pružanja visokokvalitetnih aktivnosti s dimenzijom učenja usmjerenom na osobni, društveno-obrazovni i profesionalni razvoj, adekvatnih aranžmana u području osposobljavanja, rada i volontiranja, sigurnog i dostojanstvenog okruženja i uvjeta te „načela neprofitnosti” u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046. Primjenom navedenih načela osigurava se da su aktivnosti organizacija sudionica u skladu sa zahtjevima Europskih snaga solidarnosti. Oznaka kvalitete dodjeljuje se samo organizacijama koje se obvežu na poštovanje tih načela. Stvarno poštovanje načela kontrolirat će se u skladu s člancima 22. i 23 ove Uredbe. Svaki subjekt koji značajno promijeni svoje aktivnosti o tome obavještava nadležno provedbeno tijelo zbog ponovne ocjene. Postupak dodjele oznake kvalitete za volontiranje razlikuje se od postupka u pogledu zaposlenja i stažiranja.

3.   Kao rezultat ocjene subjektu se može dodijeliti oznaka kvalitete. Dobivena oznaka povremeno se ponovno ocjenjuje te se može i opozvati. Ako se oznaka kvalitete opozove, ona se može ponovno dodijeliti nakon predaje novog zahtjeva i dodatnog ocjenjivanja.

4.   Svakom subjektu koji je dobio oznaku kvalitete daje se pristup portalu Europskih snaga solidarnosti bilo u funkciji domaćina ili u potpornoj funkciji, ili oboje, i može davati ponude registriranim kandidatima.

5.   Oznaka kvalitete ne vodi automatski do financiranja u okviru Europskih snaga solidarnosti.

6.   Aktivnosti solidarnosti i s njima povezane mjere u pogledu kvalitete i potpore koje nudi organizacija sudionica mogu se financirati u okviru Europskih snaga solidarnosti ili nekog drugog programa Unije koji samostalno doprinosi ciljevima Europskih snaga solidarnosti i poštuje njihove zahtjeve ili iz drugih izvora financiranja koji ne ovise o proračunu Unije.

Članak 14.

Pristup financiranju Europskih snaga solidarnosti

Svaki javni ili privatni subjekt s poslovnim nastanom u zemlji sudionici koji provodi aktivnosti solidarnosti u zemljama sudionicama može se prijaviti za financiranje u okviru Europskih snaga solidarnosti. U slučaju aktivnosti iz članka 7. stavka 1. točke (a), organizacija sudionica mora dobiti oznaku kvalitete kao preduvjet za financiranje u okviru Europskih snaga solidarnosti. Kad je riječ o projektima solidarnosti iz članka 7. stavka 1. točke (b), i fizičke osobe mogu se prijaviti za financiranje u ime neformalnih skupina sudionika.

POGLAVLJE V.

USPJEŠNOST, REZULTATI I ŠIRENJE INFORMACIJA

Članak 15.

Praćenje i evaluacija uspješnosti i rezultata

1.   Komisija u suradnji s nacionalnim tijelima i nacionalnim agencijama u zemljama sudionicama, te uz sudjelovanje organizacija sudionica, kao i europskih i nacionalnih dionika poput organizacija mladih, redovito i efektivno prati rad Europskih snaga solidarnosti u postizanju njihovih ciljeva. Komisija se redovito savjetuje s ključnim dionicima, uključujući organizacije sudionice, o provedbi Europskih snaga solidarnosti.

2.   Na temelju minimalnog okvira pokazatelja utvrđenog u Prilogu, najkasnije do 6. travnja 2019, Komisija u suradnji s državama članicama uspostavlja, putem provedbenih akata, detaljan program za praćenje ostvarenja, rezultata i učinaka Europskih snaga solidarnosti., Taj detaljni program uključuje prošireni skup kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja u tu svrhu, kao i raspored i metodologiju takvog praćenja. Ti provedbeni akti donese se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.

3.   Komisija do 2020. objavljuje izvješće o ostvarenom napretku u pogledu postizanja ciljeva Europskih snaga solidarnosti.

4.   Do 6. listopada 2022, Komisija provodi neovisnu evaluaciju ove Uredbe kako bi se procijenili učinkovitost, djelotvornost i učinak programa s obzirom na ciljeve programa te glavne zaključke izlaže u izvješću Europskom parlamentu, Vijeću, Odboru regija i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, uključujući preporuke koje se odnose na budućnost programa. Kao dio evaluacije, Komisija osigurava redovito savjetovanje sa svim relevantnim dionicima, između ostalog i sa sudionicima, organizacijama sudionicama i dotičnim lokalnim zajednicama, prema potrebi. Rezultati evaluacije uzimaju se u obzir pri izradi budućih programa i prijedloga za raspodjelu resursa.

Članak 16.

Komunikacija i širenje informacija

1.   Komisija u suradnji s nacionalnim tijelima i nacionalnim agencijama u zemljama sudionicama te relevantnim mrežama na razini Unije osigurava širenje informacija, promidžbu i praćenje svih mjera koje se podupiru u okviru Europskih snaga solidarnosti.

2.   Nacionalne agencije iz članka 20. razvijaju politike u pogledu učinkovitog informiranja. Takve politike također su usmjerene na mlade s manje mogućnosti, uključujući one u udaljenim područjima, te širenja i iskorištavanja rezultata aktivnosti podupiranih u okviru mjera kojima upravljaju, uz sudjelovanje organizacija mladih i specijaliziranih službi za informiranje mladih, prema potrebi.

3.   Komunikacijske aktivnosti pridonose i institucionalnoj komunikaciji o političkim prioritetima Unije ako su povezane s općim ciljem ove Uredbe te ako Uniji donose dodanu vrijednost i vidljivost.

4.   Organizacije sudionice koriste se zaštićenim imenom „Europske snage solidarnosti” u svrhu komunikacije i širenja informacija u pogledu Europskih snaga solidarnosti.

POGLAVLJE VI.

SUSTAV UPRAVLJANJA I REVIZIJE

Članak 17.

Provedbena tijela

Ovu Uredbu na dosljedan način provode:

(a)

Komisija na razini Unije;

(b)

nacionalne agencije na nacionalnoj razini u zemljama sudionicama.

Članak 18.

Nacionalno tijelo

U svakoj zemlji koja sudjeluje u Europskim snagama solidarnosti nacionalna tijela imenovana za upravljanje mjerama iz poglavlja III. Uredbe (EU) br. 1288/2013 djeluju i kao nacionalna tijela za potrebe Europskih snaga solidarnosti. Članak 27. stavci 1., 3., 8., 9. i stavci od 11.do 16. te Uredbe po analogiji se primjenjuju na Europske snage solidarnosti.

Članak 19.

Neovisno revizorsko tijelo

1.   Nacionalno tijelo imenuje neovisno revizorsko tijelo. Neovisno revizorsko tijelo izdaje revizorsko mišljenje o godišnjoj izjavi o upravljanju iz članka 155. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

2.   Neovisno revizorsko tijelo:

(a)

mora imati potrebnu profesionalnu sposobnost za provođenje revizije u javnom sektoru;

(b)

osigurava da njegove revizije uzimaju u obzir međunarodno prihvaćene revizijske standarde;

(c)

ne smije biti u položaju sukoba interesa u odnosu na pravni subjekt kojeg je nacionalna agencija iz članka 20. dijelom te mora biti funkcionalno neovisno u odnosu na pravni subjekt kojeg je nacionalna agencija dijelom.

3.   Neovisno revizorsko tijelo pruža Komisiji i njezinim predstavnicima te Revizorskom sudu puni uvid u svu dokumentaciju i izvješća na kojima se temelji revizorsko mišljenje koje izdaje u vezi s godišnjom izjavom nacionalne agencije o upravljanju.

Članak 20.

Nacionalna agencija

1.   U svakoj zemlji koja sudjeluje u Europskim snagama solidarnosti nacionalne agencije imenovane za upravljanje mjerama iz poglavlja III. Uredbe (EU) br. 1288/2013 u svojim zemljama djeluju i kao nacionalne agencije u okviru Europskih snaga solidarnosti.

Članak 28. stavci 1. i 2. te stavci od 5.do 8. Uredbe (EU) br. 1288/2013 po analogiji primjenjuju se na Europske snage solidarnosti.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 28. stavak 3. Uredbe (EU) br. 1288/2013 nacionalna agencija nadležna je i za upravljanje svim fazama cjelokupnog projekta u pogledu onih mjera Europskih snaga solidarnosti koje su navedene u provedbenim aktima iz članka 24. ove Uredbe, u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) podtočkama v. i vi. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

Članak 21.

Europska komisija

1.   Pravila koja se primjenjuju na odnos između Komisije i nacionalne agencije utvrđuju se, u skladu s pravilima iz članka 28. Uredbe (EU) br. 1288/2013, u pisanom dokumentu. Taj dokument:

(a)

određuje standarde unutarnje kontrole za nacionalne agencije i pravila upravljanja sredstvima Unije za dodjelu bespovratnih sredstava od strane nacionalnih agencija;

(b)

uključuje program rada nacionalne agencije koji sadržava upravljačke zadaće nacionalne agencije kojoj je dodijeljena pomoć Unije;

(c)

određuje obveze nacionalne agencije u vezi s izvješćivanjem.

2.   Komisija nacionalnoj agenciji svake godine stavlja na raspolaganje sljedeća sredstva:

(a)

sredstva za dodjelu bespovratnih sredstava u predmetnoj zemlji sudionici za mjere Europskih snaga solidarnosti kojima upravlja nacionalna agencija;

(b)

financijski doprinos za podršku upravljačkim zadaćama nacionalne agencije definiranima u skladu s člankom 29. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1288/2013.

3.   Komisija utvrđuje zahtjeve za program rada nacionalne agencije. Sve dok formalno ne odobri program rada nacionalne agencije, Komisija nacionalnoj agenciji ne stavlja na raspolaganje sredstva namijenjena Europskim snagama solidarnosti, uzimajući u obzir načela kako su utvrđena u članku 5. stavku 2. i članku 24.

4.   Na temelju zahtjeva o sukladnosti koji se odnose na nacionalne agencije iz članka 27. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1288/2013 Komisija preispituje nacionalne sustave upravljanja i kontrole, izjavu nacionalne agencije o upravljanju i mišljenje neovisnog revizorskog tijela o toj izjavi, uzimajući u obzir informacije koje dostavlja nacionalno tijelo o svojim aktivnostima praćenja i nadzora u pogledu Europskih snaga solidarnosti.

5.   Nakon procjene godišnje izjave o upravljanju i mišljenja neovisnog revizorskog tijela o toj izjavi, Komisija svoj stav i zapažanja iznosi nacionalnoj agenciji i nacionalnom tijelu.

6.   U slučaju da Komisija ne može prihvatiti godišnju izjavu o upravljanju ili neovisno revizorsko mišljenje o toj izjavi, ili u slučaju da nacionalna agencija ne provede zapažanja Komisije na zadovoljavajući način, Komisija može provesti bilo koje mjere predostrožnosti ili korektivne mjere koje su potrebne za očuvanje financijskih interesa Unije u skladu s člankom 131. stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

7.   Komisija organizira redovite sastanke i osposobljavanja s mrežom nacionalnih agencija i za nju, kako bi osigurala dosljednu provedbu Europskih snaga solidarnosti u svim zemljama sudionicama. Komisija se redovito savjetuje s ključnim dionicima, uključujući organizacijama sudionicama, o provedbi Europskih snaga solidarnosti.

POGLAVLJE VII.

SUSTAV KONTROLE

Članak 22.

Načela sustava kontrole

1.   Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, dok se provode djelovanja koja se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim kontrolama i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno plaćenih iznosa te, po potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2.   Komisija je nadležna za nadzorne kontrole u pogledu mjera Europskih snaga solidarnosti kojima upravljaju nacionalne agencije. Ona postavlja minimalne zahtjeve za kontrole koje provode nacionalna agencija i neovisno revizorsko tijelo.

3.   Nacionalne agencije nadležne su za primarne kontrole korisnika bespovratnih sredstava za mjere Europskih snaga solidarnosti koje su im povjerene. Te su kontrole razmjerne i primjerene te se njima razumno jamči da se dodijeljena bespovratna sredstva koriste za ono za što su bila namijenjena i u skladu s primjenjivim pravilima Unije.

4.   U pogledu sredstava koja su prenesena na nacionalne agencije, Komisija osigurava koordinaciju svojih kontrola s nacionalnim tijelima i nacionalnim agencijama, na temelju načela jedinstvene revizije te analize koja se temelji na rizicima. Ovaj stavak ne primjenjuje se na istrage koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

Članak 23.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.   Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud ovlašteni su za provoditi reviziju, na temelju dokumenata i inspekcija na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, izvoditelja i podizvoditelja te drugih trećih strana koji su primali sredstva Unije na temelju Europskih snaga solidarnosti. Oni mogu također provoditi reviziju i kontrole nacionalnih agencija.

2.   OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu gospodarskih subjekata koji su posredno ili neposredno uključeni u takvo financiranje, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (16), radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije, u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom o financiranju Unije.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2. sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o bespovratnim sredstvima, koji su rezultat provedbe ove Uredbe sadrže odredbe kojima se izričito ovlašćuju Komisiju, Revizorski sud i OLAF za provođenje takvih revizija ii istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

POGLAVLJE VIII.

PROVEDBENE ODREDBE

Članak 24.

Provedba Europskih snaga solidarnosti

1.   Kako bi provela ovu Uredbu Komisija donosi programe rada provedbenim aktima uzimajući pritom u obzir prioritete nacionalnih politika solidarnosti ako su takve informacije dostavljene Komisiji. Svaki program rada osigurava da se opći cilj i posebni ciljevi utvrđenih u člancima 3. i 4. provode na dosljedan način i okvirno određuje očekivane rezultate, metodu provedbe te njegov ukupni iznos. Programi rada također sadržavaju opis djelovanja koje će se financirati, naznaku iznosa raspodijeljenog svakom djelovanju, naznaku raspodjele sredstava među zemljama sudionicama za mjere kojima trebaju upravljati nacionalne agencije te okvirni raspored provedbe.

2.   Za proračun kojim upravljaju nacionalne agencije, provedbenim aktom dopušta se nacionalnim agencijama da raspodijele iznose među glavnim djelovanjima unutar zemlje i prekograničnim djelovanjima na način koji je u skladu s prioritetima utvrđenima nacionalnim politikama solidarnosti, u skladu s člankom 9. stavkom 2. i unutar granica utvrđenih u programima rada.

3.   Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.

Članak 25.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor osnovan člankom 36. Uredbe (EU) br. 1288/2013. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE IX.

ODREDBE O IZMJENAMA I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 26.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1288/2013

Uredba (EU) br. 1288/2013 mijenja se kako slijedi:

1.

članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članka 13.

Obrazovna mobilnost pojedinaca

1.   U okviru obrazovne mobilnosti pojedinaca podržavaju se:

(a)

mobilnost mladih u neformalnim i informalnim obrazovnim aktivnostima između zemalja sudionica Programa; ta mobilnost može biti u obliku razmjene mladih te inovativnih aktivnosti koje se temelje na postojećim odredbama za mobilnost;

(b)

mobilnost osoba aktivnih u radu s mladima ili organizacijama mladih te voditelja rada s mladima; ta mobilnost može biti u obliku aktivnosti osposobljavanja i umrežavanja.

2.   Ovim mjerom podržava se i mobilnost mladih te mobilnost osoba aktivnih u radu s mladima ili organizacijama mladih i voditelja rada s mladima, iz zemalja partnera i u zemlje partnere, posebno zemlje susjedstva.”;

2.

u članku 18. stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Financijska omotnica za provedbu Programa od 1. siječnja 2014. iznosi 14 542 724 000 EUR po tekućim cijenama.

2.   Iznos iz stavka 1. dodjeljuje se za mjere u okviru Programa na sljedeći način, sa stupnjem fleksibilnosti u iznosu do 5 % svakog dodijeljenog iznosa:

(a)

najmanje 80,8 % za obrazovanje i osposobljavanje, od čega se dodjeljuju sljedeći minimalni iznosi:

i.

44,3 % za visoko obrazovanje, što čini 35,7 % ukupnog proračuna;

ii.

21,4 % za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, što čini 17,3 % ukupnog proračuna;

iii.

14,6 % za školsko obrazovanje, što čini 11,8 % ukupnog proračuna;

iv.

4,9 % za obrazovanje odraslih, što čini 3,9 % ukupnog proračuna;

(b)

8,6 % za mlade;

(c)

do 1,5 % za Instrument jamstva za studentske zajmove;

(d)

1,9 % za program Jean Monnet;

(e)

1,8 % za sport, od čega najviše 10 % za aktivnost iz članka 17. stavka 1. točke (b);

(f)

3,4 % kao operativna bespovratna sredstva za nacionalne agencije;

(g)

1,8 % za administrativne rashode.

3.   Od dodijeljenih sredstava iz stavka 2. točaka (a) i (b) najmanje 63 % dodjeljuje se za obrazovnu mobilnost pojedinaca, najmanje 27 % za suradnju za inovacije i razmjenu dobre prakse i najmanje 4,2 % za potporu reformi politike.”.

Članak 27.

Izmjena Uredbe (EU) br. 1293/2013

U članku 4. Uredbe (EU) br. 1293/2013 dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Potprogramom za okoliš namijenjenom prioritetnom području „Okolišno upravljanje i informacije” i potprogramom za klimatske aktivnosti namijenjenom prioritetnom području „Upravljanje i informacije na području klime” mogu se financirati projekti u smislu članka 17. stavka 4. ove Uredbe, koje provode Europske snage solidarnosti u skladu s Uredbom (EU) 2018/1475 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) i koji doprinose jednom prioritetnom području ili više njih u smislu članaka 9. i 13. ove Uredbe. Ti se projekti provode isključivo u skladu s Uredbom (EU) 2018/1475, isključujući posebne zahtjeve iz ove Uredbe.

Članak 28.

Izmjena Odluke br. 1313/2013/EU

U članku 19. stavku 1. Odluke br. 1313/2013/EU dodaje se sljedeći podstavak nakon drugog podstavka:

„Financijskom omotnicom koja proizlazi iz naslova 3 „Sigurnost i građanstvo” mogu se financirati mjere koje provode Europske snage solidarnosti u skladu s Uredbom (EU) 2018/1475 Europskog parlamenta i Vijeća (*2), koje doprinose jednom prioritetu Unije u području civilne zaštite ili više njih. Te se mjere provode isključivo u skladu s Uredbom (EU) 2018/1475, isključujući posebne zahtjeve iz ove Odluke.

Članak 29.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 2. listopada 2018.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednica

J. BOGNER-STRAUSS


(1)  SL C 81, 2.3.2018., str. 160.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 11. rujna 2018. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 27. rujna 2018.

(3)  SL C 120 26.4.2013., str. 1..

(4)  SL C 88, 27.3.2014., str. 1.

(5)  Uredba (EU) 2016/589 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. travnja 2016. o Europskoj mreži službi za zapošljavanje (EURES), pristupu radnika uslugama mobilnosti i daljnjoj integraciji tržišta rada i izmjeni uredaba (EU) br. 492/2011 i (EU) br. 1296/2013 (SL L 107, 22.4.2016., str. 1.).

(6)  SL C 398, 22.12.2012., str. 1.

(7)  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(8)  Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(9)  Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).

(10)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(11)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(12)  Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

(13)  Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

(14)  Direktiva (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjena učenika ili obrazovnih projekata, i obavljanja poslova au pair (SL L 132, 21.5.2016., str. 21.).

(15)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(16)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).


PRILOG

Europske snage solidarnosti pomno se prati kako bi se utvrdilo do koje su mjere ostvareni opći cilj i posebni ciljevi te kako bi se pratila njihova ostvarenja, rezultati i učinci. U tu se svrhu utvrđuje minimalni okvir pokazatelja kako bi služio kao temelj za budući detaljan program praćenja ostvarenja, rezultata i učinaka Europskih snaga solidarnosti, uključujući i prošireni niz kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja iz članka 15. stavka 2.:

 

Pokazatelji ostvarenja

(a)

broj sudionika volontiranja (unutar zemlje i prekogranično), raščlanjen po zemlji, dobi, spolu, radnom iskustvu i razini obrazovanja;

(b)

broj sudionika stažiranja (unutar zemlje i prekogranično), raščlanjen po zemlji, dobi, spolu, radnom iskustvu i razini obrazovanja;

(c)

broj sudionika zaposlenja (unutar zemlje i prekogranično), raščlanjen po zemlji, dobi, spolu, radnom iskustvu i razini obrazovanja;

(d)

broj sudionika projekata solidarnosti, raščlanjen po zemlji, dobi, spolu, radnom iskustvu i razini obrazovanja;

(e)

broj organizacija koje nose oznaku kvalitete, raščlanjen po zemlji i primljenim financijskim sredstvima;

(f)

broj sudionika koji su mladih s manje mogućnosti.

 

Pokazatelji rezultata (kompozitni pokazatelji)

(g)

broj sudionika koji su prijavili pozitivne ishode učenja;

(h)

postotak sudionika čiji su ishodi učenja priznati dodjelom certifikata kao što je Youthpass ili nekom drugom vrstom formalnog priznanja njihova sudjelovanja u Europskim snagama solidarnosti;

(i)

ukupna stopa zadovoljstva sudionika u pogledu kvalitete aktivnosti;

(j)

broj ljudi kojima se izravno ili neizravno pruža potpora putem aktivnosti solidarnosti.

Usto se, prema potrebi, osigurava usklađenost s ključnim pokazateljima za mlade iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 1288/2013.


Top