26.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 187/1

(1)

Državno financiranje koje ispunjuje kriterije iz članka 107. stavka 1. Ugovora čini državnu potporu i podložno je obvezi prijave Komisiji na temelju članka 108. stavka 3. Ugovora. Međutim, u skladu s člankom 109. Ugovora Vijeće može odrediti kategorije potpora koje se izuzimaju od te obveze prijave. U skladu s člankom 108. stavkom 4. Ugovora Komisija može donijeti uredbe koje se odnose na te kategorije državnih potpora. Na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 994/98 Komisija je, u skladu s člankom 109. Ugovora, ovlaštena ocijeniti da se pod određenim uvjetima sljedeće kategorije potpora mogu izuzeti od obveze prijave: potpore malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), potpore u korist istraživanja i razvoja, potpore u korist zaštite okoliša, potpore za zapošljavanje i usavršavanje i potpore koje su u skladu s kartom koju je Komisija odobrila za svaku državu članicu za dodjelu regionalnih potpora. Na temelju toga Komisija je donijela Uredbu Komisije (EZ) br. 800/2008 (2). Uredba (EZ) br. 800/2008 izvorno se primjenjivala do 31. prosinca 2013., no Uredbom Komisije (EU) br. 1224/2013 od 29. studenoga 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 800/2008 u vezi s razdobljem njezine primjene (3) naknadno je produljena te sada prestaje važiti 30. lipnja 2014. Dana 22. srpnja 2013. Uredba (EZ) br. 994/98 izmijenjena je Uredbom Vijeća (EU) br. 733/2013 od 22. srpnja 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 994/98 o primjeni članaka 92. i 93. Ugovora o osnivanju Europske zajednice na određene kategorije horizontalnih državnih potpora (4) kako bi se Komisiju ovlastilo da skupno izuzeće proširi na nove kategorije potpora, za koje je moguće utvrditi jasne uvjete spojivosti. Te nove kategorije potpora na koje se primjenjuje skupno izuzeće uključuju: potpore za nadoknadu štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama, socijalne potpore za prijevoz stanovnika udaljenih regija, potpore za širokopojasne infrastrukture, potpore za inovacije, potpore za kulturu i očuvanje baštine, potpore za sportske i višenamjenske rekreativne infrastrukture. Pod uvjetom da se u budućnosti razvije dovoljno iskustva utemeljenog na slučajevima te se time omogući izrada operativnih kriterija za izuzimanje kojima će se omogućiti ex ante spojivost ostalih kategorija potpore, Komisija namjerava revidirati područje primjene ove Uredbe radi uključivanja određenih vrsta potpore koje se odnose na ta područja. Posebno, Komisija namjerava do prosinca 2015. razviti kriterije za infrastrukturu luka i zračnih luka.

(2)

Komunikacijom o modernizaciji državnih potpora u EU-u (SAM) (5) Komisija je započela opsežnu reviziju pravila o državnim potporama. Glavni ciljevi modernizacije su: i. postići održiv, inteligentan i uključiv rast na konkurentnom unutarnjem tržištu, istodobno doprinoseći naporima država članica u učinkovitijoj uporabi javnih financija, ii. usredotočiti Komisijino ispitivanje mjera potpore ex ante na slučajeve s najvećim učinkom na unutarnje tržište, istodobno jačajući suradnju država članica u provedbi državnim potpora, te iii. pojednostavniti pravila i omogućiti brže, informiranije i vjerodostojnije donošenje odluka na temelju jasne gospodarske opravdanosti, zajedničkog pristupa i jasnih obveza. Revizija Uredbe (EZ) br. 800/2008 središnji je element SAM-a.

(3)

Ovom bi Uredbom trebalo omogućiti bolje raspoređivanje prioriteta pri provedbi državnih potpora, njezino pojednostavnjivanje te povećanje transparentnosti, učinkovite evaluacije i kontrole usklađenosti s pravilima o državnim potporama na nacionalnoj razini i na razini Unije, uz očuvanje institucijskih nadležnosti Komisije i država članica. U skladu s načelom proporcionalnosti ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(4)

Zahvaljujući iskustvu stečenom u primjeni Uredbe (EZ) br. 800/2008 Komisija može bolje utvrditi uvjete u kojima se određene kategorije potpora mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem te proširiti područje primjene skupnih izuzeća. Iz tog iskustva vidljiva je i nužnost jačanja transparentnosti, praćenja i ispravne evaluacije vrlo velikih programa s obzirom na njihov učinak na tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(5)

Opće uvjete za primjenu ove Uredbe trebalo bi utvrditi na temelju skupa zajedničkih načela kojima se osigurava da potpore budu u službi zajedničkog interesa, da imaju jasan učinak poticaja, da su odgovarajuće i razmjerne, da se dodjeljuju potpuno transparentno, da su podložne mehanizmu nadzora i redovnoj evaluaciji te da ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu.

(6)

Svaku potporu koja ispunjuje sve uvjete utvrđene u ovoj Uredbi, i opće i posebne za odgovarajuće kategorije potpora, trebalo bi izuzeti od obveze prijave utvrđene u članku 108. stavku 3. Ugovora.

(7)

Državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom i dalje su podložne obvezi prijave iz članka 108. stavka 3. Ugovora. Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje mogućnost država članica da prijave potpore čiji ciljevi odgovaraju ciljevima obuhvaćenima ovom Uredbom.

(8)

S obzirom na to da veliki programi imaju veći potencijalni učinak na trgovinu i tržišno natjecanje, programi čiji godišnji proračun za državne potpore premašuje određeni prag temeljen na apsolutnoj vrijednosti u načelu bi trebali biti podložni evaluaciji državnih potpora. Evaluacija bi trebala biti usmjerena na provjeravanje jesu li postignute pretpostavke i uvjeti na temelju kojih se utvrđuje spojivost programa i učinkovitosti mjere potpore s obzirom na opće i posebne ciljeve te pružiti uvid o učinku programa na tržišno natjecanje i trgovinu. Kako bi se osiguralo jednako postupanje, evaluaciju državnih potpora trebalo bi provoditi na temelju plana evaluacije koji je odobrila Komisija. Iako bi taj plan uobičajeno trebalo sastaviti u trenutku osmišljavanja programa i odobriti na vrijeme za stupanje programa na snagu, to možda neće biti moguće u svim slučajevima. Stoga će se ova Uredba, kako bi se izbjeglo odgađanje njihova stupanja na snagu, na te programe primjenjivati tijekom razdoblja od najviše šest mjeseci. Nakon odobrenja plana evaluacije Komisija može odlučiti produljiti to razdoblje. U tu svrhu bi plan evaluacije trebalo dostaviti Komisiji u roku od 20 radnih dana od stupanja programa na snagu. Komisija iznimno može odlučiti i da, s obzirom na specifičnosti pojedinog slučaja, evaluacija nije nužna. Komisija bi od države članice trebala primiti potrebne informacije kako bi bila u mogućnosti izvršiti procjenu plana evaluacije, a dodatne informacije zatražiti bez nepotrebnog odgađanja kako bi državi članici omogućila da dostavi elemente koji Komisiji nedostaju za donošenje odluke. S obzirom na novinu tog postupka Komisija će u zasebnom dokumentu dostaviti detaljne smjernice o postupku koji treba primjenjivati tijekom šestomjesečnog razdoblja za odobrenje plana evaluacije te odgovarajuće obrasce za podnošenje planova evaluacije. Izmjene programa podložnih evaluaciji, osim izmjena koje ne mogu utjecati na spojivost programa potpore u skladu s ovom Uredbom ili znatno utjecati na sadržaj odobrenog plana evaluacije, trebalo bi ocjenjivati uzimajući u obzir ishod evaluacije te isključiti iz područja primjene ove Uredbe. Za formalne i administrativne izmjene ili izmjene izvršene u skladu s okvirom o mjerama koje sufinancira EU ne bi se, u načelu, trebalo smatrati da znatno utječu na sadržaj odobrenog plana evaluacije.

(9)

Ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na potpore uvjetovane time da se prednost daje uporabi domaćih proizvoda pred uvezenima ili na potpore za djelatnosti povezane s izvozom. Posebno se ne bi trebala primjenjivati na potpore kojima se financira ustrojavanje distribucijske mreže i upravljanje njome u drugim zemljama. Potpore kojima se pokrivaju troškovi sudjelovanja na trgovinskim sajmovima ili troškovi studija ili savjetodavnih usluga potrebnih za uvođenje novog ili postojećeg proizvoda na novo tržište u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji uobičajeno ne predstavljaju potpore djelatnostima povezanima s izvozom.

(10)

Ova bi se Uredba u načelu trebala primjenjivati na većinu sektora gospodarstva. Međutim, u određenim sektorima, kao što su sektor ribarstva i akvakulture te primarna poljoprivredna proizvodnja, područje primjene trebalo bi ograničiti s obzirom na posebna primjenjiva pravila.

(11)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti. Za potrebe ove Uredbe preradom ili stavljanjem na tržište ne bi trebalo smatrati djelatnosti na poljoprivrednim dobrima koje su neophodne za pripremu proizvoda za prvu prodaju, niti prvu prodaju preprodavateljima i prerađivačima koju obavlja primarni proizvođač, niti bilo koju djelatnost kojom se proizvod priprema za prvu prodaju.

(12)

Ova se Uredbe ne bi trebala primjenjivati na potpore za zatvaranje nekonkurentnih rudnika ugljena, koje su obuhvaćene Uredbom Vijeća od 10. prosinca 2010. o državnim potporama za zatvaranje nekonkurentnih rudnika ugljena (6). Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na ostale vrste potpore u sektoru ugljena, osim na regionalne potpore.

(13)

Komisija bi trebala osigurati da odobrene potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu. Prema tome, potpore u korist korisnika koji podliježe neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem trebalo bi isključiti iz područja primjene ove Uredbe, uz iznimku programâ potpora za nadoknadu štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama.

(14)

Potpore dodijeljene poduzetnicima u teškoćama trebalo bi isključiti iz područja primjene ove Uredbe jer bi te potpore trebalo ocjenjivati u okviru Smjernica Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama od 1. listopada 2004. (7) produljenih Komunikacijom Komisije o produljenju primjene Smjernica Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama od 1. listopada 2004. (8) ili naknadnih smjernica koje su naslijedile te Smjernice kako bi se spriječilo izbjegavanje tih Smjernica, osim programa potpora za nadoknadu štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama. Radi osiguranja pravne sigurnosti, treba uspostaviti jasne kriterije koji ne zahtijevaju ocjenu svih pojedinosti situacije pojedinog poduzetnika kako bi se utvrdilo smatra li se određeni poduzetnik poduzetnikom u teškoćama za potrebe ove Uredbe.

(15)

Provedba propisa o državnim potporama uvelike ovisi o suradnji država članica. Stoga bi države članice trebale poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo poštovanje ove Uredbe, uključujući spojivost pojedinačnih potpora dodijeljenih na temelju programa koji ispunjuju uvjete za skupno izuzeće.

(16)

Zbog velikog rizika negativnog učinka na trgovinske uvjete, velike iznose potpora dodijeljenih pojedinačno ili zbrajanjem potpora Komisija bi trebala ocjenjivati na temelju prijave. Stoga bi razinu pragova za svaku kategoriju potpora unutar područja primjene ove Uredbe trebalo postaviti uzimajući u obzir dotičnu kategoriju potpore i njezin vjerojatni učinak na trgovinske uvjete. Svaka potpora dodijeljena u iznosu koji premašuje te pragove i dalje bi trebala biti podložna obvezi prijave iz članka 108. stavka 3. Ugovora. Pragovi utvrđeni u ovoj Uredbi ne bi se smjeli izbjegavati umjetnim razdvajanjem programa ili projekata potpore na nekoliko programa ili projekata potpore sa sličnim karakteristikama, ciljevima ili korisnicima.

(17)

Za potrebe transparentnosti, jednakog postupanja i učinkovitog praćenja ova bi se Uredba trebala primjenjivati samo na potpore za koje je moguće točno izračunati bruto ekvivalent bespovratnog sredstva ex ante bez potrebe za procjenom rizika („transparentne potpore”). Za određene posebne instrumente potpore, poput zajmova, jamstava, poreznih mjera, mjera rizičnog financiranja, a posebno povratnih predujmova, ovom bi se Uredbom trebale utvrditi uvjete na temelju kojih se oni mogu smatrati transparentnima. Dokapitalizacije se ne bi trebale smatrati transparentnim potporama, ne dovodeći u pitanje posebne uvjete o rizičnom financiranju i potpore za novoosnovana poduzeća. Potpore u obliku jamstava trebalo bi smatrati transparentnima ako je bruto ekvivalent bespovratnog sredstva izračunan na temelju premija sigurne luke utvrđenih za dotičnu vrstu poduzetnika. Za mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”) se u Obavijesti Komisije o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora EZ-a na državne potpore u obliku jamstava (9) navode razine godišnje premije iznad kojih se državno jamstvo ne smatra potporom.

(18)

Kako bi se osiguralo da su potpore neophodne i da se njima potiče daljnji razvoj djelatnosti ili projekata, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na potpore za djelatnosti kojima bi se korisnik ionako bavio i bez potpore. Potpore bi trebalo izuzeti od obveze prijave na temelju ove Uredbe isključivo ako rad na projektu ili djelatnosti kojima je dodijeljena potpora započne nakon što je korisnik podnio pisani zahtjev za potporu.

(19)

U odnosu na jednokratne potpore koje su obuhvaćene ovom Uredbom, a dodjeljuju se korisniku koji je veliko poduzeće, država članica bi trebala ispuniti uvjete povezane s učinkom poticaja koji se primjenjuju na korisnike koji su MSP-ovi te osigurati da korisnik u internom dokumentu sastavi analizu održivosti projekta ili djelatnosti kojima je dodijeljena potpora s potporom i bez nje. Država članica bi trebala provjeriti potvrđuje li se tim internim dokumentom znatno povećanje opsega projekta/djelatnosti, znatno povećanje ukupnog iznosa koji korisnik troši za subvencionirani projekt/djelatnost, ili znatno povećanje brzine dovršenja dotičnog projekta/djelatnosti. Trebalo bi se smatrati da regionalne potpore imaju učinak poticaja ako bez potpore projekt ulaganja ne bi bio proveden u potpomognutoj regiji.

(20)

Automatski programi potpora u obliku poreznih pogodnosti i dalje bi trebali biti podložni posebnom uvjetu u odnosu na učinak poticaja, s obzirom na činjenicu da se ta vrsta potpora dodjeljuje na temelju postupaka koji se razlikuju od postupaka za dodjelu ostalih kategorija potpora. Ti bi programi već trebali biti doneseni prije početka rada na projektu ili djelatnosti kojima je dodijeljena potpora. Međutim, taj se uvjet ne bi trebao primjenjivati na programe koji su nasljednici poreznih programa, pod uvjetom da je djelatnost bila obuhvaćena prethodnim poreznim programima u obliku poreznih pogodnosti. Ključni trenutak za ocjenu učinka poticaja tih programa je trenutak kada je porezna mjera prvi put uvedena u izvorni program, koji je naknadno zamijenjen njegovim nasljednikom.

(21)

U odnosu na regionalne operativne potpore, regionalne potpore za urbani razvoj, potpore za pristup financiranju za MSP-ove, potpore za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju, potpore za zapošljavanje radnika s invaliditetom i potpore za nadoknadu dodatnih troškova zapošljavanja radnika s invaliditetom, potpore u obliku smanjenja poreza za zaštitu okoliša, potpore za nadoknadu štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama, socijalne potpore za prijevoz stanovnika udaljenih regija i potpore za kulturu i očuvanje baštine, zahtjev u pogledu postojanja učinka poticaja ne primjenjuje se ili bi se trebalo pretpostaviti da je ispunjen ako su ispunjeni posebni uvjeti za te kategorije potpora utvrđeni u ovoj Uredbi.

(22)

Kako bi se osiguralo da su potpore razmjerne i ograničene na neophodni iznos, maksimalne iznose potpora trebalo bi, kad god je to moguće, utvrditi kao intenzitete potpore u odnosu na iznos prihvatljivih troškova. Ako se maksimalni intenzitet potpore ne može odrediti jer se ne mogu utvrditi prihvatljivi troškovi, ili radi omogućivanja jednostavnijih instrumenata za manje iznose, trebali bi se utvrditi maksimalni iznosi potpora u nominalnim iznosima, kako bi se osigurala razmjernost mjera potpore. Prema iskustvu Komisije, intenzitet potpore i maksimalni iznosi potpora trebali bi biti fiksni, i to na razini kojom se što manje narušava tržišno natjecanje u sektoru kojem je dodijeljena potpora, a istodobno na odgovarajući način rješava tržišni nedostatak ili pitanje kohezije. U odnosu na regionalne potpore za ulaganje, intenzitet potpore trebao bi biti u skladu s dopuštenim intenzitetima potpore na temelju karata regionalnih potpora.

(23)

U izračun intenziteta potpore trebalo bi uključiti samo prihvatljive troškove. Potpore koje premašuju odgovarajući intenzitet potpore zahvaljujući uključivanju neprihvatljivih troškova ne izuzimaju se na temelju ove Uredbe. Utvrđivanje prihvatljivih troškova trebalo bi se popratiti jasnim, konkretnim i ažuriranim pisanim dokazima. Svi iznosi koji se upotrebljavaju trebali bi biti iznosi prije svih odbitaka poreza ili kakvog drugog troška. Potpore koje se isplaćuju u više obroka trebalo bi diskontirati na njihovu vrijednost u trenutku dodjele. Prihvatljive troškove također bi trebalo diskontirati na njihovu vrijednost u trenutku dodjele. Kamatna stopa koja se primjenjuje na diskontiranje i izračun iznosa potpore za potpore koje nemaju oblik bespovratnog sredstva trebala bi biti diskontna odnosno stopa primjenjiva u trenutku dodjele, kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije o reviziji metode utvrđivanja referentnih i diskontnih stopa (10). Ako se potpore dodjeljuju u obliku poreznih pogodnosti, obroke potpore trebalo bi diskontirati na temelju diskontnih stopa primjenjivih u trenutcima kad porezne pogodnosti stupe na snagu. Trebalo bi promicati upotrebljavanje potpora u obliku povratnih predujmova jer se tim instrumentima podjele rizika pogoduje jačanju učinka poticaja potpora. Stoga treba utvrditi da se, ako se potpore dodjeljuju u obliku povratnih predujmova, primjenjivi intenziteti potpore utvrđeni u ovoj Uredbi mogu povećati, uz iznimku regionalnih potpora jer se one mogu izuzeti isključivo ako su u skladu s odobrenim kartama.

(24)

U slučaju poreznih pogodnosti primjenjivih na buduće poreze primjenjiva diskontna stopa i točan iznos obroka potpore ne moraju nužno biti poznati unaprijed. U tom slučaju države članice trebale bi unaprijed odrediti gornju vrijednost diskontirane vrijednosti potpore uz poštovanje primjenjivog intenziteta potpore. Naknadno, kada se sazna iznos obroka potpore za određeni dan, može se provesti diskontiranje na temelju diskontne stope primjenjive u tom trenutku. Diskontirana vrijednost svakog obroka potpore trebala bi se oduzeti od ukupnog iznosa gornje vrijednosti (iznos gornje vrijednosti).

(25)

Kako bi se odredilo poštuju li se pragovi za prijavu i maksimalni intenziteti potpore utvrđeni ovom Uredbom, trebalo bi uzeti u obzir ukupni iznos mjera državnih potpora za djelatnost ili projekt kojima je dodijeljena potpora. Nadalje, ovom bi se Uredbom trebale utvrditi okolnosti u kojima se različite kategorije potpora mogu zbrajati. Potpore koje se izuzimaju na temelju ove Uredbe mogu se zbrajati sa svim ostalim potporama spojivima s unutarnjim tržištem koje se izuzimaju na temelju neke druge uredbe ili koje je Komisija odobrila pod uvjetom da se te druge mjere potpora odnose na različite prihvatljive troškove koje je moguće utvrditi. Ako se različiti izvori potpore odnose na iste prihvatljive troškove, bilo da se oni djelomično ili potpuno preklapaju, zbrajanje potpora trebalo bi dopustiti do najvišeg intenziteta potpore ili iznosa potpore primjenjivog na tu potporu na temelju ove Uredbe. Ovom bi se Uredbom trebala utvrditi posebna pravila za zbrajanje mjera potpore s prihvatljivim troškovima koje je moguće utvrditi i bez njih, za zbrajanje s potporama de minimis i za zbrajanje s potporama u korist radnika s invaliditetom. De minimis potpore često se ne dodjeljuju za određene prihvatljive troškove koje je moguće utvrditi niti ih se njima može pripisati. U tom slučaju trebalo bi omogućiti neometano zbrajanje de minimis potpora s državnim potporama izuzetima na temelju ove Uredbe. Ako se, međutim, de minimis potpore dodjeljuju za iste prihvatljive troškove koje je moguće utvrditi kao i državne potpore izuzete na temelju ove Uredbe, zbrajanje trebalo bi dopustiti samo do maksimalnog intenziteta potpore utvrđenog u Poglavlju III. ove Uredbe.

(26)

Financiranje Unije kojim centralno upravljaju institucije, agencije, zajednička poduzeća ili druga tijela Unije i koje nije izravno ili neizravno pod kontrolom država članica ne predstavlja državnu potporu. Ako se financiranje Unije kombinira s državnim potporama, za potrebe određivanja poštuju li se pragovi za prijavu i maksimalni intenziteti potpore, u obzir bi se trebale uzimati samo državne potpore, pod uvjetom da ukupan iznos javnog financiranja dodijeljen u odnosu na iste prihvatljive troškove ne premašuje najpovoljniju stopu financiranja utvrđenu u primjenjivim propisima zakonodavstva Unije.

(27)

S obzirom na to da su državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora u načelu zabranjene, važno je da sve strane mogu provjeriti je li određena potpora dodijeljena u skladu s primjenjivim pravilima. Stoga je transparentnost državnih potpora ključna za ispravnu primjenu pravila iz Ugovora i omogućuje bolju usklađenost, veću odgovornost, stručni pregled, a u konačnici i učinkovitiju javnu potrošnju. Kako bi se osigurala transparentnost, ovom se Uredbom trebalo bi zahtijevati da države članice uspostave sveobuhvatne internetske stranice o državnim potporama na regionalnoj ili nacionalnoj razini, na kojima se iznose sažeci informacija o svakoj mjeri potpore izuzetoj na temelju ove Uredbe. Ta bi obveza trebala biti uvjet za spojivost pojedinačne potpore s unutarnjim tržištem. U skladu s uobičajenom praksom objavljivanja informacija iz Direktive 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (11), trebalo bi upotrebljavati standardizirani oblik radi omogućivanja pretraživanja i preuzimanja informacija te njihova jednostavnog objavljivanja na internetu. Poveznice na internetske stranice o državnim potporama za svaku državu članicu trebale bi se objaviti na internetskoj stranici Komisije. U skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 994/98, kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 733/2013, sažetak informacija o svakoj mjeri potpore koja se izuzima na temelju ove Uredbe trebao bi se objaviti na internetskoj stranici Komisije.

(28)

Kako bi se osiguralo učinkovito praćenje mjera potpore u skladu s Uredbom (EZ) br. 994/98, kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 733/2013, treba uspostaviti zahtjeve u odnosu na izvješćivanje država članica o mjerama potpore koje se izuzimaju na temelju ove Uredbe i primjenom ove Uredbe. Osim toga, trebalo bi donijeti pravila o evidenciji koju države članice moraju voditi u vezi s potporama koje se izuzimaju na temelju ove Uredbe, uzimajući u obzir rokove zastare utvrđene u članku 15. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 93. Ugovora o EZ-u (12).

(29)

Radi jačanja učinkovitosti uvjeta spojivosti utvrđenih u ovoj Uredbi, u slučaju nepoštovanja tih zahtjeva Komisiji bi se trebalo omogućiti ukidanje pogodnosti skupnog izuzeća za buduće mjere potpore. Ako se nepoštovanje ove Uredbe odnosi samo na ograničenu skupinu mjera ili određena tijela uprave, Komisija bi trebala imati mogućnost ograničiti ukidanje pogodnosti skupnog izuzeća određene vrste potpore, određene korisnike ili mjere potpore koje su donijela određena tijela. Tim bi se ciljanim ukidanjem trebalo omogućiti proporcionalno otklanjanje izravno povezano s utvrđenim nepoštovanjem ove Uredbe. U slučaju neispunjenja uvjeta spojivosti utvrđenih u poglavljima I. i III., dodijeljene potpore nisu obuhvaćene ovom Uredbom i slijedom toga predstavljaju nezakonite potpore, koje Komisija ispituje u okviru relevantnog postupka utvrđenog u Uredbi (EZ) br. 659/1999. U slučaju neispunjenja zahtjeva iz poglavlja II., ukidanje pogodnosti skupnog izuzeća u odnosu na buduće mjere potpore ne utječe na činjenicu da se na prethodne mjere potpore koje su bile u skladu s ovom Uredbom primjenjivalo skupno izuzeće.

(30)

Radi uklanjanja razlika koje mogu izazvati narušavanje tržišnog natjecanja i olakšanja koordinacije između različitih inicijativa Unije i nacionalnih inicijativa o MSP-ovima te zbog administrativne jasnoće i pravne sigurnosti, definicija MSP-ova koja se upotrebljava u ovoj Uredbi trebala bi se temeljiti na definiciji iz Preporuke Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (13).

(31)

Rješavanjem ograničenja nerazvijenih regija, regionalnim se potporama promiče gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija država članica i Unije kao cjeline. Regionalne potpore oblikovane su tako da se njima pomaže razvoj najnerazvijenijih područja podržavanjem ulaganja i otvaranjem radnih mjesta u održivom kontekstu. Na područjima koja ispunjuju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora, regionalne potpore mogu se dodijeliti radi promicanja osnivanja novih poslovnih jedinica, proširenja kapaciteta postojećih poslovnih jedinica, diversifikacije proizvodnje poslovne jedinice ili temeljite promjene u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće poslovne jedinice. Uzimajući u obzir da regionalna ograničenja manje utječu na velika poduzeća nego na MSP-ove, pri ulaganju u područje koje ispunjuje uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora, regionalne potpore velikim poduzećima trebalo bi izuzeti od obveze prijave isključivo za početna ulaganja u korist nove ekonomske djelatnosti u tim područjima.

(32)

Ako je program regionalnih potpora usmjeren na ograničen broj sektora gospodarstva, cilj i vjerojatni učinci programa mogli bi biti više sektorske nego horizontalne naravi. Stoga se sektorski programi ne izuzimaju od obveze prijave. Međutim, Komisija na temelju prijave može ocijeniti njihove moguće pozitivne učinke u skladu s primjenjivim smjernicama, okvirima ili odlukama. To se posebno odnosi na programe potpora kojima se obuhvaćaju ekonomske djelatnosti u sektoru ugljena, sektoru brodogradnje i sektoru prometa. Nadalje, s obzirom na posebna obilježja sektora čelika i sintetičkih vlakana, smatra se da u tim sektorima pozitivni učinci kohezije ne mogu prevagnuti pred negativnim učincima regionalnih potpora; stoga se regionalne potpore ne mogu dodijeliti u tim sektorima. Konačno, sektor turizma i sektor širokopojasnih infrastruktura imaju važnu ulogu u nacionalnim gospodarstvima i općenito imaju posebno pozitivan učinak na regionalni razvoj. Stoga programe regionalnih potpora usmjerene na turističke djelatnosti i na širokopojasne infrastrukture trebalo bi izuzeti od obveze prijave. Prerada i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda također su snažno povezani s lokalnim i regionalnim gospodarstvima te bi ih trebalo obuhvatiti skupnim izuzećem.

(33)

Proizvodnja i distribucija energije te energetska infrastruktura regulirane su zakonodavstvom o unutarnjem tržištu specifičnom za taj sektor, što je vidljivo iz kriterija kojima se osigurava da potpore u tim područjima budu spojive s unutarnjim tržištem i usklađene s Unijinom politikom zaštite okoliša i energetskom politikom. Regionalnim potporama dodijeljenima u skladu s Odjeljkom 1. ove Uredbe postižu se ciljevi gospodarskog razvoja i kohezije te su stoga podložne vrlo zahtjevnim uvjetima spojivosti. Odredbe ove Uredbe koje se odnose na regionalne potpore stoga ne bi trebalo primjenjivati na mjere koje se odnose na proizvodnju i distribuciju energije te energetsku infrastrukturu.

(34)

Ulaganjima kojima se poduzetnicima omogućuje da premaše norme Unije ili povećaju razinu zaštite okoliša u nedostatku normi Unije, ulaganjima za ranu prilagodbu budućim normama Unije, ulaganjima u mjere energetske učinkovitosti, uključujući projekte energetske učinkovitosti koji se odnose na građevine, ulaganjima u zbrinjavanje onečišćenih lokacija i potpore za studije zaštite okoliša ne utječe se izravno na funkcioniranje energetskih tržišta. Tim se ulaganjima istodobno može doprinijeti i ciljevima regionalne politike te energetskim ciljevima i ciljevima zaštite okoliša Europske unije. U tim se slučajevima mogu primijeniti i odredbe ove Uredbe koje se odnose na regionalne potpore i na potpore za zaštitu okoliša, ovisno o glavnom cilju koji se ostvaruje dotičnom mjerom.

(35)

Kako se ne bi davala prednost kapitalnim ulaganjima prema ulaganjima u troškove radne snage, trebalo bi omogućiti mjerenje regionalnih potpora za ulaganje bilo na temelju troškova ulaganja ili na temelju troškova plaća za radna mjesta izravno otvorena projektom ulaganja.

(36)

Regionalne potpore za ulaganje ne bi trebale biti obuhvaćene izuzećem od obveze prijave ako su dodijeljene korisniku koji je zatvorio istu ili sličnu djelatnost u Europskom gospodarskom prostoru u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva za regionalne potpore za ulaganja ili koji u vrijeme podnošenja zahtjeva ima konkretan plan zatvoriti istu ili sličnu djelatnost u roku od najviše dvije godine nakon dovršetka početnog ulaganja za koje se traži potpora u dotičnom području.

(37)

Komisija je stekla dostatno iskustvo u primjeni članka 107. stavka 3. točaka (a) i (c) Ugovora u pogledu regionalnih operativnih potpora kojima se nadoknađuju troškovi prijevoza robe proizvedene u najudaljenijim regijama ili na rijetko naseljenim područjima i robe koja se dalje prerađuje na tim područjima te dodatni troškovi proizvodnje i operativni troškovi (osim dodatnih troškova prijevoza) koje snose korisnici s poslovnim nastanom u najudaljenijim regijama. Budući da postoji opasnost od prekomjerne nadoknade troškova prijevoza koji proizlaze iz dodatne potpore na temelju programâ POSEI u poljoprivrednom sektoru i budući da ne može biti isključeno da se određeni poljoprivredni proizvodi ne proizvode na alternativnoj lokaciji, poljoprivredni sektor trebalo bi isključiti iz regionalnih operativnih potpora kojima se nadoknađuju troškovi prijevoza robe proizvedene u najudaljenijim regijama ili u rijetko naseljenim područjima na temelju ove Uredbe. Regionalne operativne potpore kojima se nadoknađuju dodatni troškovi u najudaljenijim regijama, osim dodatnih troškova prijevoza, trebalo bi smatrati spojivima s unutarnjim tržištem i izuzeti ih od obveze prijave iz članka 108. stavka 3. Ugovora isključivo ako je razina potpore ograničena na 15 % bruto dodane vrijednosti koju korisnik godišnje ostvaruje u dotičnoj najudaljenijoj regiji ili 25 % godišnjih troškova radne snage koje korisnik snosi u dotičnoj najudaljenijoj regiji ili 10 % godišnjeg prometa korisnika u dotičnoj najudaljenijoj regiji. Ako potpora ne premašuje iznos dobiven jednom od tih alternativnih metoda za određivanje dodatnih operativnih troškova (osim troškova prijevoza) može se smatrati opravdanom u okviru doprinosa regionalnom razvoju i razmjernom ograničenjima s kojima se suočavaju poduzetnici u najudaljenijim regijama.

(38)

Rješavanjem visoke koncentracije gospodarskih, ekoloških i socijalnih problema urbanih područja koja se nalaze u potpomognutim područjima utvrđenima u određenoj karti regionalnih potpora, potporama za urbani razvoj doprinosi se gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji država članica i Unije kao cjeline. Tržišni nedostatci koje je potrebno rješavati potporama za urbani razvoj odnose se na okolnosti financiranja urbanog razvoja, nedostatak integriranog pristupa urbanom razvoju, manjak financiranja koji zahtijeva veću uporabu oskudnih javnih sredstava i potrebu za komercijalnijim pristupom u revitalizaciji urbanih područja. Stoga bi potpore za urbani razvoj kojima se podupire izrada participativnih, integriranih i održivih strategija radi rješavanja dodatnih problema utvrđenih u potpomognutim područjima trebalo obuhvatiti skupnim izuzećem.

(39)

Ulaganja koja su u skladu s prioritetima strategije Europa 2020. (14) u odnosu na tehnologije zaštite okoliša te prelazak na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika u potpomognutim područjima utvrđenima u odgovarajućoj karti regionalnih potpora trebala bi biti prihvatljiva za veće iznose potpore u obliku regionalnih bonusa.

(40)

MSP-ovi imaju presudnu ulogu u otvaranju radnih mjesta i općenito djeluju kao faktor socijalne stabilnosti i gospodarskog razvoja. Međutim, taj razvoj može biti spriječen tržišnim nedostatcima, što dovodi do sljedećih ograničenja tipičnih za MSP-ove. MSP-ovi često imaju teškoća pri nabavi kapitala ili zajmova, s obzirom na prirodu određenih financijskih tržišta nesklonih riziku i ograničene kolaterale koje mogu ponuditi. Zbog ograničenih sredstava može im biti ograničen i pristup informacijama, prvenstveno onih povezanih s novim tehnologijama i potencijalnim tržištima. Radi olakšanja razvoja ekonomskih djelatnosti MSP-ova, ovom bi Uredbom prema tome trebalo izuzeti određene kategorije potpora ako se one dodjeljuju u korist MSP-ova. Te bi kategorije trebale uključivati posebice potpore za ulaganje za MSP-ove i potpore za sudjelovanje MSP-ova na sajmovima.

(41)

MSP-ovi koji sudjeluju u projektima europske teritorijalne suradnje (ETS) obuhvaćenima Uredbom (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja” (15) često nailaze na teškoće u financiranju dodatnih troškova koji proizlaze iz suradnje partnera smještenih u raznim regijama i raznim državama članicama ili trećim zemljama. S obzirom na važnost ETS-a za kohezijsku politiku jer se njime pruža okvir za provedbu zajedničkih mjera i razmjene politika među nacionalnim, regionalnim i lokalnim sudionicima iz različitih država članica ili trećih zemalja, ovom bi Uredbom trebalo rješavati određene teškoće s kojima se suočavaju projekti ETS-a kako bi se omogućila njihova sukladnost s pravilima o državnim potporama. Pitanja povezana s ETS-om koja bi se ovom Uredbom trebala riješiti odnose se na primjenjiv intenzitet regionalnih potpora za projekte ETS-a, troškove suradnje za MSP-ove povezane s projektima ETS-a i obveze u pogledu objavljivanja i informiranja, izvješćivanja i vođenja evidencija za potrebe praćenja.

(42)

Uzimajući u obzir specifična ograničenja MSP-ova i razlike koje postoje među njima, moguća je primjena različitih osnovnih intenziteta potpore i različitih bonusa.

(43)

Na temelju iskustva stečenog primjenom Smjernica Zajednice za državne potpore u cilju promicanja ulaganja rizičnog kapitala u MSP-ove (16) postoji niz specifičnih tržišnih nedostataka na tržištu rizičnog kapitala u Uniji povezanih s određenim vrstama ulaganja na raznim stupnjevima razvoja poduzetnika. Ti tržišni nedostatci proizlaze iz nesavršenog podudaranja ponude rizičnog kapitala i potražnje za rizičnim kapitalom. Uslijed toga može doći do prevelike ograničenosti razine rizičnog kapitala dostupne na tržištu pa poduzetnici ne mogu dobiti sredstva unatoč dobrom poslovnom modelu i mogućnostima rasta. Glavni izvor tržišnog nedostatka koji je povezan s tržištima rizičnog kapitala, a koji posebno utječe na pristup MSP-ova kapitalu i može opravdati javnu intervenciju, odnosi se na nepotpune ili asimetrične informacije. Ne samo da se njime utječe na pribavljanje rizičnog kapitala, već se i sprečava pristup financiranju duga za neke MSP-ove. Slijedom toga, mjere rizičnog financiranja koje su usmjerene na privlačenje privatnog kapitala za neuvrštene MSP-ove koji su pod učinkom manjka financijskih sredstava i kojima se osigurava donošenje odluka o financiranju usmjerenih na stjecanje dobiti i komercijalno upravljanje financijskim posrednicima trebalo bi izuzeti od obveze prijave pod određenim uvjetima.

(44)

Izuzeće od obveze prijave pod određenim uvjetima trebalo bi primijeniti i na potpore za novoosnovana poduzeća dodijeljene malim poduzećima, potpore za alternativne trgovinske platforme specijalizirane za MSP-ove i potpore za troškove povezane s izviđanjem MSP-ova.

(45)

Potpore za istraživanje i razvoj i inovacije mogu doprinijeti održivom gospodarskom rastu, pojačati konkurentnost i povećati zaposlenost. Iskustvo u primjeni Uredbe (EZ) br. 800/2008 i okvira Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije (17) pokazalo je da tržišni nedostatci mogu onemogućiti postizanje optimalnih rezultata na tržištu i uzrokovati neučinkovitosti povezane s vanjskim učincima, prelijevanjem javnih dobara ili znanja, nepotpunim i asimetričnim informacijama te nedostatcima koordinacije i umrežavanja.

(46)

MSP-ovi mogu imati teškoće u pristupu novim tehnološkim postignućima, prijenosu znanja ili visokokvalificiranom osoblju. Potporama za projekte istraživanja i razvoja, potporama za studije izvedivosti te potporama za inovacije za MSP-ove, uključujući potpore za pokriće troškova prava industrijskog vlasništva, mogu se ukloniti ti problemi i stoga bi ih trebalo izuzeti od obveze prijave pod određenim uvjetima.

(47)

U odnosu na potpore za projekte istraživanja i razvoja, dio istraživačkog projekta kojem je dodijeljena potpora trebao bi u potpunosti biti obuhvaćen kategorijom temeljnog istraživanja, industrijskog istraživanja ili eksperimentalnog razvoja. Ako neki projekt obuhvaća razne zadaće, svaku bi zadaću trebalo razvrstati u jednu od tih kategorija ili navesti da nije razvrstana niti u jednu od tih kategorija. To razvrstavanje ne mora nužno biti kronološko, u kojem se kreće redom kroz vrijeme od temeljnog istraživanja prema djelatnostima bližima tržištu. U skladu s tim, zadatak koji se izvodi u kasnijoj fazi projekta može se kvalificirati kao industrijsko istraživanje. Jednako tako, djelatnost obavljena u ranijoj fazi projekta može predstavljati eksperimentalni razvoj. Dio projekta kojem je dodijeljena potpora može uključivati i studije izvedivosti kojima se pripremaju istraživačke djelatnosti.

(48)

Visokokvalitetne istraživačke infrastrukture sve su potrebnije za revolucionarna istraživanja jer privlače talentirane stručnjake na svjetskoj razini, a neophodne su za pružanje podrške novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te ključnim pomoćnim tehnologijama. Javne istraživačke infrastrukture trebale bi i dalje održavati partnerstvo s industrijskim istraživanjima. Pristup javno financiranim istraživačkim infrastrukturama trebao bi se omogućiti na transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi, u skladu s tržišnim uvjetima. U slučaju nepoštovanja navedenih uvjeta mjera potpore ne bi trebalo izuzeti od obveze prijave. Određena istraživačka infrastruktura može biti u vlasništvu više strana, koje njome upravljaju i upotrebljavaju je, a javna tijela i poduzetnici mogu zajednički upotrebljavati infrastrukturu.

(49)

Istraživačke infrastrukture mogu obavljati i ekonomske i neekonomske djelatnosti. Kako bi se izbjeglo dodjeljivanje državnih potpora ekonomskim djelatnostima javnim financiranjem neekonomskih djelatnosti, troškove financiranja ekonomskih i neekonomskih djelatnosti trebalo bi jasno razdijeliti. Ako se određena infrastruktura upotrebljava za ekonomske i neekonomske djelatnosti, financiranje iz državnih sredstava za troškove povezane s neekonomskim djelatnostima infrastrukture ne predstavlja državnu potporu. Na javno financiranje primjenjuju se pravila o državnim potporama isključivo ako se njime pokrivaju troškovi povezani s ekonomskim djelatnostima. U odnosu na osiguranje sukladnosti s pragovima za prijavu i maksimalnim intenzitetima potpore trebalo bi uzeti u obzir samo ekonomske djelatnosti. Ako se određena infrastruktura upotrebljava gotovo isključivo za neekonomsku djelatnost, njezino financiranje može biti u potpunosti isključeno iz područja primjene pravila o državnim potporama, pod uvjetom da je ekonomska uporaba isključivo sporedne prirode, to jest da je riječ o djelatnosti koja je izravno povezana s upravljanjem infrastrukturom i neophodna za njezino upravljanje, ili je nerazdvojivo povezana s glavnom neekonomskom uporabom infrastrukture, a opseg joj je ograničen. Trebalo bi se smatrati da je riječ o opisanom slučaju ako ekonomske djelatnosti upotrebljavaju isti input (npr. materijal, oprema, radna snaga i fiksni kapital) kao i neekonomske djelatnosti, a kapacitet koji se svake godine dodjeljuje toj ekonomskoj djelatnosti ne premašuje 20 % ukupnog godišnjeg kapaciteta istraživačke infrastrukture.

(50)

Potpore za inovacijske klastere namijenjene su rješavanju tržišnih nedostataka koji se odnose na probleme koordinacije koji sprečavaju razvoj klastera ili ograničavaju interakciju i prijenos znanja unutar klastera. Državnim potporama može se poticati ulaganje u otvorenu i zajedničku infrastrukturu namijenjenu inovacijskim klasterima ili poticati djelovanje klastera u smislu promicanja zajedničkog rada na projektima, umrežavanja i stvaranja znanja. Međutim, operativne potpore za inovacijske klastere trebale bi se dodijeliti samo na privremenoj osnovi za ograničeno razdoblje koje nije duže od 10 godina. Omjer ukupnog iznosa potpora dodijeljenih za ukupne prihvatljive troškove ne bi smio premašivati 50 % tijekom razdoblja za koje se dodjeljuje potpora.

(51)

Tržišni nedostatci mogli bi imati negativan učinak na inovacije procesa i organizacije poslovanja u smislu nepotpunih informacija i pozitivnih vanjskih učinaka koji bi se trebali rješavati s pomoću posebnih mjera. Potpore za tu vrstu inovacija uglavnom se odnose na male i srednje poduzetnike jer su oni suočeni s ograničenjima koja mogu ometati njihovu sposobnost za poboljšanje metoda proizvodnje ili isporuke ili za znatno poboljšanje poslovne prakse, organizacije radnog mjesta ili vanjskih odnosa. Kako bi se velika poduzeća potakla na suradnju s malim i srednjim poduzećima u djelatnostima inovacija procesa i organizacije poslovanja, mjere potpore troškovima velikih poduzeća za navedene djelatnosti bi pod određenim uvjetima trebalo obuhvatiti uredbom o skupnom izuzeću.

(52)

Promicanje usavršavanja i zapošljavanja radnika u nepovoljnom položaju i radnika s invaliditetom predstavlja središnji cilj gospodarskih i socijalnih politika Unije i njezinih država članica.

(53)

Usavršavanjem se obično postižu pozitivni vanjski učinci na društvo u cjelini budući da se njime povećava broj kvalificiranih radnika dostupnih drugim poduzetnicima, poboljšava konkurentnost industrije Unije i da ono ima važnu ulogu u strategiji zapošljavanja Unije. Stoga bi potpore za poticanje usavršavanja trebalo izuzeti od obveze prijave na temelju određenih uvjeta. S obzirom na posebna ograničenja s kojima se suočavaju MSP-ovi i više relativne troškove koje moraju snositi kada ulažu u usavršavanje, intenziteti potpora koje se izuzimaju na temelju ove Uredbe trebali bi se povećati za MSP-ove. Nadalje, intenziteti potpora koje se izuzimaju na temelju ove Uredbe trebali bi se povećati ako se usavršavanje pruža radnicima u nepovoljnom položaju ili radnicima s invaliditetom. Obilježja usavršavanja u sektoru pomorskog prometa opravdavaju poseban pristup za taj sektor.

(54)

Određene kategorije radnika u nepovoljnom položaju ili radnika s invaliditetom i dalje nailaze na osobite teškoće pri stupanju na tržište rada i zadržavanju na njemu. Iz tog razloga, tijela javne uprave mogu primijeniti mjere kojima se omogućuju poticaji poduzetnicima radi povećanja razine zaposlenosti tih kategorija radnika, a posebno mladih. Budući da su troškovi zapošljavanja dio uobičajenih operativnih troškova svakog poduzetnika, potpore za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju i radnika s invaliditetom trebale bi imati pozitivan učinak na razinu zaposlenosti tih kategorija radnika, a ne samo poduzetnicima omogućiti smanjenje troškova koje bi inače trebali snositi. Slijedom toga, te bi potpore trebalo izuzeti od obveze prijave ako je vjerojatno da će tim kategorijama radnika pomoći da stupe ili ponovno stupe na tržište rada i da se na njemu zadrže. Kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za invaliditet 2010. – 2020.: Obnovljenom obvezom za Europu bez zapreka (18) i ključnim elementima Europske strategije za invaliditet obuhvaćene su mjere borbe protiv diskriminacije, mjere jednakih mogućnosti i mjere aktivnog uključivanja, prisutne i u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, čije su potpisnice EU i većina država članica. Ova bi se Uredba trebala odnositi na potpore za radnike s invaliditetom u smislu članka 1. Konvencije.

(55)

Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije – Europa 2020. Strategija za pametan, održiv i uključiv rast (19), održivi rast za konkurentnije gospodarstvo uz učinkovitu uporabu resursa i zaštitu okoliša jedan je od glavnih stupova cilja strategije Europa 2020. za pametnu, održivu i uključivu strategiju rasta. Održivi razvoj između ostalog temelji se na visokoj razini zaštite okoliša i poboljšanju kvalitete okoliša. U području zaštite okoliša osjećaju se tržišni nedostatci koji dovode do toga da u uobičajenim tržišnim uvjetima poduzetnici nužno ne primaju poticaj na smanjenje onečišćenja koje proizvode, s obzirom na to da smanjenje onečišćenja može dovesti do povećanja troškova, a bez donošenja odgovarajuće koristi. Ako poduzetnici nisu obvezni internalizirati troškove onečišćenja, te troškove snosi društvo u cjelini.

(56)

Taj se tržišni nedostatak može riješiti uvođenjem obveznih normi zaštite okoliša. Viša razina zaštite okoliša može se postići ulaganjima koja premašuju obvezne norme Unije. Radi poticanja poduzetnika na poboljšanje razine zaštite okoliša na razinu koja premašuje norme Unije, državne potpore u tom području trebalo bi obuhvatiti skupnim izuzećem. Kako se države članice ne bi odvratile od utvrđivanja obveznih nacionalnih normi koje su strože od odgovarajućih normi Unije, te bi se državne potpore trebale izuzeti bez obzira na postojanje obveznih nacionalnih normi koje su strože od norme Unije.

(57)

U načelu se potpore ne bi trebale dodjeljivati za ulaganja kojima se poduzetnici usklađuju s normama Unije koje su već donesene, ali još nisu na snazi. Međutim, kao posljedica državnih potpora može doći do poboljšanja ponašanja poduzetnika u području zaštite okoliša ako se državnom potporom poduzetnici potiču na ranu prilagodbu budućim normama Unije prije nego što te norme stupe na snagu i pod uvjetom da se te norme ne primjenjuju retroaktivno. Kao posljedica potpora poduzetnicima za prilagodbu budućim normama Unije može doći do ranijeg postizanja visoke razine zaštite okoliša te bi stoga te potpore trebalo izuzeti.

(58)

U okviru strategije Europa 2020., Unija je utvrdila cilj postizanja povećanja energetske učinkovitosti od 20 % do 2020. te je posebno donijela Direktivu 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskog učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (20) kojom se uspostavlja zajednički okvir za promicanje energetske učinkovitosti unutar Unije i postizanje ukupnog cilja štednje najmanje 20 % potrošnje primarne energije Unije. Radi omogućivanja postizanja tih ciljeva, mjere kojima se podržava energetska učinkovitost, visokoučinkovita kogeneracija te energetski učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje trebalo bi obuhvatiti skupnim izuzećem.

(59)

Mjere kojima se povećava energetska učinkovitost zgrada u skladu su s prioritetima strategije Europa 2020. koji se odnose na prelazak na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika. Zbog nepostojanja integriranog pristupa energetskoj učinkovitosti u zgradama, ta su ulaganja često izložena manjku financiranja, što zahtjeva veću uporabu oskudnih javnih sredstava. Stoga bi države članice trebale imati mogućnost podupirati ulaganje u energetsku učinkovitost zgrada dodjelom potpora u obliku izravnih bespovratnih sredstava vlasnicima zgrada ili najmoprimcima u skladu s općim propisima o mjerama energetske učinkovitosti, no i u obliku zajmova i jamstava putem financijskih posrednika odabranih na temelju transparentnog postupka odabira u skladu s posebnim propisima o projektima energetske učinkovitosti zgrada.

(60)

Radi postizanja ciljeva Unije u pogledu obnovljive energije utvrđenih u Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (21) i u mjeri u kojoj je pored regulatornog okvira kao što je sustav trgovanja emisijskim jedinicama Unije u okviru Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (22), potpore dodijeljene za ulaganja kojima se promiče uporaba energije iz obnovljivih izvora trebalo bi obuhvatiti skupnim izuzećem.

(61)

S obzirom na ograničeno narušavanje trgovine i tržišnog natjecanja, skupnim izuzećem trebalo bi obuhvatiti i operativne potpore za mala postrojenja koja proizvode obnovljivu energiju, uz dobro određene uvjete. Operativne potpore velikim postrojenjima trebalo bi obuhvatiti skupnim izuzećem ako je tržišno natjecanje ograničeno. Stoga se pri dodjeli tih operativnih potpora novim i inovativnim tehnologijama može primijeniti skupno izuzeće ako se potpore dodjeljuju na temelju konkurentnog natječajnog postupka otvorenog za najmanje jednu takvu tehnologiju, a mehanizam koji se upotrebljava proizvođače obnovljive energije izlaže tržišnim cijenama. Ukupni iznos potpora dodijeljenih na toj osnovi ne smije premašivati 5 % planiranog novog energetskog kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Potpore dodijeljene na temelju natječajnog postupka otvorenog za sve tehnologije obnovljive energije trebalo bi u potpunosti obuhvatiti skupnim izuzećem. Programe operativnih potpora u načelu bi trebalo otvoriti drugim zemljama EGP-a i ugovornim stranama Energetske zajednice kako bi se ograničili ukupni učinci narušavanja tržišnog natjecanja. Države članice potiču se na uspostavljanje mehanizma suradnje prije omogućivanja prekograničnog pružanja potpore. Ako se ne uspostavi mehanizam suradnje, proizvodnja iz postrojenja u drugim zemljama neće doprinijeti njihovu nacionalnom cilju u pogledu obnovljive energije. S obzirom na navedena ograničenja, državama članicama trebalo bi omogućiti dostatno pripremno razdoblje za osmišljavanje odgovarajućih programa potpore koji su otvoreni drugim zemljama. Stoga to otvaranje nije uvjet za izuzeće od obveze prijave, u mjeri u kojoj se ne zahtijeva Ugovorom.

(62)

Potpore za proizvodnju energije vode mogu imati dvostruki učinak. S jedne strane imaju pozitivan učinak zbog niskih emisija stakleničkih plinova, a s druge mogu imati i negativan učinak na sustave voda i biološku raznolikost. Stoga bi prilikom dodjele potpora energiji vode države članice trebale poštovati Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (23), a posebno njezin članak 4. stavak 7. kojim se utvrđuju kriteriji povezani s omogućivanjem novih izmjena vodnih tijela.

(63)

Potpore bi trebalo dodjeljivati samo za održive oblike obnovljive energije. Potpore za biogoriva trebalo bi obuhvatiti ovom uredbom ako ih se dodjeljuje za održiva biogoriva u skladu s Direktivom 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. Međutim, potpore za biogoriva proizvedena iz prehrambenih sirovina trebalo bi isključiti iz potpora na temelju ove Uredbe radi poticanja prijelaza na proizvodnju naprednijih oblika biogoriva. Potpore za biogoriva koja podliježu obvezi opskrbe ili miješanja trebalo bi isključiti iz područja primjene skupnog izuzeća jer se prethodno navedenom pravnom obvezom može pružiti dostatan poticaj za ulaganja u te vrste obnovljive energije.

(64)

Potporama u obliku smanjenja poreza u skladu s Direktivom Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (24) kojima se pogoduje zaštiti okoliša obuhvaćenoj ovom Uredbom može se neizravno poboljšati okoliš. Međutim, iako bi se u porezima za zaštitu okoliša trebao odražavati socijalni trošak emisija, smanjenja poreza mogu negativno utjecati na taj cilj. Stoga se čini primjerenim njihovo trajanje ograničiti na razdoblje primjene ove Uredbe. Nakon tog razdoblja države članice trebale bi ponovno ocijeniti prikladnost spomenutog smanjenja poreza. Radi što manjeg narušavanja tržišnog natjecanja, potpore bi trebalo dodjeljivati na isti način za sve sudionike u tržišnom natjecanju za koje se smatra da se nalaze u sličnom činjeničnom stanju. Radi održavanja cjenovnih poticaja za poduzetnike, što je cilj poreza za zaštitu okoliša, državama članicama trebalo bi osigurati mogućnost izrade programa smanjenja poreza na temelju mehanizma isplate nepromjenjivog iznosa godišnje nadoknade (povrat poreza).

(65)

Prema načelu „onečišćivač plaća”, troškove mjera koje su usmjerene na onečišćenje trebao bi snositi onečišćivač koji uzrokuje onečišćenje. Potpore za zbrinjavanje onečišćenih lokacija opravdane su u slučajevima u kojima na temelju primjenjivog prava nije moguće odrediti osobu odgovornu za onečišćenje. Međutim, trebali bi se primjenjivati uvjeti o odgovornosti za zaštitu okoliša u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu kako je utvrđeno Direktivom 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (25), kako je izmijenjena Direktivom 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (26), Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikovog dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, direktivama Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbom (EZ) br. 1013/2006 (27). Stoga, radi omogućivanja ispravljanja postojeće štete u okolišu, tu bi vrstu potpora pod određenim uvjetima trebalo obuhvatiti skupnim izuzećem.

(66)

U skladu s hijerarhijom otpada utvrđenom u Okvirnoj direktivi o otpadu Europske unije, Sedmim programom djelovanja za okoliš ponovna uporaba i recikliranje utvrđeni su kao ključni prioriteti politike zaštite okoliša Europske unije. Državnim potporama za te djelatnosti može se doprinijeti zaštiti okoliša, pod uvjetom da se poštuje članak 4. stavak 1. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (Okvirna direktiva o otpadu) (28). Štoviše, tim se potporama onečišćivači ne bi smjeli neizravno oslobađati od opterećenja koje snose prema pravu Unije, odnosno od opterećenja koje se smatra redovitim troškom poduzetnika. Stoga bi potpore od kojih te djelatnosti imaju koristi trebalo obuhvatiti skupnim izuzećem, i ako se odnose na otpad drugih poduzetnika i ako bi materijali koji se obrađuju u suprotnom bili odbačeni ili obrađeni na način koji je manje prihvatljiv za okoliš.

(67)

Moderna energetska infrastruktura ključna je i za integrirano energetsko tržište i za omogućivanje Uniji da zadovolji svoje klimatske i energetske ciljeve. Izgradnjom i nadogradnjom infrastrukture u potpomognutim područjima posebno se doprinosi gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji država članica i Unije kao cjeline podupiranjem ulaganja i otvaranja radnih mjesta te funkcioniranja energetskih tržišta na najnerazvijenijim područjima. Kako bi se smanjili neželjeni učinci tih potpora kojima se narušava tržišno natjecanje, skupno izuzeće trebalo bi primijeniti samo na potpore za infrastrukture koje su uređene zakonodavstvom o unutarnjem energetskom tržištu i s njime su usklađene.

(68)

Studijama zaštite okoliša može se pomoći utvrditi ulaganja potrebna za postizanje više razine zaštite okoliša. Stoga bi državne potpore za provedbu studija zaštite okoliša kojima je cilj pružanje potpore ulaganjima u zaštitu okoliša kako je obuhvaćeno ovom Uredbom trebalo obuhvatiti skupnim izuzećem. Budući da su za velika poduzeća energetski pregledi obvezatni, oni se ne bi trebali koristiti državnim potporama.

(69)

U skladu s člankom 107. stavkom 2. točkom (b) Ugovora potpore za nadoknadu štete prouzročene prirodnim katastrofama spojive su s unutarnjim tržištem. Radi osiguranja pravne sigurnosti, nužno je odrediti vrstu događaja koje treba smatrati prirodnim katastrofama izuzetima na temelju ove Uredbe. U smislu ove Uredbe, potrese, odrone tla, poplave, a posebno poplave uzrokovane izlijevanjem vode iz rijeka ili jezera, snježne lavine, tornada, uragane, erupcije vulkana i šumske požare prirodnog podrijetla trebalo bi smatrati prirodnim katastrofama. Šteta prouzročena nepovoljnim vremenskim uvjetima kao što su mraz, tuča, led, kiša ili suša, a do kojih dolazi češće, ne bi se trebala smatrati prirodnom katastrofom u smislu članka 107. stavka 2. točke (b) Ugovora. Kako bi se osiguralo da potpore za nadoknadu štete uzrokovane prirodnim katastrofama doista budu obuhvaćene izuzećem, ovom bi Uredbom trebalo utvrditi uvjete temeljene na utvrđenoj praksi čijim se ispunjenjem osigurava da potpore za nadoknadu štete prouzročene prirodnim katastrofama budu obuhvaćene skupnim izuzećem. Ti bi se uvjeti posebice trebali odnositi na službeno priznavanje od tijela uprave država članica da određeni događaj ima značaj prirodne katastrofe i na izravnu uzročnu vezu između prirodne katastrofe i štete koju je pretrpio poduzetnik korisnik, što može uključivati poduzetnike u teškoćama, te bi njima trebalo osigurati izbjegavanje prekomjernih nadoknada. Nadoknada ne bi trebala premašivati iznos koji je potreban da se korisniku omogući povratak u stanje koje je prevladavalo prije nastupanja katastrofe.

(70)

Za zračni i pomorski prijevoz putnika potpora ima socijalni karakter ako se njome rješava problem stalne povezanosti stanovnika udaljenih područja smanjivanjem njihovih troškova prijevoza. To se može odnositi na najudaljenije regije, Maltu, Cipar, Ceutu i Melillu te druge otoke koji su dio državnog područja države članice i na rijetko naseljena područja. Ako je udaljena regija povezana s Europskim gospodarskim prostorom s pomoću nekoliko prijevoznih putova, uključujući neizravne putove, trebalo bi omogućiti potporu za sve navedene putove i prijevoz svim prijevoznicima koji na njima djeluju. Potpora bi se trebala pružiti bez diskriminacije na temelju identiteta prijevoznika ili vrste usluga te može obuhvaćati redovne, čarterske ili jeftine usluge.

(71)

Širokopojasni internet od strateške je važnosti za postizanje cilja pametnog, održivog i uključivog rasta i inovacija, što je cilj strategije Europa 2020. te za socijalnu i teritorijalnu koheziju (29). Potpore za ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu namijenjene su poticanju uporabe te infrastrukture i povezanih građevinskih radova u područjima u kojima ne postoji usporediva infrastruktura i nije vjerojatno da će je tržišni operatori uskoro uvesti. Uzimajući u obzir iskustva Komisije, navedene potpore za ulaganje ne uzrokuju neopravdano narušavanje trgovine i tržišnog natjecanja ako su ispunjeni određeni uvjeti. Ti bi uvjeti osobito trebali biti namijenjeni ograničavanju narušavanja tržišnog natjecanja tako da se potpora podvrgne tehnološki neutralnom konkurentnom postupku odabira i da se osigura veleprodajni pristup subvencioniranim mrežama, uzimajući u obzir potpore koje je primio mrežni operator. Iako se pod određenim uvjetima virtualno izdvajanje može smatrati jednakovrijednim fizičkom izdvajanju, do stjecanja dodatnog iskustva treba od slučaja do slučaja ocjenjivati treba li se određeni ne-fizički ili virtualni proizvod veleprodajnog pristupa smatrati jednakovrijednim izdvajanju lokalne petlje bakrene ili svjetlovodne mreže. Stoga, dok se u budućoj reviziji ne bude moglo uzeti u obzir iskustvo u pojedinačnim slučajevima državnih potpora ili regulatorni kontekst ex ante, za potrebe obuhvaćanja trenutačno važećom uredbom o skupnom izuzeću trebalo bi zahtijevati fizičko izdvajanje. Ako su budući troškovi i razvoj prihoda nesigurni i postoji jaka asimetričnost informacija, države članice također bi trebale uvesti modele financiranja koji uključuju praćenje i elemente povrata sredstava kako bi se omogućila uravnotežena raspodjela nepredviđene dobiti. Kako bi se izbjeglo nerazmjerno opterećenje malih lokalnih projekata, ti bi se modeli trebali uspostaviti isključivo za projekte koji premašuju najmanji prag.

(72)

U sektoru kulture i očuvanja baštine, određene mjere koje su poduzele države članice nisu potpora jer ne ispunjuju sve kriterije iz članka 107. stavka 1. Ugovora, na primjer zbog toga što navedena djelatnost nije ekonomska ili ne utječe na trgovinu među državama članicama. U opsegu u kojem su te mjere obuhvaćene člankom 107. stavkom 1. Ugovora, kulturne ustanove i projekti ne dovode obično do znatnog narušavanja tržišnog natjecanja, a praksa je pokazala da te potpore imaju ograničen učinak na trgovinu. U članku 167. Ugovora uvažava se važnost promicanja kulture za Uniju i njezine države članice te se navodi da bi Unija u svojem djelovanju u okviru ostalih odredaba Ugovora trebala voditi računa o kulturnim aspektima, posebice radi poštovanja i promicanja raznolikosti njezinih kultura. Budući da je prirodna baština često presudna za određivanje umjetničke i kulturne baštine, očuvanje baštine u smislu ove Uredbe trebalo bi obuhvaćati i prirodnu baštinu koja je povezana s kulturnom baštinom ili koju su službeno priznala nadležna tijela javne uprave države članice. S obzirom na dvojaku prirodu kulture koja je s jedne strane gospodarsko dobro koje pruža znatne mogućnosti za stvaranje bogatstva i zapošljavanje, a s druge strane nositelj identiteta, vrijednosti i značenja u kojima se ogledaju naša društva te koja ih oblikuju, u pravilima o državnim potporama trebalo bi uvažiti posebne značajke kulture i s njom povezanih ekonomskih djelatnosti. Trebalo bi uspostaviti popis prihvatljivih kulturnih svrha i djelatnosti te precizirati prihvatljive troškove. Skupnim izuzećem trebalo bi obuhvatiti potpore za ulaganje i operativne potpore do utvrđenih pragova, pod uvjetom da se isključe prekomjerne nadoknade. Općenito, zbog većeg potencijalnog rizika od narušavanja tržišnog natjecanja, djelatnosti koje su, uz eventualno posjedovanje kulturnog aspekta, uglavnom komercijalne prirode, kao što su tisak i časopisi (tiskani ili elektronički), ne bi trebalo obuhvatiti skupnim izuzećem. Nadalje, popis prihvatljivih kulturnih svrha i djelatnosti ne bi trebao uključivati komercijalne djelatnosti poput mode, dizajna ili videoigara.

(73)

Audiovizualna djela imaju važnu ulogu u oblikovanju europskih identiteta i u njima se odražavaju različite tradicije država članica i regija. Iako postoji snažna konkurencija među filmovima koji se proizvode izvan Unije, zbog rascjepkanosti na nacionalna i regionalna tržišta europski filmovi rijetko prelaze granice njihove države podrijetla. Taj je sektor obilježen visokim troškovima ulaganja, prepoznatim manjkom profitabilnosti zbog ograničene publike i teškoćama u prikupljanju dodatnog privatnog financiranja. Zbog tih je čimbenika Komisija izradila posebne kriterije za ocjenu nužnosti, razmjernosti i prikladnosti potpora za pisanje scenarija, razvoj, produkciju, distribuciju i promicanje audiovizualnih djela. Novi kriteriji određeni su u Komunikaciji Komisije o državnoj potpori za filmove i ostala audiovizualna djela (30) i trebalo bi ih obuhvatiti pravilima o skupnom izuzeću za programe potpora za audiovizualna djela. Za prekogranične produkcije i koprodukcije, koje će se najvjerojatnije distribuirati u više država članica, opravdani su veći intenziteti potpore.

(74)

Mjere povezane s potporama za ulaganje namijenjena sportskoj infrastrukturi trebalo bi obuhvatiti skupnim izuzećem ako one ispunjuju uvjete utvrđene u ovoj Uredbi i predstavljaju državnu potporu. Niz mjera koje poduzimaju države članice u sektoru sporta ne može predstavljati državnu potporu jer se korisnik ne bavi ekonomskom djelatnošću ili ne postoji učinak na trgovinu među državama članicama. U određenim okolnostima time bi se omogućile mjere potpore isključivo lokalne prirode ili one poduzete u području amaterskog sporta. U članku 165. Ugovora uzima se u obzir važnost promicanja pitanjâ sporta u Europi, dok se u isto vrijeme uzima u obzir posebna priroda sporta, njegove strukture utemeljene na dobrovoljnoj djelatnosti te njegova društvena i obrazovna funkcija. Potpore za infrastrukture koje se upotrebljavaju za više od jedne rekreacijske svrhe i stoga su višenamjenske trebalo bi obuhvatiti skupnim izuzećem. Međutim, potpore za višenamjenske infrastrukture u turizmu poput zabavnih parkova i hotelskih objekata trebalo bi izuzeti samo ako su dio programa regionalnih potpora namijenjenih turističkim djelatnostima u potpomognutoj regiji koje imaju osobito pozitivan učinak na regionalni razvoj. Uvjetima spojivosti u odnosu na potpore za sportske ili višenamjenske infrastrukture trebalo bi u prvom redu osigurati otvoren i nediskriminirajući pristup infrastrukturama i pošteni postupak dodjele koncesija trećim osobama u skladu s odgovarajućim odredbama zakonodavstva Unije i sudske prakse Unije o izgradnji, nadogradnji i/ili vođenju infrastrukture. Ako sportsku infrastrukturu upotrebljavaju profesionalni sportski klubovi, uvjeti određivanja cijena za uporabu te infrastrukture od tih klubova trebali bi biti javni kako bi se omogućila transparentnost i jednako postupanje prema korisnicima. Trebalo bi osigurati isključenje prekomjerne nadoknade.

(75)

Kako je naglašeno u zaključcima Europskog vijeća od 17. lipnja 2010. kojima je prihvaćena strategija Europa 2020. (31), trebalo bi usmjeriti napore u rješavanje glavnih prepreka koje ograničavaju rast na razini EU-a, uključujući one koje se odnose na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i infrastrukture. Dostupnost lokalnih infrastruktura važan je preduvjet za razvoj poslovanja i potrošačkog okruženja te za modernizaciju i razvoj industrijske baze radi osiguravanja potpunog funkcioniranja unutarnjeg tržišta iz Preporuke vijeća o širokim smjernicama o ekonomskim politikama država članica i Unije (32), koje su dio integriranih smjernica strategije Europa 2020.Tim se infrastrukturama, koje su zainteresiranim stranama dostupne na otvorenoj, transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi, omogućuje stvaranje okruženja koje pogoduje privatnom ulaganju i rastu te tako pozitivno doprinosi ciljevima od zajedničkog interesa, a posebno prioritetima i ciljevima strategije Europa 2020. (33), uz ograničavanje rizika narušavanja tržišnog natjecanja. Brojne mjere koje su države članice poduzele u odnosu na lokalne infrastrukture ne smatraju se potporama jer ne ispunjuju sve kriterije iz članka 107. stavka 1. Ugovora, primjerice zato što se korisnik ne bavi ekonomskom djelatnošću, zato što ne utječe na trgovinu među državama članicama, ili zato što mjera predstavlja nadoknadu za uslugu od općega gospodarskog interesa, čime su ispunjeni svi kriteriji sudske prakse u predmetu Altmark (34). Međutim, ako financiranje lokalnih infrastruktura predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, te bi potpore trebalo izuzeti od obveze prijave ako se dodjeljuju samo mali iznosi potpore.

(76)

Budući da se na potpore za druge vrste infrastruktura mogu primjenjivati posebni i dobro oblikovani kriteriji kojima se osigurava njihova spojivost s unutarnjim tržištem, odredbe ove Uredbe o potporama za lokalne infrastrukture ne bi trebalo primjenjivati na dodjelu potpora sljedećim vrstama infrastruktura: istraživačke infrastrukture, inovacijski klasteri, energetski učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, energetske infrastrukture, recikliranje i ponovna uporaba otpada, širokopojasne infrastrukture, kultura i očuvanje baštine, sportske i višenamjenske rekreacijske infrastrukture, zračne luke i luke.

(77)

S obzirom na iskustvo Komisije u tom području, trebalo bi provoditi periodičku reviziju politike državnih potpora. Stoga bi trebalo ograničiti razdoblje primjene ove Uredbe. Primjereno je utvrditi prijelazne odredbe, uključujući pravila primjenjiva na izuzete programe potpora na kraju razdoblja važenja ove Uredbe. Tim bi pravilima trebalo državama članicama omogućiti rok za prilagodbu eventualnom budućem režimu. Međutim, razdoblje prilagodbe ne bi se trebalo primjenjivati na programe regionalnih potpora, uključujući regionalne potpore za urbani razvoj, čije izuzeće mora prestati važiti na dan na koji prestaju važiti odobrene karte regionalnih potpora, i na programe potpora za rizično financiranje,

POGLAVLJE I.

POGLAVLJE II.

POGLAVLJE III.

Odjeljak 1. –

Odjeljak 2. –

Odjeljak 3. –

Odjeljak 4. –

Odjeljak 5. –

Odjeljak 6. –

Odjeljak 7. –

Odjeljak 8. –

Odjeljak 9. –

Odjeljak 10. –

Odjeljak 11. –

Odjeljak 12. –

Odjeljak 13. –

POGLAVLJE IV.

(a)

regionalne potpore;

(b)

potpore MSP-ovima u obliku potpora za ulaganje, operativnih potpora i potpora za pristup financiranju za MSP-ove;

(c)

potpore za zaštitu okoliša;

(d)

potpore za istraživanje i razvoj i inovacije;

(e)

potpore za usavršavanje;

(f)

potpore za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju i radnika s invaliditetom;

(g)

potpore za nadoknadu štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama;

(h)

socijalne potpore za prijevoz stanovnika udaljenih regija;

i.

potpore za širokopojasne infrastrukture;

(j)

potpore za kulturu i očuvanje baštine;

(k)

potpore za sportske i višenamjenske rekreativne infrastrukture; i

(l)

potpore za lokalne infrastrukture.

(a)

na programe iz odjeljaka 1. (uz iznimku članka 15.), 2., 3., 4., 7. (uz iznimku članka 44.) i 10. poglavlja III. ove Uredbe, ako prosječni godišnji proračun za državne potpore premašuje 150 milijuna EUR, od šest mjeseci nakon njihova stupanja na snagu. Nakon procjene odgovarajućeg plana evaluacije koji je joj je država članica dostavila u roku od 20 radnih dana od stupanja programa na snagu Komisija može odlučiti da se ova Uredba primjenjuje na bilo koji od tih programa i tijekom dužeg razdoblja;

(b)

eventualne izmjene programa iz članka 1. stavka 2. točke (a), osim izmjena koje ne mogu utjecati na spojivost programa potpore u skladu s ovom Uredbom ili znatno utjecati na sadržaj odobrenog plana evaluacije;

(c)

na potpore za djelatnosti povezane s izvozom u treće zemlje ili države članice, to jest potpore izravno povezane s izvezenim količinama, uspostavom i radom distribucijske mreže ili ostalim tekućim troškovima povezanima s izvoznom djelatnošću;

(d)

na potpore uvjetovane time da se prednost daje uporabi domaće robe u odnosu na uvezenu robu.

(a)

na potpore koje se dodjeljuju u sektoru ribarstva i akvakulture, obuhvaćenom Uredbom (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržištâ proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (35), uz iznimku potpora za usavršavanje, potpora za pristup financiranju za MSP-ove, potpora u području istraživanja i razvoja, potpora za inovacije za MSP-ove i potpora za radnike u nepovoljnom položaju i radnike s invaliditetom;

(b)

na potpore koje se dodjeljuju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje, uz iznimku nadoknade za dodatne troškove osim troškova prijevoza u najudaljenijim regijama kako je utvrđeno člankom 15. stavkom 2. točkom (b), potpora za savjetodavne usluge u korist MSP-ova, potpora za rizično financiranje, potpora za istraživanje i razvoj, potpora za inovacije za MSP-ove, potpora za zaštitu okoliša, potpora za usavršavanje i potpora za radnike u nepovoljnom položaju i radnike s invaliditetom;

(c)

na potpore koje se dodjeljuju u sektoru prerade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda, u sljedećim slučajevima:

(d)

potpore za zatvaranje nekonkurentnih rudnika ugljena, kako su obuhvaćene Odlukom Vijeća br. 2010/787;

(e)

kategorije regionalnih potpora koje se isključuju u članku 13.

(a)

na programe potpora u kojima nije izričito isključeno plaćanje pojedinačne potpore u korist poduzetnika koji podliježe neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem, uz iznimku programa potpora za nadoknadu štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama;

(b)

na jednokratne potpore u korist poduzetnika iz točke (a);

(c)

na potpore poduzetnicima u teškoćama, uz iznimku programa potpora za nadoknadu štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama.

(a)

na mjere potpore za koje dodjela potpore ovisi o obvezi korisnika da ima poslovni nastan u određenoj državi članici ili da većina njegovih poslovnih jedinica ima poslovni nastan u toj državi članici. Međutim, zahtjev da ima poslovnu jedinicu ili podružnicu u državi članici koja dodjeljuje potporu u trenutku plaćanja potpore dopušten je;

(b)

na mjere potpore za koje dodjela potpore ovisi o obvezi korisnika da upotrebljava robu proizvedenu ili usluge pružene na državnom području.

(c)

na mjere potpore kojima se korisnicima ograničava mogućnost uporabe rezultata istraživanja, razvoja i inovacija u ostalim državama članicama.

1.

„potpora” znači svaka mjera koja ispunjuje sve kriterije utvrđene u članku 107. stavku 1. Ugovora;

2.

„mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” znači poduzeća koja ispunjuju uvjete utvrđene u Prilogu I.;

3.

„radnik s invaliditetom” znači svaka osoba:

4.

„radnik u nepovoljnom položaju” znači svaka osoba:

5.

„prijevoz” znači zračni, pomorski, cestovni, željeznički prijevoz putnika ili kopneni prijevoz plovnim putovima ili usluge prijevoza tereta za najam ili naknadu;

6.

„troškovi prijevoza” znači troškovi prijevoza na ime najma ili naknade koju su korisnici stvarno platili po putovanju, a obuhvaćaju:

7.

„udaljene regije” znači najudaljenije regije, Malta, Cipar, Ceuta i Melilla, otoci koji su dio državnog područja države članice i rijetko naseljena područja;

8.

„stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda” znači držanje ili izlaganje u cilju prodaje, ponuda na prodaju, isporuka ili bilo koji drugi način stavljanja na tržište, osim prodaje preprodavateljima i prerađivačima koju obavlja primarni proizvođač i svih djelatnosti povezanih s pripremom proizvoda za takvu prvu prodaju; prodaja krajnjim potrošačima koju obavlja primarni proizvođač smatra se stavljanjem na tržište ako se odvija u zasebnim za to predviđenim prostorijama;

9.

„primarna poljoprivredna proizvodnja” znači proizvodnja proizvoda iz tla ili stočarstva navedenih u Prilogu I. Ugovoru bez obavljanja dodatnih radnji kojima bi se promijenila priroda tih proizvoda;

10.

„prerada poljoprivrednih proizvoda” znači svako djelovanje na poljoprivrednom proizvodu čiji je rezultat proizvod koji je i sâm poljoprivredni proizvod, osim djelatnosti na poljoprivrednim dobrima koje su neophodne za pripremu životinjskih ili biljnih proizvoda za prvu prodaju;

11.

„poljoprivredni proizvodi” znači proizvodi navedeni u Prilogu I. Ugovoru, osim proizvoda ribarstva i akvakulture navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013.;

12.

„najudaljenije regije” znači regije utvrđene u članku 349. Ugovora. Na temelju Odluke Europskog vijeća 2010/718/EU, od 1. siječnja 2012. Saint-Barthélemy prestao je biti najudaljenija regija. Na temelju Odluke Europskog vijeća 2012/419/EU, od 1. siječnja 2014. Mayotte je postao najudaljenija regija;

13.

„ugljen” znači visokokvalitetan, srednjekvalitetan i niskokvalitetan ugljen kategorije A i B u smislu međunarodnog sustava kodificiranja ugljena koji je utvrdila Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu i koji je objašnjen u Odluci Vijeća od 10. prosinca 2010. o državnim potporama za zatvaranje nekonkurentnih rudnika ugljena (36);

14.

„pojedinačna potpora” znači:

15.

„program potpora” znači svaki akt na temelju kojeg se mogu, bez potrebe za daljnjim provedbenim mjerama, dodjeljivati pojedinačne potpore poduzetnicima koji su utvrđeni u aktu na općenit i apstraktan način te svaki akt na temelju kojeg se potpora koja nije povezana s određenim projektom može dodijeliti jednom poduzetniku ili više njih na neodređeno razdoblje i/ili u neodređenom iznosu;

16.

„plan evaluacije” znači dokument koji sadržava najmanje ove minimalne elemente: ciljeve programa potpore koji se vrednuje, pitanja evaluacije, pokazatelje rezultata, predviđenu metodologiju za provedbu evaluacije, zahtjeve u pogledu prikupljanja podataka, predloženi vremenski okvir evaluacije, uključujući dan podnošenja završnog izvješća o evaluaciji, opis neovisnog tijela koje provodi evaluaciju ili kriterije koji će se primjenjivati na njegov odabir i načine osiguravanja javnosti evaluacije;

17.

„jednokratna potpora” znači potpora koja nije dodijeljena na temelju programa potpora;

18.

„poduzetnik u teškoćama” znači poduzetnik za kojeg vrijedi najmanje jedna od sljedećih okolnosti:

19.

„obveze potrošnje na državnom području” znači obveze koje tijelo koje dodjeljuje potporu nameće korisnicima, a sastoje se od potrošnje minimalnog iznosa i/ili provedbe najniže razine proizvodne djelatnosti na određenom državnom području;

20.

„prilagođeni iznos potpore” znači maksimalni dopustivi iznos potpore za veliki projekt ulaganja, izračunan prema sljedećoj formuli:

maksimalni iznos potpore = R × (A + 0,50 × B + 0 × C)

pri čemu je: R maksimalni intenzitet potpore primjenjiv u dotičnom području utvrđen u odobrenoj karti regionalnih potpora koja je na snazi na datum dodjele potpore, isključujući povećani intenzitet potpore za MSP-ove, A početnih 50 milijuna EUR prihvatljivih troškova, B dio prihvatljivih troškova između 50 milijuna EUR i 100 milijuna EUR, a C dio prihvatljivih troškova koji premašuje 100 milijuna EUR;

21.

„povratni predujam” znači zajam za projekt koji se isplaćuje u jednom ili više obroka, a uvjeti njegova povrata ovise o rezultatu projekta;

22.

„bruto ekvivalent bespovratnog sredstva” znači iznos potpore ako je korisniku dodijeljena u obliku bespovratnog sredstva, prije odbitka poreza ili drugih naknada;

23.

„početak radova” znači početak građevinskih radova povezanih s ulaganjem ili prva zakonski obvezujuća obveza za naručivanje opreme ili bilo koja druga obveza koja ulaganje čini neopozivim, ovisno o tome što nastupi prije. Kupnja zemljišta i pripremni radovi, primjerice ishođenje dozvola i provođenje studija izvedivosti, ne smatraju se početkom radova. U slučaju preuzimanja „početak radova” znači trenutak stjecanja imovine koja je izravno povezana sa stečenom poslovnom jedinicom;

24.

„velika poduzeća” znači poduzeća koja ne ispunjuju kriterije utvrđene u Prilogu I.;

25.

„program koji je nasljednik poreznih programa” znači program u obliku poreznih pogodnosti koji je izmijenjena verzija prethodno postojećeg programa u obliku poreznih pogodnosti i kojim se taj prethodno postojeći program zamjenjuje;

26.

„intenzitet potpore” znači bruto iznos potpore izražen kao postotak prihvatljivih troškova, prije odbitka poreza ili drugih naknada;

27.

„potpomognuta područja” znači područja utvrđena u odobrenoj karti regionalnih potpora za razdoblje 1. srpnja 2014. – 31. prosinca 2020. u primjeni članka 107. stavka 3. točaka (a) i (c) Ugovora;

28.

„datum dodjele potpore” znači datum na koji je na temelju primjenjivog nacionalnog pravnog režima korisniku dodijeljeno zakonsko pravo na primanje potpore;

29.

„materijalna imovina” znači imovina koja se sastoji od zemljišta, građevina i postrojenja te strojeva i opreme;

30.

„nematerijalna imovina” znači imovina koja nema fizički ili financijski oblik, na primjer patenti, licencije, znanje i iskustvo ili druga vrsta intelektualnog vlasništva;

31.

„trošak plaća” znači ukupni iznos koji korisnik potpore stvarno mora platiti za dotična radna mjesta, a koji se u određenom razdoblju sastoji od bruto plaće prije poreza i obveznih doprinosa kao što su doprinos za socijalno osiguranje, troškovi skrbi za djecu i skrbi za roditelje;

32.

„neto povećanje broja zaposlenika” znači neto povećanje broja zaposlenika u dotičnoj poslovnoj jedinici u odnosu na prosječan broj tijekom određenog razdoblja, od kojega se oduzimaju sva radna mjesta izgubljena tijekom tog razdoblja, a broj osoba zaposlenih na puno radno vrijeme, sa skraćenim radnim vremenom i sezonski zaposlenih osoba uračunava se u odgovarajućim dijelovima njihovih godišnjih jedinica rada;

33.

„namjenska infrastruktura” znači infrastruktura izgrađena za poduzetnike koje je moguće utvrditi ex ante i prilagođena potrebama tih poduzetnika;

34.

„financijski posrednik” znači svaka financijska institucija, bez obzira na njezin oblik i vlasničku strukturu, uključujući fond fondova, privatne investicijske fondove, javne investicijske fondove, banke, mikro-financijske institucije i društva za uzajamna jamstva;

35.

„putovanje” znači kretanje robe iz mjesta podrijetla do mjesta odredišta, uključujući odsječke i faze unutar dotične države članice ili izvan nje, obavljeno uporabom jednog ili više prijevoznih sredstava;

36.

„pravedna stopa povrata (PSP)” znači očekivana stopa povrata koja odgovara riziku prilagođenoj diskontnoj stopi kojom se odražava razina rizika projekta te priroda i razina kapitala koji privatni ulagači namjeravaju uložiti;

37.

„ukupno financiranje” znači ukupni iznos ulaganja u prihvatljivog poduzetnika ili projekt u skladu s Odjeljkom 3. ili člankom 16. ili 39. ove Uredbe, isključujući potpuno privatna ulaganja izvršena po tržišnim uvjetima i izvan područja primjene odgovarajuće mjere državne potpore;

38.

„konkurentan natječajni postupak” znači nediskriminirajući postupak prikupljanja ponuda kojim se predviđa sudjelovanje dostatnog broja poduzetnika i kojim se potpore dodjeljuju bilo na temelju početne ponude koju je ponuđač dostavio ili na temelju dražbovne cijene. Osim toga, proračun ili obujam povezan s natječajnim postupkom obvezujuće je ograničenje, tako da potporu ne mogu dobiti svi sudionici postupka;

39.

„operativna dobit” znači razlika između diskontiranih prihoda i diskontiranih operativnih troškova tijekom relevantnog trajanja ulaganja ako je ta razlika pozitivna. Operativni troškovi obuhvaćaju troškove kao što su troškovi osoblja, materijala, ugovorenih usluga, komunikacije, energije, održavanja, najma i administrativni troškovi, no za potrebe ove Uredbe isključuju troškove amortizacije i troškove financiranja ako su oni obuhvaćeni potporama za ulaganje;

40.

Definicije koje se primjenjuju na potpore za širokopojasne infrastrukture (Odjeljak 10.) primjenjive su na odgovarajuće odredbe o regionalnim potporama;

41.

„regionalne potpore za ulaganje” znači regionalne potpore dodijeljene za početno ulaganje ili početno ulaganje u korist nove ekonomske djelatnosti;

42.

„regionalne operativne potpore” znači potpore za smanjenje tekućih izdataka određenog poduzetnika koji nisu povezani s početnim ulaganjem. To obuhvaća kategorije troškova kao što su troškovi osoblja, materijala, ugovorenih usluga, komunikacije, energije, održavanja, najma i administrativne troškove itd., no isključuje troškove amortizacije i troškove financiranja ako su oni uključeni u prihvatljive troškove pri dodjeli potpore za ulaganje;

43.

„sektor čelika” znači sve djelatnosti povezane s proizvodnjom jednog ili više sljedećih proizvoda:

44.

„sektor umjetnih vlakana” znači:

45.

„sektor prijevoza” znači zračni, pomorski, cestovni ili željeznički prijevoz putnika te kopneni prijevoz plovnim putovima ili usluge prijevoza tereta za najam ili naknadu te s tim povezana infrastruktura (u prvom redu infrastruktura zračnih luka); točnije, „sektor prijevoza” znači sljedeće djelatnosti prema klasifikaciji NACE Rev. 2:

46.

„program namijenjen ograničenom broju posebnih sektora ekonomske djelatnosti” znači program kojim su obuhvaćene djelatnosti razvrstane u manje od pet razreda statističke klasifikacije NACE Rev. 2 (četveroznamenkasta brojčana oznaka);

47.

„djelatnosti u turizmu” znači sljedeće djelatnosti prema klasifikaciji NACE Rev. 2:

48.

„rijetko naseljena područja” znači područja koje Komisija takvima smatra na temelju pojedinačnih odluka o kartama regionalnih potpora za razdoblje 1. srpnja 2014. – 31. prosinca 2020.;

49.

„početno ulaganje” znači:

50.

„ista ili slična djelatnost” znači djelatnost koja je obuhvaćena istim razredom (četveroznamenkasta brojčana oznaka) statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Rev. 2, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (38);

51.

„početno ulaganje u korist nove ekonomske djelatnosti” znači:

52.

„veliki projekt ulaganja” znači početno ulaganje čiji prihvatljivi troškovi premašuju 50 milijuna EUR, izračunano prema cijenama i tečajevima na datum dodjele potpore;

53.

„mjesto odredišta” znači mjesto iskrcaja robe;

54.

„mjesto podrijetla” znači mjesto ukrcaja robe koja se prevozi;

55.

„područja prihvatljiva za operativne potpore” znači najudaljenije regije iz članka 349. Ugovora ili rijetko naseljena područja, kako je utvrđeno u karti regionalnih potpora odobrenoj za dotičnu državu članicu za razdoblje 1. srpnja 2014. – 31. prosinca 2020.;

56.

„prijevozno sredstvo” znači sredstvo u željezničkom prijevozu, cestovnom prijevozu tereta, prijevozu kopnenim plovnim putovima, pomorskom prijevozu, zračnom prijevozu ili kombiniranom prijevozu;

57.

„fond za urbani razvoj” („UDF”) znači specijalizirani instrument ulaganja osnovan za potrebe ulaganja u projekte urbanog razvoja na temelju mjere potpore za urbani razvoj. UDF-om upravlja upravitelj fonda za urbani razvoj;

58.

„upravitelj fonda za urbani razvoj” znači profesionalno upravljačko društvo s pravnom osobnošću koje odabire i provodi ulaganja u prihvatljive projekte urbanog razvoja;

59.

„projekt urbanog razvoja” („UDP”) znači projekt ulaganja s mogućnošću pružanja podrške provedbi intervencija predviđenih integriranim pristupom za održivi urbani razvoj i doprinošenja postizanju u njemu određenih ciljeva, uključujući projekte s unutarnjom stopom povrata koja možda nije dovoljna za privlačenje financiranja na isključivo komercijalnoj osnovi. Projekt urbanog razvoja može se organizirati kao zaseban blok financiranja unutar pravnih struktura korisnika privatnog ulagača ili kao zaseban pravni subjekt, npr. subjekt posebne namjene;

60.

„integrirana strategija za održivi urbani razvoj” znači strategija koju je službeno predložilo i odobrilo odgovarajuće lokalno tijelo ili agencija iz javnog sektora, utvrđena za određeno urbano zemljopisno područje i razdoblje, u kojoj se utvrđuju integrirane mjere za rješavanje gospodarskih, ekoloških, klimatskih, demografskih i socijalnih izazova koji pogađaju urbana područja;

61.

„doprinos u naravi” znači doprinos u zemljištu ili nekretninama ako zemljište ili nekretnina čini dio projekta urbanog razvoja;

62.

„radna mjesta izravno otvorena projektom ulaganja” znači radna mjesta povezana s djelatnošću na koju se ulaganje odnosi, uključujući radna mjesta otvorena nakon povećanja stope iskoristivosti kapaciteta koji je nastao ulaganjem;

63.

„organizacijska suradnja” znači razvoj zajedničkih poslovnih strategija ili upravljačkih struktura, pružanje zajedničkih usluga ili usluga koje olakšavaju suradnju, usklađene djelatnosti poput istraživanja ili marketinga, podrška mrežama i klasterima, poboljšanje dostupnosti i komunikacije, uporaba zajedničkih instrumenata za poticanje poduzetništva i trgovine s MSP-ovima;

64.

„savjetodavne usluge za suradnju” znači konzalting, pomoć i usavršavanje radi razmjene znanja i iskustava te poboljšanja suradnje;

65.

„pomoćne usluge za suradnju” znači pružanje uredskih prostora, internetskih stranica, banaka podataka, knjižnica, istraživanja tržišta, priručnika, radnih i oglednih dokumenata;

66.

„kvazivlasničko ulaganje” znači vrsta financiranja koja se svrstava između vlasničkog kapitala i zaduživanja, rizičnija od nadređenog duga i manje rizična od ulaganja u osnovni kapital, čiji se prinos za imatelja pretežno zasniva na dobiti ili gubitcima temeljnog ciljnog poduzetnika koji nisu osigurani u slučaju insolventnosti. Kvazivlasnička ulaganja mogu se strukturirati kao dug, neosiguran i podređen, uključujući mezaninski dug, koji se u nekim slučajevima može pretvoriti u vlasnički kapital, ili kao povlašteni vlasnički kapital;

67.

„jamstvo” znači u kontekstu odjeljaka 1., 3. i 7. Uredbe, pisana obveza preuzimanja odgovornosti za sve ili dio novonastalih zajmovnih transakcija treće osobe kao što su instrumenti zaduživanja ili zakupljivanja te kvazivlasnički instrumenti;

68.

„stupanj jamstva” znači postotak gubitka koji javni ulagač pokriva za svaku transakciju prihvatljivu na temelju određene mjere državne potpore;

69.

„izlazak” znači likvidacija udjela koju provodi financijski posrednik ili ulagač, uključujući trgovačku prodaju, otpis, otplatu vlasničkih udjela/zajmova, prodaju drugom financijskom posredniku ili drugom ulagaču, prodaju financijskoj instituciji i prodaju javnom ponudom, uključujući inicijalnu javnu ponudu (IPO);

70.

„financijska donacija” znači povratno javno ulaganje u financijskog posrednika za potrebe ulaganja na temelju mjere rizičnog financiranja, uz povrat svih sredstava javnom ulagaču;

71.

„rizična financijska ulaganja” znači vlasnička i kvazivlasnička ulaganja, zajmovi uključujući zakupe, jamstva ili kombinaciju navedenog, namijenjeni prihvatljivim poduzetnicima za potrebe provedbe novih ulaganja;

72.

„neovisni privatni ulagač” znači privatni ulagač koji nije vlasnik udjela u prihvatljivom poduzetniku u kojeg ulaže, uključujući poslovne anđele i financijske institucije, bez obzira na njihovu vlasničku strukturu, ako snosi sav rizik povezan sa svojim ulaganjem. Nakon osnivanja novog društva, privatni ulagači, uključujući osnivače, smatraju se neovisnima od tog društva;

73.

„fizička osoba” za potrebe članaka 21. i 23. znači osoba koja nije poduzetnik za potrebe članka 107. stavka 1. Ugovora;

74.

„vlasnički instrument” znači pružanje kapitala poduzetniku, izravnim ili neizravnim ulaganjem, u zamjenu za vlasništvo nad odgovarajućim udjelom tog poduzetnika;

75.

„prva komercijalna prodaja” znači prva prodaja koju poduzetnik izvrši na tržištu proizvoda ili usluga, isključujući ograničene prodaje radi testiranja tržišta;

76.

„neuvršteni MSP” znači MSP koji nije uvršten na službeni popis burze, osim alternativnih trgovinskih platformi;

77.

„naknadno ulaganje” znači dodatno rizično financijsko ulaganje u poduzetnika nakon najmanje jednog prethodnog kruga rizičnog financijskog ulaganja;

78.

„zamjenski kapital” znači kupnja postojećih udjela u poduzetniku od prethodnog ulagača ili vlasnika udjela;

79.

„zaduženi subjekt” znači Europska investicijska banka i Europski investicijski fond, međunarodna financijska institucija u kojoj je država članica vlasnik udjela, ili financijska institucija osnovana u državi članici usmjerena na postizanje javnog interesa pod nadzorom javnog tijela, tijela javnog prava ili tijela privatnog prava koje pruža javne usluge; zaduženi subjekt može se odabrati ili izravno imenovati u skladu s odredbama Direktive 2004/18/EZ o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (39) ili bilo kojeg naknadnog zakonodavstva kojim se ta Direktiva u cijelosti ili djelomično zamjenjuje;

80.

„inovacijsko poduzeće” znači poduzeće:

81.

„alternativna trgovinska platforma” znači multilateralna trgovinska platforma u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom 15. Direktive 2004/39/EZ, na kojoj većinu financijskih instrumenata uvrštenih za trgovanje izdaju MSP-ovi;

82.

„zajam” znači sporazum kojim se zajmodavac obvezuje zajmoprimcu dati na raspolaganje dogovoreni iznos u dogovorenom roku i na temelju kojeg je zajmoprimac dužan otplatiti dotični iznos u dogovorenom roku. Može biti u obliku zajma ili drugog instrumenata financiranja, uključujući zakup, kojim se zajmodavcu osigurava prevladavajuća komponenta najmanjeg prinosa. Refinanciranje postojećih zajmova nije prihvatljiv zajam;

83.

„organizacija za istraživanje i širenje znanja” znači subjekt (kao što su sveučilišta, istraživački instituti, agencije za prijenos tehnologije, posrednici u inovaciji, fizičke osobe ili virtualni kolaborativni subjekti usmjereni na istraživanje), bez obzira na njegov pravni status (ustrojstvo na temelju javnog ili privatnog prava) odnosno način financiranja, čiji je prvenstveni cilj nezavisno provoditi temeljno istraživanje, industrijsko istraživanje ili eksperimentalni razvoj ili s rezultatima tih djelatnosti upoznati široku javnost, putem predavanja, objavljivanja ili prijenosa znanja. Ako taj subjekt obavlja i ekonomske djelatnosti, financiranje, troškovi i prihodi tih ekonomskih djelatnosti moraju se obračunati zasebno. Poduzetnici koji imaju presudan utjecaj na takav subjekt, na primjer kao njegovi vlasnici udjela ili članovi, nemaju povlašteni pristup rezultatima koje subjekt proizvede;

84.

„temeljno istraživanje” znači eksperimentalni ili teorijski rad poduzet prvenstveno kako bi se stekla nova znanja o temeljnim načelima fenomena i vidljivih činjenica, bez predviđene izravne tržišne primjene ili uporabe;

85.

„industrijsko istraživanje” znači planirano istraživanje ili kritički pregled u cilju stjecanja novih znanja i vještina za razvoj novih proizvoda, procesa ili usluga odnosno za postizanje znatnog poboljšanja postojećih proizvoda, procesa ili usluga. To obuhvaća stvaranje sastavnih dijelova složenih sustava i može uključivati izradu prototipova u laboratorijskom okruženju ili u okruženju sa simuliranim sučeljima postojećih sustava te pilot-linije ako je to neophodno za industrijsko istraživanje, prvenstveno za provjeru generičke tehnologije;

86.

„eksperimentalni razvoj” znači stjecanje, kombiniranje, oblikovanje i uporaba postojećih znanstvenih, tehnoloških, poslovnih i ostalih mjerodavnih znanja i vještina u cilju razvoja novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga. To može uključivati i, primjerice, djelatnosti u cilju konceptualnog definiranja, planiranja i dokumentiranja novih proizvoda, procesa ili usluga.

Eksperimentalni razvoj može obuhvaćati izradu prototipova, demonstracijske aktivnosti, pilot-projekata, ispitivanje i provjeru novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga u okruženju koje odražava operativne uvjete iz stvarnog života ako je osnovni cilj ostvarenje daljnjih tehničkih poboljšanja na proizvodima, procesima ili uslugama koji nisu u bitnome utvrđeni. To može uključivati i razvoj tržišno upotrebljivog prototipa ili pilot-projekta koji je nužno konačni tržišni proizvod, a preskupo ga je proizvesti samo da bi se upotrebljavao u svrhu demonstracijskih aktivnosti i provjere.

Eksperimentalni razvoj ne uključuje rutinske ili periodične izmjene postojećih proizvoda, proizvodnih linija, proizvodnih procesa, usluga i drugih aktivnosti u tijeku, čak i ako te izmjene znače poboljšanja;

87.

„studija izvedivosti” znači evaluacija i analiza potencijala projekta, čiji je cilj podržati proces donošenja odluka objektivnim i racionalnim otkrivanjem njegovih prednosti i nedostataka, mogućnosti i prijetnji (SWOT) te utvrditi resurse potrebne za njegovu provedbu i u konačnici njegove izglede za uspjeh;

88.

„troškovi osoblja” znači troškovi istraživača, tehničara i drugog pomoćnog osoblja u mjeri u kojoj je zaposleno na odgovarajućem projektu ili djelatnosti;

89.

„po tržišnim uvjetima” znači da se uvjeti transakcije između ugovornih stranaka razlikuju od onih koji bi bili utvrđeni između neovisnih poduzeća i nema naznake nedopuštenog dogovaranja. Za svaku transakciju koja proizlazi iz otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka smatra se da zadovoljava načelo transakcije po tržišnim uvjetima;

90.

„učinkovita suradnja” znači suradnja između najmanje dvije neovisne stranke u cilju razmjene znanja ili tehnologije odnosno ostvarenja zajedničkog cilja na temelju podjele rada, pri čemu stranke zajednički utvrđuju opseg projekta suradnje, doprinose njegovoj provedbi te dijele njegove rizike i rezultate. Jedna stranka ili više njih može snositi cjelokupne troškove projekta te tako smanjiti financijski rizik projekta za druge stranke. Ugovorene usluge i pružanje usluga istraživanja ne smatraju se oblicima suradnje;

91.

„istraživačka infrastruktura” znači objekti, resursi i s tim povezane usluge koje znanstvenici upotrebljavaju za provedbu istraživanja u svojem polju te obuhvaća znanstvenu opremu ili komplete instrumenata, resurse koji se temelje na znanju kao što su zbirke, arhivi i strukturirani znanstveni podatci, infrastrukture koje se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, kao što su infrastruktura GRID, računalna, programerska i komunikacijska infrastruktura, te sva druga sredstva jedinstvene prirode koja su bitna za istraživanje. Takve infrastrukture mogu biti „na jednome mjestu” ili „raspodijeljene” (organizirana mreža resursa) u skladu s člankom 2. točkom (a) Uredbe Vijeća (EZ) br. 723/2009 od 25. lipnja 2009. o pravnom okviru Zajednice za Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura (ERIC) (40);

92.

„inovacijski klasteri” znači strukture ili organizirane skupine neovisnih strana (kao što su inovativna novoosnovana poduzeća, mala, srednja i velika poduzeća te organizacije za istraživanje i širenje znanja, neprofitne organizacije i ostali povezani gospodarski subjekti) osnovane u cilju poticanja inovacijskih aktivnosti, što postižu promicanjem dijeljenja objekata i razmjene znanja i stručnosti te učinkovitim doprinosom prijenosu znanja, umrežavanju, širenju informacija i suradnji među poduzetnicima i drugim organizacijama u klasteru;

93.

„visokokvalificirano osoblje” znači osoblje sa sveučilišnim obrazovanjem i najmanje 5 godina mjerodavnog profesionalnog iskustva, koje može uključivati i doktorsku izobrazbu;

94.

„savjetodavne usluge za inovacije” znači konzalting, pomoć i usavršavanje u području prijenosa znanja, stjecanja, zaštite i iskorištavanja nematerijalne imovine, primjene normi i propisa koji ih obuhvaćaju;

95.

„usluge podrške inovacijama” znači osiguravanje uredskog prostora, banka podataka, knjižnica, istraživanja tržišta, laboratorija, označavanje kvalitete, ispitivanje i certificiranje za potrebe razvoja učinkovitijih proizvoda, procesa ili usluga;

96.

„inovacije organizacije poslovanja” znači provedba nove organizacijske metode u poslovnoj praksi poduzetnika, organizaciji radnog mjesta ili vanjskim odnosima te isključuje promjene koje se temelje na organizacijskim metodama koje poduzetnik već primjenjuje, promjene upravljačke strategije, spajanja i preuzimanja, prestanak uporabe procesa, jednostavnu zamjenu ili proširenje temeljnog kapitala, promjene nastale isključivo kao posljedica promjene faktorskih cijena, prilagođavanje kupcima, lokalizaciju, redovne, sezonske i druge ciklične promjene te trgovinu novim ili znatno poboljšanim proizvodima;

97.

„inovacije procesa” znači provedba novih ili znatno poboljšanih metoda proizvodnje ili isporuke (uključujući znatne promjene u tehnikama, opremi ili softveru), isključujući manje izmjene ili poboljšanja, povećanja proizvodnih kapaciteta ili kapaciteta usluga dodavanjem proizvodnih ili logističkih sustava vrlo sličnih onima koji se već upotrebljavaju, prestanak uporabe procesa, jednostavnu zamjenu ili proširenje temeljnog kapitala, promjene nastale isključivo kao posljedica promjene faktorskih cijena, prilagođavanje kupcima, lokalizaciju, redovne, sezonske i druge ciklične promjene te trgovinu novim ili znatno poboljšanim proizvodima;

98.

„upućivanje na rad” znači privremeno zapošljavanje osoblja kod korisnika s pravom osoblja na povratak prethodnom poslodavcu;

99.

„radnik u izrazito nepovoljnom položaju” znači svaka osoba:

100.

„zaštićena radna mjesta” znači radna mjesta u poduzetniku u kojem radnici s invaliditetom predstavljaju najmanje 30 % radnika;

101.

„zaštita okoliša” znači svako djelovanje kojim se ublažava i sprečava šteta nanesena fizičkom okolišu ili prirodnim resursima, nastala zbog djelatnosti korisnika, kojim se smanjuje rizik takve štete ili koji vodi učinkovitijoj uporabi prirodnih resursa, uključujući mjere štednje energije i uporabu obnovljivih izvora energije;

102.

„norma Unije” znači:

103.

„energetska učinkovitost” znači količina ušteđene energije utvrđena mjerenjem i/ili procjenom potrošnje prije i poslije provedbe mjere poboljšanja energetske učinkovitosti, uz osiguranje normalizacije vanjskih uvjeta koji utječu na potrošnju energije;

104.

„projekt energetske učinkovitosti” znači projekt ulaganja kojim se povećava energetska učinkovitost građevine;

105.

„fond za energetsku učinkovitost (EEF)” znači specijalizirani instrument ulaganja osnovan za potrebe ulaganja u projekte energetske učinkovitosti usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti građevina u domaćem i inozemnom sektoru. EEF-om upravlja upravitelj fonda za energetsku učinkovitost;

106.

„upravitelj fonda za energetsku učinkovitost” znači profesionalno upravljačko društvo s pravnom osobnošću, koje odabire i provodi ulaganja u prihvatljive projekte energetske učinkovitosti;

107.

„visokoučinkovita kogeneracija” znači kogeneracija koja odgovara definiciji visokoučinkovite kogeneracije utvrđenoj u članku 2. stavku 34. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (42);

108.

„kogeneracija” ili suproizvodnja toplinske i električne energije (CHP) znači istovremena proizvodnja toplinske i električne i/ili mehaničke energije u jednom procesu;

109.

„energija iz obnovljivih izvora energije” znači energija koju proizvode postrojenja koja upotrebljavaju samo obnovljive izvore energije te udio, izražen u kalorijskoj vrijednosti, energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u hibridnim postrojenjima koja upotrebljavaju i konvencionalne izvore energije. Uključuje obnovljivu električnu energiju koja se upotrebljava za punjenje sustava za skladištenje, ali isključuje električnu energiju proizvedenu kao rezultat sustava za skladištenje;

110.

„obnovljivi izvori energije” znači sljedeći obnovljivi nefosilni izvori energije: energija vjetra, solarna, aerotermalna, geotermalna, hidrotermalna i oceanska energija, energija vode, energija biomase, energija iz plinova s odlagališta, plinova iz postrojenja za preradu otpadnih voda i bioloških plinova;

111.

„biogorivo” znači tekuće ili plinovito gorivo za potrebe prometa koje se proizvodi iz biomase;

112.

„održivo biogorivo” znači biogorivo koje ispunjuje uvjete održivosti utvrđene u članku 17. Direktive 2009/28/EZ;

113.

„biogorivo proizvedeno iz prehrambenih sirovina” znači biogorivo iz žitarica i ostalih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica kako je utvrđeno u prijedlogu Komisije Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (43);

114.

„nova i inovativna tehnologija” znači nova i nedokazana tehnologija u odnosu na vrhunsku tehnologiju u industriji, koja nosi rizik tehnološkog ili industrijskog neuspjeha i nije optimizacija ili poboljšanje postojeće tehnologije;

115.

„odgovornost za uravnoteženje” znači odgovornost za neravnotežu (odstupanja između proizvodnje, potrošnje i tržišnih transakcija) tržišnog sudionika ili njegova odabranog zastupnika („stranka odgovorna za otklanjanje ravnoteže”), u određenom roku („rok namirivanja neravnoteže”);

116.

„standardna obveza otklanjanja neravnoteže” znači nediskriminirajuća obveza otklanjanja neravnoteže u svim tehnologijama tako da niti jedan proizvođač nije oslobođen od te obveze;

117.

„biomasa” znači biološki razgradiva frakcija proizvoda, otpada i ostataka iz poljoprivrede (uključujući tvari životinjskog i biljnog podrijetla), šumarstva i s tim povezanih industrija, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biološki plinovi i biološki razgradiva frakcija industrijskog i komunalnog otpada;

118.

„ukupni srednji troškovi proizvodnje energije” znači izračunani troškovi proizvodnje električne energije u točki spajanja na mrežu za punjenje ili mrežu električne energije. Taj izračun uključuje početni kapital, diskontnu stopu te troškove trajnog poslovanja, goriva i održavanja;

119.

„porez za zaštitu okoliša” znači porez s posebnom poreznom osnovicom koji ima jasan negativan učinak na okoliš ili koji za cilj ima oporezivanje određenih djelatnosti, roba ili usluga tako da troškovi zaštite okoliša mogu biti uključeni u njihovu cijenu i/ili tako da se proizvođači i potrošači usmjere na djelatnosti koje su prihvatljivije za okoliš;

120.

„najniža razina oporezivanja u Uniji” znači najniža razina oporezivanja koja je predviđena zakonodavstvom Unije; za energente i električnu energiju ta je najniža razina oporezivanja određena u Prilogu I. Direktivi Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (44);

121.

„onečišćena lokacija” znači lokacija na kojoj je potvrđena prisutnost opasnih tvari, koju je uzrokovao čovjek, do te mjere da predstavlja znatan rizik za zdravlje ljudi ili okoliš uzimajući u obzir trenutačnu ili odobrenu buduću uporabu zemljišta;

122.

„načelo 'onečišćivač plaća'” znači da troškove mjera koje su usmjerene na onečišćenje treba snositi onečišćivač koji uzrokuje onečišćenje;

123.

„onečišćenje” znači šteta koju je prouzročio onečišćivač izravno ili neizravno nanoseći štetu okolišu, odnosno stvarajući uvjete koji vode takvoj šteti za fizički okoliš ili prirodna bogatstva;

124.

„energetski učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” znači sustav centraliziranoga grijanja i hlađenja koji odgovara definiciji sustava učinkovitog centraliziranoga grijanja i hlađenja utvrđenoj u članku 2. stavcima 41. i 42. Direktive 2012/27/EU. Definicija uključuje postrojenja za proizvodnju grijanja/hlađenja i mrežu (uključujući povezane objekte) potrebnu za distribuciju grijanja/hlađenja od proizvodnih jedinica do prostora potrošača;

125.

„onečišćivač” znači osoba koja izravno ili neizravno nanosi štetu okolišu ili stvara uvjete koji vode takvoj šteti;

126.

„ponovna uporaba” znači svaki postupak kojim se proizvod ili komponente koji nisu otpad ponovno upotrebljavaju za istu namjenu za koju su izvorno zamišljeni;

127.

„priprema za ponovnu uporabu” znači svaki postupak provjeravanja, čišćenja ili popravljanja radi oporabe kojim se proizvodi ili sastojci proizvoda koji su postali otpad pripremaju za ponovnu uporabu bez dodatne prethodne prerade;

128.

„recikliranje” znači svaki postupak oporabe kojim se otpad prerađuje u proizvode, materijale ili tvari namijenjene njihovoj izvornoj uporabi ili nekoj drugoj svrsi. Ono obuhvaća preradu organskog materijala, ali ne i energetsku oporabu, preradu u materijal koji se rabi kao gorivo ili materijal za nasipavanje;

129.

„vrhunac tehnologije” znači proces u kojem je ponovna uporaba otpadnog proizvoda u proizvodnji konačnog proizvoda ekonomski profitabilna uobičajena praksa. Ako je to prikladno, pojam „vrhunac tehnologije” mora se tumačiti sa stajališta tehnologije Unije i unutarnjeg tržišta Unije;

130.

„energetska infrastruktura” znači svaka fizička oprema ili objekt koji je smješten unutar Unije ili povezuje Uniju s najmanje jednom trećom zemljom, a razvrstan je u jednu od sljedećih kategorija:

131.

„zakonodavstvo o unutarnjem energetskom tržištu” obuhvaća Direktivu 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije, Direktivu 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (46), Uredbu (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora (47); Uredbu (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije (48) i Uredbu (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina (49) ili bilo koje naknadno zakonodavstvo kojim se ti akti u cijelosti ili djelomično zamjenjuju;

132.

„uobičajeno boravište” znači mjesto na kojem fizička osoba živi najmanje 185 dana godišnje svake kalendarske godine zbog osobnih i profesionalnih veza; u slučaju osoba čije su profesionalne veze na mjestu koje se razlikuje od mjesta njihovih osobnih veza te koje žive u dvije države članice ili više njih, njihovo uobičajeno boravište smatra se mjestom njihovih osobnih veza ako se u njega redovno vraćaju; ako osobe žive u državi članici kako bi vršile djelatnosti ograničenog trajanja, njihovo mjesto boravišta i dalje se smatra mjestom njihovih osobnih veza, neovisno o tome vraćaju li se onamo tijekom navedenih djelatnosti; pohađanje sveučilišta ili škole u drugoj državi članici nije prijenos uobičajenog boravišta; „uobičajeno boravište” može imati i značenje koje je tom pojmu pripisano prema nacionalnom pravu država članica;

133.

„osnovni širokopojasni internet” ili „osnovne širokopojasne mreže” znači mreže s osnovnim funkcijama koje se temelje na tehnološkim platformama poput asimetričnih digitalnih pretplatničkih linija (do mreža ADSL2+), standardnih kabelskih mreža (npr. DOCSIS 2.0), mobilnih mreža treće generacije (UMTS) i satelitskih sustava;

134.

„građevinski radovi povezani sa širokopojasnim internetom” znači građevinski radovi nužni za uvođenje širokopojasne mreže, poput iskopavanja ceste kako bi se omogućilo postavljanje (širokopojasnih) vodova;

135.

„vodovi” znači podzemne cijevi ili vodiči koji se upotrebljavaju za postavljanje (vlaknastih, bakrenih ili koaksijalnih) kabela širokopojasne mreže;

136.

„fizičkim izdvajanjem” omogućuje se pristupanje pristupnoj mreži konačnog korisnika, a vlastitim prijenosnim sustavima konkurenata omogućuje se izravan prijenos preko nje;

137.

„pasivna širokopojasna infrastruktura” znači širokopojasna mreža bez aktivnih komponenti. Ona uobičajeno uključuje građevinsku infrastrukturu, vodove, optička vlakna i ulične kabelske ormare;

138.

„pristupne mreže sljedeće generacije (NGA)” znači napredne mreže koje imaju barem sljedeće značajke: (a) pružaju pouzdane usluge pri vrlo velikoj brzini po pretplatniku putem optičkog prijenosa (ili istovrsne tehnologije) u dovoljnoj blizini prostorija korisnika kako bi se doista zajamčila vrlo visoka brzina; (b) podržavaju niz naprednih digitalnih usluga, uključujući usklađene usluge utemeljene na internetskom protokolu (IP); i (c) imaju znatno višu brzinu prijenosa (u odnosu na osnovne širokopojasne mreže). U sadašnjoj fazi razvoja tržišta i tehnologije, mreže NGA su sljedeće: (a) pristupne mreže na temelju svjetlovodne niti (FTTx), (b) napredne poboljšane kabelske mreže i (c) određene napredne bežične pristupne mreže koje mogu pouzdano isporučiti velike brzine po pretplatniku;

139.

„veleprodajni pristup” znači pristup kojim se operatoru omogućuje uporaba opreme drugog operatora. Najširi mogući pristup koji se omogućuje diljem relevantne mreže na temelju trenutačnog tehnološkog razvoja uključuje barem sljedeće proizvode za pristup. Za mreže FTTH/FTTB – pristup vodovima, pristup optičkim vlaknima, izdvojeni pristup lokalnoj petlji i pristup toku bitova. Za kabelske mreže – pristup vodovima i pristup toku bitova. Za mreže FTTC – pristup vodovima, izdvajanje potpetlje i pristup toku bitova. Za pasivnu mrežnu infrastrukturu – pristup vodovima, pristup optičkim vlaknima i/ili izdvojeni pristup lokalnoj petlji. Za širokopojasne mreže utemeljene na ADSL-u – izdvojeni pristup lokalnoj petlji, pristup toku bitova. Za mobilne ili bežične mreže – tok bitova, dijeljenje stupova i pristup prijenosnim mrežama. Za satelitske platforme – pristup toku bitova.

140.

„zahtjevna audiovizualna djela” znači djela koja su tako odredile države članice na temelju prethodno utvrđenih kriterija pri uspostavljanju programa ili dodjeli potpore i mogu uključivati filmove čija je jedina izvorna verzija na jeziku države članice s ograničenim državnim područjem, stanovništvom ili jezičnim područjem, kratke filmove, prvi i drugi film režisera, dokumentarne filmove ili niskoproračunske filmove ili druga komercijalno zahtjevna djela;

141.

„popis Odbora za razvojnu pomoć OECD-a” znači sve zemlje i državna područja koji su prihvatljivi za primanje službene pomoći za razvoj i uvršteni na popis koji je sastavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD);

142.

„razumna dobit” određuje se u odnosu na tipičnu dobit za dotični sektor. U svakom slučaju, razumnom će se smatrati stopa povrata kapitala koja ne premašuje odgovarajuću zamjensku stopu uvećanu za premiju od 100 osnovnih bodova.

143.

„profesionalni sport” znači bavljenje sportom kao plaćenim zaposlenjem ili dužnošću za koju se dobiva naknada, bez obzira na to je li između profesionalnog sportaša i odgovarajuće sportske organizacije zasnovan službeni ugovor o radu ili nije ako nadoknada premašuje trošak sudjelovanja i čini znatan udio u prihodu sportaša. Putni troškovi i troškovi smještaja radi sudjelovanja na sportskom događaju ne smatraju se nadoknadom za potrebe ove Uredbe.

(a)

za regionalne potpore za ulaganje: „prilagođeni iznos potpore” izračunan u skladu s mehanizmom određenim u članku 2. točki 20. za ulaganja s prihvatljivim troškovima u iznosu od 100 milijuna EUR;

(b)

za regionalne potpore za urbani razvoj: 20 milijuna EUR kako je utvrđeno u članku 16. stavku 3.;

(c)

za potpore za ulaganje za MSP-ove: 7,5 milijuna EUR po poduzetniku po projektu ulaganja;

(d)

za potpore za savjetodavne usluge u korist MSP-ova: 2 milijuna EUR po poduzetniku po projektu;

(e)

za potpore MSP-ovima za sudjelovanje na sajmovima: 2 milijuna EUR po poduzetniku po godini;

(f)

za potpore za troškove suradnje za MSP-ove koji sudjeluju u projektima europske teritorijalne suradnje: 2 milijuna EUR po poduzetniku po projektu;

(g)

za potpore za rizično financiranje: 15 milijuna EUR po prihvatljivom poduzetniku kako je utvrđeno u članku 21. stavku 9.;

(h)

za potpore za novoosnovana poduzeća: iznosi po poduzetniku utvrđeni u članku 22. stavcima 3., 4. i 5.;

(i)

za potpore za istraživanje i razvoj;

(j)

za potpore za ulaganje u istraživačke infrastrukture: 20 milijuna EUR po infrastrukturi;

(k)

za potpore za inovacijske klastere: 7,5 milijuna EUR po klasteru;

(l)

za potpore za inovacije za MSP-ove: 5 milijuna EUR po poduzetniku po projektu;

(m)

za potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja; 7,5 milijuna EUR po poduzetniku po projektu;

(n)

za potpore za usavršavanje: 2 milijuna EUR po projektu usavršavanja;

(o)

za potpore za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju: 5 milijuna EUR po poduzetniku po godini;

(p)

za potpore za zapošljavanje radnika s invaliditetom u obliku subvencija za plaće: 10 milijuna EUR po poduzetniku po godini;

(q)

za potpore za nadoknadu dodatnih troškova zapošljavanja radnika s invaliditetom: 10 milijuna EUR po poduzetniku po godini;

(r)

za potpore za nadoknadu troškova pomoći pružene radnicima u nepovoljnom položaju: 5 milijuna EUR po poduzetniku po godini;

(s)

za potpore za ulaganje u zaštitu okoliša, isključujući potpore za ulaganje u zbrinjavanje onečišćenih lokacija, i za distribucijsku mrežu postrojenja energetski učinkovitog centraliziranoga grijanja i hlađenja: 15 milijuna EUR po poduzetniku po projektu ulaganja;

(t)

za potpore za ulaganje u projekte energetske učinkovitosti: 10 milijuna EUR kako je utvrđeno u članku 39. stavku 5.;

(u)

za potpore za ulaganje u zbrinjavanje onečišćenih lokacija: 20 milijuna EUR po poduzetniku po projektu ulaganja;

(v)

za operativne potpore za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i operativne potpore za promicanje energije iz obnovljivih izvora u malim postrojenjima: 15 milijuna EUR po poduzetniku po projektu. Ako se potpore dodjeljuju na temelju konkurentnog natječajnog postupka u skladu s člankom 42.: 150 milijuna EUR godišnje uzimajući u obzir kombinirani proračun svih programa obuhvaćenih člankom 42.;

(w)

za potpore za ulaganje u distribucijsku mrežu za centralizirano grijanje ili hlađenje: 20 milijuna EUR po poduzetniku po projektu ulaganja;

(x)

za potpore za ulaganje u energetsku infrastrukturu: 50 milijuna EUR po poduzetniku po projektu ulaganja;

(y)

za potpore za širokopojasne infrastrukture: 70 milijuna EUR ukupnih troškova po projektu;

(z)

za potpore za ulaganje u kulturu i očuvanje baštine: 100 milijuna EUR po projektu; za operativne potpore za kulturu i očuvanje baštine: 50 milijuna EUR po poduzetniku po godini;

(aa)

za programe potpora za audiovizualna djela: 50 milijuna EUR po programu po godini;

(bb)

za potpore za ulaganje u sportske i višenamjenske infrastrukture: 15 milijuna EUR ili ukupni troškovi koji premašuju 50 milijuna EUR po projektu. za operativne potpore za sportsku infrastrukturu: 2 milijuna EUR po infrastrukturi po godini; i

(cc)

za potpore za ulaganje u lokalne infrastrukture: 10 milijuna EUR ili ukupni troškovi koji premašuju 20 milijuna EUR za istu infrastrukturu.

(a)

potpore u obliku bespovratnih sredstava i subvencija kamatnih stopa;

(b)

potpore u obliku zajmova ako je bruto ekvivalent bespovratnog sredstva izračunan na temelju referentne stope koja prevladava u trenutku dodjele potpore;

(c)

potpore u obliku jamstava:

(d)

potpore u obliku poreznih pogodnosti ako mjera predviđa gornju vrijednost koja osigurava da ne dođe do premašivanja primjenjivog praga;

(e)

potpore za regionalni urbani razvoj ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 16.;

(f)

potpore u obliku mjera rizičnog financiranja ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 21.;

(g)

potpore za novoosnovana poduzeća ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 22.;

(h)

potpore za projekte energetske učinkovitosti ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 39.;

(i)

potpore u obliku premija povrh tržišne cijene ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 42.;

(j)

potpore u obliku povratnih predujmova ako ukupni nominalni iznos povratnog predujma ne premašuje pragove primjenjive na temelju ove Uredbe, ili ako je metodologija za izračun bruto ekvivalenta bespovratnog sredstva povratnog predujma bila prihvaćena prije provedbe mjere na temelju prijave te metodologije Komisiji.

(a)

naziv i veličinu poduzetnika;

(b)

opis projekta, uključujući datume njegova početka i dovršetka;

(c)

lokaciju projekta;

(d)

popis troškova projekta;

(e)

vrsta potpore (bespovratno sredstvo, zajam, jamstvo, povratni predujam, dokapitalizacija ili drugo) i iznos javnog financiranja potrebnog za projekt.

(a)

za regionalne potpore za ulaganje: da je proveden projekt koji bez potpore ne bi bio proveden u dotičnom području ili ne bi bio dovoljno profitabilan za korisnika u dotičnom području;

(b)

u svim ostalim slučajevima, da postoji

(a)

mjerom se uspostavlja pravo na potporu u skladu s objektivnim kriterijima i bez daljnje primjene diskrecijskog prava države članice; i

(b)

mjera je donesena i stupila je na snagu prije početka rada na projektu ili djelatnosti kojima je dodijeljena potpora, osim u slučaju programa koji su nasljednici poreznih programa ako je djelatnost bila obuhvaćena prethodnim programima u obliku poreznih pogodnosti.

(a)

regionalne operativne potpore ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 15.;

(b)

potpore za pristup financiranju za MSP-ove, ako su ispunjeni relevantni uvjeti utvrđeni u člancima 21. i 22.;

(c)

potpore za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju u obliku subvencija za plaće i potpore za zapošljavanje radnika s invaliditetom u obliku subvencija za plaće ako su ispunjeni relevantni uvjeti utvrđeni u članku 32. odnosno članku 33.;

(d)

potpore za nadoknadu dodatnih troškova zapošljavanja radnika s invaliditetom ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 34.;

(e)

potpore u obliku smanjenja poreza za zaštitu okoliša u skladu s Direktivom 2003/96/EZ ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 44. ove Uredbe;

(f)

potpore za nadoknadu štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 50.;

(g)

socijalne potpore za prijevoz stanovnika udaljenih regija ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 51.;

(h)

potpore za kulturu i očuvanje baštine ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 53.

(a)

s bilo kojom drugom državnom potporom, pod uvjetom da se dotične mjere odnose na različite prihvatljive troškove koje je moguće utvrditi;

(b)

s bilo kojom drugom državnom potporom koja se odnosi na iste prihvatljive troškove, bilo da se oni djelomično ili potpuno preklapaju, isključivo ako to zbrajanje ne dovodi do premašivanja najvišeg intenziteta potpore ili iznosa potpore koji je primjenjiv na tu potporu na temelju ove Uredbe.

(a)

sažetak informacija iz članka 11. u standardiziranom obliku utvrđenom u Prilogu II. ili poveznica za pristup tom sažetku;

(b)

cjeloviti tekst svake mjere potpore iz članka 11. ili poveznica za pristup cjelovitom tekstu;

(c)

informacije iz Priloga III. o dodjeli svake pojedinačne potpore koja premašuje 500 000 EUR.

0,5 – 1;

1 – 2;

2 – 5;

5 – 10;

10 – 30; i

30 i više.

(a)

poveznice na internetske stranice o državnim potporama iz stavka 1. ovog članka;

(b)

sažetak informacija iz članka 11.

(a)

preko Komisijina elektroničkog sustava za podnošenje prijava, sažetak informacija o svakoj mjeri potpore koja se izuzima na temelju ove Uredbe, u standardiziranom obliku utvrđenom u Prilogu II. zajedno s poveznicom za pristup cjelovitom tekstu mjere potpore, uključujući izmjene, u roku od 20 radnih dana od njezina stupanja na snagu;

(b)

godišnje izvješće, iz Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (52), kako je izmijenjena, u elektroničkom obliku, o primjeni ove Uredbe, u kojem su sadržane informacije navedene u Provedbenoj uredbi za svaku cijelu godinu ili svaki dio godine tijekom kojeg se ova Uredba primjenjuje.

(a)

na potpore kojima se u povlašten položaj stavljaju djelatnosti u sektoru čelika, sektoru ugljena, sektoru brodogradnje, sektoru umjetnih vlakana, sektoru prometa te povezanoj infrastrukturi, proizvodnji i distribuciji energije te energetskoj infrastrukturi;

(b)

na regionalne potpore u obliku programa usmjerenih na ograničen broj posebnih sektora ekonomske djelatnosti; na programe koji se odnose na turističke djelatnosti, širokopojasne infrastrukture ili preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda ne smatraju se programima usmjerenima na određene sektore ekonomskih djelatnosti;

(c)

na regionalne potpore u obliku programa kojima se nadoknađuju troškovi prijevoza robe proizvedene u najudaljenijim regijama ili u rijetko naseljenim područjima, dodijeljene u korist:

(d)

na pojedinačne regionalne potpore za ulaganje dodijeljene korisniku koji je zatvorio istu ili sličnu djelatnost u Europskom gospodarskom prostoru u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva za regionalnu potporu za ulaganje ili koji u vrijeme podnošenja zahtjeva ima konkretan plan zatvoriti istu ili sličnu djelatnost u roku od najviše dvije godine nakon dovršetka početnog ulaganja za koje se traži potpora u dotičnom području;

(e)

na regionalne operativne potpore dodijeljene poduzetnicima čije su glavne djelatnosti obuhvaćene područjem K „Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” klasifikacije NACE Rev. 2 ili poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti unutar skupine, a čije su glavne djelatnosti obuhvaćene razredima 70.10. „Upravljačke djelatnosti” ili 70.22 „Savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem” klasifikacije NACE Rev. 2.

(a)

troškovi ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu;

(b)

procijenjeni troškovi plaća proizašli iz otvaranja radnih mjesta uslijed početnog ulaganja, izračunani kroz razdoblje od dvije godine; ili

(c)

kombinacija troškova iz točaka (a) i (b), pod uvjetom da kombinirani iznos ne premašuje iznos iz točke (a) ili iznos iz točke (b), ovisno o tome koji je veći.

(a)

za zemljišta i zgrade zakup se mora nastaviti najmanje pet godina nakon očekivanog datuma dovršetka projekta ulaganja za velike poduzetnike, odnosno tri godine u slučaju MSP-ova;

(b)

za postrojenja ili strojeve zakup mora biti u obliku financijskog leasinga i sadržavati obvezu korisnika potpore na kupnju imovine nakon isteka ugovora o zakupu.

(a)

mora se upotrebljavati isključivo u poslovnoj jedinici koja prima potporu;

(b)

mora se voditi kao imovina koja se amortizira;

(c)

mora biti kupljena po tržišnim uvjetima od treće osobe nepovezane s kupcem; i

(d)

mora biti uključena u imovinu poduzetnika koji prima potporu i ostati povezana s projektom za koji se dodjeljuje potpora tijekom najmanje pet godina ili tri godine u slučaju MSP-ova.

(a)

projekt ulaganja dovodi do neto povećanja broja zaposlenih u dotičnoj poslovnoj jedinici u odnosu na prosjek za proteklih 12 mjeseci, što znači da će se eventualna radna mjesta izgubljena tijekom tog razdoblja oduzeti od prividnog broja novootvorenih radnih mjesta;

(b)

svako radno mjesto popunjeno je u roku od tri godine od dovršetka radova; i

(c)

svako radno mjesto otvoreno ulaganjem ostaje u dotičnom području tijekom razdoblja od najmanje pet godina od dana kada je prvi put popunjeno, odnosno tijekom razdoblja od tri godine u slučaju MSP-ova.

(a)

potpore se dodjeljuju samo u područjima u kojima nema mreže iste kategorije (ili osnovna širokopojasna mreža ili mreža NGA) i nije vjerojatno da će se u roku od tri godine od donošenja odluke o dodjeli potpore ta mreža razviti pod komercijalnim uvjetima; i

(b)

subvencionirani mrežni operator mora ponuditi aktivni i pasivni veleprodajni pristup po poštenim i nediskriminirajućim uvjetima, uključujući fizičko izdvajanje u slučaju mreža NGA; i

(c)

potpore se dodjeljuju na temelju konkurentnog postupka odabira.

(a)

dodatni troškovi prijevoza robe proizvedene u područjima prihvatljivima za operativne potpore te dodatni troškovi prijevoza robe koja se u tim područjima dalje prerađuje pod sljedećim uvjetima;

(b)

dodatni troškovi poslovanja osim troškova prijevoza nastalih u najudaljenijim regijama kao izravna posljedica jednog ili više trajnih ograničenja iz članka 349. Ugovora, pod sljedećim uvjetima:

(a)

provode se preko fondova za urbani razvoj u potpomognutim područjima;

(b)

sufinancirani su iz europskih strukturnih i investicijskih fondova;

(c)

njima se potiče provedba integrirane strategije za održiv urbani razvoj.

(a)

upravitelji fonda za urbani razvoj biraju se u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem natječaju, u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. Posebno, nema diskriminacije među upraviteljima fonda za urbani razvoj na temelju njihova mjesta poslovnog nastana ili registracije u određenoj državi članici. Od upravitelja fonda za urbani razvoj može se zahtijevati ispunjavanje prethodno utvrđenih kriterija koji su objektivno opravdani prirodom ulaganja;

(b)

neovisni privatni ulagači biraju se u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem natječaju u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom, usmjerenom ka uspostavljanju odgovarajućih dogovora o podjeli rizika i nagrade pri čemu se, za ulaganja koja nisu jamstva, prednost daje asimetričnoj podjeli dobiti pred zaštitom od gubitaka. Ako privatni ulagači nisu izabrani u tom natječaju, pravednu stopu povrata privatnim ulagačima utvrđuje neovisni stručnjak izabran u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem natječaju;

(c)

u slučaju asimetrične podjele gubitaka između javnih i privatnih ulagača prvi gubitak koji snosi javni ulagač ograničava se na 25 % njegova ukupnog ulaganja;

(d)

u slučaju jamstava privatnim ulagačima u projektima urbanog razvoja jamstvena stopa ograničava se na 80 %, a ukupni gubitci koje snosi država članica ograničavaju se na 25 % temeljnog portfelja obuhvaćenog jamstvom;

(e)

ulagačima je dopušteno da budu zastupljeni u upravljačkim tijelima fonda za urbani razvoj, poput nadzornog odbora ili savjetodavne skupštine;

(f)

fond za urbani razvoj osniva se u skladu s primjenjivim zakonodavstvom. Država članica predviđa postupak dubinske analize kako bi se osigurala tržišno razumna strategija ulaganja za potrebe provedbe mjere potpore za urbani razvoj.

(a)

upravitelji fondova za urbani razvoj imaju zakonsku ili ugovornu obvezu djelovati s pažnjom profesionalnog upravitelja u dobroj vjeri i izbjegavajući sukob interesa; primjenjuju se najbolja praksa i regulatorni nadzor;

(b)

naknada upraviteljâ u skladu je s tržišnom praksom. Taj se uvjet smatra ispunjenim ako je upravitelj izabran u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem natječaju, na temelju objektivnih kriterija povezanih s iskustvom, stručnošću te operativnim i financijskim sposobnostima;

(c)

upravitelji fondova za urbani razvoj primaju naknadu koja je povezana s rezultatima ili sudjeluje u rizicima ulaganja su-ulaganjem vlastitih sredstava kako bi se osiguralo da se njegovi interesi trajno poklapaju s interesima javnih ulagača;

(d)

upravitelji fondova za urbani razvoj utvrđuju strategiju, kriterije i predloženi vremenski raspored ulaganja u projekte urbanog razvoja, pri čemu uspostavljaju financijsku održivost ex ante i očekivani učinak na urbani razvoj;

(e)

za svako vlasničko i kvazivlasničko ulaganje postoji jasna i ostvariva izlazna strategija.

(a)

u slučaju zajmova, pri izračunavanju maksimalnog iznosa ulaganja za potrebe stavka 3. ovog članka uzima se u obzir nominalni iznos zajma;

(b)

u slučaju jamstava, pri izračunavanju maksimalnog iznosa ulaganja za potrebe stavka 3. ovog članka uzima se u obzir nominalni iznos temeljnog zajma.

(a)

troškovi ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu;

(b)

procijenjeni troškovi plaća za radna mjesta izravno otvorena projektom ulaganja, izračunani kroz razdoblje od dvije godine.

(a)

ulaganje u materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu u vezi s osnivanjem nove poslovne jedinice, širenjem postojeće poslovne jedinice, diversifikacijom proizvodnje poslovne jedinice na nove dodatne proizvode ili temeljitom promjenom u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće poslovne jedinice; ili

(b)

stjecanje imovine koja pripada poslovnoj jedinici ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

upotrebljava se isključivo u poduzetniku koji prima potporu;

(b)

vodi se kao imovina koja se amortizira;

(c)

kupljena je po tržišnim uvjetima od treće osobe nepovezane s kupcem;

(d)

uključena je u imovinu poduzetnika najmanje tri godine.

(a)

radna mjesta otvaraju se u roku od tri godine od dovršetka ulaganja;

(b)

postoji neto povećanje broja zaposlenih u dotičnoj poslovnoj jedinici u odnosu na prosjek za proteklih 12 mjeseci;

(c)

radna mjesta očuvana su tijekom razdoblja od najmanje tri godine od dana kada su prvi put popunjena.

(a)

20 % prihvatljivih troškova u slučaju malih poduzeća;

(b)

10 % prihvatljivih troškova u slučaju srednjih poduzeća.

(a)

troškovi organizacijske suradnje, uključujući trošak osoblja i uredâ ako je povezan s projektom suradnje;

(b)

troškovi savjetodavnih i pomoćnih usluga povezanih sa suradnjom koje pružaju vanjski konzultanti i pružatelji usluga;

(c)

putni troškovi, troškovi opreme i izdaci ulaganja izravno povezani s projektom te amortizacija alata i opreme koji se upotrebljavaju izravno za projekt.

(a)

vlasničkog ili kvazivlasničkog kapitala ili financijske donacije radi izravnog ili neizravnog pružanja rizičnih financijskih ulaganja prihvatljivim poduzetnicima;

(b)

zajmova radi izravnog ili neizravnog pružanja rizičnih financijskih ulaganja prihvatljivim poduzetnicima;

(c)

jamstava za pokriće gubitaka od izravno ili neizravno pruženih rizičnih financijskih ulaganja prihvatljivim poduzetnicima.

(a)

ne posluju ni na kojem tržištu;

(b)

posluju na nekom tržištu manje od 7 godina od njihove prve komercijalne prodaje;

(c)

zahtijevaju početno rizično financijsko ulaganje koje, na temelju poslovnog plana izrađenog radi uvođenja novog proizvoda ili zemljopisnog tržišta, premašuje 50 % njihova prosječnog godišnjeg prometa tijekom proteklih 5 godina.

(a)

nije premašen ukupan iznos rizičnog financiranja naveden u stavku 9.;

(b)

mogućnost naknadnih ulaganja predviđena je u izvornom poslovnom planu;

(c)

poduzetnik koji prima naknadna ulaganja nije se povezao, u smislu članka 3. stavka 3. Priloga I. s drugim poduzetnikom osim financijskog posrednika ili neovisnog privatnog ulagača koji pružaju rizično financiranje u okviru mjere, osim ako novi subjekt ispunjuje uvjete iz definicije o MSP-ovima.

(a)

10 % rizičnog financiranja dodijeljenog prihvatljivim poduzetnicima prije njihove prve komercijalne prodaje na bilo kojem tržištu;

(b)

40 % rizičnog financiranja dodijeljenog prihvatljivim poduzetnicima iz stavka 5. točke (b) ovog članka;

(c)

60 % rizičnog financiranja za ulaganje dodijeljeno prihvatljivim poduzetnicima spomenutima u stavku 5. točki (c) i za naknadna ulaganja u prihvatljive poduzetnike nakon sedmogodišnjeg razdoblja spomenutog u stavku 5. točki (b).

(a)

provodi se putem jednog ili više financijskih posrednika, osim za porezne poticaje privatnim ulagačima u odnosu na njihova izravna ulaganja u prihvatljive poduzetnike;

(b)

financijski posrednici te ulagači ili upravitelji fondova biraju se u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem natječaju koji se provodi u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom, usmjerenom ka uspostavljanju primjerenih dogovora o podjeli rizika i nagrade pri čemu se za sva ulaganja osim za jamstva prednost daje asimetričnoj podjeli dobiti pred zaštitom od gubitaka;

(c)

u slučaju asimetrične podjele gubitaka između javnih i privatnih ulagača prvi gubitak koji snosi javni ulagač ograničava se na 25 % njegova ukupnog ulaganja;

(d)

u slučaju jamstava obuhvaćenih stavkom 2. točkom (c) jamstvena stopa ograničava se na 80 %, a ukupni gubitci koje snosi država članica ograničavaju se na najviše 25 % temeljnog portfelja obuhvaćenog jamstvom. Besplatno se mogu pružiti samo jamstva kojima se pokrivaju očekivani gubitci temeljnog portfelja obuhvaćenog jamstvom. Ako je jamstvom obuhvaćeno pokriće neočekivanih gubitaka, financijski posrednik za dio jamstva koji pokriva neočekivane gubitke plaća jamstvenu premiju u skladu s tržišnim uvjetima.

(a)

financijski posrednici osnivaju se u skladu s primjenjivim zakonodavstvom;

(b)

država članica ili subjekt zadužen za provedbu mjere predviđa postupak dubinske analize kako bi se osigurala tržišno razumna strategija ulaganja za potrebe provedbe mjere financiranja rizika, uključujući odgovarajuću politiku diversifikacije rizika usmjerenu na postizanje gospodarske održivosti i učinkovite ljestvice u odnosu na veličinu i teritorijalni opseg dotičnog investicijskog portfelja;

(c)

rizično financiranje dodijeljeno prihvatljivim poduzetnicima temelji se na održivom poslovnom planu, koji sadržava pojedinosti o razvoju proizvoda, prodaje i profitabilnosti te kojim se uspostavlja financijska održivost ex ante;

(d)

za svako vlasničko i kvazivlasničko ulaganje postoji jasna i ostvariva izlazna strategija.

(a)

imaju zakonsku ili ugovornu obvezu djelovati s pažnjom profesionalnog upravitelja u dobroj vjeri i izbjegavajući sukob interesa; primjenjuju se najbolja praksa i regulatorni nadzor;

(b)

njihova naknada u skladu je s tržišnom praksom. Taj uvjet smatra se ispunjenim ako je upravitelj ili financijski posrednik odabran u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem konkurentnom natječaju za odabir, na temelju objektivnih kriterija povezanih s iskustvom, stručnošću te operativnim i financijskim sposobnostima;

(c)

primaju naknadu koja je povezana s rezultatima ili sudjeluje u rizicima ulaganja su-ulaganjem vlastitih sredstava kako bi se osiguralo da se njihovi interesi trajno poklapaju s interesima javnog ulagača;

(d)

utvrđuju strategiju, kriterije i predloženi vremenski raspored ulaganja;

(e)

ulagačima je dopušteno da budu zastupljeni u upravljačkim tijelima investicijskog fonda, poput nadzornog odbora ili savjetodavne skupštine.

(a)

kao posljedica mjere financijski posrednik poduzima ulaganja koja bez potpore ne bi bila provedena ili bi bila ograničeno ili drukčije provedena. Financijski posrednik sposoban je pokazati da primjenjuje mehanizam kojim se osigurava da se pogodnosti u najvećoj mogućoj mjeri prenose na krajnje korisnike u obliku veće količine financiranja, rizičnijih portfelja, nižih zahtjeva za dodatna jamstva, nižih jamstvenih premija ili nižih kamatnih stopa;

(b)

u slučaju zajmova pri izračunavanju maksimalnog iznosa ulaganja za potrebe stavka 9. uzima se u obzir nominalni iznos zajma;

(c)

u slučaju jamstava pri izračunavanju maksimalnog iznosa ulaganja za potrebe stavka 9. uzima se u obzir nominalni iznos temeljnog zajma. Jamstvo ne premašuje 80 % iznosa temeljnog zajma.

(a)

na razini MSP-ova potpore ispunjuju uvjete utvrđene u Uredbi (EU) br. 1407/2013; i

(b)

svi uvjeti utvrđeni u ovom članku, uz iznimku uvjeta utvrđenih u stavcima 5., 6., 9., 10. i 11. ispunjeni su; i

(c)

za mjere rizičnog financiranja kojima se prihvatljivim poduzetnicima pružaju vlasnička, kvazivlasnička ili zajmovna ulaganja mjerom se potiče dodatno financiranje koje pružaju neovisni privatni ulagači na razini financijskih posrednika ili MSP-ova kako bi se postigla ukupna stopa privatnog sudjelovanja koja odgovara najmanje 60 % rizičnog financiranja pruženog MSP-ovima.

(a)

zajmova s kamatnim stopama koje nisu u skladu s tržišnim uvjetima, u trajanju od deset godina i u nominalnom iznosu od najviše 1 milijun EUR ili 1,5 milijuna EUR za poduzetnike s poslovnim nastanom u potpomognutim područjima koji ispunjuju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora ili 2 milijuna EUR za poduzetnike s poslovnim nastanom u potpomognutim regijama koji ispunjuju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora. Za zajmove u trajanju od 5 do 10 godina maksimalni iznosi mogu se prilagoditi množenjem prethodno navedenih iznosa omjerom razdoblja od 10 godina i stvarnog trajanja zajma. Za zajmove kraće od 5 godina maksimalni iznos jednak je iznosu za zajmove u trajanju 5 godina;

(b)

jamstava s premijama koje nisu u skladu s tržišnim uvjetima, u trajanju od 10 godina i s iznosom obuhvaćenim jamstvom od najviše 1,5 milijuna EUR, ili 2,25 milijuna EUR za poduzetnike s poslovnim nastanom u potpomognutim područjima koji ispunjuju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora, ili 3 milijuna EUR za poduzetnike s poslovnim nastanom u potpomognutim regijama koji ispunjuju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora. Za jamstva u trajanju od 5 do 10 godina maksimalni iznosi obuhvaćeni jamstvom mogu se prilagoditi množenjem prethodno navedenih iznosa omjerom razdoblja od 10 godina i stvarnog trajanja jamstva. Za jamstva kraća od 5 godina maksimalni iznos obuhvaćen jamstvom jednak je onom za jamstva u trajanju od 5 godina. Jamstvo ne premašuje 80 % iznosa temeljnog zajma.

(c)

bespovratnih sredstava, uključujući vlasnička i kvazivlasnička ulaganja, ili smanjenja kamatnih stopa i jamstvene premije čiji iznos bruto ekvivalenta bespovratnog sredstva ne premašuje 0,4 milijuna EUR, ili 0,6 milijuna EUR za poduzetnike s poslovnim nastanom u potpomognutim područjima koji ispunjuju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora ili 0,8 milijuna EUR za poduzetnike s poslovnim nastanom u potpomognutim regijama koji ispunjuju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora.

(a)

temeljno istraživanje;

(b)

industrijsko istraživanje;

(c)

eksperimentalni razvoj;

(d)

studije izvedivosti.

(a)

troškovi osoblja: istraživača, tehničara i ostalog pomoćnog osoblja zaposlenog na istraživačkom projektu;

(b)

troškovi instrumenata i opreme, u opsegu i u razdoblju u kojem se upotrebljavaju za projekt. Ako se ti instrumenti i oprema ne upotrebljavaju za projekt tijekom čitavog njihova vijeka trajanja, prihvatljivim troškovima smatraju se, u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima, samo troškovi amortizacije nastali u razdoblju trajanja projekta;

(c)

troškovi zgrada i zemljišta, u mjeri i za razdoblje u kojem se upotrebljavaju za projekt. Za zgrade se, u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima, prihvatljivim troškovima smatraju samo troškovi amortizacije nastali u razdoblju trajanja projekta. Za zemljište, prihvatljivi troškovi su troškovi ustupanja na komercijalnoj osnovi i stvarno nastali kapitalni troškovi;

(d)

troškovi istraživanja koje se provodi na temelju ugovora, znanja i patenata koji se pribavljaju ili licencijom ustupaju od drugih strana po tržišnim uvjetima te troškovi savjetodavnih i sličnih usluga koje se upotrebljavaju isključivo za projekt;

(e)

dodatni režijski troškovi i ostali izdaci poslovanja, uključujući troškove materijala, potrošne robe i sličnih proizvoda, nastali izravno kao posljedica projekta.

(a)

100 % prihvatljivih troškova za temeljno istraživanje;

(b)

50 % prihvatljivih troškova za industrijsko istraživanje;

(c)

25 % prihvatljivih troškova za eksperimentalni razvoj;

(d)

50 % prihvatljivih troškova za studije izvedivosti.

(a)

za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća i za 20 postotnih bodova za mala poduzeća;

(b)

za 15 postotnih bodova ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

na poticanje klastera u cilju olakšavanja suradnje, razmjene informacija i pružanja ili usmjeravanja specijaliziranih i prilagođenih usluga poslovne podrške;

(b)

na promidžbu klastera kako bi se povećalo sudjelovanje novih poduzetnika ili organizacija i povećala vidljivost;

(c)

na upravljanje objektima klastera; na organizaciju programa izobrazbe, radionica i konferencija kako bi se poticala razmjena znanja, povezivanje i transnacionalna suradnja.

(a)

troškovi dobivanja, potvrđivanja i obrane patenata i ostale nematerijalne imovine;

(b)

troškovi upućivanja visokokvalificiranog osoblja iz organizacije za istraživanje i širenje znanja ili velikog poduzeća na rad na djelatnostima istraživanja, razvoja i inovacije na novootvorenom radnom mjestu u okviru korisnika, pod uvjetom da se time ne zamjenjuje ostalo osoblje;

(c)

troškovi savjetodavnih i pomoćnih usluga za inovacije;

(a)

troškovi osoblja;

(b)

troškovi instrumenata, opreme, zgrada i zemljišta, u opsegu i u razdoblju u kojem se upotrebljavaju za projekt;

(c)

troškovi istraživanja koje se provodi na temelju ugovora, troškovi znanja i patenata koji se pribavljaju ili licencijom ustupaju od drugih strana po tržišnim uvjetima;

(d)

dodatni režijski troškovi i ostali troškovi poslovanja, uključujući troškove materijala, potrošne robe i sličnih proizvoda, nastali izravno uslijed projekta.

(a)

da će se projekt kojem je dodijeljena potpora provesti;

(b)

ciljevi projekta kojem je dodijeljena potpora;

(c)

približni datum objave očekivanih rezultata projekta kojem je dodijeljena potpora i njihovo mjesto objave na internetu;

(d)

napomena da će rezultati projekta kojem je dodijeljena potpora biti besplatno dostupni svim poduzetnicima koji djeluju u određenom sektoru ili podsektoru.

(a)

troškovi predavača, za sate tijekom kojih su predavači sudjelovali u usavršavanju;

(b)

troškovi poslovanja povezani s predavačima i polaznicima koji su izravno povezani s projektom usavršavanja, poput putnih troškova, troškova materijala i potrošne robe izravno povezanih s projektom, amortizacija alata i opreme ako se upotrebljavaju isključivo za projekt usavršavanja. Troškovi smještaja isključeni su osim najnižih nužnih troškova smještaja za polaznike usavršavanja koji su radnici s invaliditetom;

(c)

troškovi savjetodavnih usluga povezanih s projektom usavršavanja;

(d)

troškovi osoblja polaznika usavršavanja i opći neizravni troškovi (administrativni troškovi, najam, režijski troškovi) za sate koje polaznici usavršavanja provedu u usavršavanju.

(a)

za 10 postotnih bodova ako se usavršavanje provodi za radnike s invaliditetom ili radnike u nepovoljnom položaju;

(b)

za 10 postotnih bodova ako se potpora dodjeljuje srednjem poduzeću i za 20 postotnih bodova ako se potpora dodjeljuje malom poduzeću.

(a)

polaznici usavršavanja nisu aktivni članovi posade, već pomoćni članovi posade; i

(b)

usavršavanje se odvija na brodovima koji su upisani u registre Unije.

(a)

troškovi prilagodbe poslovnih prostorija;

(b)

troškovi zapošljavanja osoblja isključivo za vrijeme provedeno u pružanju pomoći radnicima s invaliditetom i u obučavanju tog osoblja za pružanje pomoći radnicima s invaliditetom;

(c)

troškovi prilagodbe ili nabave opreme, odnosno nabave i provjere računalnih programa koje upotrebljavaju radnici s invaliditetom, uključujući prilagođenu ili pomoćnu tehnološku opremu, koji su dodatni u odnosu na one koje bi korisnik snosio da zapošljava radnike bez invaliditeta;

(d)

troškovi izravno povezani s prijevozom radnika s invaliditetom na radno mjesto i u odnosu na s radom povezane djelatnosti;

(e)

troškovi plaća za sate koje je radnik s invaliditetom proveo na oporavku;

(f)

ako korisnik pruža zaštićeno zaposlenje, troškovi izgradnje, ugradnje ili modernizacije proizvodnih jedinica dotičnog poduzetnika te svi troškovi administracije i prijevoza, pod uvjetom da su ti troškovi izravna posljedica zapošljavanja radnika s invaliditetom.

(a)

zapošljavanja osoblja isključivo za vrijeme provedeno u pružanju pomoći radnicima u nepovoljnom položaju tijekom razdoblja od najviše 12 mjeseci nakon zapošljavanja radnika u nepovoljnom položaju ili tijekom razdoblja od 24 mjeseca nakon zapošljavanja u izrazito nepovoljnom položaju;

(b)

obučavanja tog osoblja za pružanje pomoći radnicima u nepovoljnom položaju.

(a)

njime se korisniku omogućuje da poveća razinu zaštite okoliša koja proizlazi iz njegovih djelatnosti premašivanjem primjenjivih normi Unije, bez obzira na eventualno postojanje obveznih nacionalnih normi strožih od normi Unije;

(b)

njime se korisniku omogućuje da poveća razinu zaštite okoliša koja proizlazi iz njegovih djelatnosti u nedostatku normi Unije.

(a)

za nabavu novih transportnih vozila za cestovni promet, željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima i pomorski promet u skladu s donesenim normama Unije, pod uvjetom da se nabava provede prije nego što te norme stupe na snagu i da se, nakon što postanu obvezne, ne primjenjuju na vozila kupljena prije tog datuma;

(b)

za prilagodbu već postojećih transportnih vozila za cestovni promet, željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima i pomorski promet, pod uvjetom da norme Unije još nisu stupile na snagu na dan stavljanja u rad tih vozila i da se, nakon što postanu obvezne, ne primjenjuju retroaktivno na ta vozila.

(a)

ako se trošak ulaganja u zaštitu okoliša može utvrditi kao zasebno ulaganje u ukupnom trošku ulaganja, taj trošak povezan sa zaštitom okoliša predstavlja prihvatljive troškove;

(b)

u svim ostalim slučajevima troškovi ulaganja u zaštitu okoliša utvrđuju se u odnosu na slično ulaganje koje je manje prihvatljivo za okoliš, a koje bi se vjerodostojno moglo provesti bez potpore. Dobivena razlika između troškova ulaganjâ odgovara troškovima povezanima sa zaštitom okoliša i predstavlja prihvatljive troškove.

(a)

ako se trošak ulaganja u zaštitu okoliša može utvrditi kao zasebno ulaganje u ukupnom trošku ulaganja, taj trošak povezan sa zaštitom okoliša predstavlja prihvatljive troškove;

(b)

u svim ostalim slučajevima troškovi ulaganja u zaštitu okoliša utvrđuju se u odnosu na slično ulaganje koje je manje prihvatljivo za okoliš, a koje bi se vjerodostojno moglo provesti bez potpore. Dobivena razlika između troškova ulaganjâ odgovara troškovima povezanima sa zaštitom okoliša i predstavlja prihvatljive troškove.

(a)

20 % prihvatljivih troškova za male poduzetnike, 15 % prihvatljivih troškova za srednje poduzetnike i 10 % prihvatljivih troškova za velike poduzetnike ako se ulaganje provede i finalizira više od tri godine prije dana stupanja nove norme Unije na snagu;

(b)

15 % prihvatljivih troškova za male poduzetnike, 10 % prihvatljivih troškova za srednje poduzetnike i 5 % prihvatljivih troškova za velike poduzetnike ako se ulaganje provede i finalizira između jedne godine i tri godine prije dana stupanja nove norme Unije na snagu.

(a)

ako se trošak ulaganja u energetsku učinkovitost može utvrditi kao zasebno ulaganje u ukupnom trošku ulaganja, taj trošak povezan s energetskom učinkovitošću predstavlja prihvatljive troškove;

(b)

u svim ostalim slučajevima troškovi ulaganja u energetsku učinkovitost utvrđuju se u odnosu na slično ulaganje koje nije u tolikoj mjeri usmjereno na energetsku učinkovitost, a koje bi se vjerodostojno moglo provesti bez potpore. Dobivena razlika između troškova ulaganjâ odgovara troškovima povezanima s energetskom učinkovitosti i predstavlja prihvatljive troškove.

(a)

upravitelji financijskih posrednika te upravitelji fonda za energetsku učinkovitost biraju se u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem natječaju, u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. Posebno, nema diskriminacije na temelju njihova mjesta poslovnog nastana ili registracije u određenoj državi članici. Od financijskih posrednika i upravitelja fonda za energetsku učinkovitost može se zahtijevati ispunjavanje prethodno utvrđenih kriterija koji su objektivno opravdani prirodom ulaganja;

(b)

neovisni privatni ulagači biraju se u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem natječaju u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom, usmjerenom ka uspostavljanju odgovarajućih dogovora o podjeli rizika i nagrade, pri čemu se, za sva ulaganja osim jamstava, prednost daje asimetričnoj podjeli dobiti pred zaštitom od gubitaka. Ako privatni ulagači nisu izabrani u tom natječaju, pravednu stopu povrata privatnim ulagačima utvrđuje neovisni stručnjak izabran u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem natječaju;

(c)

u slučaju asimetrične podjele gubitaka između javnih i privatnih ulagača prvi gubitak koji snosi javni ulagač ograničava se na 25 % njegova ukupnog ulaganja;

(d)

u slučaju jamstava, jamstvena stopa ograničava se na 80 %, a ukupni gubitci koje snosi država članica na 25 % temeljnog portfelja obuhvaćenog jamstvom. Besplatno se mogu pružiti samo jamstva kojima se pokrivaju očekivani gubitci temeljnog portfelja obuhvaćenog jamstvom. Ako je jamstvom obuhvaćeno pokriće neočekivanih gubitaka, financijski posrednik za dio jamstva koji pokriva neočekivane gubitke plaća jamstvenu premiju u skladu s tržišnim uvjetima;

(e)

ulagačima je dopušteno da budu zastupljeni u upravljačkim tijelima fonda za energetsku učinkovitost ili financijskom posredniku, poput nadzornog odbora ili savjetodavne skupštine;

(f)

fond za energetsku učinkovitost ili financijski posrednik osnovan je u skladu s primjenjivim zakonodavstvom, a država članica predviđa postupak dubinske analize kako bi se osigurala tržišno razumna strategija ulaganja za potrebe provedbe mjere potpore za energetsku učinkovitost.

(a)

imaju zakonsku ili ugovornu obvezu djelovati s pažnjom profesionalnog upravitelja u dobroj vjeri i izbjegavajući sukob interesa; primjenjuju se najbolja praksa i regulatorni nadzor;

(b)

njihova naknada u skladu je s tržišnom praksom. Taj se uvjet smatra ispunjenim ako je upravitelj izabran u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem natječaju, na temelju objektivnih kriterija povezanih s iskustvom, stručnošću te operativnim i financijskim sposobnostima;

(c)

primaju naknadu koja je povezana s rezultatima ili sudjeluje u rizicima ulaganja su-ulaganjem vlastitih sredstava kako bi se osiguralo da se njihovi interesi trajno poklapaju s interesima javnog ulagača;

(d)

utvrđuju strategiju, kriterije i predloženi vremenski raspored ulaganja u projekte energetske učinkovitosti, pri čemu uspostavljaju financijsku održivost ex ante i očekivani učinak na energetsku učinkovitost;

(e)

postoji jasna i ostvariva izlazna strategija za javna sredstva uložena u fond za energetsku učinkovitost ili dodijeljena financijskom posredniku, čime se tržištu omogućuje financiranje projekata energetske učinkovitosti kada je tržište na to spremno.

(a)

ako se troškovi ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u ukupnom trošku ulaganja mogu utvrditi kao zasebno ulaganje, primjerice kao lako prepoznatljiva „dodatna komponenta” za prethodno postojeći objekt, taj trošak povezan s obnovljivom energijom je prihvatljivi trošak;

(b)

ako se troškovi ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora mogu utvrditi u odnosu na slično ulaganje koje je manje prihvatljivo za okoliš, a koje bi se vjerodostojno moglo provesti bez potpore, pri čemu razlika između troškova ulaganjâ odgovara troškovima povezanima s obnovljivom energijom i predstavlja prihvatljive troškove;

(c)

za određena mala postrojenja za koje nije moguće odrediti ulaganje koje je manje prihvatljivo za okoliš jer postrojenja ograničene veličine ne postoje, prihvatljivi troškovi su ukupni troškovi ulaganja za postizanje više razine zaštite okoliša.

(a)

45 % prihvatljivih troškova ako se prihvatljivi troškovi izračunavaju na temelju stavka 6. točke (a) ili stavka 6. točke (b);

(b)

30 % prihvatljivih troškova ako se prihvatljivi troškovi izračunavaju na temelju stavka 6. točke (c).

i.

dugoročnog potencijala određene nove i inovativne tehnologije; ili

ii.

potrebe za postizanjem raznolikosti; ili

iii.

ograničenja i stabilnosti mreže; ili

iv.

troškova (integracije) sustava; ili

v.

potrebe za izbjegavanjem narušavanja tržišta sirovina potporama za biomasu.

(a)

nadležna tijela javne uprave države članice službeno su priznala prirodu događaja kao prirodnu katastrofu; i

(b)

postoji izravna uzročna veza između prirodne katastrofe i štete koju je pretrpio pogođeni poduzetnik.

(a)

troškovi ulaganja u uvođenje pasivne širokopojasne infrastrukture;

(b)

troškovi ulaganja u građevinske radove povezane sa širokopojasnim internetom;

(c)

troškovi ulaganja u uvođenje osnovnih širokopojasnih mreža; i

(d)

troškovi ulaganja u uvođenje pristupne mreže sljedeće generacije (NGA).

(a)

muzeje, arhive, knjižnice, umjetničke i kulturne centre ili prostore, kazališta, operne dvorane, koncertne dvorane, ostale organizacije za javne izvedbe, ustanove filmske baštine i druge slične umjetničke i kulturne infrastrukture, organizacije i institucije;

(b)

materijalnu baštinu, uključujući sve oblike pokretne ili nepokretne kulturne baštine i arheološka nalazišta, spomenike, povijesne lokacije i zgrade; prirodnu baštinu povezanu s kulturnom baštinom ili ako su ih nadležna tijela javne uprave države članice službeno priznala kao kulturnu ili prirodnu baštinu;

(c)

nematerijalnu baštinu u svakom obliku, uključujući folklorne običaje i obrt;

(d)

umjetnička ili kulturna događanja i izvedbe, festivale, izložbe i ostale slične kulturne djelatnosti;

(e)

djelatnosti kulturne i umjetničke izobrazbe te poticanje razumijevanja važnosti zaštite i poticanje različitosti kulturnih izričaja programima izobrazbe i jačanja javne svijesti, uključujući uporabu novih tehnologija;

(f)

pisanje, izdavanje, produkciju, distribuciju, digitalizaciju i objavljivanje glazbe i književnosti, uključujući prijevode.

(a)

potpore za ulaganje, uključujući potpore za izgradnju ili nadogradnju kulturne infrastrukture;

(b)

operativne potpore.

(a)

troškove izgradnje, nadogradnje, nabave, očuvanja ili poboljšanja infrastrukture, ako se najmanje 80 % vremenskog ili prostornog kapaciteta godišnje upotrebljava za kulturne svrhe;

(b)

troškove nabave, uključujući najam, prijenos posjeda ili fizičko premještanje kulturne baštine;

(c)

troškove čuvanja, očuvanja, obnavljanja te oporavka materijalne i nematerijalne kulturne baštine, uključujući dodatne troškove za pohranjivanje uz odgovarajuće uvjete, posebne alate, materijale te troškove za dokumentaciju, istraživanje, digitalizaciju i objavljivanje;

(d)

troškove za poboljšanje približavanja kulturne baštine javnosti, uključujući troškove digitalizacije i ostalih novih tehnologija, troškove za poboljšanje dostupnosti za osobe s posebnim potrebama (osobito rampe i dizala za osobe s invaliditetom, upute na Brailleovom pismu i muzejski izložbeni predmeti koji se mogu dotaknuti) i za troškove promicanja kulturne raznolikosti u pogledu izlaganja, programa i posjetitelja;

(e)

troškove za kulturne projekte i djelatnosti, programe i bespovratna sredstva namijenjene suradnji i razmjeni, uključujući troškove postupka odabira, troškove promidžbe te troškove koji nastaju kao izravna posljedica projekta.

(a)

troškovi kulturne ustanove ili lokacije kulturne baštine povezani sa stalnim ili periodičnim djelatnostima, uključujući izložbe, nastupe i događanja te slične kulturne djelatnosti koje se odvijaju u redovitom tijeku poslovanja;

(b)

troškovi djelatnosti kulturne i umjetničke izobrazbe te poticanje razumijevanja važnosti zaštite i različitosti kulturnih izričaja programima izobrazbe i jačanja javne svijesti, uključujući uporabu novih tehnologija;

(c)

troškovi poboljšanja javnog pristupa kulturnim ustanovama ili lokacijama kulturne baštine i njihovim djelatnostima uključujući troškove digitalizacije i uporabe novih tehnologija te troškove poboljšanja pristupa za osobe s invaliditetom;

(d)

troškovi poslovanja izravno povezani s kulturnim projektom ili djelatnošću, kao što su najam ili zakup nekretnina i mjesta kulturnih događanja, putni troškovi, troškovi materijala i robe izravno povezanih s kulturnim projektom ili djelatnošću, arhitektonskih struktura za izložbe i pozornica, zajma, zakupa i amortizacije alata, softvera i opreme, troškovi prava pristupa djelima zaštićenima autorskim pravom i drugom sadržaju zaštićenom povezanim pravima intelektualnog vlasništva, troškovi promicanja i troškovi koji su nastali kao izravna posljedica projekta ili djelatnosti; troškovi amortizacije i troškovi financiranja prihvatljivi su samo ako nisu bili obuhvaćeni potporama za ulaganje;

(e)

troškovi osoblja koje radi za kulturnu ustanovu ili lokaciju kulturne baštine ili za projekt;

(f)

troškovi usluga savjetovanja i podrške koje pružaju vanjski savjetnici i pružatelji usluga, a koji nastaju kao izravna posljedica projekta.

(a)

potpore za produkciju audiovizualnih djela;

(b)

potpore za pretprodukciju; i

(c)

potpore za distribuciju.

(a)

zahtijevati da do 160 % potpore dodijeljene za produkciju određenog audiovizualnog djela bude potrošeno na državnom području države članice koja dodjeljuje potporu; ili

(b)

izračunati potporu dodijeljenu za produkciju određenog audiovizualnog djela kao postotak izdataka za produkcijske djelatnosti u državi članici koja dodjeljuje potporu, što je tipično u slučaju programa potpora u obliku poreznih poticaja.

(a)

za potpore za produkciju: ukupni troškovi produkcije audiovizualnih djela uključujući troškove poboljšanja pristupa za osobe s invaliditetom;

(b)

za potpore za pretprodukciju: troškovi pisanja scenarija i razvoj audiovizualnih djela;

(c)

za potpore za distribuciju: troškovi distribucije i promicanja audiovizualnih djela.

(a)

do 60 % prihvatljivih troškova za prekogranične produkcije koje je financiralo više država članica i u koje su uključeni producenti iz više država članica;

(b)

do 100 % prihvatljivih troškova za zahtjevna audiovizualna djela i koprodukcije u koje su uključene zemlje s popisa Odbora za razvojnu pomoć OECD-a.

(a)

potpore za ulaganje, uključujući potpore za izgradnju ili nadogradnju sportske i višenamjenske rekreativne infrastrukture;

(b)

operativne potpore za sportsku infrastrukturu.