Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32014L0045

Direktiva 2014/45/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila te stavljanju izvan snage Direktive 2009/40/EZ Tekst značajan za EGP

OJ L 127, 29.4.2014, p. 51–128 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2014/45/oj

29.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 127/51


DIREKTIVA 2014/45/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 3. travnja 2014.

o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila te stavljanju izvan snage Direktive 2009/40/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Komisija u svojoj Bijeloj knjizi od 28. ožujka 2011. pod naslovom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” izlaže „viziju nula” prema kojoj se Unija do 2050. treba približiti cilju od niti jednog smrtnog slučaja u cestovnom prijevozu. Očekuje se da će tehnologija vozila u velikoj mjeri pridonijeti unapređenju sigurnosti cestovnog prijevoza i ostvarenju tog cilja.

(2)

Komisija je u svojoj Komunikaciji pod naslovom „Ususret europskom području sigurnosti na cestama: smjer politike sigurnosti na cestama za razdoblje 2011. – 2020.”, predložila da se ukupan broj nesreća sa smrtnim posljedicama u Uniji prepolovi do 2020., počevši od 2010. Radi postizanja tog cilja Komisija je utvrdila sedam strateških ciljeva i odredila mjere za sigurnija vozila, strategiju za smanjenje broja ozljeda i mjere za unapređenje sigurnosti ranjivih sudionika u cestovnom prometu, posebno motociklista.

(3)

Ispitivanje tehničke ispravnosti dio je opsežnijeg sustava osmišljenog kako bi se vozila tijekom uporabe održavala u sigurnom i okolišno prihvatljivom stanju. Taj sustav trebao bi obuhvaćati periodične tehničke preglede vozila i preglede na cesti tehničke ispravnosti vozila koja se koriste za gospodarsku djelatnost cestovnog prijevoza te postupak registracije vozila kojima bi se omogućila suspenzija dozvole korištenja vozila kad vozilo predstavlja izravan rizik za sigurnost na cestama. Periodični pregledi trebali bi biti glavni alat za osiguranje tehničke ispravnosti. Tehnički pregledi ispravnosti gospodarskih vozila koji se obavljaju na cesti trebali bi samo biti dodatak periodičnim pregledima.

(4)

Državama članicama trebalo bi dozvoliti da odrede strože kriterije ispitivanja od onih koji se zahtijevaju ovom Direktivom.

(5)

Provedba mjera tehničkog pregleda vozila može uključivati kampanje za podizanje svijesti namijenjene vlasnicima vozila s ciljem razvijanja dobrih praksi i navika nastalih zbog redovnih osnovnih provjera ispravnosti vozila.

(6)

Vozila s tehnički neispravnim sustavima utječu na sigurnost na cestama i mogu doprinijeti prometnim nesrećama koje mogu rezultirati ozljedama ili smrtnim posljedicama. Taj bi se utjecaj mogao smanjiti uvođenjem prikladnih mjera poboljšanja sustava ispitivanja tehničke ispravnosti vozila. Rano otkrivanje tehničkog nedostatka motornog vozila pomoglo bi pri njegovu ispravljanju, a time i sprečavanju nesreća.

(7)

Vozila s neispravnim sustavom nadzora emisija imaju veći utjecaj na okoliš nego ispravno održavana vozila. Zato bi periodični sustav tehničkih pregleda također doprinio poboljšanju stanja okoliša smanjenjem prosječnih emisija iz vozila.

(8)

Države članice trebale bi razmotriti prikladne mjere radi sprečavanja neželjene manipulacije ili mijenjanja dijelova i komponenti vozila, što može imati negativan utjecaj na potrebne sigurnosne i okolišne karakteristike vozila, posebno provođenjem periodičnih tehničkih pregleda i uvođenjem učinkovitih, proporcionalnih, odvraćajućih i nediskriminirajućih sankcija.

(9)

Tijekom posljednja dva desetljeća uvjeti u vezi s emisijama vozila koje je potrebno ispuniti za homologaciju tipa kontinuirano su pooštravani. Kakvoća zraka se međutim nije poboljšala pooštravanjem standarda za emisije vozila u mjeri u kojoj je to predviđeno, posebno u pogledu dušikovih oksida (NOx) i tvari sitne čestične građe. Mogućnosti unapređenja testnih ciklusa radi njihova usklađivanja s uvjetima na cestama trebala bi se pomno ispitati u cilju razvijanja budućih rješenja, uključujući uspostavu testnih metoda za mjerenje razina dušikovih oksida i graničnih razina emisija dušikovih oksida.

(10)

Za vozila usklađena s emisijskim razredima Euro 6 i Euro VI, sustavi samodijagnostike (OBD) sve su učinkovitiji pri procjenjivanju emisija što je razlog njihovom korištenju kao metodama jednakovrijednima standardnom procjenjivanju emisija prilikom tehničkih pregleda. Kako bi se prilikom tehničkih pregleda omogućilo korištenje sustava samodijagnostike za vozila do emisijskih razreda Euro 5 i Euro V, države članice trebale bi moći odobriti ovu metodu testiranja vozila u skladu s preporukama proizvođača i drugim zahtjevima u slučajevima gdje je njezina jednakovrijednost, uzimajući prema potrebi u obzir relevantno zakonodavstvo o homologaciji, neovisno provjerena.

(11)

U Uniji je donesen niz tehničkih standarda i zahtjeva u pogledu sigurnosti vozila. Sustavom periodičnih tehničkih pregleda potrebno je osigurati da vozila nastave zadovoljavati sigurnosne standarde. Taj bi se sustav trebao odnositi na određene kategorije vozila utvrđene direktivama 2002/24/EZ (3), 2003/37/EZ (4) i 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(12)

Traktori na kotačima najveće konstrukcijske brzine iznad 40 km/h sve češće zamjenjuju kamione u lokalnom prijevozu i koriste se u komercijalne svrhe cestovnog prijevoza tereta. Njihov rizični potencijal usporediv je s kamionima i ta kategorija vozila koja se uglavnom koristi na javnim cestama, stoga bi trebala podlijegati tehničkim pregledima.

(13)

Svrha je povijesnih vozila očuvanje naslijeđa razdoblja u kojem su proizvedena i smatra se da se na javnim cestama rijetko koriste. Odluku o utvrđivanju razdoblja za provedbu periodičnih tehničkih pregleda takvih vozila trebalo bi prepustiti državama članicama. Države članice također bi trebale propisima urediti tehničke preglede drugih vrsta specijaliziranih vozila.

(14)

Vozila koja se isključivo koriste na udaljenim područjima država članica, posebno na malim otocima s manje od 5 000 stanovnika ili u rijetko naseljenim područjima s gustoćom naseljenosti manjom od pet osoba po kvadratnom kilometru, koriste se u skladu s uvjetima koji mogu zahtijevati poseban sustav provedbe tehničkih pregleda. Države članice bi stoga trebale imati ovlast izuzeti ta vozila od primjene ove Direktive.

(15)

Tehnički pregledi nezavisna su djelatnost i stoga bi ih trebale provoditi države članice ili ih povjeriti javnim ili privatnim tijelima pod vlastitim nadzorom. Države članice trebale bi biti odgovorne za provedbu tehničkih pregleda čak i kada je u skladu s nacionalnim sustavom dopušteno da privatna tijela, uključujući tijela koja se također bave popravcima, obavljaju tehničke preglede.

(16)

Države članice bi za provedbu tehničkih pregleda vozila registriranih na njihovu državnom području trebale moći odrediti stanice za tehnički pregled izvan njihova državnog područja, ako su te stanice za tehnički pregled već ovlaštene izvoditi preglede vozila u državi članici u kojoj se nalaze.

(17)

Za pregled vozila, a posebno za njihove elektroničke sigurnosne komponente, presudno je imati pristup tehničkim specifikacijama svakog pojedinog vozila. Stoga bi proizvođači vozila trebali osigurati podatke potrebne za provjeru funkcionalnosti dijelova povezanih sa sigurnošću i okolišem. Odredbe koje se odnose na pristup informacijama o popravku i održavanju trebale bi se slično primjenjivati za tu svrhu, čime bi stanice za tehnički pregled dobile pristup svim informacijama potrebnima za tehnički pregled. Podaci bi trebali uključivati pojedinosti koje omogućuju praćenje funkcionalnosti sigurnosnih sustava vozila na način koji omogućava pregled takvih sustava u okruženju pogodnom za periodični tehnički pregled. To je od presudne važnosti posebno u području elektronički kontroliranih sustava i trebalo bi obuhvatiti sve elemente koje je ugradio proizvođač.

(18)

Vozila koja se koriste na javnim cestama moraju proći tehnički pregled. Imatelj potvrde o registraciji ili, prema potrebi, vozač vozila trebao bi biti odgovoran za održavanje vozila u ispravnom stanju.

(19)

Za sigurnost na cestama i njezin utjecaj na društvo važno da vozila koja se koriste na cestama budu tehnički ispravna. Stoga državama članicama ne bi trebalo zabraniti uvođenje dodatnih tehničkih pregleda na dobrovoljnoj osnovi.

(20)

Da bi se imateljima potvrde o registraciji i vozačima omogućio izvjesni stupanj fleksibilnosti, države članice trebale bi moći odrediti razdoblje od nekoliko tjedana tijekom kojih treba obaviti periodični tehnički pregled.

(21)

Provedba pregleda tijekom životnog vijeka vozila trebala bi biti razmjerno jednostavna, brza i jeftina te istodobno učinkovita pri ostvarivanju ciljeva ove Direktive.

(22)

Tehnički pregledi trebali bi obuhvatiti sve stavke bitne za određeni model, konstrukciju i opremu ispitivanog vozila. Kompatibilnost dijelova i komponenti, kao primjerice ona između kotača i glavine kotača, trebala bi se smatrati kritičnom sigurnosnom stavkom te se provjeravati prilikom tehničkih pregleda. U kontekstu tih stavki i s obzirom na trenutačno stanje tehnologije vozila trebalo bi uključiti suvremene elektroničke sustave na popis stavki za pregled. Da bi se uskladili tehnički pregledi, trebalo bi utvrditi metode pregleda za svaku pregledavanu stavku. Te bi se stavke trebalo ažurirati kako bi se u obzir uzela istraživanja i tehnički napredak u području sigurnosti vozila.

(23)

Kako bi se olakšalo usklađivanje i osigurala dosljednost standarda, trebalo bi napraviti neiscrpan popis glavnih razloga neispravnosti za sve pregledavane stavke. Otkrivene neispravnosti trebalo bi procijeniti prema zajedničkom standardu da bi se postigla dosljednost u procjeni stanja ispitivanog vozila.

(24)

S ciljem bolje primjene načela slobodnog kretanja unutar Unije i u svrhu ponovne registracije vozila, države članice trebale bi priznati potvrde o obavljenom tehničkom pregledu koje je izdala druga država članica. Države članice zadržavaju pravo provjere potvrde o tehničkom pregledu i identifikacije vozila prilikom ponovne registracije te pravo da zatraže novi tehnički pregled u skladu s uvjetima iz ove Direktive.

(25)

Prijevara s brojačem kilometara trebala bi se smatrati kažnjivim djelom za koje se može izreći sankcija jer manipulacija brojača može dovesti do netočne procjene tehničkog stanja vozila. Bilježenje kilometraže u zapisniku o tehničkom pregledu vozila i pristup nadzornika tim podacima trebali bi olakšati otkrivanje neovlaštenih zahvata na brojaču kilometara ili manipuliranja njime. Komisija bi trebala provjeravati razmjenu informacija o rezultatima očitanja brojača među nadležnim tijelima država članica.

(26)

Nakon svakog pregleda vozila trebalo bi izdati potvrdu o njegovoj tehničkoj ispravnosti. Ona bi trebala između ostaloga uključivati informacije o identitetu vozila i informacije o rezultatima pregleda. Rezultati pregleda trebali bi biti dostupni u elektroničkom obliku. S ciljem osiguranja pravilnog praćenja nakon tehničkog pregleda, države članice trebale bi prikupljati i čuvati takve podatke u bazi podataka, posebno u svrhu analize rezultata periodičnih tehničkih pregleda.

(27)

Imatelj potvrde o registraciji ili, prema potrebi, vozač vozila na kojem su prilikom tehničkog pregleda utvrđeni nedostaci, a posebno nedostaci koji predstavljaju rizik za sigurnost na cestama, treba otkloniti te nedostatke bez odlaganja. U slučaju opasnih nedostataka, možda je potrebno ograničiti korištenje vozila dok se ti nedostaci potpuno ne otklone.

(28)

Ako pregledano vozilo pripada kategoriji vozila koja se u državi članici u kojoj je vozilo stavljeno u promet ne registriraju, ta bi država članica trebala moći zahtijevati da se na vozilu na vidljiv način istakne dokaz o provedenom tehničkom pregledu.

(29)

Da bi se postigla visoka kvaliteta ispitivanja širom Unije, opremu koja će se koristi za tehnički pregled, njezino održavanje i umjeravanje trebalo bi provjeravati s obzirom na specifikacije koje odrede države članice ili proizvođači.

(30)

Alternativna oprema koja odražava tehnološki napredak i inovacije trebala bi se moći koristiti pod uvjetom da je osigurana jednaka razina kvalitete ispitivanja.

(31)

Kod autorizacije stanica za tehnički pregled na svojem državnom području, države članice bi u obzir trebale uzeti činjenicu da Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) o uslugama na unutarnjem tržištu iz svog okvira djelatnosti isključuje usluge od općeg interesa u području transporta.

(32)

Stanice za tehnički pregled trebale bi osigurati objektivnost i visoku kvalitetu ispitivanja ispravnosti vozila. Stoga bi u cilju ispunjavanja minimalnih uvjeta u pogledu kvalitete upravljanja, stanice za tehnički pregled vozila trebale ispuniti zahtjeve koje određuje država članica koja izdaje ovlaštenje.

(33)

Visoki standardi tehničkih pregleda zahtijevaju visoku razinu vještina i sposobnosti ispitnog osoblja. Trebalo bi uvesti sustav obuke koji uključuje početno osposobljavanje, povremeno obnavljanje znanja ili prikladnu provjeru znanja. Treba utvrditi prijelazno razdoblje kako bi se sadašnjem ispitnom osoblju omogućio nesmetani prijelaz na sustav povremenog osposobljavanja ili provjere znanja. Kako bi se osigurao visok standard u pogledu osposobljavanja, obučenosti i ispitivanja, države članice trebale bi biti u mogućnosti odrediti dodatne zahtjeve u pogledu stručnosti i odgovarajuće izobrazbe.

(34)

Kada obavljaju tehničke preglede, nadzornici bi trebali biti neovisni i izbjegavati bilo kakav sukob interesa, uključujući sukob interesa ekonomske ili osobne prirode. Rezultat tehničkih pregleda tako ne bi smio biti izravno povezan s plaćom nadzornika. Države članice trebale bi moći propisati zahtjeve u vezi s odvajanjem aktivnosti ili ovlastiti privatno tijelo za izvođenje i tehničkih pregleda i popravaka vozila, čak i na istom vozilu, u slučaju da nadzorno tijelo utvrdi da je zadržana visoka razina objektivnosti.

(35)

Rezultati tehničkog pregleda ne bi se smjeli mijenjati za komercijalne svrhe. Samo ako su rezultati tehničkog pregleda koji je obavio nadzornik očigledno netočni, nadzorno tijelo trebalo bi moći izmijeniti rezultate tog pregleda.

(36)

Radi očuvanja visoke kvalitete pregleda tijekom vremena, države članice trebale bi uspostaviti sustav osiguranja kvalitete koji obuhvaća procese odobrenja, nadzora, povlačenja, suspenzije ili ukidanja odobrenja za obavljanje tehničkih pregleda.

(37)

Ovlašćivanje stanica za tehnički pregled u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (7) ne bi trebala biti obveza država članica.

(38)

U nekoliko država članica značajan broj privatnih ovlaštenih stanica za tehnički pregled obavlja tehničke preglede. Kako bi se u tom smislu osigurala učinkovita razmjena informacija među državama članicama, trebalo bi uspostaviti nacionalne kontaktne točke.

(39)

Tehnički pregledi dio su šireg regulatornog sustava koji se odnosi na vozila tijekom njihovog životnog ciklusa, počevši od odobrenja, preko registracije i pregleda do odlaganja u otpad. Razmjena informacija sadržanih u nacionalnim i proizvođačkim elektroničkim bazama podataka vozila trebala bi u načelu pomoći poboljšanju učinkovitosti cijelog administrativnog lanca koji se bavi vozilima te smanjiti troškove i administrativno opterećenje. Komisija bi trebala provesti studiju o izvedivosti, troškovima i koristima od uspostave europske elektroničke platforme s informacijama o vozilima koristeći se postojećim i već primijenjenim informacijsko-tehnološkim rješenjima u pogledu međunarodne razmjene podataka u cilju svođenja troškova na najmanju moguću mjeru te izbjegavanja udvostručenja. Komisija bi ispitivanjem trebala razmotriti najprimjereniji način povezivanja postojećih nacionalnih sustava s ciljem razmjene informacija bitnih za tehnički pregled i stanja brojača kilometara među nadležnim tijelima država članica odgovornima za ispitivanje tehničke ispravnosti, registraciju i homologaciju vozila, stanicama za tehnički pregled i proizvođačima vozila i opreme za ispitivanje. Komisija bi također trebala provesti studiju o izvedivosti, troškovima i koristima od prikupljanja i pohranjivanja dostupnih podataka o glavnim sigurnosnim komponentama vozila koja su bila dio teških nesreća, kao i o mogućnosti stavljanja na raspolaganje, u anonimiziranom obliku, podataka o uzrocima nesreća i očitanjima brojača kilometara nadzornicima vozila, imateljima potvrda o registraciji i istraživačima nesreća.

(40)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(41)

Komisija ne bi trebala donositi provedbene akte u vezi s informacijama koje u svrhu provedbe tehničkih pregleda dostavljaju proizvođači vozila ako odbor uspostavljen ovom Direktivom ne da mišljenje o nacrtu provedbenog akta koji predstavi Komisija.

(42)

U svrhu ažuriranja sustava određivanja kategorije vozila iz članka 2. stavka 1. i članka 5. stavaka 1. i 2., ažuriranja Priloga I. točke 3. u pogledu metoda i prilagođavanja točke 3. Priloga I. u pogledu popisa stavaka koje treba ispitati, metoda i procjena nedostataka, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(43)

Ispravnost vozila izravno utječe na sigurnost na cestama te se stoga treba periodično provjeravati. Komisija bi trebala podnijeti izvješće o učinkovitosti odredbi ove Direktive, uključujući onih o opsegu i učestalosti pregleda, daljnjem unaprjeđenju sustava provedbe tehničkih pregleda razmjenom elektroničkih informacija, kao i o mogućem budućem uzajamnom priznavanju zapisnika o tehničkom pregledu.

(44)

Objekti i oprema za preglede koji se koriste u stanicama za tehnički pregled trebaju ispunjavati uvjete propisane za obavljanje tehničkih pregleda. Budući da to zahtijeva značajna ulaganja i prilagodbe koje se ne mogu odmah provesti, trebalo bi odrediti petogodišnje razdoblje za usklađivanje s tim uvjetima. Nadzornim tijelima bi radi ispunjavanja svih kriterija i zahtjeva u vezi s odobrenjem i nadzorom stanica za tehnički pregled vozila trebalo odobriti petogodišnje razdoblje.

(45)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, to jest poboljšanje sigurnosti na cestama utvrđivanjem minimalnih zajedničkih zahtjeva i usklađenih pravila za tehničke preglede vozila unutar Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(46)

Ova Direktiva poštuje temeljna prava i načela priznata posebno Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, kako je navedeno u članku 6. Ugovora o Europskoj uniji.

(47)

Ovom Direktivom integriraju se i ažuriraju pravila sadržana u Preporuci Komisije 2010/378/EU (9) s ciljem boljeg uređivanja rezultata tehničkih pregleda

(48)

Ovom se Direktivom ažuriraju tehnički zahtjevi utvrđeni u Direktivi 2009/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) te proširuje njezino područje primjene posebno da bi obuhvatilo odredbe o uspostavi stanica za tehnički pregled i njihovih nadzornih tijela, kao i imenovanje nadzornika kojima je povjereno obavljanje tehničkih pregleda. Stoga bi tu Direktivu trebalo staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

PREDMET, DEFINICIJE I PODRUČJE PRIMJENE

Članak 1.

Predmet

Ovom Direktivom uspostavljaju se minimalni uvjeti za sustav periodičnih tehničkih pregleda vozila koja se koriste na javnim cestama.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova se Direktiva primjenjuje na vozila sljedećih kategorija čija konstrukcijska brzina prelazi 25 km/h i koja su navedena u Direktivi 2002/24/EZ, Direktivi 2003/37/EZ i Direktivi 2007/46/EZ:

motorna vozila oblikovana i konstruirana ponajprije za prijevoz osoba i njihove prtljage koja osim mjesta za sjedenje za vozača imaju najviše osam mjesta za sjedenje – vozila kategorije M1,

motorna vozila oblikovana i konstruirana ponajprije za prijevoz osoba i njihove prtljage koja osim mjesta za sjedenje za vozača imaju više od osam mjesta za sjedenje – vozila kategorija M2 i M3,

motorna vozila oblikovana i konstruirana ponajprije za prijevoz robe i čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tone - vozila kategorije N1,

motorna vozila oblikovana i konstruirana ponajprije za prijevoz robe i čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tone - vozila kategorija N2 i N3,

priključna vozila oblikovana i konstruirana za prijevoz robe ili osoba, kao i za smještaj osoba čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tone – vozila kategorija O3 i O4,

od 1. siječnja 2022., vozila na dva ili tri kotača – vozila kategorija L3e, L4e, L5e i L7e – zapremnine motora veće od 125 cm3,

traktori na kotačima kategorije T5 čija se uporaba uglavnom odvija na javnim cestama, a čija najveća konstrukcijska brzina prelazi 40 km/h.

2.   Države članice mogu sljedeća vozila registrirana na njihovom državnom području isključiti iz područja primjene ove Direktive:

vozila kojima se upravlja ili koja se koriste u posebnim uvjetima te vozila koja se nikad ili gotovo nikad ne koriste na javnim cestama poput vozila od povijesnog interesa ili natjecateljskih vozila,

vozila s diplomatskim imunitetom,

vozila koja koriste oružane snage, vlasti odgovorne za javni red i mir, vatrogasna služba, služba civilne zaštite te hitna ili spasilačka služba,

vozila koja se koriste u poljoprivredne, hortikulturne, šumarske ili ribarstvene svrhe samo na državnom području dotične države članice i uglavnom na području gdje se odvija takva aktivnost, uključujući poljoprivredne i šumske ceste ili poljoprivredna polja,

vozila koja se isključivo koriste na malim otocima ili rijetko naseljenim područjima,

specijalizirana vozila koja prevoze cirkusku opremu i opremu za zabavne parkove, najveće konstrukcijske brzine koja nije veća od 40 km/h i koja obavljaju prijevoz samo na državnom području dotične države članice,

vozila kategorija L3e, L4e, L5e i L7e zapremnine motora veće od 125 cm3 ako je država članica uvela učinkovite alternativne mjere za sigurnost na cestama za vozila na dva ili tri kotača, posebno uzimajući u obzir relevantnu statistiku o sigurnosti na cestama za proteklih pet godina. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim iznimkama.

3.   Države članice mogu uvesti nacionalne zahtjeve koji se odnose na tehnički pregled vozila registriranih na njihovom državnom području koja nisu obuhvaćena ovom Direktivom i za vozila navedena u stavku 2.

Članak 3.

Definicije

Sljedeće definicije primjenjuju se samo za potrebe ove Direktive:

1.

„vozilo” znači svako motorno vozilo ili njegovo priključno vozilo koji se ne kreću po tračnicama;

2.

„motorno vozilo” znači svako vozilo s vlastitim pogonom na kotačima s najvećom konstrukcijskom brzinom koja prelazi 25 km/h;

3.

„priključno vozilo” znači svako vozilo bez vlastitog pogona na kotačima koje je oblikovano i konstruirano da ga vuče motorno vozilo;

4.

„poluprikolica” znači svako priključno vozilo oblikovano za spajanje s motornim vozilom tako da se jedan njegov dio oslanja na motorno vozilo i da se znatan dio njegove mase i mase njegovog tereta prenosi na motorno vozilo;

5.

„vozilo s dva ili tri kotača” znači svako vozilo s vlastitim pogonom na dva kotača, s bočnom prikolicom ili bez njega, te svaki tricikl ili četverocikl;

6.

„vozilo registrirano u državi članici” znači vozilo koje je registrirano i stavljeno u uporabu u državi članici;

7.

„vozilo od povijesnog interesa” znači vozilo koje povijesnim smatra država članica u kojoj je registrirano ili jedno od nadležnih tijela koje je ona imenovala i koje zadovoljava sve sljedeće uvjete:

prvi je put proizvedeno ili registrirano prije najmanje 30 godina,

njegov specifičan tip, definiran u relevantnom pravu Unije ili nacionalnom pravu, više nije u proizvodnji,

s povijesnog je gledišta očuvano i nalazi se u svom originalnom stanju te nije bilo podvrgnuto značajnijim promjenama tehničkih karakteristika svojih glavnih dijelova;

8.

„imatelj potvrde o registraciji” znači pravna ili fizička osoba na čije je ime vozilo registrirano;

9.

„tehnički pregled” znači pregled u skladu s Prilogom I. kojom se osigurava da je vozilo ispravno i sigurno za uporabu na javnim cestama te da ispunjava sve potrebne i obvezne sigurnosne i okolišne značajke;

10.

„homologacija” znači postupak kojim država članica potvrđuje da vozilo ispunjava uvjete relevantnih administrativnih odredbi i tehničkih zahtjeva navedenih u Direktivi 2002/24/EZ, Direktivi 2003/37/EZ i Direktivi 2007/46/EZ;

11.

„nedostaci” znači tehničke manjkavosti i drugi slučajevi neusklađenosti ustanovljeni tijekom tehničkog pregleda;

12.

„zapisnik o tehničkom pregledu vozila” znači izvješće o tehničkom pregledu vozila koje izdaje nadležno tijelo ili stanica za tehnički pregled, a sadrži rezultate tehničkog pregleda vozila;

13.

„nadzornik” znači osoba koju je ovlastila država članica ili njezino nadležno tijelo za obavljanje tehničkih pregleda u stanici za tehnički pregled ili prema potrebi u ime nadležnog tijela;

14.

„nadležno tijelo” znači tijelo ili javno tijelo kojem je država članica povjerila odgovornost za upravljanje sustavom ispitivanja tehničke ispravnosti vozila, uključujući prema potrebi obavljanje tehničkih pregleda;

15.

„stanica za tehnički pregled” znači javno ili privatno tijelo ili ustanova koje je država članica ovlastila za provođenje tehničkih pregleda;

16.

„nadzorno tijelo” znači tijelo ili tijela koja je uspostavila država članica, a odgovorni su za nadzor stanica za tehnički pregled. Nadzorno tijelo može biti dio nadležnog tijela ili nadležnih tijela;

17.

„mali otok” znači otok s manje od 5 000 stanovnika koji s ostalim dijelovima državnog područja nije povezan cestovnim mostovima ili cestovnim tunelima;

18.

„rijetko naseljeno područje” znači unaprijed definirano područje gustoće naseljenosti manje od 5 stanovnika po kvadratnom kilometru;

19.

„javna cesta” znači cesta za opću javnu uporabu poput lokalne, regionalne ili nacionalne ceste, magistralne ceste, brze ceste ili autoceste.

POGLAVLJE II.

OPĆE OBVEZE

Članak 4.

Odgovornosti

1.   Svaka država članica osigurava da se u skladu s ovom Direktivom vozila registrirana na njezinom državnom području periodično pregledavaju u stanicama za tehnički pregled ovlaštenima od države članice u kojoj su registrirana.

2.   Tehničke preglede provodi država članica u kojoj je vozilo registrirano ili javno tijelo kojemu je država članica povjerila tu zadaću ili tijela ili ustanove koje ta država članica odredi i nadzire, uključujući ovlaštena privatna tijela.

3.   U skladu s načelima utvrđenima uredbama (EZ) br. 715/2007 (11) i (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (12) Komisija putem provedbenih akata i prije 20. svibnja 2018., usvaja:

(a)

skup tehničkih informacija o opremi za kočenje, upravljaču, vidljivosti, svjetlima, reflektorima, električnoj opremi, osovinama, kotačima, gumama, ovjesu, šasiji, šasijskim dodacima, ostaloj opremi i utjecaju na okoliš potrebnima za izvođenje tehničkog pregleda stavaka, koje se trebaju pregledati, i korištenje preporučenih metoda testiranja u skladu s Prilogom I. točkom 3.; i

(b)

detaljna pravila o formatu podataka i procedurama o pristupu relevantnim tehničkim informacijama.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 19. stavka 2.

Tehničke informacije navedene u točki (a) prvom podstavku proizvođači na nediskriminirajući način besplatno ili po razumnoj cijeni dostavljaju stanicama za tehnički pregled i relevantnim nadležnim tijelima.

Komisija ispituje izvedivost pristupa takvim tehničkim informacijama preko jedinstvene točke pristupa.

4.   Države članice osiguravaju da odgovornost čuvanja vozila u sigurnom i tehnički ispravnom stanju bude definirana u nacionalnom pravu.

POGLAVLJE III.

MINIMALNI ZAHTJEVI ZA TEHNIČKE PREGLEDE

Članak 5.

Datum i učestalost pregleda

1.   Vozila podliježu tehničkom pregledu barem u sljedećim vremenskim razmacima, ne dovodeći u pitanje razdoblje fleksibilnosti u primjeni u državama članicama u skladu sa stavkom 3.:

(a)

vozila kategorija M1 i N1: četiri godine nakon prve registracije vozila, a nakon toga svake dvije godine;

(b)

vozila kategorije M1 korištena kao taksiji ili vozila hitne pomoći, vozila kategorija M2, M3, N2, N3, O3 i O4: godinu dana nakon datuma prve registracije vozila, a nakon toga svake godine;

(c)

vozila kategorije T5 koja se uglavnom koriste na javnim cestama u komercijalne svrhe cestovnog prijevoza tereta: četiri godine nakon datuma prve registracije vozila, a nakon toga svake dvije godine.

2.   Države članice određuju prikladne intervale tijekom kojih vozila kategorija L3e, L4e, L5e i L7e zapremnine motora veće od 125 cm3 moraju proći tehnički pregled.

3.   Država članica ili nadležno tijelo mogu odrediti prihvatljivo razdoblje izvođenja tehničkog pregleda a da se pritom ne prelaze intervali definirani u stavku 1.

4.   Neovisno o datumu posljednjeg tehničkog pregleda vozila, dotična država članica ili dotično nadležno tijelo može zahtijevati da ono bude podvrgnuto tehničkom pregledu prije datuma iz stavaka 1. i 2. u sljedećim slučajevima:

nakon nesreće u kojoj su oštećeni glavni sigurnosni dijelovi vozila, kao što su kotači, ovjes, zone deformacije, sustavi zračnih jastuka, upravljač ili kočnice,

kad su sigurnosni i okolišni sustavi i dijelovi vozila bili promijenjeni ili preinačeni,

u slučaju promjene imatelja potvrde o registraciji vozila,

u slučaju da je vozilo doseglo kilometražu od 160 000 km;

u slučajevima u kojima je sigurnost na cestama ozbiljno ugrožena.

Članak 6.

Sadržaj i metode tehničkog pregleda

1.   Za kategorije vozila obuhvaćene ovom Direktivom, uz iznimku kategorija L3e, L4e, L5e i L7e zapremnine motora većeg od 125 cm3, države članice osiguravaju da tehnički pregled barem obuhvaća područja navedena u Prilogu I. točki 2.

2.   Za svako područje iz stavka 1., nadležna tijela države članice ili stanica za tehnički pregled provode tehnički pregled koji obuhvaća barem stavke navedene u Prilogu I. točki 3. primjenom preporučene metode ispitivanja ili jednakovrijedne metode primjenjive na testiranje tih stavaka, navedenih u Prilogu I. točki 3., a koju je odobrilo nadležno tijelo. Pregled također može uključivati provjeru o tome odgovaraju li pojedini dijelovi i komponente tog vozila sigurnosnim i okolišnim značajkama na snazi u trenutku odobrenja ili prema potrebi u trenutku naknadnih preinaka vozila.

Ispitivanja se provode uz pomoć trenutačno dostupnih tehnika i opreme bez upotrebe alata za rastavljanje ili odstranjivanje bilo kojeg dijela vozila.

3.   Za vozila kategorija L3e, L4e, L5e i L7e zapremnine motora većeg od 125 cm3, države članice određuju područja, stavke i prikladne metode testiranja.

Članak 7.

Procjena nedostataka

1.   Za svaku stavku koju treba ispitati, Prilog I. pruža minimalni popis mogućih nedostataka i njihovu razinu težine.

2.   Nedostaci uočeni prilikom periodičnih tehničkih pregleda vozila kategorizirani su u jednu od sljedećih skupina:

(a)

manji nedostaci koji ne utječu bitno na sigurnost vozila ili na okoliš te druge manje neusklađenosti;

(b)

veći nedostaci koji mogu ugroziti sigurnost vozila ili utjecati na okoliš te dovesti druge sudionike prometa u opasnost ili druge veće neusklađenosti;

(c)

opasni nedostaci koji predstavljaju izravnu i trenutačnu opasnost za sigurnost na cestama ili nepovoljan utjecaj na okoliš, a koji opravdavaju činjenicu da država članica ili njezina nadležna tijela mogu zabraniti korištenje tog vozila na javnim cestama.

3.   Vozilo s nedostacima koji se ubrajaju u više skupina nedostataka prema stavku 2. razvrstava se u skupinu koja odgovara najozbiljnijem nedostatku. Vozilo koje ima više nedostataka unutar istog područja pregleda utvrđenog u okviru testa iz Priloga I. točke 2. može se razvrstati u sljedeću skupinu ozbiljnih nedostataka ako se može dokazati da zajednički učinak tih nedostataka ima za posljedicu veći rizik za sigurnost na cestama.

Članak 8.

Zapisnik o tehničkoj ispravnosti

1.   Države članice osiguravaju da stanice za tehnički pregled ili, ako je primjereno, nadležno tijelo koje je provelo tehnički pregled vozila izdaju zapisnik o tehničkom pregledu tog vozila koji barem navodi standardizirane elemente odgovarajućih usklađenih oznaka Unije utvrđenih u Prilogu II.

2.   Države članice osiguravaju da stanice za tehnički pregled ili, ako je primjereno, nadležno tijelo osobi koja je dovezla vozilo na pregled izda zapisnik o tehničkom pregledu vozila ili, u slučaju elektroničkog zapisnika o tehničkom pregledu, ovjereni ispis takvog zapisnika.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 5. i u slučaju ponovne registracije vozila već registriranog u drugoj državi članici, svaka država članica priznaje zapisnik o tehničkom pregledu vozila koji je izdala bilo koja druga država članica kao da ga je ona sama izdala, pod uvjetom da je zapisnik o tehničkom pregledu još važeći s obzirom na razdoblja određena za periodične tehničke preglede u državi članici u kojoj se vozilo ponovno registrira. U slučaju dvojbe država članica u kojoj je vozilo ponovno registrirano može provjeriti valjanost zapisnika o tehničkom pregledu prije nego ga prihvati. Države članice Komisiji dostavljaju opis zapisnika o tehničkom pregledu prije 20. svibnja 2018. Komisija obavješćuje odbor iz članka 19. Ovaj se stavak ne primjenjuje na vozila kategorija L3e, L4e, L5e i L7e.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 4. i stavak 3. ovog članka, država članica načelno priznaje valjanost zapisnika o tehničkom pregledu u slučaju promjene vlasništva vozila za koje postoji valjan dokaz o obavljenom periodičnom tehničkom pregledu.

5.   Od 20. svibnja 2018. i najkasnije 20. svibnja 2021., stanice za tehnički pregled nadležnom tijelu dotične države članice elektroničkim putem dostavljaju podatke navedene u zapisnicima o tehničkom pregledu koje izdaju. Takvo dostavljanje obavlja se u razumnom roku nakon izdavanja zapisnika o tehničkom pregledu vozila. Do potonjeg datuma stanice za tehnički pregled mogu dostavljati relevantne podatke nadležnom tijelu na druge načine. Države članice određuju razdoblje tijekom kojeg nadležno tijelo zadržava te informacije. Trajanje tog razdoblja ne smije biti kraće od 36 mjeseci, ne dovodeći u pitanje nacionalne porezne sustave država članica.

6.   Države članice osiguravaju da se za potrebe provjere brojača kilometara, u slučaju da je brojač kilometara ugrađen, nadzornicima dostave informacije sadržane u prethodnim tehničkim pregledima čim one budu elektronički dostupne. U slučaju da se utvrdi manipulacija brojača kilometara s ciljem smanjenja ili pogrešnog navođenja prijeđene udaljenosti u zapisniku, takva je manipulacija kažnjiva učinkovitim, proporcionalnim, odvraćajućim i nediskriminirajućim sankcijama.

7.   Države članice osiguravaju da se tijelo nadležno za registraciju vozila obavijesti o rezultatima tehničkog pregleda ili da mu se oni elektroničkim putem dostave što je prije moguće. Takva obavijest mora sadržavati podatke navedene u zapisniku o tehničkom pregledu vozila.

Članak 9.

Daljnje postupanje s nedostacima

1.   U slučaju samo manjih nedostataka, smatra se da je vozilo uspješno prošlo tehnički pregled, nedostaci se uklanjaju te ponovni tehnički pregled vozila nije potreban.

2.   U slučaju većih nedostataka, smatra se da vozilo nije uspješno prošlo tehnički pregled. Država članica ili nadležno tijelo odlučuju o razdoblju tijekom kojeg se vozilo u pitanju može koristiti prije nego bude podvrgnuto sljedećem tehničkom pregledu. Taj se pregled mora izvršiti tijekom razdoblja koje odredi država članica ili nadležno tijelo, ali ne kasnije od dva mjeseca nakon prvobitnog pregleda.

3.   U slučaju opasnih nedostataka, smatra se da vozilo nije uspješno prošlo tehnički pregled. Država članica ili nadležno tijelo mogu donijeti odluku da se vozilo u pitanju ne smije koristiti na javnim cestama te da se njegovo korištenje u cestovnom prometu suspendira na određeno vrijeme, bez potrebe ponovnog postupka registracije, dok se ne otklone nedostaci i ne izda novi zapisnik o tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da je vozilo tehnički ispravno.

Članak 10.

Dokaz o pregledu

1.   Stanica za tehnički pregled ili, ako je primjereno, nadležno tijelo države članice koje je provelo tehnički pregled vozila registriranog na njezinom državnom području izdaje dokaz, poput naznake u dokumentu o registraciji vozila, naljepnice, potvrde ili bilo kojeg drugog oblika lako dostupne informacije, za svako vozilo koje je uspješno prošlo takav pregled. Na dokazu se navodi datum do kojega treba obaviti sljedeći tehnički pregled.

Države članice Komisiji dostavljaju opis tog dokaza prije 20. svibnja 2018. Komisija obavješćuje odbor iz članka 19.

2.   Ako pregledano vozilo pripada kategoriji vozila koja se u državi članici u kojoj je vozilo pušteno u promet ne registriraju, ta bi država članica mogla zahtijevati da se na vozilu na vidljiv način istakne dokaz o provedenom tehničkom pregledu.

3.   U svrhu slobodnog kretanja, svaka država članica u skladu sa stavkom 1. priznaje dokaz koji izda stanica za tehnički pregled ili nadležno tijelo države članice.

POGLAVLJE IV.

ADMINISTRATIVNE ODREDBE

Članak 11.

Objekti i oprema za tehnički pregled

1.   Država članica osigurava da objekti i oprema za pregled koji se koriste za obavljanje tehničkih pregleda ispunjavaju minimalne tehničke zahtjeve utvrđene u Prilogu III.

2.   Države članice osiguravaju da stanice za tehnički pregled ili, ako je primjenjivo, nadležno tijelo održavaju objekte i opremu za pregled u skladu sa specifikacijama koje dostave proizvođači.

3.   Oprema koja se koristi za mjerenja povremeno se umjerava u skladu s Prilogom III. i provjerava u skladu sa specifikacijama koje odredi dotična država članica ili proizvođač opreme.

Članak 12.

Stanice za tehnički pregled

1.   Stanice za tehnički pregled u kojima nadzornici obavljaju tehnički pregled ovlašćuje država članica ili njezino nadležno tijelo.

2.   Kako bi ispunile minimalne uvjete za upravljanje kvalitetom, stanice za tehnički pregled pridržavaju se uvjeta koje odredi država članica koja izdaje ovlaštenje. Stanice za tehnički pregled osiguravaju objektivnost i visoku kvalitetu tehničkih pregleda.

Članak 13.

Nadzornici

1.   Države članice osiguravaju da tehničke preglede provode nadzornici koji ispunjavaju minimalne zahtjeve u pogledu stručnosti i osposobljenosti utvrđene u Prilogu IV. Države članice mogu odrediti dodatne zahtjeve u pogledu stručnosti i odgovarajuće osposobljenosti.

2.   Nadležna tijela ili, prema potrebi, ovlašteni centri za izobrazbu izdaju potvrdu nadzornicima koji ispunjavaju minimalne zahtjeve u pogledu stručnosti i osposobljenosti. Ta potvrda mora barem sadržavati podatke navedene u Prilogu IV. točki 3.

3.   Nadzornici zaposleni ili ovlašteni kod nadležnih tijela država članica ili u stanici za tehnički pregled na dan 20. svibnja 2018. izuzimaju se od zahtjeva utvrđenih u Prilogu IV. točki 1.

4.   Prilikom obavljanja tehničkog pregleda, te kako bi se udovoljilo zahtjevima dotične države članice ili dotičnog nadležnog tijela u pogledu održavanja visoke razine nepristranosti i objektivnosti, nadzornik ne smije biti ni u kakvom sukobu interesa.

5.   Osoba koja je vozilo dovezla na pregled obavješćuje se o utvrđenim nedostacima koje treba otkloniti.

6.   Rezultate tehničkog pregleda može prema potrebi izmijeniti samo nadzorno tijelo ili mogu biti izmijenjeni u skladu s postupkom koje odredi nadležno tijelo, ako su rezultati tehničkog pregleda očigledno netočni.

Članak 14.

Nadzor rada stanica za tehnički pregled

1.   Države članice osiguravaju nadziranje stanica za tehnički pregled.

2.   Nadzorno tijelo obavlja barem zadaće predviđene u Prilogu V. točki 1. i ispunjava zahtjeve propisane u točkama 2. i 3. tog priloga.

Države članice objavljuju pravila i postupke koji se odnose na organizaciju, zadaće i zahtjeve, uključujući zahtjeve neovisnosti, primjenjive na osoblje nadzornog tijela.

3.   Stanice za tehnički pregled kojima izravno upravlja nadležno tijelo izuzete su od zahtjeva vezanih uz odobrenje i nadzor kada je nadzorno tijelo dio nadležnog tijela.

4.   Može se smatrati se da su države članice koje zahtijevaju ovlašćivanje stanica za tehnički pregled u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 ispunile zahtjeve navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka.

POGLAVLJE V.

SURADNJA I RAZMJENA INFORMACIJA

Članak 15.

Administrativna suradnja među državama članicama

1.   Države članice određuju nacionalnu kontaktnu točku odgovornu za razmjenu informacija s drugim državama članicama i Komisijom u vezi s primjenom ove Direktive.

2.   Države članice Komisiji prosljeđuju imena i kontaktne podatke njihovih nacionalnih kontaktnih točaka do 20. svibnja 2015. i bez odgode je obavješćuju o bilo kakvim promjenama tih podataka. Komisija sastavlja popis svih kontaktnih točaka i prosljeđuje ga državama članicama.

Članak 16.

Elektronička platforma s informacijama o vozilima

Komisija ispituje izvedivost, troškove i koristi od uspostave europske elektroničke platforme s informacijama o vozilima koristeći se postojećim i već primijenjenim informacijsko-tehnološkim rješenjima u pogledu međunarodne razmjene podataka u cilju svođenja troškova na najmanju moguću mjeru te izbjegavanja udvostručenja. Pri ispitivanju Komisija razmatra najprimjereniji način povezivanja postojećih nacionalnih sustava s ciljem razmjene informacija bitnih za tehnički pregled i stanja brojača kilometara među nadležnim tijelima država članica odgovornima za ispitivanje tehničke ispravnosti, registraciju i homologaciju vozila, stanicama za tehnički pregled i proizvođačima vozila i opreme za ispitivanje.

Komisija također provodi studiju o izvedivosti, troškovima i koristima od prikupljanja i pohranjivanja dostupnih informacija o glavnim sigurnosnim komponentama vozila koja su sudjelovala u teškim nesrećama, kao i o mogućnosti tumačenja podataka o uzrocima događanja nesreća i očitanjima brojača kilometara dostupnima nadzornicima, imatelji potvrda o registraciji i istraživačima nesreća u anonimnom obliku.

POGLAVLJE VI.

DELEGIRANI I PROVEDBENI AKTI

Članak 17.

Delegirani akti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18. s ciljem:

ažuriranja jedino sustava određivanja kategorije vozila iz članka 2. stavka 1. i članka 5. stavaka 1. i 2. i to prema potrebi i u slučaju promjena kategorija vozila nastalih izmjenama zakonodavstva o homologaciji iz članka 2. stavka 1., a da to ne utječe na opseg i učestalost pregleda,

ažuriranja Priloga I. točke 3. u pogledu metoda, u slučaju da veći broj učinkovitih metoda provedbe tehničkih pregleda postane dostupan, a da se pritom ne proširuje popis stavaka koje treba ispitati,

prilagodbe Priloga I. točke 3. nakon pozitivne procjene troškova i koristi u pogledu popisa stavaka koje treba ispitati, metoda, uzroka kvara i procjena nedostataka u slučaju promjena obveznih uvjeta o homologaciji u zakonodavstvu Unije u području sigurnosti ili okoliša;

Članak 18.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 19. svibnja 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament i Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 17. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 17. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 19.

Odborski postupak

1.   Komisiji pomaže odbor („Odbor za tehničke preglede”). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Izvješćivanje

1.   Komisija do 30. travnja 2020. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi i učincima ove Direktive, posebno u pogledu razine usklađenosti periodičnih tehničkih pregleda, učinka odredbi na opseg i učestalost pregleda, uzajamnog priznavanja zapisnika o tehničkom pregledu u slučajevima ponovne registracije vozila iz druge države članice i rezultata pregleda u vezi s izvedivosti uvođenja elektroničke platforme s informacijama o vozilima kako je to navedeno u članku 16. U izvješću se također analizira je li potrebno ažurirati priloge, prije svega zbog tehničkog napretka i praksi. Izvješće se podnosi nakon savjetovanja s odborom iz članka 19. i prema potrebi mu se prilažu zakonodavni prijedlozi.

2.   Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće na temelju neovisnih studija o učinkovitosti uključivanja lakih priključnih vozila i vozila na dva ili tri kotača u okvir ove Direktive najkasnije 30. travnja 2019. U izvješću se ocjenjuje napredak u području stanja sigurnosti na cestama u Uniji te se uspoređuju rezultati nacionalnih mjera za sigurnost na cestama za svaku potkategoriju L-vozila s obzirom na njihovu prosječnu prijeđenu udaljenost. Komisija prije svega procjenjuje jesu li standardi i troškovi periodičnih tehničkih pregleda svake kategorije vozila razmjerni u odnosu na postavljene ciljeve u pogledu sigurnosti na cestama. Izvješću se prilaže detaljna procjena utjecaja u kojoj se analiziraju troškovi i koristi u Uniji te posebnosti država članica. Izvješće se dostavlja barem šest mjeseci prije podnošenja bilo kakvog zakonodavnog prijedloga kako bi ga se moglo, prema potrebi, proširiti uključivanjem novih kategorija unutar područja primjene ove Direktive.

Članak 21.

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivima na kršenja odredbi ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Te su sankcije učinkovite, proporcionalne, odvraćajuće i nediskriminirajuće.

Članak 22.

Prijelazne odredbe

1.   Države članice mogu na razdoblje ne dulje od pet godina od 20. svibnja 2018. odobriti korištenje objekata i opreme za tehnički pregled iz članka 11., koji ne udovoljavaju minimalnim zahtjevima utvrđenima u Prilogu III., za izvođenje tehničkih pregleda vozila.

2.   Države članice primjenjuju zahtjeve utvrđene u Prilogu V. najkasnije od 1. siječnja 2023.

Članak 23.

Prenošenje

1.   Države članice do 20. svibnja 2017. donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te mjere od 20. svibnja 2018.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se prilikom njihove službene objave uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih mjera nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 24.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2009/40/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 20. svibnja 2018.

Članak 25.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 26.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 44, 15.2.2013., str. 128.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od. od 11. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 24. ožujka 2014.

(3)  Direktiva 2002/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. ožujka 2002. o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/61/EEZ (SL L 124, 9.5.2002., str. 1.).

(4)  Direktiva 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o homologaciji traktora za poljoprivredu i šumarstvo, njihovih prikolica i priključnih vučenih strojeva, kao i njihovih sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica i o stavljanju izvan snage Direktive 74/150/EEZ (SL L 171, 9.7.2003., str. 1.).

(5)  Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).

(6)  Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).

(7)  Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).

(8)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(9)  Preporuka Komisije 2010/378/EU od 5. srpnja 2010. o procjeni nedostataka prilikom tehničkih pregleda u skladu s Direktivom 2009/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih prikolica (SL L 173, 8.7.2010., str. 74.).

(10)  Direktiva 2009/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih prikolica (SL L 141, 6.6.2009., str. 12).

(11)  Uredba (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (SL L 171, 29.6.2007., str. 1.).

(12)  Uredba (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o homologaciji tipa motornih vozila i motora s obzirom na emisije iz teških teretnih vozila (Euro VI) i o pristupu informacijama za popravak i održavanje vozila i izmjenama Uredbe (EZ) br. 715/2007 i Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 80/1269/EEZ, 2005/55/EZ i 2005/78/EZ (SL L 188, 18.7.2009., str. 1.).


PRILOG I.

MINIMALNI ZAHTJEVI U POGLEDU SADRŽAJA I PREPORUČENIH METODA ISPITIVANJA

1.   OPĆENITO

Ovim se Prilogom utvrđuju sustavi i sastavni dijelovi vozila koje treba ispitati; detaljno navodi preporučene metode njihovog ispitivanja i kriterije koje treba koristiti pri određivanju je li stanje vozila prihvatljivo.

Pregledom se moraju obuhvatiti barem stavke navedene niže u točki 3., pod uvjetom da se odnose na opremu vozila koje se ispituje u dotičnoj državi članici. Pregled također može uključivati provjeru o tome odgovaraju li relevantni dijelovi i komponente tog vozila sigurnosnim i okolišnim značajkama na snazi u trenutku odobrenja ili prema potrebi u trenutku naknadnih preinaka vozila.

Kada zbog konstrukcije vozila primjena metoda ispitivanja utvrđenih u ovom Prilogu nije dopuštena, ispitivanje se provodi u skladu s preporučenim metodama ispitivanja koje odobre nadležna tijela. Nadležno tijelo mora se uvjeriti da će sigurnosni i okolišni standardi biti zadržani.

Pregled svih niže navedenih stavki smatra se obveznim u kontekstu periodičnog tehničkog pregleda osim onih označenih znakom „X” koje se odnose na stanje vozila i njegovu prikladnost za upotrebu na cesti, ali se ne smatraju bitnim u kontekstu tehničkog pregleda.

„Razlozi za proglašenje neispravnim” ne primjenjuju se u slučajevima u kojima se odnose na zahtjeve koji nisu bili propisani u mjerodavnom zakonodavstvu o homologaciji vozila u vrijeme prve registracije, prve upotrebe ili zahtjeva za naknadnom preinakom.

Kad je navedena vizualna metoda pregleda, to znači da uz vizualni pregled dotičnih stavki nadzornik, prema potrebi, njima i rukuje, procjenjuje njihovu buku ili primjenjuje bilo koju drugu prikladnu metodu pregleda bez upotrebe opreme.

2.   OPSEG PREGLEDA

Pregledom su obuhvaćena najmanje sljedeća područja:

0.

identifikacija vozila;

1.

uređaji za kočenje;

2.

upravljanje;

3.

vidljivost;

4.

svjetlosna oprema i dijelovi električnog sustava;

5.

osovine, kotači, gume, ovjes;

6.

šasija i dijelovi pričvršćeni za šasiju;

7.

ostala oprema;

8.

utjecaj na okoliš;

9.

dopunska ispitivanja za vozila za prijevoz putnika kategorija M2 i M3.

3.   SADRŽAJ I METODE ISPITIVANJA, PROCJENA NEDOSTATAKA VOZILA

Pregledom su obuhvaćene barem stavke te primijenjeni minimalni standardi i metode navedene u sljedećoj tablici.

Provjera nedostataka svih sustava u vozilima i komponenti koje treba ispitati provodi se u skladu s kriterijima iz ove tablice za svako vozilo pojedinačno.

Nedostaci koji nisu navedeni u ovom Prilogu procjenjuju se s obzirom na rizike koje predstavljaju za sigurnost na cestama.

Stavka

Metoda

Razlozi za proglašenje neispravnim

Procjena nedostataka

 

Manji

Veći

Opasni

0.   

IDENTIFIKACIJA VOZILA

0.1.

Registarske pločice (ako je potrebno prema zahtjevima1)

Vizualni pregled.

(a)

Registarska pločica ili pločice nedostaju ili su tako nesigurne/pričvršćene da bi lako mogle otpasti.

 

X

 

(b)

Natpis nedostaje ili je nečitak.

 

X

 

(c)

Nije u skladu s dokumentima vozila ili evidencijama.

 

X

 

0.2.

Identifikacijski broj vozila/broj šasije/serijski broj

Vizualni pregled.

(a)

Nedostaje ili se ne može naći.

 

X

 

(b)

Nepotpuno, nečitko, očito krivotvoreno ili ne odgovara dokumentima vozila.

 

X

 

(c)

Nečitki dokumenti vozila ili administrativne netočnosti.

X

 

 

1.   

UREĐAJI ZA KOČENJE

1.1.   

Mehaničko stanje i funkcioniranje

1.1.1.

Papučica radne kočnice/ručna poluga

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

Napomena: Za vrijeme pregleda vozila sa servo sustavima kočenja motor treba biti ugašen.

(a)

Papučica se teško pomiče.

 

X

 

(b)

Pretjerana istrošenost ili zračnost.

 

X

 

1.1.2.

Stanje papučice/ručne poluge i hod uređaja za aktiviranje kočnica

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

Napomena: Za vrijeme pregleda vozila sa servo sustavima kočenja motor treba biti ugašen.

(a)

Prevelik hod ili nedovoljna rezerva hoda.

 

X

 

(b)

Otpuštanje kočnice nije ispravno.

Ako je funkcionalnost smanjena.

X

X

 

(c)

Jastučić protiv klizanja na kočnoj papučici nedostaje, labav je ili je izlizan.

 

X

 

1.1.3.

Vakuum uređaj ili kompresor i spremnici

Vizualni pregled sastavnih dijelova pri uobičajenom radnom tlaku. Provjerite vrijeme potrebno za postizanje sigurne radne vrijednosti vakuuma ili tlaka zraka i rad upozoravajućeg uređaja, višekružnog zaštitnog ventila i ventila za tlačno rasterećenje.

(a)

Nedovoljan tlak/vakuum za najmanje četiri kočenja nakon aktiviranja upozoravajućeg uređaja (ili kada je kazaljka u opasnoj zoni).

najmanje dva kočenja nakon aktiviranja upozoravajućeg uređaja (ili kada je kazaljka u opasnoj zoni).

 

X

X

(b)

Vrijeme potrebno za postizanje sigurne radne vrijednosti tlaka zraka/vakuuma predugo je u odnosu na zahtjeve1.

 

X

 

(c)

Višekružni zaštitni ventil ili ventil za tlačno rasterećenje ne funkcionira.

 

X

 

(d)

Osjetan pad tlaka zraka zbog propuštanja ili čujno propuštanje zraka.

 

X

 

(e)

Vanjsko oštećenje koje može utjecati na rad kočnog sustava.

Učinkovitost propisana za pomoćno kočenje nije postignuta.

 

X

X

1.1.4.

Kazaljka ili indikator niskog tlaka

Provjera funkcioniranja.

Nepravilan rad ili neispravnost kazaljke ili indikatora.

Nemoguće odrediti nizak tlak.

X

X

 

1.1.5.

Ručni kočni ventil

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

(a)

Upravljačka naprava slomljena, oštećena ili pretjerano istrošena.

 

X

 

(b)

Upravljačka naprava nesigurno pričvršćena na ventil ili je ventil nesiguran.

 

X

 

(c)

Spojevi labavi ili propuštaju.

 

X

 

(d)

Nezadovoljavajući rad.

 

X

 

1.1.6.

Aktivator parkirne kočnice, poluga za upravljanje, zaporni mehanizam parkirne kočnice, elektronička parkirna kočnica

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

(a)

Zaporni mehanizam ne funkcionira ispravno.

 

X

 

(b)

Istrošenost osovine poluge ili zapornog mehanizma.

Pretjerana istrošenost.

X

X

 

(c)

Prevelik hod poluge ukazuje na pogrešno podešenje.

 

X

 

(d)

Aktivator nedostaje, oštećen je ili nefunkcionalan.

 

X

 

(e)

Neispravan rad, indikator pokazuje nepravilan rad.

 

X

 

1.1.7.

Kočni ventili (nožni ventili, regulator tlaka, regulacijski ventili)

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

(a)

Oštećen ventil ili pretjerano propuštanje zraka.

Ako je funkcionalnost smanjena.

 

X

X

(b)

Pretjerano propuštanje ulja iz kompresora.

X

 

 

(c)

Ventil nesigurno pričvršćen ili postavljen na neodgovarajući način.

 

X

 

(d)

Ispuštanje ili propuštanje hidraulične tekućine.

Ako je funkcionalnost smanjena.

 

X

X

1.1.8.

Spojnice kočnica priključnih vozila (električne i pneumatske)

Odvojite i ponovo spojite spojnice kočnog sustava između vučnog vozila i priključnog vozila.

(a)

Poklopac ili automatski ventil neispravan.

Ako je funkcionalnost smanjena.

X

X

 

(b)

Poklopac ili ventil nije pričvršćen ili je postavljen na neodgovarajući način.

Ako je funkcionalnost smanjena.

X

X

 

(c)

Prekomjerno propuštanje.

Ako je funkcionalnost smanjena.

 

X

X

(d)

Nepravilan rad.

Utječe na rad kočnica.

 

X

X

1.1.9.

Tlačna posuda spremnika energije

Vizualni pregled.

(a)

Neznatno oštećen ili korodiran spremnik.

Teško oštećen spremnik, korodirao ili propušta.

X

X

 

(b)

Rad uređaja za ispust kondenzata smanjen.

Uređaj za ispust kondenzata ne radi.

X

X

 

(c)

Spremnik je nesigurno pričvršćen ili je postavljen na neodgovarajući način.

 

X

 

1.1.10.

Pojačivač sile kočenja (servo), glavni kočni cilindar (hidraulični sustavi)

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je moguće.

(a)

Servo jedinica neispravna ili neučinkovita.

Ako ne radi.

 

X

X

(b)

Glavni cilindar je neispravan, ali kočnica i dalje radi.

Glavni kočni cilindar neispravan ili propušta.

 

X

X

(c)

Glavni cilindar nesigurno pričvršćen, ali kočnica i dalje radi.

Glavni cilindar nesigurno pričvršćen.

 

X

X

(d)

Nedovoljna razina tekućine za kočnice ispod oznake MIN.

Razina tekućine za kočnice znatno ispod oznake MIN.

Tekućina za kočnice nije vidljiva.

X

X

X

(e)

Nedostaje poklopac spremnika glavnog cilindra.

X

 

 

(f)

Kontrolno svjetlo tekućine za kočnice svijetli ili je neispravno.

X

 

 

(g)

Kontrolno svjetlo niske razine tekućine za kočnice ne radi ispravno.

X

 

 

1.1.11.

Kruti kočni vodovi

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je moguće.

(a)

Izravna opasnost od ispadanja ili puknuća.

 

 

X

(b)

Cijevi ili spojevi propuštaju (zračni kočni sustavi).

Cijevi ili spojevi propuštaju (hidraulični kočni sustavi).

 

X

X

(c)

Oštećene ili prekomjerno korodirane cijevi.

Utječe na rad kočnica blokiranjem ili postoji izravna opasnost od propuštanja.

 

X

X

(d)

Krivo postavljene cijevi.

Opasnost od oštećenja.

X

X

 

1.1.12.

Savitljivi kočni vodovi (crijeva)

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je moguće.

(a)

Izravna opasnost od ispadanja ili puknuća.

 

 

X

(b)

Crijeva su oštećena, pohabana, uvijena ili prekratka.

Crijeva su oštećena ili istrošena.

X

X

 

(c)

Cijevi ili spojevi propuštaju (zračni kočni sustavi).

Cijevi ili spojevi propuštaju (hidraulični kočni sustavi).

 

X

X

(d)

Ispupčenje cijevi pod tlakom.

Oštećen kabel.

 

X

X

(e)

Porozne cijevi.

 

X

 

1.1.13.

Kočione obloge i pločice

Vizualni pregled.

(a)

Prekomjerno istrošene pločice ili obloge. (dostignuta oznaka min.).

Prekomjerno istrošene pločice ili obloge (najniža oznaka nije vidljiva).

 

X

X

(b)

Pločice ili obloge zaprljane (uljem, mašću itd.).

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(c)

Pločice ili obloge nedostaju ili su krivo postavljene.

 

 

X

1.1.14.

Bubnjevi kočnica, diskovi kočnica

Vizualni pregled.

(a)

Bubanj ili disk istrošen.

Bubanj ili disk prekomjerno istrošen, izbrazdan, napuknut, nesiguran ili slomljen.

 

X

X

(b)

Bubanj ili disk zaprljan (uljem, mašću itd.).

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(c)

Nedostaje bubanj ili disk.

 

 

X

(d)

Stražnja zaštitna ploča nesigurno pričvršćena.

 

X

 

1.1.15.

Kočni kabeli, šipke, poluge, polužje

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je moguće.

(a)

Kabel oštećen ili zapleten u čvorove.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(b)

Dio prekomjerno istrošen ili korodiran.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(c)

Kabel, šipka ili spoj nedovoljno sigurni.

 

X

 

(d)

Vodilica kabela je neispravna.

 

X

 

(e)

Ograničenje slobodnog hoda kočnog sustava.

 

X

 

(f)

Neuobičajen hod poluga/polužja koji upućuje na krivu podešenost ili prekomjernu potrošenost.

 

X

 

1.1.16.

Kočni cilindri (uključujući i opružne kočnice ili hidraulične cilindre)

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je moguće.

(a)

Cilindar je napuknut ili oštećen.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(b)

Cilindar propušta.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(c)

Cilindar je nesigurno pričvršćen ili nije postavljen na odgovarajući način.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(d)

Cilindar je prekomjerno korodiran.

Lako može puknuti.

 

X

X

(e)

Nedostatan ili prekomjeran hod radnog klipa ili membrane.

Smanjeno djelovanje kočenja (premalo rezervnog hoda).

 

X

X

(f)

Oštećena zaštitna manšeta.

Zaštitna manšeta nedostaje ili je prekomjerno oštećena.

X

X

 

1.1.17.

Regulator sile kočenja

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je moguće.

(a)

Neispravno polužje.

 

X

 

(b)

Polužje nepravilno podešeno.

 

X

 

(c)

Ventil zaglavljen ili ne funkcionira (ABS funkcionira).

Ventil zaglavljen ili ne funkcionira.

 

X

X

(d)

Nedostaje ventil (ako se zahtijeva).

 

 

X

(e)

Nema pločice s podacima.

X

 

 

(f)

Podaci nečitljivi ili nisu u skladu sa zahtjevima1

X

 

 

1.1.18.

Automatska kompenzacija i indikatori potrošnje kočne obloge

Vizualni pregled.

(a)

Uređaj za automatsku kompenzaciju potrošnje kočne obloge oštećen, zaglavljen ili ima prevelik hod, prekomjerno je istrošen ili je krivo podešen.

 

X

 

(b)

Uređaj za automatsku kompenzaciju potrošnje kočne obloge neispravan.

 

X

 

(c)

Pogrešno instaliran ili zamijenjen.

 

X

 

1.1.19.

Uređaj za dugotrajno usporavanje vozila (retarder) (ako postoji na vozilu ili je obvezan)

Vizualni pregled.

(a)

Nesigurni spojevi ili učvršćenja.

U slučaju neispravnog rada.

X

X

 

(b)

Sustav očito neispravan ili ga nema.

 

X

 

1.1.20.

Automatsko upravljanje kočnicama priključnog vozila

Odspojiti spojnicu kočnog sustava između vučnog vozila i priključnog vozila.

Kočnica priključnog vozila ne aktivira se automatski kada se spojnica otkači.

 

 

X

1.1.21

Cjelokupni kočni sustav

Vizualni pregled

(a)

Drugi uređaji sustava (npr. crpka za tekućinu protiv smrzavanja, isušivač zraka itd.) imaju vanjska oštećenja ili su prekomjerno korodirani tako da nepovoljno utječu na kočni sustav.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

(b)

Propuštanje zraka ili tekućine protiv smrzavanja.

Funkcionalnost sustava ugrožena.

X

X

 

(c)

Bilo koji dio je nesigurno pričvršćen ili postavljen na neodgovarajući način.

 

X

 

(d)

Rizična izmjena bilo kojeg sastavnog dijela3.

Smanjeno djelovanje kočenja.

 

X

X

1.1.22

Priključci za ispitivanje (ako su ugrađeni ili obvezni)

Vizualni pregled.

(a)

Nedostaje.

 

X

 

(b)

Oštećeno.

Neupotrebljivi su ili propuštaju.

X

X

 

1.1.23.

Prekoračenje mogućnosti kočenja

Vizualni pregled i pregled rada.

Nedostatna učinkovitost.

 

X

 

1.2.   

Djelovanje i učinkovitost radne kočnice

1.2.1.

Uspješnost

Tijekom ispitivanja na uređaju za ispitivanje kočnica ili ako to nije moguće, tijekom ispitivanja na cesti, postupno aktivirajte kočnice do najveće kočne sile.

(a)

Nedovoljna kočna sila na jednom ili na više kotača.

Nikakva kočna sila na jednom ili na više kotača.

 

X

X

(b)

Sila kočenja bilo kojega kotača iznosi manje od 70 % maksimalne sile zabilježene na kotaču koji se nalazi na istoj osovini. Ili u slučaju ispitivanja vozila na cesti, vozilo previše odstupa od pravca kretanja.

Kočna sila na jednom kotaču manja je od 50 % najveće izmjerene kočne sile na drugom kotaču iste osovine u slučaju upravljive osovine.

 

X

X

(c)

Kočna sila ne raste postupno (djeluje na trzaje, „grize”).

 

X

 

(d)

Preveliko kašnjenje kočenja na bilo kojem kotaču.

 

X

 

(e)

Prevelika nejednolikost (preveliko kolebanje) kočne sile tijekom svakog potpunog okretaja kotača.

 

X

 

1.2.2.

Učinkovitost (efikasnost)

Ispitivanje na uređaju za ispitivanje kočnica ili, ako to iz tehničkih razloga nije moguće, ispitivanje na cesti upotrebom uređaja za bilježenje usporenja za utvrđivanje koeficijenta kočenja u odnosu na najveću dopuštenu masu ili, u slučaju poluprikolica u odnosu na zbroj dopuštenih osovinskih opterećenja.

Vozila ili priključna vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 3,5 tona trebaju se pregledati u skladu sa standardima koje propisuje ISO 21069 ili jednakovrijednim metodama.

Ispitivanja vozila na cesti provode se u suhim uvjetima na ravnoj cesti.

Ne daje barem minimalne iznose kako slijedi (1):

1.

Vozila koja su prvi put registrirana nakon 1. siječnja 2012.:

kategorija M1: 58 %,

kategorije M2 i M3: 50 %,

kategorija N1: 50 %,

kategorije N2 i N3: 50 %,

kategorije O2, O3 i O4:

za poluprikolice: 45 % (2),

za priključna vozila teretnih vozila: 50 %.

 

X

 

2.

Vozila koja su prvi put registrirana prije 1. siječnja 2012.:

kategorije M1, M2 i M3: 50 % (3),

kategorija N1: 45 %,

kategorije N2 i N3: 43 % (4),

kategorije O2, O3 i O4: 40 % (5).

 

X

 

3.

Druge kategorije

Kategorije L (obje kočnice zajedno):

kategorija L1e: 42 %,

kategorije L2e, L6e: 40 %,

kategorija L3e: 50 %,

kategorija L4e: 46 %,

kategorije L5e, L7e: 44 %.

Kategorija L (kočnica na stražnjem kotaču):

sve kategorije: 25 % ukupne mase vozila

Dosegnuto je manje od 50 % gore navedenih vrijednosti.

 

X

X

1.3   

Djelovanje i učinkovitost pomoćne kočnice (ako postoji poseban sustav)

1.3.1.

Uspješnost

Ako je pomoćni kočni sustav odvojen od radnog kočnog sustava, upotrijebiti postupak naveden u 1.2.1.

(a)

Nedovoljna kočna sila na jednom ili na više kotača.

Nikakva kočna sila na jednom ili na više kotača.

 

X

X

(b)

Sila kočenja bilo kojega kotača iznosi manje od 70 % maksimalne sile zabilježene na kotaču koji se nalazi na istoj osovini. Ili u slučaju ispitivanja vozila na cesti, vozilo previše odstupa od pravca kretanja.

Kočna sila na jednom kotaču manja je od 50 % najveće izmjerene kočne sile na drugom kotaču iste osovine u slučaju upravljive osovine.

 

X

X

(c)

Kočna sila ne raste postupno (djeluje na trzaje, „grize”).

 

X

 

1.3.2.

Učinkovitost (efikasnost)

Ako je pomoćni kočni sustav odvojen od radnog kočnog sustava, upotrijebiti postupak naveden u 1.2.2.

Kočna sila manja je od 50 % (6) od učinka radne kočnice kako je određeno točkom 1.2.2. u odnosu na najveću dopuštenu masu.

Dosegnuto je manje od 50 % gore navedenih vrijednosti kočne sile.

 

X

X

1.4   

Djelovanje i učinkovitost parkirne kočnice

1.4.1.

Djelovanje

Aktivirajte kočnicu tijekom ispitivanja na uređaju za ispitivanje kočnica.

Kočnica ne djeluje na jednoj strani vozila ili u slučaju ispitivanja vozila na cesti, vozilo previše odstupa od pravca.

Postignuto manje od 50 % vrijednosti kočne sile, kako je navedeno u točki 1.4.2., u odnosu na masu vozila tijekom ispitivanja.

 

X

X

1.4.2.

Učinkovitost (efikasnost)

Ispitivanje na uređaju za ispitivanje kočnica. Ako to nije moguće, onda ispitivanjem na cesti upotrebom uređaja s indikatorom ili uređaja za bilježenje usporenja, ili s vozilom na strmini s poznatim nagibom.

Za sva vozila koeficijent kočenja od barem 16 % u odnosu na najveću dopuštenu masu ili, za motorna vozila, od barem 12 % u odnosu na najveću dopuštenu masu skupa vozila, ovisno o tome koja je vrijednost veća.

Dosegnuto je manje od 50 % gore navedenih vrijednosti kočne sile.

 

X

X

1.5.

Djelovanje sustava trajnog kočenja

Vizualni pregled i gdje je to moguće, ispitati funkcionira li sustav.

(a)

Ne može se stupnjevati usporenje (nije primjenjivo na ispušne kočne sustave).

 

X

 

(b)

Sustav ne funkcionira.

 

X

 

1.6.

Protublokirajući sustav kočenja (ABS)

Vizualni pregled i pregled upozoravajućeg uređaja i/ili korištenje elektroničkog sučelja vozila.

(a)

Upozoravajući uređaj ne radi ispravno.

 

X

 

(b)

Upozoravajući uređaj pokazuje neispravan rad sustava.

 

X

 

(c)

Senzori brzine kotača nedostaju ili su oštećeni.

 

X

 

(d)

Ožičenje oštećeno.

 

X

 

(e)

Drugi dijelovi nedostaju ili su oštećeni.

 

X

 

(f)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

1.7

Elektronički kočni sustav (EBS)

Vizualni pregled i pregled upozoravajućeg uređaja i/ili korištenje elektroničkog sučelja vozila.

(a)

Upozoravajući uređaj ne radi ispravno.

 

X

 

(b)

Upozoravajući uređaj pokazuje neispravan rad sustava.

 

X

 

(c)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

1.8.

Tekućina za kočnice

Vizualni pregled.

Onečišćena ili sedimentirana tekućina za kočnice.

Izravna opasnost od otkazivanja.

 

X

X

2.   

UPRAVLJANJE

2.1   

Mehaničko stanje

2.1.1

Stanje upravljačkog mehanizma

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici i kotači ne dodiruju tlo ili su na zakretnim pločama, zavrtite upravljač od jedne krajnje točke do druge. Vizualni pregled rada upravljačkog mehanizma.

(a)

Nejednakomjeran rad uređaja.

 

X

 

(b)

Izlazno vratilo upravljačke kutije je uvinuto ili uzubljenje istrošeno.

Funkcionalnost smanjena.

 

X

X

(c)

Prekomjerno trošenje izlaznog vratila upravljačke kutije.

Funkcionalnost smanjena.

 

X

X

(d)

Prevelik hod (zazor) izlaznog vratila upravljačke kutije.

Funkcionalnost smanjena.

 

X

X

(e)

Propuštanje.

Stvaranje kapljica.

X

X

 

2.1.2.

Pričvršćenje kućišta upravljačkog mehanizma

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici, a kotači su na tlu pod težinom vozila, zavrtite upravljač/kolo upravljača u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru ili upotrijebite posebno prilagođen detektor zračnosti kotača (razvlačilicu). Vizualni pregled pričvršćenja kućišta upravljača na šasiju.

(a)

Kućište upravljačkog mehanizma nije pravilno pričvršćeno.

Pričvršćenja su opasno labava ili je vidljiv relativan hod šasije/nadogradnje.

 

X

X

(b)

Izduženi provrti vijaka za pričvršćenje kućišta upravljača na šasiju.

Pričvršćenja su znatno oslabljena.

 

X

X

(c)

Vijci za pričvršćenje su oštećeni ili nedostaju.

Pričvršćenja su znatno oslabljena

 

X

X

(d)

Kućište uređaja za upravljanje je oštećeno.

Utječe na stabilnost ili pričvršćenje kućišta.

 

X

X

2.1.3

Stanje polužja za upravljanje

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici i kotači na tlu, zavrtite upravljač u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru ili upotrijebite posebno prilagođen detektor zračnosti kotača (razvlačilicu). Vizualni pregled sastavnih dijelova upravljača u pogledu istrošenosti, pukotina i sigurnosti.

(a)

Relativno pomicanje dijelova koji moraju biti čvrsto povezani.

Prekomjeran hod ili vjerojatnost odvajanja.

 

X

X

(b)

Prekomjerna istrošenost zglobova.

Vrlo velik rizik od odvajanja.

 

X

X

(c)

Lomovi ili deformacije bilo kojeg sastavnog dijela.

Utječe na rad.

 

X

X

(d)

Nema uređaja za blokadu.

 

X

 

(e)

Nepravilan položaj dijelova polužja (npr. poprečne ili uzdužne spone.

 

X

 

(f)

Rizična izmjena3.

Utječe na rad.

 

X

X

(g)

Zaštitna manšeta oštećena ili u lošem stanju.

Zaštitna manšeta nedostaje ili je u jako lošem stanju.

X

X

 

2.1.4

Rad upravljačkog polužja

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici i kotači na tlu, zavrtite upravljač u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru, ili upotrijebite posebno prilagođen detektor zračnosti kotača (razvlačilicu). Vizualni pregled sastavnih dijelova upravljača u pogledu istrošenosti, pukotina i sigurnosti.

(a)

Polužje dodiruje/oštećuje nepokretan dio šasije.

 

X

 

(b)

Graničnici zakretanja kotača ne rade ili nedostaju.

 

X

 

2.1.5

Servo upravljač

Provjerite propuštanje i razinu hidraulične tekućine u upravljačkom sustavu (ako je vidljivo). Kad su kotači na tlu i motor radi, provjerite radi li sustav servo upravljača.

(a)

Propuštanje tekućine ili narušena funkcionalnost.

 

X

 

(b)

Nedovoljno tekućine (ispod oznake MIN).

Nedostatan spremnik.

X

X

 

(c)

Mehanizam ne radi.

Utječe na upravljanje.

 

X

X

(d)

Mehanizam slomljen ili nesiguran.

Utječe na upravljanje.

 

X

X

(e)

Neispravan položaj ili nedozvoljeno međusobno dodirivanje dijelova mehanizma.

Utječe na upravljanje.

 

X

X

(f)

Rizična izmjena3.

Utječe na upravljanje.

 

X

X

(g)

Oštećeni, prekomjerno korodirani kabeli/cijevi.

Utječe na upravljanje.

 

X

X

2.2   

Upravljač, stup i kolo upravljača

2.2.1

Stanje upravljača/kola upravljača

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici te je masa vozila na tlu, gurnite i povucite upravljač u smjeru stupa te gurnite upravljač/kolo upravljača u različitim smjerovima pod pravim kutom na stup/vilice. Vizualni pregled zračnosti i stanja savitljivih spojki ili univerzalnih zglobova.

(a)

Relativno međusobno pomicanje između stupa i kola upravljača koje ukazuje na labavost spoja.

Vrlo velik rizik od odvajanja.

 

X

X

(b)

Nedostatak mehanizma pričvršćenja na glavini kola upravljača.

Vrlo velik rizik od odvajanja.

 

X

X

(c)

Kolo upravljača, obruč upravljača ili spojni krakovi slomljeni su ili klimavi.

Vrlo velik rizik od odvajanja.

 

X

X

2.2.2.

Stup upravljača/okviri i vilice te amortizeri upravljača

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici i masa vozila na tlu, gurnite i povucite upravljač u smjeru stupa, gurnite upravljač/obruč upravljača u različitim smjerovima pod pravim kutom na stup/vilice. Vizualni pregled zračnosti i stanja savitljivih spojki ili univerzalnih zglobova.

(a)

Prekomjeran hod središta upravljača gore ili dolje.

 

X

 

(b)

Pretjerano pomicanje gornjeg dijela stupa upravljača u odnosu na os stupa upravljača.

 

X

 

(c)

Pogoršano stanje savitljive spojnice.

 

X

 

(d)

Neispravno pričvršćenje.

Vrlo velik rizik od odvajanja

 

X

X

(e)

Rizična izmjena3.

 

 

X

2.3.

Zračnost upravljača

Kad je vozilo na kanalu ili na dizalici te je masa vozila na kotačima, motor je, ako je to moguće, upaljen kod vozila sa servo upravljanjem, a kotači su poravnati naprijed, lagano okrenite upravljač u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru, koliko je god moguće, a da ne pomaknete kotače. Vizualni pregled slobodnog hoda.

Prekomjeran slobodni hod upravljača (npr. pomak bilo koje točke na obruču kola upravljača prelazi jednu petinu promjera kola upravljača) ili nije u skladu sa zahtjevima1.

Utječe na sigurno upravljanje.

 

X

X

2.4.

Usmjerenost kotača (X)2

Provjerite usmjerenost upravljanih kotača odgovarajućom opremom.

Usmjerenost nije u skladu s podacima proizvođača vozila ili sa zahtjevima1.

Utječe na vožnju po pravcu; usmjerena stabilnost pogoršana

X

X

 

2.5.

Okretni vijenac upravljive osovine priključnog vozila

Vizualni pregled ili upotreba posebno prilagođenog detektora zračnosti kotača.

(a)

Sastavni dio neznatno oštećen.

Sastavni dio vrlo oštećen ili napuknut.

 

X

X

(b)

Prekomjerna zračnost.

Utječe na vožnju po pravcu; usmjerena stabilnost pogoršana.

 

X

X

(c)

Neispravno pričvršćenje.

Pričvršćenja su znatno oslabljena.

 

X

X

2.6.

Elektronički potpomognuto upravljanje vozilom (EPS)

Vizualni pregled i provjera sukladnosti između kuta upravljača i kuta kotača pri ugašenom/upaljenom motoru i/ili korištenje elektroničkog sučelja vozila

(a)

Kontrolna lampica EPS ukazuje na bilo kakav kvar sustava.

 

X

 

(b)

Nesukladnost između kuta upravljača i kuta kotača.

Utječe na upravljanje.

 

X

X

(c)

Elektronički sustav ne pomaže pri zakretanju kola upravljača.

 

X

 

(d)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

3.   

VIDLJIVOST

3.1

Vidno polje

Vizualni pregled s vozačkog sjedala.

Prepreke u vidnom polju vozača koje bitno utječu na njegov pogled naprijed ili sa strane. (izvan područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla).

X

 

 

Vidljivost unutar područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla smanjena ili vanjski retrovizori nisu vidljivi.

X

3.2

Stanje stakala

Vizualni pregled.

(a)

Napuklo ili izblijedjelo staklo ili prozirna ploča (ako je dopuštena). (izvan područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla).

X

 

 

Vidljivost unutar područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla smanjena ili vanjski retrovizori nisu vidljivi.

X

(b)

Staklo ili prozirna ploča (uključujući reflektirajuću ili obojenu foliju) nije u skladu sa specifikacijama u zahtjevima1, (izvan područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla).

X

 

 

Vidljivost unutar područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla smanjena ili vanjski retrovizori nisu vidljivi.

X

(c)

Staklo ili prozirna ploča u neprihvatljivom stanju.

 

X

 

Vidljivost unutar područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla smanjena je u velikoj mjeri.

X

3.3

Vozačka zrcala (retrovizori) ili naprave

Vizualni pregled.

(a)

Zrcalo ili naprava nedostaje ili nije namještena prema zahtjevima1 (postoje barem dvije naprave za gledanje unatrag).

 

X

 

Postoje manje od dvije naprave za gledanje unatrag.

X

(b)

Zrcalo ili naprava malo oštećena ili labava.

X

 

 

Zrcalo ili naprava ne radi, oštećena je u velikoj mjeri, klimava je ili nesigurno pričvršćena.

X

(c)

Nije pokriveno potrebno vidno polje.

 

X

 

3.4.

Brisači vjetrobranskog stakla

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Brisači ne rade ili nedostaju ili nisu u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

(b)

Metlica brisača neispravna.

X

 

 

Metlica brisača nedostaje ili je očito neispravna.

X

3.5

Perači vjetrobranskog stakla

Vizualni pregled i pregled rada.

Perači ne rade na odgovarajući način (nedostaje tekućine za pranje, ali crpka radi ili je mlaz vode nepravilan).

X

 

 

Perači ne rade.

X

3.6.

Sustav za odmagljivanje (X)2

Vizualni pregled i pregled rada.

Sustav ne radi ili je očito neispravan.

X

 

 

4.   

SVJETLA, REFLEKTORI I ELEKTRIČNA OPREMA

4.1   

Glavna svjetla

4.1.1

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Svjetlo/izvor svjetlosti neispravan ili nedostaje. (više svjetala/izvora svjetlosti; u slučaju LE dioda do 1/3 ne radi).

Jedno svjetlo/jedan izvor svjetlosti; u slučaju LE dioda vidljivost smanjena u velikoj mjeri.

X

X

 

(b)

Sustav projekcije (reflektor i leća) neispravan je u manjoj mjeri.

Sustav projekcije (reflektor i leća) jako je neispravan ili nedostaje.

X

X

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

 

X

 

4.1.2.

Usklađivanje

Odredite vodoravno usmjerenje svakog kratkog svjetla upotrebom uređaja za kontrolu svjetla ili korištenjem elektroničkog sučelja vozila.

(a)

Smjer glavnog svjetla nije unutar granica utvrđenih zahtjevima1.

 

X

 

(b)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

4.1.3

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada ili korištenje elektroničkog sučelja vozila.

(a)

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima1 (broj istodobno upaljenih glavnih svjetala).

Maksimalna dopuštena jačina svjetlosti sprijeda prekoračena.

X

X

 

(b)

Funkcija kontrolnog uređaja je oslabljena.

 

X

 

(c)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

4.1.4.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

(b)

Nečistoće na leći ili izvoru svjetlosti koji očito smanjuju intenzitet svjetla ili mijenjaju emitiranu boju.

 

X

 

(c)

Izvor svjetlosti i svjetlo nisu kompatibilni.

 

X

 

4.1.5

Uređaj za podešavanje visine svjetala (ako je obavezan)

Vizualni pregled i pregled rada, ako je to moguće, ili korištenje elektroničkog sučelja vozila.

(a)

Uređaj ne radi.

 

X

 

(b)

Ručnim uređajem ne može se upravljati iz vozačkog sjedala.

 

X

 

(c)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

4.1.6.

Uređaj za čišćenje glavnog svjetla (ako je obavezan) Uređaj ne radi.

Ako je moguće, vizualni pregled i pregled rada.

Uređaj ne radi.

U slučaju svjetala s izbojem u plinu

X

X

 

4.2   

Prednja i stražnja pozicijska svjetla, bočna svjetla, gabaritna svjetla i svjetla za dnevnu vožnju

4.2.1

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Izvor svjetlosti neispravan.

 

X

 

(b)

Neispravna leća.

 

X

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

X

X

 

4.2.2.

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima1.

Stražnja pozicijska svjetla i bočna svjetla za označivanje mogu se ugasiti kada su glavna svjetla upaljena.

 

X

X

 

(b)

Funkcija kontrolnog uređaja je oslabljena.

 

X

 

4.2.3.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima1.

Crveno svjetlo sprijeda ili bijelo svjetlo straga; uvelike smanjen intenzitet svjetla.

X

X

 

(b)

Nečistoći na leći ili izvoru svjetlosti koji smanjuju svjetlo, intenzitet ili mijenjaju emitiranu boju.

Crveno svjetlo sprijeda ili bijelo svjetlo straga; uvelike smanjen intenzitet svjetla.

X

X

 

4.3   

Kočna svjetla

4.3.1

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Neispravan izvor svjetlosti (višestruki izvori svjetlosti, u slučaju LE dioda do 1/3 ne radi).

Jedno svjetlo/jedan izvor svjetlosti; u slučaju LE dioda manje od 2/3 radi.

Nijedan izvor svjetla na radi.

X

X

X

(b)

Leća neispravna u manjoj mjeri (nema utjecaja na emitiranu svjetlost).

Leća neispravna u velikoj mjeri (utječe na emitiranu svjetlost).

X

X

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

X

X

 

4.3.2

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada ili korištenje elektroničkog sučelja vozila.

(a)

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima1.

Zakašnjelo djelovanje.

Ne radi uopće.

X

X

X

(b)

Funkcija kontrolnog uređaja je oslabljena.

 

X

 

(c)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

(d)

Funkcija svjetla kočnice za slučaj opasnosti ne radi ili ne radi ispravno.

 

X

 

4.3.3.

Sukladnost sa zahtjevima1.

Vizualni pregled i pregled rada.

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima1.

Bijelo svjetlo straga; uvelike smanjen intenzitet svjetla.

X

X

 

4.4   

Pokazivač smjera i signalna svjetla upozorenja

4.4.1

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Neispravan izvor svjetlosti (višestruki izvori svjetlosti, u slučaju LE dioda do 1/3 ne radi).

Jedno svjetlo/jedan izvor svjetlosti; u slučaju LE dioda manje od 2/3 radi.

X

X

 

(b)

Leća neispravna u manjoj mjeri. (nema utjecaja na emitiranu svjetlost).

Leća neispravna u velikoj mjeri (utječe na emitiranu svjetlost).

X

X

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

X

X

 

4.4.2.

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada.

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima1.

Ne radi uopće.

X

X

 

4.4.3.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

4.4.4.

Učestalost treptanja

Vizualni pregled i pregled rada.

Omjer treptanja nije u skladu sa zahtjevima1 (učestalost odstupa za više od 25 %.).

X

 

 

4.5.   

Prednje i stražnje svjetlo za maglu

4.5.1

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Izvor svjetlosti neispravan. (više izvora svjetlosti, u slučaju LE dioda do 1/3 ne radi).

Jedno svjetlo/jedan izvor svjetlosti; u slučaju LE dioda manje od 2/3 radi.

X

X

 

(b)

Leća neispravna u manjoj mjeri. (nema utjecaja na emitiranu svjetlost).

Leća neispravna u velikoj mjeri (utječe na emitiranu svjetlost).

X

X

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

Vrlo velik rizik od otpadanja ili zasljepljivanja vozača iz suprotnog smjera.

X

X

 

4.5.2.

Usmjerenost (X)2

pregled rada i pregled uz upotrebu uređaja za usmjerenje svjetla.

Prednje svjetlo za maglu nije vodoravno usmjereno kad uzorak svjetla prelazi graničnu liniju (granična linija je preniska).

Granična linija iznad one za kratka svjetla.

X

X

 

4.5.3

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada.

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima1.

Ne radi.

X

X

 

4.5.4.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

(b)

Sustav ne radi u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

4.6.   

Svjetla za vožnju unatrag

4.6.1.

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Izvor svjetlosti neispravan.

X

 

 

(b)

Neispravna leća.

X

 

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

X

X

 

4.6.2.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

(b)

Sustav ne radi u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

4.6.3.

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada.

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima1.

Svjetlo za vožnju unatrag može se upaliti kada mjenjač nije u položaju za vožnju unatrag.

X

X

 

4.7.   

Svjetlo stražnje registarske pločice

4.7.1.

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Svjetlo baca izravnu ili bijelu svjetlost unatrag.

X

 

 

(b)

Izvor svjetlosti neispravan. (Više izvora svjetlosti).

Izvor svjetlosti neispravan. (Jedan izvor svjetlosti).

X

X

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

X

X

 

4.7.2.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

Sustav ne radi u skladu sa zahtjevima1.

X

 

 

4.8.   

Katadiopteri, retroreflektirajuće oznake i stražnje ploče za označivanje vozila

4.8.1.

Stanje

Vizualni pregled.

(a)

Reflektivna oprema neispravna ili oštećena.

Utječe na reflektiranje.

X

X

 

(b)

Katadiopter nije sigurno pričvršćen.

Može otpasti.

X

X

 

4.8.2.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled.

Uređaj, reflektirana boja ili položaj nisu u skladu sa zahtjevima1.

Nedostaje ili reflektira crvenu boju naprijed ili bijelu boju natrag.

X

X

 

4.9.   

Pokazne svjetiljke obvezne za svjetlosnu opremu

4.9.1.

Stanje i funkcioniranje

Vizualni pregled i pregled rada.

Ne rade.

Ne rade za glavna svjetla ili stražnja svjetla za maglu.

X

X

 

4.9.2.

Sukladnost sa zahtjevima1

Vizualni pregled i pregled rada.

Nisu u skladu sa zahtjevima1.

X

 

 

4.10.

Električne veze između vučnog vozila i priključnog vozila ili poluprikolice

Vizualni pregled: ako je moguće, provjerite električne spojeve.

(a)

Sastavni dijelovi nisu sigurno pričvršćeni.

Labava utičnica

X

X

 

(b)

Oštećena ili loša izolacija.

Može izazvati kratki spoj.

X

X

 

(c)

Električne veze priključnog vozila ili vučnog vozila ne rade ispravno.

Svjetla kočnica priključnog vozila uopće ne rade.

 

X

X

4.11.

Električne instalacije

Vizualni pregled kad je vozilo na kanalu ili na dizalici uključujući i pregled motornog prostora (prema potrebi).

(a)

Instalacije nesigurne ili neodgovarajuće osigurane.

Dijelovi za pričvršćivanje labavi, dodiruju oštre rubove, priključci se lako mogu odvojiti.

Instalacije bi mogle dotaknuti vruće dijelove, rotirajuće dijelove ili tlo, priključci odvojeni (dijelovi bitni za kočenje i upravljanje).

X

X

X

(b)

Instalacije oštećene u manjoj mjeri.

Instalacije dotrajale u velikoj mjeri.

Instalacije izuzetno oštećene (dijelovi bitni za kočenje, upravljanje).

X

X

X

(c)

Oštećena ili dotrajala izolacija.

Može izazvati kratki spoj.

Velika opasnost od požara, stvaranje iskri.

X

X

X

4.12.

Neobvezna svjetla i katadiopteri (X)2

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Pričvršćeno svjetlo/katadiopter nije u skladu sa zahtjevima1.

Emitiranje/reflektiranje crvenog svjetla naprijed ili bijelog svjetla natrag.

X

X

 

(b)

Svjetlo ne radi u skladu sa zahtjevima1.

Broj glavnih svjetala koja svijetle istodobno prelazi dopušten intenzitet svjetlosti; Emitiranje crvenog svjetla naprijed ili bijelog svjetla natrag.

X

X

 

(c)

Svjetlo/katadiopter nije sigurno pričvršćeno/pričvršćen.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

X

X

 

4.13.

Akumulator/akumulatori

Vizualni pregled.

(a)

Nesiguran.

Nije pravilno pričvršćen; može izazvati kratki spoj.

X

X

 

(b)

Propuštanje.

Istjecanje opasnih tvari.

X

X

 

(c)

Prekidač (ako je propisan) neispravan.

 

X

 

(d)

Osigurači (ako su propisani) neispravni.

 

X

 

(e)

neodgovarajuća ventilacija (ako je propisana).

 

X

 

5.   

OSOVINE, KOTAČI, GUME I OVJES

5.1.   

Osovine

5.1.1.

Osovine

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici. Mogu se upotrebljavati detektori zračnosti kotača (razvlačilice) koji se preporučuju za vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona.

(a)

Osovina je slomljena ili deformirana.

 

 

X

(b)

Nesigurno je pričvršćena za vozilo.

Stabilnost narušena, funkcionalnost smanjena: Prekomjeran hod na mjestima pričvršćenja.

 

X

X

(c)

Rizična izmjena3.

Stabilnost narušena, funkcionalnost smanjena, nedovoljan razmak od drugih dijelova vozila ili od tla.

 

X

X

5.1.2.

Poluosovine

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici. Mogu se upotrebljavati detektori zračnosti kotača (razvlačilice) koji se preporučuju za vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona. Okomitim ili bočnim pritiskom na svaki kotač zabilježite hod između glavine kotača i poluosovine.

(a)

Poluosovina je slomljena.

 

 

X

(b)

Prekomjerna istrošenost u zakretnim zglobovima pogonskih osovina i/ili ležajnim blazinicama.

Može se olabaviti; usmjerena stabilnost narušena.

 

X

X

(c)

Prekomjeran hod između poluosovine i glavine kotača.

Može se olabaviti; usmjerena stabilnost pogoršana.

 

X

X

(d)

Klin poluosovine nije fiksno spojen s osovinom.

Može se olabaviti; usmjerena stabilnost narušena.

 

X

X

5.1.3.

Ležajevi i zglobovi upravljača

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici. Mogu se upotrebljavati detektori zračnosti kotača (razvlačilice) koji se preporučuju za vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona. Zaljuljajte kotač ili bočno pritisnite svaki kotač i zabilježite kretanje kotača prema gore u odnosu na poluosovinu.

(a)

Prekomjerna zračnost u ležaju kotača.

Usmjerena stabilnost narušena; opasnost od uništenja.

 

X

X

(b)

Ležaj kotača je pretijesan, ukliješten.

Opasnost od pregrijavanja; opasnost od uništenja.

 

X

X

5.2.   

Kotači i gume

5.2.1.

Naplatak kotača

Vizualni pregled.

(a)

Matica kotača ili vijak nedostaje ili je klimav.

Nema pričvršćenja ili je labavo u toj mjeri da ozbiljno ugrožava sigurnost u cestovnom prometu.

 

X

X

(b)

Naplatak je istrošen ili oštećen.

Naplatak je tako oštećen da utječe na sigurno pričvršćenje kotača.

 

X

X

5.2.2.

Kotači

Vizualni pregled obje strane svakog kotača kad je vozilo na kanalu ili na dizalici.

(a)

Svaki lom ili neispravnost u zavarivanju.

 

 

X

(b)

Obruči koji zadržavaju gumu nisu pravilno pričvršćeni.

Mogu otpasti.

 

X

X

(c)

Kotač je jako iskrivljen ili istrošen.

Utječe na sigurno pričvršćenje na naplatak; utječe na sigurno pričvršćenje gume.

 

X

X

(d)

Tehnički nacrt veličine kotača, sukladnost ili tip kotača nisu u skladu sa zahtjevima1 te utječu na sigurnost u cestovnom prometu.

 

X

 

5.2.3.

Gume

Vizualni pregled cijele gume rotiranjem kotača kad je vozilo na kanalu ili na dizalici i kotači ne dotiču tlo ili pomicanjem vozila naprijed-natrag na kanalu.

(a)

Veličina gume, nosivost, homologacijska oznaka ili brzinski razred nisu u skladu sa zahtjevima1 i utječu na sigurnost u cestovnom prometu.

Nedovoljna nosivost ili brzinski razred za stvarnu upotrebu, guma dodiruje druge fiksne dijelove vozila ugrožavajući sigurnu vožnju.

 

X

X

(b)

Gume na istoj osovini ili na dvostrukim kotačima različite su veličine.

 

X

 

(c)

Gume na istoj osovini različite su izrade (radijalna/dijagonalna).

 

X

 

(d)

Svako jako oštećenje ili rez gume.

Kabel vidljiv ili oštećen.

 

X

X

(e)

Pokazatelj istrošenosti gaznog sloja gume postaje vidljiv.

Dubina šara gaznog sloja gume nije u skladu sa zahtjevima1.

 

X

X

(f)

Guma struže o druge dijelove (fleksibilni štitnik protiv prskanja).

Guma struže o druge sastavne dijelove (sigurna vožnja nije ugrožena).

X

X

 

(g)

Ponovo ožljebljene gume nisu u skladu sa zahtjevima1.

Utječe na zaštitni sloj kabela.

 

X

X

(h)

Sustav nadzora tlaka u gumama neispravan ili guma očigledno nedovoljno napuhana.

Očevidno ne radi.

X

X

 

5.3.   

Sustav ovjesa

5.3.1.

Opruge i stabilizator

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici. Mogu se upotrebljavati detektori zračnosti kotača (razvlačilice) koji se preporučuju za vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona.

(a)

Opruge su nesigurno pričvršćene za šasiju ili osovinu.

Vidljiv relativan hod, pričvršćenja vrlo labava.

 

X

X

(b)

Sastavni dio opruge oštećen ili slomljen.

Znatno utječe na glavnu oprugu (-list) ili dodatne listove.

 

X

X

(c)

Nedostaje opruga

Znatno utječe na glavnu oprugu (-list) ili dodatne listove.

 

X

X

(d)

Rizična izmjena3.

Nedovoljan razmak od drugih dijelova; vozila; opružni sustav ne radi.

 

X

X

5.3.2.

Amortizeri

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici ili uz upotrebu posebne opreme ako je dostupna.

(a)

Amortizeri su nesigurno pričvršćeni na šasiju ili osovinu.

Amortizeri su labavi.

X

X

 

(b)

Oštećeni amortizeri pokazuju znakove ozbiljnog propuštanja ili neispravnosti.

 

X

 

5.3.2.1.

Ispitivanje učinkovitosti prigušenja (X)2

Koristite posebnu opremu i usporedite razlike na lijevoj i desnoj strani

(a)

Znatna razlika između lijeve i desne strane.

 

X

 

(b)

Navedene minimalne vrijednosti nisu postignute.

 

X

 

5.3.3.

Kardanske cijevi, uporne spone, trokutna poprečna ramena i poprečna ramena

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici. Mogu se upotrebljavati detektori zračnosti kotača (razvlačilice) koji se preporučuju za vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona.

(a)

Sastavni dio nesigurno pričvršćen na šasiju ili osovinu.

Može se olabaviti; usmjerena stabilnost pogoršana.

 

X

X

(b)

Sastavni dio oštećen ili prekomjerno korodiran.

Stabilnost sastavnog dijela smanjena ili je sastavni dio slomljen.

 

X

X

(c)

Rizična izmjena3.

Nedovoljan razmak od drugih dijelova vozila; sustav ne radi.

 

X

X

5.3.4.

Zglobovi ovjesa

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici. Mogu se upotrebljavati detektori zračnosti kotača (razvlačilice) koji se preporučuju za vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona.

(a)

Pretjerana istrošenost okretnog oslonca i/ili košuljica na zglobovima ovjesa.

Može se olabaviti; usmjerena stabilnost pogoršana.

 

X

X

(b)

Zaštitna manšeta u jako lošem stanju.

Zaštitna manšeta nedostaje ili je slomljena.

X

X

 

5.3.5.

Zračni ovjes

Vizualni pregled

(a)

Sustav ne radi.

 

 

X

(b)

Bilo koji sastavni dio oštećen, izmijenjen ili pogoršan tako da bi mogao negativno utjecati na rad sustava.

Rad sustava ozbiljno ugrožen.

 

X

X

(c)

Zvučno propuštanje zraka iz sustava.

 

X

 

6.   

ŠASIJA I DIJELOVI PRIČVRŠĆENI NA ŠASIJU

6.1.   

Šasija ili okvir s dijelovima pričvršćenim na šasiju

6.1.1.

Opće stanje

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici.

(a)

Mala pukotina ili deformacija bilo kojeg uzdužnog ili poprečnog dijela šasije.

Velika pukotina ili deformacija bilo kojeg uzdužnog ili poprečnog dijela šasije.

 

X

X

(b)

Nesigurni elementi za pričvršćivanje ili vezanje.

Većina pričvršćenja labava; nedovoljna snaga dijelova.

 

X

X

(c)

Prekomjerna korozija koja utječe na krutost sustava.

Nedovoljna snaga dijelova.

 

X

X

6.1.2.

Ispušne cijevi i prigušivači zvuka

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici.

(a)

Ispušni sustav nesiguran ili propušta.

 

X

 

(b)

Plinovi ulaze u kabinu vozača ili prostor za putnike.

Opasnost za zdravlje putnika u vozilu.

 

X

X

6.1.3.

Spremnik goriva i cijevi (uključujući spremnik goriva za grijanje i cijevi)

Vizualni pregled vozila na kanalu ili na dizalici, za sustave LPG/CNG/LNG treba upotrijebiti uređaje za otkrivanje propuštanja plina.

(a)

Nesiguran spremnik ili vodovi, što uzrokuje naročitu opasnost od požara.

 

 

X

(b)

Propuštanje goriva ili poklopac spremnika za gorivo nedostaje ili je neučinkovit.

Opasnost od požara; prekomjerno istjecanje opasnih materijala.

 

X

X

(c)

Vidljiva mjesta trenja na cijevima.

Oštećene cijevi.

X

X

 

(d)

Nepovratni ventil goriva (ako je propisan) ne radi ispravno.

 

X

 

(e)

Opasnost od požara zbog

puštanja goriva,

nepravilne zaštite spremnika za gorivo ili ispuha,

stanja motornog prostora.

 

 

X

(f)

Sustavi LPG/CNG/LNG ili hidrogenski sustavi nisu u skladu sa zahtjevima, bilo koji dio sustava je neispravan1.

 

 

X

6.1.4.

Branici, uređaji za bočnu zaštitu i zaštitu od podlijetanja odostraga

Vizualni pregled.

(a)

Klimavost ili oštećenje koje može prouzročiti ozljedu pri okrznuću ili kontaktu.

Dijelovi mogu otpasti; funkcionalnost smanjena u velikoj mjeri.

 

X

X

(b)

Uređaj očito nije u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

6.1.5.

Nosač zamjenskog kotača (ako je pričvršćen)

Vizualni pregled.

(a)

Nosač nije u ispravnom stanju.

X

 

 

(b)

Nosač je slomljen ili nesiguran.

 

X

 

(c)

Zamjenski kotač nije sigurno pričvršćen na nosač.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

 

X

X

6.1.6.

Mehanička naprava za spajanje i vuču

Vizualni pregled istrošenosti i pravilnog rada uz obraćanje posebne pozornosti svakom pričvršćenom sigurnosnom uređaju i/ili upotrebi mjerne naprave.

(a)

Sastavni dio oštećen, neispravan ili napuknut (ako se ne koristi).

Sastavni dio oštećen, neispravan ili napuknut (ako se koristi).

 

X

X

(b)

Prekomjerna istrošenost sastavnog dijela.

Ispod granice istrošenosti.

 

X

X

(c)

Neispravno pričvršćenje.

Bilo koje od pričvršćenja je labavo ili postoji velik rizik da otpadne.

 

X

X

(d)

Bilo koji sigurnosni uređaj nedostaje ili ne radi ispravno.

 

X

 

(e)

Bilo koji od pokazatelja spajanja ne radi.

 

X

 

(f)

Zaklanja registarsku pločicu ili bilo koje svjetlo (kad nije u upotrebi).

Registarska pločica nečitljiva (kada nije u upotrebi).

X

X

 

(g)

Rizična izmjena3 (sekundarni dijelovi).

Rizična izmjena3 (primarni dijelovi).

 

X

X

(h)

Spajanje preslabo.

 

X

 

6.1.7.

Transmisija

Vizualni pregled.

(a)

Vijci su klimavi ili nedostaju.

Vijci su klimavi ili nedostaju, čime je ozbiljno ugrožena sigurnost u cestovnom prometu.

 

X

X

(b)

Prekomjerna istrošenost ležajeva osovine.

Vrlo velik rizik od labavljenja ili pucanja.

 

X

X

(c)

Prekomjerna istrošenost univerzalnih zglobova ili prijenosnih lanaca/pojasa.

Vrlo velik rizik od labavljenja ili pucanja.

 

X

X

(d)

Pogoršano stanje savitljivih spojnica.

Vrlo velik rizik od labavljenja ili pucanja.

 

X

X

(e)

Oštećena ili savinuta spojka.

 

X

 

(f)

Kućište ležaja slomljeno ili nesigurno.

Vrlo velik rizik od labavljenja ili pucanja.

 

X

X

(g)

Zaštitna manšeta u jako lošem stanju.

Zaštitna manšeta nedostaje ili je slomljena.

X

X

 

(h)

Nezakonita preinaka sustava za prijenos.

 

X

 

6.1.8.

Nosači motora

Vizualni pregled, ne nužno na kanalu ili na dizalici.

Istrošeni, vidljivo i jako oštećeni nosači.

Klimavi ili slomljeni nosači.

 

X

X

6.1.9.

Rad motora (X)2

Vizualni pregled i/ili korištenje elektroničkog sučelja

(a)

Upravljačka jedinica izmijenjena, čime se ugrožava sigurnost i/ili okoliš.

 

X

 

(b)

Izmjena na motoru koja ugrožava sigurnost i/ili okoliš.

 

 

X

6.2.   

Vozačka kabina i nadogradnja

6.2.1.

Stanje

Vizualni pregled

(a)

Klimava ili oštećena ploča ili dio koji može izazvati ozljedu.

Može otpasti.

 

X

X

(b)

Nesiguran stup karoserije.

Stabilnost oslabljena.

 

X

X

(c)

U kabinu ili karoseriju ulaze ispušni plinovi.

Opasnost za zdravlje putnika u vozilu.

 

X

X

(d)

Rizična izmjena3.

Nedovoljan razmak od rotirajućih ili pomičnih dijelova ili ceste.

 

X

X

6.2.2.

Pričvršćivanje

Vizualni pregled na kanalu ili na dizalici.

(a)

Karoserija ili kabina nesigurni.

Stabilnost smanjena.

 

X

X

(b)

Karoserija/kabina očito nije ravno namještena na šasiju.

 

X

 

(c)

Pričvršćenje karoserije/kabine na šasiju ili poprečne nosače nesigurno ili nedostaje i kada je simetrično.

Pričvršćenje karoserije/kabine na šasiju ili poprečne nosače nesigurno ili nedostaje u toj mjeri da to ozbiljno ugrožava sigurnost u cestovnom prometu.

 

X

X

(d)

Prekomjerna korozija na točkama pričvršćenja na cjelovitim karoserijama.

Stabilnost oslabljena.

 

X

X

6.2.3.

Vrata i zatvarači vrata

Vizualni pregled.

(a)

Vrata se ne otvaraju ili zatvaraju pravilno.

 

X

 

(b)

Vrata se mogu nenamjerno otvoriti ili ne ostati zatvorena (klizna vrata).

Vrata se mogu nenamjerno otvoriti ili ne ostati zatvorena (krilna vrata).

 

X

X

(c)

Vrata, šarke, zatvarači vrata ili stup u lošem stanju.

Vrata, šarke, zatvarači vrata ili stup nedostaju ili su labavi.

X

X

 

6.2.4.

Pod

Vizualni pregled na kanalu ili na dizalici.

Pod je nesiguran ili u vrlo lošem stanju.

Nedovoljna stabilnost.

 

X

X

6.2.5.

Vozačevo sjedalo

Vizualni pregled.

(a)

Sjedalo s neispravnom strukturom.

Labavo sjedalo.

 

X

X

(b)

Mehanizam za podešavanje ne radi ispravno.

Sjedalo se miče ili se naslon sjedala ne može učvrstiti.

 

X

X

6.2.6.

Druga sjedala

Vizualni pregled.

(a)

Sjedala su u neispravnom stanju ili nesigurna (sekundarni dijelovi).

Sjedala su u neispravnom stanju ili nesigurna (glavni dijelovi).

X

X

 

(b)

Sjedala nisu pričvršćena u skladu sa zahtjevima 1.

Prekoračen broj dopuštenih sjedala; položaj nije u skladu s odobrenjem.

X

X

 

6.2.7.

Upravljačke naprave za vožnju

Vizualni pregled i pregled rada.

Bilo koja kontrolna naprava za vožnju potrebna za siguran rad vozila ne radi ispravno.

Siguran rad ugrožen.

 

X

X

6.2.8.

Stepenice kabine

Vizualni pregled.

(a)

Nesigurna stepenica ili rub stepenice.

Nedovoljna stabilnost.

X

X

 

(b)

Stepenica ili rub stepenice u takvom je stanju da se korisnici mogu ozlijediti.

 

X

 

6.2.9.

Ostali unutarnji i vanjski priključci i oprema

Vizualni pregled.

(a)

Pričvršćenje ostalih priključaka ili opreme neispravno.

 

X

 

(b)

Ostali priključci ili oprema nisu u skladu sa zahtjevima1.

Ugrađeni dijelovi mogu lako izazvati ozljede; siguran rad ugrožen.

X

X

 

(c)

Hidraulična oprema propušta.

Prekomjerno ispuštanje opasnih materijala.

X

X

 

6.2.10.

Blatobrani (krila), naprave za zaštitu od prskanja ispod kotača

Vizualni pregled.

(a)

Nedostaju, klimavi su ili vrlo korodirani.

Lako mogu izazvati ozljede; mogu otpasti.

X

X

 

(b)

Nedovoljan razmak od kotača (zaštita od prskanja ispod kotača).

Nedovoljan razmak od kotača (blatobrani).

X

X

 

(c)

Nisu u skladu sa zahtjevima1.

Nedovoljna pokrivenost guma.

X

X

 

6.2.11.

Postolje

Vizualni pregled.

(a)

Nedostaje, labavo ili vrlo korodirano.

 

X

 

(b)

Nije u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

(c)

Rizik od otpadanja prilikom kretanja vozila.

 

 

X

6.2.12.

Rukohvati i nasloni za noge

Vizualni pregled.

(a)

Nedostaju, labavi ili vrlo korodirani.

 

X

 

(b)

Nisu u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

7.   

OSTALA OPREMA

7.1.   

Sigurnosni pojasevi/kopče i sustavi za zadržavanje

7.1.1.

Sigurnost pričvršćenja sigurnosnih pojaseva/kopči

Vizualni pregled.

(a)

Točka sidrišta u vrlo lošem stanju.

Stabilnost smanjena.

 

X

X

(b)

Sidrište je klimavo.

 

X

 

7.1.2.

Stanje sigurnosnih pojaseva/kopči

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Obavezan sigurnosni pojas nedostaje ili nije pričvršćen.

 

X

 

(b)

Sigurnosni pojas je oštećen.

Bilo kakav rez ili znak prevelike rastegnutosti.

X

X

 

(c)

Sigurnosni pojas nije u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

(d)

Kopča sigurnosnog pojasa oštećena je ili ne radi ispravno.

 

X

 

(e)

Naprava za povlačenje sigurnosnog pojasa oštećena je ili ne radi ispravno.

 

X

 

7.1.3.

Naprava za ograničenje opterećenja sigurnosnog pojasa

Vizualni pregled i/ili korištenje elektroničkog sučelja

(a)

Naprava za ograničenje opterećenja očito nedostaje ili nije primjerena za vozilo.

 

X

 

(b)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

 

X

7.1.4.

Predzatezač sigurnosnog pojasa

Vizualni pregled i/ili korištenje elektroničkog sučelja

(a)

Predzatezač očito nedostaje ili nije primjeren za vozilo.

 

X

 

(b)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

 

X

7.1.5.

Zračni jastuk

Vizualni pregled i/ili korištenje elektroničkog sučelja

(a)

Zračni jastuci očito nedostaju ili nisu primjereni za vozilo.

 

X

 

(b)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

 

X

(c)

Zračni jastuk očito ne radi.

 

X

 

7.1.6.

Sustavi SRS

Vizualni pregled kontrolne lampice i/ili korištenje elektroničkog sučelja

(a)

Rad kontrolne lampice sustava SRS označuje bilo koji kvar sustava.

 

X

 

(b)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

 

X

7.2.

Aparat za gašenje požara (X)2

Vizualni pregled.

(a)

Nedostaje.

 

X

 

(b)

Nije u skladu sa zahtjevima1.

Ako je potreban (npr. taxi, autobusi, putnički vagoni itd.).

X

X

 

7.3.

Brave i protuprovalni uređaj

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Uređaj ne sprečava vožnju vozila.

X

 

 

(b)

Neispravno.

Nenamjerno zaključavanje ili blokiranje.

 

X

X

7.4.

Sigurnosni trokut (ako se zahtijeva) (X)2

Vizualni pregled.

(a)

Nedostaje ili je nepotpun.

X

 

 

(b)

Nisu u skladu sa zahtjevima1.

X

 

 

7.5.

Kutija prve pomoći. (ako se zahtijeva) (X)2

Vizualni pregled.

Nedostaje, nepotpuna je ili nije u skladu sa zahtjevima1.

X

 

 

7.6.

Podmetači za kotače (klinovi) (ako se zahtijevaju) (X)2

Vizualni pregled.

Nedostaju ili nisu u dobom stanju, nedostatna stabilnost ili dimenzije.

 

X

 

7.7.

Uređaj za zvučno upozoravanje

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Ne radi pravilno.

Uopće ne radi.

X

X

 

(b)

Nesiguran nadzor.

X

 

 

(c)

Nisu u skladu sa zahtjevima1.

Emitirani zvuk može se lako zamijeniti sa službenom sirenom.

X

X

 

7.8.

Brzinomjer

Vizualni pregled ili pregled rada tijekom ispitivanja na cesti ili elektronički pregled.

(a)

Nije ugrađen u skladu sa zahtjevima1.

Nedostaje (ako je propisan).

X

X

 

(b)

Rad oslabljen.

Uopće ne radi.

X

X

 

(c)

Nije ga moguće dovoljno osvijetliti.

Nije uopće osvijetljen.

X

X

 

7.9.

Tahograf (ako je ugrađen/ako se zahtijeva)

Vizualni pregled.

(a)

Nije ugrađen u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

(b)

Ne radi.

 

X

 

(c)

Plombe/žigovi neispravni su ili nedostaju.

 

X

 

(d)

Naljepnica s podacima o ugradnji nedostaje, nečitka je ili je prošao rok za ponovno ispitivanje.

 

X

 

(e)

Očito neovlašteno postupanje ili manipuliranje.

 

X

 

(f)

Dimenzija guma nije u skladu s kalibracijskim parametrima.

 

X

 

7.10.

Ograničivač brzine (ako je ugrađen ili se zahtijeva)

Vizualni pregled i pregled rada ako je oprema dostupna.

(a)

Nije ugrađen u skladu sa zahtjevima1.

 

X

 

(b)

Očito ne radi.

 

X

 

(c)

Nepravilno podešena brzina (ako se provjerava).

 

X

 

(d)

Plombe/žigovi neispravni su ili nedostaju.

 

X

 

(e)

Naljepnica nedostaje ili je nečitljiva.

 

X

 

(f)

Dimenzija guma nije u skladu s kalibracijskim parametrima.

 

X

 

7.11.

Brojač kilometara ako je dostupan (X)2

Vizualni pregled i/ili korištenje elektroničkog sučelja

(a)

Očito manipuliran (prijevara) kako bi se smanjila ili lažno prikazala zabilježena prijeđena udaljenost vozila.

 

X

 

(b)

Očito ne radi.

 

X

 

7.12.

Elektronički nadzor stabilnosti (ESC) ako je ugrađen/ako se zahtijeva

Vizualni pregled i/ili korištenje elektroničkog sučelja

(a)

Senzori brzine kotača nedostaju ili su oštećeni.

 

X

 

(b)

Ožičenje oštećeno.

 

X

 

(c)

Drugi dijelovi nedostaju ili su oštećeni.

 

X

 

(d)

Prekidač je oštećen ili ne radi ispravno.

 

X

 

(e)

Rad kontrolne lampice ESC sustava označuje bilo koji kvar sustava.

 

X

 

(f)

Sustav pomoću elektroničkog sučelja vozila ukazuje na kvar.

 

X

 

8.   

UTJECAJ NA OKOLIŠ

8.1   

Buka

8.1.1

Sustav za smanjenje buke

Subjektivna ocjena (osim ako nadzornik smatra da je razina buke granična, u tom slučaju može se provesti mjerenje buke koju emitira vozilo u stanju mirovanja korištenjem mjerača razine zvuka)

(a)

Razine buke veće od onih dopuštenih u zahtjevima1.

 

X

 

(b)

Bilo koji dio sustava za smanjenje buke je klimav, oštećen, neispravno pričvršćen, nedostaje ili je očito preinačen na način koji bi negativno utjecao na razine buke.

Vrlo velik rizik od otpadanja.

 

X

X

8.2   

Emisije ispušnih plinova

8.2.1

Emisije motora s vanjskim izvorom paljenja

8.2.1.1

Oprema za kontrolu ispušnih plinova

Vizualni pregled

(a)

Oprema za kontrolu ispušnih plinova koju je ugradio proizvođač nedostaje, promijenjena je ili očito neispravna.

 

X

 

(b)

Propuštanja koja mogu utjecati na mjerenje emisije ispušnih plinova.

 

X

 

8.2.1.2

Ispušni plinovi

Za vozila do emisijskih razreda Euro 5 i Euro V (7):

Mjerenje upotrebom analizatora ispušnih plinova u skladu sa zahtjevima1 ili očitavanje sa sustava automatske dijagnostike u vozilu (OBD). Testiranje emisija iz ispušne cijevi treba koristiti kao standardnu metodu ispitivanja emisija ispušnih plinova. Na temelju procjene istovjetnosti i uzimajući u obzir odgovarajuće zakonodavstvo o homologaciji tipa vozila, države članice mogu odobriti korištenje OBD-a u skladu s preporukama proizvođača i ostalim zahtjevima.

Za vozila do emisijskih razreda Euro 6 i Euro VI (8)

Mjerenje upotrebom analizatora ispušnih plinova u skladu sa zahtjevima1 ili očitavanjem s OBD-a u skladu s preporukama proizvođača i ostalim zahtjevima1.

Mjerenje se ne primjenjuje kod dvotaktnih motora.

(a)

Ili ispušni plinovi prelaze granične vrijednosti koje je naveo proizvođač;

 

X

 

(b)

ili, ako ovaj podatak nije dostupan, emisije CO prelaze,

i.

za vozila čije emisije nisu kontrolirane naprednim sustavom za kontrolu ispušnih plinova:

4,5 %, ili

3,5 %

u skladu s datumom prve registracije ili upotrebom navedenom u zahtjevima1.

ii.

za vozila čije su emisije kontrolirane naprednim sustavom za kontrolu ispušnih plinova:

pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,5 %,

pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,3 %,

ili

pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,3 % (7),

pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,2 %,

u skladu s datumom prve registracije ili upotrebom navedenom u zahtjevima1;

 

X

 

(c)

Koeficijent lambda je izvan raspona 1 ± 0,03 ili nije u skladu sa specifikacijom proizvođača.

 

X

 

(d)

Pogreške očitane iz samodijagnostičkog sustava OBD.

 

X

 

8.2.2   

Emisije motora s kompresijskim paljenjem

8.2.2.1.

Oprema za kontrolu ispušnih plinova

Vizualni pregled

(a)

Oprema za kontrolu ispušnih plinova koju je ugradio proizvođač nedostaje ili je očito neispravna.

 

X

 

(b)

Propuštanja koja mogu utjecati na mjerenje emisije ispušnih plinova.

 

X

 

8.2.2.2

Zacrnjenost (opacitet)

Vozila registrirana ili stavljena u upotrebu prije 1. siječnja 1980. izuzeta su od ovog zahtjeva

Za vozila do emisijskih razreda Euro 5 i Euro V (7):

Zacrnjenost ispušnog plina koju treba mjeriti za vrijeme slobodnog ubrzanja (bez opterećenja od brzine vrtnje u praznom hodu do najveće brzine vrtnje) s ručicom mjenjača u neutralnom položaju ili očitanjem s OBD-a. Testiranje emisija iz ispušne cijevi treba koristiti kao standardnu metodu ispitivanja emisija ispušnih plinova. Na temelju procjene istovjetnosti države članice mogu odobriti korištenje OBD-a u skladu s preporukama proizvođača i ostalim zahtjevima.

Za vozila do emisijskih razreda Euro 6 i Euro VI (8):

Zacrnjenost ispušnog plina koju treba mjeriti za vrijeme slobodnog ubrzanja (bez opterećenja od brzine vrtnje u praznom hodu do najveće brzine vrtnje) s ručicom mjenjača u neutralnom položaju ili očitanjem s OBD-a u skladu s preporukama proizvođača i ostalim zahtjevima1.

Priprema vozila:

1.

vozila se mogu ispitivati bez pripreme iako se zbog sigurnosnih razloga treba provjeriti je li motor zagrijan i u zadovoljavajućem mehaničkom stanju;

2.

zahtjevi za pretkondicioniranje:

i.

motor treba biti potpuno zagrijan. Na primjer, temperatura motornog ulja izmjerena uz pomoć sonde umetnute u provrt šipke razine ulja treba biti najmanje 80 °C ili niža ako je to uobičajena radna temperatura. Temperatura motora može se mjeriti na bloku motora, mjereći razinu infracrvene radijacije koja treba biti najmanje ekvivalentne temperature. Ako je to mjerenje nepraktično zbog konfiguracije vozila, normalna radna temperatura motora može se ustanoviti na drugi način, na primjer radom ventilatora za hlađenje motora;

ii.

ispušni sustav treba se pročistiti pomoću najmanje tri ciklusa ubrzanja ili istovjetnom metodom.

(a)

Za vozila koja su prvi put registrirana ili stavljena u upotrebu nakon datuma navedenog u zahtjevima1.

Zacrnjenje prelazi razinu zabilježenu na pločici proizvođača koja se nalazi na vozilu.

 

X

 

 

 

(b)

Ako taj podatak nije dostupan ili zahtjevi1 ne dopuštaju upotrebu referentnih vrijednosti,

za motore sa slobodnim usisom: 2,5 m–1,

za motore s turbopunjačem: 3,0 m–1, ili

za vozila utvrđena u zahtjevima1, ili prvi put registrirana ili stavljena u upotrebu nakon datuma navedenog u zahtjevima1:

1,5 m–1  (9)

ili 0,7 m–1  (10).

 

X

 

 

Ispitni postupak:

1.

motor i bilo kakav ugrađeni turbo punjač, moraju prije početka svakog slobodnog ciklusa ubrzanja raditi pri brzini vrtnje praznog hoda. Kod teških dizelskih motora, to znači čekati najmanje 10 sekundi nakon otpuštanja papučice za snagu;

2.

za vrijeme svakog slobodnog ciklusa ubrzanja, papučica akceleratora mora se pritisnuti u potpunosti do kraja brzo i kontinuirano (za manje od jedne sekunde) ali ne nasilno kako bi pumpa za dobavu goriva ostvarila najveću dobavu goriva u motor;

3.

u svakom ciklusu slobodnog ubrzanja motor mora postići brzinu vrtnje pri kojoj započinje prekid dovoda goriva, ili, za vozila s automatskim prijenosom, brzinu koju je naveo proizvođač, ili, ako taj podatak nije dostupan, onda dvije trećine brzine vrtnje pri kojoj započinje prekid dovoda goriva, prije nego se otpusti papučica za snagu. To se može provjeriti, na primjer praćenjem brzine vrtnje motora ili tako da se omogući da prođe dovoljno vremena između početnog pritiska papučice za snagu i njezinog otpuštanja, što u slučaju vozila kategorija M2, M3, N2 i N3. treba biti najmanje dvije sekunde;

4.

vozila smiju biti proglašena neispravnima samo ako aritmetička sredina od najmanje tri posljednja slobodna ciklusa ubrzanja prelazi graničnu vrijednost. To se može izračunati zanemarivanjem svakog mjerenja koje znatno odstupa od izmjerene sredine, ili rezultata bilo kakvog drugog statističkog izračuna koji uzima u obzir rasipanje mjerenja. Države članice mogu ograničiti broj ispitnih ciklusa;

5.

da bi izbjegla nepotrebna ispitivanja, države članice mogu ocijeniti da su vozila neispravna ako njihove izmjerene vrijednosti znatno prelaze granične vrijednosti nakon manje od tri ciklusa slobodnog ubrzanja ili nakon ciklusa pročišćavanja. Isto tako, da bi izbjegle nepotrebna ispitivanja, države članice mogu ocijeniti da su vozila ispravna ako su njihove izmjerene vrijednosti znatno ispod graničnih vrijednosti nakon manje od tri ciklusa slobodnog ubrzanja ili nakon ciklusa pročišćavanja.

 

 

 

 

8.3   

Smanjenje elektromagnetskih interferencija

Radijske smetnje (X)2

 

Bilo koji od navedenih zahtjeva1 nije ispunjen.

X

 

 

8.4   

Ostale stavke u vezi s okolišem

8.4.1.

Propuštanje tekućina

 

Svako prekomjerno propuštanje tekućine, osim vode, koje bi moglo naštetiti okolišu ili predstavljati rizik za sigurnost drugih sudionika u cestovnom prometu.

Stalno stvaranje kapljica, što predstavlja vrlo velik rizik.

 

X

X

9.   

DOPUNSKA ISPITIVANJA ZA VOZILA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA KATEGORIJA M2, M3

9.1   

Vrata

9.1.1

Ulazna i izlazna vrata

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Neispravan rad.

 

X

 

(b)

Pogoršano stanje.

Mogućnost izazivanja ozljeda.

X

X

 

(c)

Neispravni kontrolni sklopovi za izlaz u slučaju opasnosti.

 

X

 

(d)

Neispravne tipke za daljinsko upravljanje vratima ili uređaji za upozorenje o položaju vrata.

 

X

 

(e)

Nisu u skladu sa zahtjevima1.

Nedovoljna širina vrata.

X

X

 

9.1.2.

Izlazi za slučaj opasnosti

Vizualni pregled i pregled rada (prema potrebi).

(a)

Neispravan rad.

 

X

 

(b)

Znakovi za izlaz u slučaju opasnosti nečitljivi.

Znakovi za izlaz u slučaju opasnosti nedostaju.

X

X

 

(c)

Nedostaje čekić za razbijanje stakla.

X

 

 

(d)

Nisu u skladu sa zahtjevima1.

Nedovoljna širina ili je prilaz blokiran.

X

X

 

9.2.

Sustav za odmagljivanje i odleđivanje (X)2

Vizualni pregled i pregled rada.

(a)

Ne radi ispravno.

Utječe na siguran rad vozila.

X

X

 

(b)

Emisija otrovnih ili ispušnih plinova ulazi u vozačku ili putničku kabinu.

Opasnost za zdravlje putnika u vozilu.

 

X

X

(c)

Odleđivanje neispravno (ako je obvezno).

 

X

 

9.3.

Ventilacijski sustav i sustav grijanja (X)2

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Neispravan rad.

Rizik za zdravlje putnika u vozilu.

X

X

 

(b)

Emisija otrovnih ili ispušnih plinova ulazi u vozačku ili putničku kabinu.

Opasnost za zdravlje putnika u vozilu.

 

X

X

9.4   

Sjedala

9.4.1

Putnička sjedala (uključujući sjedala za prateće osoblje)

Vizualni pregled

Sklopiva sjedala (ako su dopuštena) ne rade automatski.

Blokiraju izlaz u slučaju opasnosti.

X

X

 

9.4.2.

Vozačko sjedalo (dodatni zahtjevi)

Vizualni pregled

(a)

Neispravni specijalni uređaji kao što je zaštitni sloj protiv odbljeska.

Vidno polje smanjeno.

X

X

 

(b)

Zaštita za vozača nije sigurna ili nije u skladu sa zahtjevima1.

Mogućnost izazivanja ozljeda.

X

X

 

9.5.

Unutarnja svjetla i upute za putnike (X)2

Vizualni pregled i pregled rada

Uređaj je neispravan ili nije u skladu sa zahtjevima1.

Uopće ne radi.

X

X

 

9.6.

Hodnici, prostor za stajaće putnike

Vizualni pregled

(a)

Nesiguran pod.

Stabilnost smanjena.

 

X

X

(b)

Neispravne ograde ili ručke.

Nesigurne ili neupotrebljive.

X

X

 

(c)

Nisu u skladu sa zahtjevima1.

Nedovoljna širina ili nedovoljno mjesta.

X

X

 

9.7.

Stepenice i platforme

Vizualni pregled i pregled rada (prema potrebi).

(a)

Pogoršano stanje.

Oštećeno stanje.

Stabilnost smanjena.

X

X

X

(b)

Platforme na uvlačenje ne rade ispravno.

 

X

 

(c)

Nisu u skladu sa zahtjevima1.

Nedovoljna širina ili prekomjerna visina.

X

X

 

9.8.

Sustav za komunikaciju s putnicima (X)2

Vizualni pregled i pregled rada.

Neispravan sustav.

Uopće ne radi.

X

X

 

9.9

Natpisi (X)2

Vizualni pregled.

(a)

Nedostaju, pogrešni su ili nečitki.

X

 

 

(b)

Nisu u skladu sa zahtjevima1.

Pogrešne informacije.

X

X

 

9.10   

Zahtjevi u pogledu prijevoza djece (X)2

9.10.1

Vrata

Vizualni pregled

Zaštita vrata nije u skladu sa zahtjevima1 za ovaj oblik prijevoza.

 

X

 

9.10.2

Signalizacija i posebna oprema

Vizualni pregled

Signalizacija ili posebna oprema nedostaje ili nije u skladu sa zahtjevima1.

X

 

 

9.11   

Zahtjevi u pogledu prijevoza osoba sa smanjenom pokretljivošću (X)2

9.11.1

Vrata, rampe i liftovi

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Neispravan rad.

Siguran rad ugrožen.

X

X

 

(b)

Pogoršano stanje.

Stabilnost smanjena; može izazvati ozljede.

X

X

 

(c)

Neispravna komanda/komande.

Siguran rad ugrožen.

X

X

 

(d)

Neispravan uređaj/uređaji za upozoravanje.

Uopće ne radi/ne rade.

X

X

 

(e)

Nisu u skladu sa zahtjevima1.

 

X