Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32010Q1120(01)

Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije

OJ L 304, 20.11.2010, p. 47–62 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Croatian: Chapter 08 Volume 004 P. 267 - 282

In force

08/Sv. 004

HR

Službeni list Europske unije

267


32010Q1120(01)


L 304/47

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.11.2010.


Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije

EUROPSKI PARLAMENT I EUROPSKA KOMISIJA (dalje u tekstu: „dvije institucije”),

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 295., i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu: „Ugovori”),

uzimajući u obzir međuinstitucionalne sporazume i tekstove kojima se uređuju odnosi između dviju institucija,

uzimajući u obzir poslovnik Parlamenta (1), a posebno njegova pravila 105., 106. i 127. i Priloge VIII. i XIV.,

uzimajući u obzir izdane političke smjernice i mjerodavne izjave koje je novoizabrani predsjednik Komisije, prije nego što je stupio na dužnost, dao 15. rujna 2009. i 9. veljače 2010., kao i izjave koje je dao svaki od kandidata za člana Komisije tijekom saslušanja u parlamentarnim odborima,

A.

budući da Lisabonski ugovor osnažuje demokratski legitimitet procesa donošenja odluka u Uniji;

B.

budući da dvije institucije pridaju najveću važnost djelotvornom prenošenju i provedbi prava Unije;

C.

budući da ovaj Okvirni sporazum ne utječe na ovlasti i nadležnosti Parlamenta, Komisije, odnosno nijedne druge institucije ili tijela Unije, nego nastoji osigurati da te ovlasti i nadležnosti budu iskorištene što djelotvornije i transparentnije;

D.

budući da bi ovaj Okvirni sporazum trebalo tumačiti u skladu s insitucionalnim okvirom koji je uspostavljen Ugovorima;

E.

budući da Komisija uzima u obzir uloge koje su Ugovorima dane Parlamentu, odnosno Vijeću, posebno s obzirom na temeljna načela jednakog postupanja utvrđena u točki 9.;

F.

budući da je primjereno ažurirati Okvirni sporazum sklopljen u svibnju 2005. godine (2) te ga zamijeniti sljedećim tekstom,

SPORAZUMIJELI SU SE KAKO SLIJEDI:

I.   PODRUČJE PRIMJENE

1.

Kako bi se bolje odrazilo novo „posebno partnerstvo” između Parlamenta i Komisije, dvije su institucije suglasne o sljedećim mjerama za jačanje političke odgovornosti i legitimiteta Komisije i proširuju konstruktivni dijalog, unapređuju protok podataka između dviju institucija i unapređuju suradnju vezanu uz postupke i planiranje.

Također su suglasne o posebnim odredbama:

o sastancima Komisije s nacionalnim stručnjacima kako je utvrđeno u Prilogu I.,

o proslijeđivanju povjerljivih podataka Parlamentu kako je utvrđeno u Prilogu II.,

o pregovaranju i sklapanju međunarodnih sporazuma kako je utvrđeno u Prilogu III., i

o vremenskom rasporedu Programa rada Komisije kako je utvrđeno u Prilogu IV.

II.   POLITIČKA ODGOVORNOST

2.

Nakon što ga je predložilo Europsko vijeće, nastupajući predsjednik Komisije podnijet će Parlamentu političke smjernice za razdoblje svojeg mandata kako bi se omogućila kvalitetna razmjena stajališta koja će se provesti u Parlamentu prije glasovanja o njegovom/njezinom izboru.

3.

U skladu s pravilom 106. svojeg Poslovnika, Parlament s izabranim predsjednikom Komisije razgovara pravovremeno prije pokretanja postupaka vezanih uz davanje suglasnosti Parlamenta novoj Komisiji. Parlament uzima u obzir očitovanja izabranog predsjednika.

Imenovani članovi Komisije osiguravaju punu objavu svih mjerodavnih podataka u skladu s obvezom neovisnosti utvrđenom u članku 245. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Postupci su osmišljeni tako da osiguraju da imenovana Komisija u cjelini bude ocijenjena na otvoren, pošten i dosljedan način.

4.

Svaki član Komisije preuzima političku odgovornost za djelovanje u području za koje je nadležan ne dovodeći u pitanje načelo kolegijalnosti u Komisiji.

Predsjednik Komisije snosi punu odgovornost za utvrđivanje svakog sukoba interesa kojim se člana Komisije onemogućuje u obavljanju svojih dužnosti.

Predsjednik Komisije jednako je tako odgovoran za sve daljnje aktivnosti u takvim okolnostima te o tome odmah izvješćuje predsjednika Parlamenta pisanim putem.

Sudjelovanje članova Komisije u izbornim kampanjama uređeno je Kodeksom ponašanja povjerenika.

Članovi koji u izbornim kampanjama aktivno sudjeluju kao kandidati u izborima za Parlament trebaju uzeti neplaćeni odmor u svrhu izbora, s učinkom od završetka posljednjeg djelomičnog zasjedanja prije izbora.

Predsjednik Komisije pravovremeno izvješćuje Parlament o svojoj odluci da odobri takav odmor, navodeći koji će član Komisije preuzeti odgovarajuće dužnosti tijekom razdoblja odmora.

5.

Ako Parlament od predsjednika Komisije zatraži da otkaže povjerenje pojedinom članu Komisije, on će ozbiljno razmotriti hoće li od tog člana zatražiti ostavku u skladu s člankom 17. stavkom 6. Ugovora o Europskoj uniji. Predsjednik će ili zatražiti ostavku toga člana ili će svoje odbijanje da to učini obrazložiti pred Parlamentom na sljedećem djelomičnom zasjedanju.

6.

Ako je potrebno izvršiti zamjenu člana Komisije tijekom njegovog mandata u skladu s drugim stavkom članka 246. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, predsjednik Komisije ozbiljno će razmotriti ishod savjetovanja s Parlamentom prije nego što da pristanak na odluku Vijeća.

Parlament osigurava da njegovi postupci budu provedeni s najvećom žurnošću, kako bi se predsjedniku Komisije omogućilo ozbiljno razmotriti mišljenje Parlamenta prije imenovanja novog člana.

Jednako tako, u skladu s člankom 246. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ako je ostatak mandata Komisije kratak, predsjednik Komisije ozbiljno razmatra stajalište Parlamenta.

7.

Ako predsjednik Komisije namjerava preraspodijeliti dužnosti među članovima Komisije tijekom njezinog mandata u skladu s člankom 248. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, on pravovremeno izvješćuje Parlament kako bi se stiglo provesti odgovarajuće parlamentarno savjetovanje o tim promjenama. Odluka Predsjednika o preraspodjeli dužnosti može odmah stupiti na snagu.

8.

Ako Komisija predlaže reviziju Kodeksa ponašanja povjerenika vezano uz sukob interesa ili etičko ponašanje, zatražit će mišljenje Parlamenta.

III.   KONSTRUKTIVNI DIJALOG I PROTOK PODATAKA

i.   Opće odredbe

9.

Komisija jamči da će za Parlament i Vijeće primjenjivati temeljna načela jednakog postupanja, posebno u pogledu pristupa sastancima, dostave materijala i drugih podataka, a osobito o zakonodavnim i proračunskim pitanjima.

10.

U okviru svoje nadležnosti Komisija poduzima mjere radi boljeg uključivanja Parlamenta tako da u najvećoj mjeri uzima u obzir stajališta Parlamenta u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

11.

Niz je načina kojima se provodi „posebno partnerstvo” Parlamenta i Komisije, i to kako slijedi:

predsjednik Komisije se na zahtjev Parlamenta najmanje dva puta godišnje sastaje s Konferencijom predsjednika radi rasprave pitanja od zajedničkog interesa,

predsjednik Komisije redovito održava dijalog s predsjednikom Parlamenta o ključnim horizontalnim pitanjima i bitnim zakonodavnim prijedlozima. Taj dijalog također treba uključivati pozive predsjedniku Parlamenta da nazoči sastancima Kolegija povjerenika.

predsjednik Komisije ili potpredsjednik nadležan za međuinstitucionalne odnose poziva se na sastanke Konferencije predsjednika i Konferencije predsjedatelja odbora kad je potrebno raspraviti posebna pitanja vezana uz sastavljanje dnevnog reda plenarne sjednice, uz međuinstitucionalne odnose Parlamenta i Komisije te uz zakonodavna i proračunska pitanja,

sastanci između Konferencije predsjednika, Konferencije predsjedatelja odbora i Kolegija Komisije održavaju se na godišnjoj osnovi, radi rasprave odgovarajućih pitanja uključujući pripremu i provedbu programa rada Komisije,

Konferencija predsjednika i Konferencija predsjedatelja odbora pravovremeno izvješćuju Komsiju o rezultatima njihovih rasprava s međuinstitucionalnom dimenzijom. Parlament također u cijelosti i redovito obavješćuje Komisiju o ishodu svojih sastanaka vezanih uz pripremu djelomičnih zasjedanja, uzimajući u obzir stajališta Komisije. Ovo ne dovodi u pitanje točku 45.,

kako bi se osigurao redoviti protok podataka između dviju institucija, glavni tajnici Parlamenta i Komisije redovito se sastaju.

12.

Svaki član Komisije osigurava redoviti i izravni protok podataka između člana Komisije i predsjedatelja mjerodavnog parlamentarnog odbora.

13.

Komisija ne daje u javnost ni jedan zakonodavni prijedlog niti bitne inicijative ili odluke prije nego što o tome pisanim putem obavijesti Parlament.

Na temelju Programa rada Komisije, dvije institucije unaprijed utvrđuju zajedničkim sporazumom ključne inicijative koje će predstaviti na plenarnoj sjednici. U načelu Komisija najprije predstavlja te inicijative na plenarnoj sjednici, a tek nakon toga javnosti.

Jednako tako, one utvrđuju prijedloge i inicijative za koje je potrebno na odgovarajući način dati podatke mjerodavnom parlamentarnom odboru, odnosno njegovom predsjedatelju, prije nego što bude sazvana Konferencija predsjednika.

Te se odluke donose u okviru redovnog dijaloga između dviju institucija, kako je predviđeno u točki 11., uzimajući u obzir sva politička kretanja.

14.

Ako interni dokument Komisije, o kojem Parlament nije obaviješten u skladu s ovim Okvirnim sporazumom, dospije izvan institucija, predsjednik Parlamenta može zahtijevati da se predmetni dokument bez odlaganja proslijedi Parlamentu kako bi ga mogao predočiti svakom članu Parlamenta koji to zatraži.

15.

Komisija daje potpune podatke i dokumentaciju o svojim sastancima s nacionalnim stručnjacima u okviru svoga rada na pripremi i provedbi zakonodavstva Unije, uključujući neobvezujuće i delegirane akte. Ako Parlament tako zatraži, Komisija može također pozvati stručnjake Parlamenta da nazoče tim sastancima.

Mjerodavne odredbe utvrđene su u Prilogu I.

16.

U roku od tri mjeseca nakon donošenja parlamentarne rezolucije Komisija pisanim putem obavješćuje Parlament o radnjama koje je poduzela kao odgovor na određene zahtjeve koje joj nameće rezolucija Parlamenta, uključujući slučajeve u kojima nije mogla pratiti stajališta Parlamenta. Ovo razdoblje može biti i kraće ako je zahtjev hitan. Može se i produljiti za jedan mjesec ako se zahtijeva sveobuhvatniji rad te ako je to odgovarajuće obrazloženo. Parlament osigurava da se ti podaci široko distribuiraju unutar institucije.

Parlament nastoji izbjeći upućivanje usmenih i pismenih pitanja u odnosu na koje je Komisija pisanom komunikacijom već izvijestila Parlament o svojem stajalištu.

Komisija se obvezuje izvještavati o konkretnim radnjama slijedom svakog zahtjeva za podnošenje prijedloga prema članku 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (izvješće o zakonodavnim inicijativama) unutar tri mjeseca nakon donošenja odgovarajuće rezolucije na plenarnoj sjednici. Komisija predaje zakonodavni prijedlog najkasnije nakon jedne godine, odnosno uključuje prijedlog u svoj Program rada za sljedeću godinu. Ako Komisija ne podnese prijedlog, Parlamentu daje detaljno objašnjenje razloga.

Komisija se također obvezuje na usku i pravovremenu suradnju s Parlamentom, u vezi sa svim zahtjevima za zakonodavne inicijative koji su prozašli iz inicijativa građana.

U pogledu postupka izvršenja primjenjuju se posebne odredbe utvrđene u točki 31.

17.

Ako se inicijative, preporuke i zahtjevi za zakonodavne akte daju u skladu s člankom 289. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Komisija obavješćuje Parlament, ako to bude zatraženo, o svojem stajalištu vezanom uz te prijedloge pred odgovarajućim parlamentarnim odborom.

18.

Dvije su institucije suglasne o suradnji u području odnosa s nacionalnim parlamentima.

Parlament i Komisija surađuju na provedbi Protokola 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o primjeni načela subsidijarnosti i razmjernosti. Ta suradnja uključuje dogovore o svim potrebnim prijevodima obrazloženih mišljenja koje daju nacionalni parlamenti.

Ako su zadovoljeni pragovi spomenuti u članku 7. Protokola 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Komisija osigurava prijevod svih obrazloženih mišljenja koja su dali nacionalni parlamenti, zajedno s njezinim stajalištem.

19.

Komisija izvješćuje Parlament o popisu svojih stručnih skupina osnovanih radi podrške Komisiji u izvršavanju njenog prava na pokretanje inicijative. Taj se popis redovito ažurira i objavljuje.

U tom okviru Komisija na odgovarajući način izvješćuje nadležni parlamentarni odbor, na posebni i obrazloženi zahtjev njegovog predsjedatelja, o radnjama i sastavu takvih skupina.

20.

Dvije institucije putem odgovarajućih mehanizama održavaju konstruktivni dijalog o pitanjima vezanim uz bitne upravne stvari, posebno o temama koje imaju izravne posljedice na upravu samog Parlamenta.

21.

Parlament traži mišljenje Komisije kada predlaže reviziju svojeg Poslovnika u vezi s odnosima s Komisijom.

22.

Ako se vrši pozivanje na povjerljivost bilo kojeg podatka proslijeđenog u skladu s ovim Okvirnim sporazumom, primjenjuju se odredbe utvrđene u Prilogu II.

ii.   Međunarodni sporazumi i proširenje

23.

Parlament se bez odlaganja i u cijelosti obavješćuje tijekom svih faza pregovora i zaključenja međunarodnih sporazuma, uključujući definiranje pregovaračkih stajališta. Komisija postupa tako da u cijelosti aktivira svoje obveze prema članku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, istodobno poštujući ulogu svake institucije u skladu sa člankom 13. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji.

Komisija primjenjuje odredbe Priloga III.

24.

Podaci iz točke 23. daju se Parlamentu dovoljno unaprijed kako bi mu se omogućilo da izrazi svoje stajalište, ako je to prikladno, te da se Komisiji omogući da u najvećoj mjeri uzme u obzir stajalište Parlamenta. Ti se podaci Parlamentu u pravilu dostavljaju putem nadležnog parlamentarnog odbora i, prema potrebi, na plenarnoj sjednici. Oni se u opravdanim slučajevima daju i više nego jednom parlamentarnom odboru.

Parlament i Komisija obvezuju se uspostaviti odgovarajuće postupke i zaštitu kod proslijeđivanja povjerljivih podataka iz Komisije u Parlament, u skladu s odredbama Priloga II.

25.

Dvije institucije prepoznaju da, zbog njihovih različitih institucionalnih uloga, Komisija treba zastupati Europsku uniju u međunarodnim pregovorima, s iznimkom pregovora koji se tiču zajedničke vanjske i sigurnosne politike, te u slučajevima predviđenim u Ugovorima.

Ako Komisija zastupa Uniju na međunarodnim konferencijama, ona na zahtjev Parlamenta omogućuje uključivanje delegacije članova Europskog parlamenta kao promatrača u delegacijama Unije, tako da Parlament može bez odlaganja i u cijelosti biti obaviješten o rezultatima konferencije. Komisija se, prema potrebi, obvezuje sustavno obavješćivati delegaciju Parlamenta o ishodu pregovora.

Članovi Parlamenta ne smiju izravno sudjelovati u pregovorima. Ovisno o pravnim, tehničkim i diplomatskim mogućnostima, Komisija im može dodijeliti status promatrača. U slučaju odbijanja, Komisija obavješćuje Parlament o razlozima.

Osim toga, Komisija omogućuje sudjelovanje članova Europskog parlamenta kao promatrača na svim odgovarajućim sastancima u okviru svoje odgovornosti, prije i nakon pregovaračkih sastanaka.

26.

Pod istim uvjetima, Komisija omogućuje pristup za članove Europskog parlamenta koji kao promatrači čine dio delegacija Unije, sastancima tijela osnovanih multilateralnim međunarodnim sporazumima koji uključuju Uniju kad god su takva tijela pozvana donijeti odluke koje iziskuju pristanak Parlamenta, odnosno čija provedba može zahtijevati donošenje pravnih akata u skladu s oubičajenim zakonodavnim postupkom, te sustavno izvješćuje Parlament u vezi s tim sastancima.

27.

Komisija također daje delegacijama Parlamenta, koje čine dio delegacija Unije na međunarodnim konferencijama, mogućnost korištenja svih kapaciteta koje u tim prilikama imaju delegacije Unije u skladu s općim načelom dobre suradnje između institucija te uzimajući u obzir raspoloživu logistiku.

Predsjednik Parlamenta dostavlja predsjedniku Komisije prijedlog za uključenje delegacije Parlamenta u delegaciju Unije najkasnije 4 tjedna prije početka konferencije, navodeći tko je vođa delegacije Parlamenta i broj članova Europskog parlamenta koji će biti uključeni u delegaciju. U opravdanim slučajevima taj rok može iznimno biti skraćen.

Broj članova Europskog parlamenta koji će biti uključeni u delegaciju Parlamenta i broj pratećeg osoblja razmjerni su ukupnoj brojnosti delegacije Unije.

28.

Komisija u cijelosti obavješćuje Parlament o napretku pristupnih pregovora, a posebno o glavnim aspektima i kretanjima, kako bi Parlamentu omogućila pravoremeno izražavanje stajališta putem odgovarajućih parlamentarnih postupaka.

29.

Ako Parlament donese preporuku o pitanjima iz točke 28., u skladu s pravilom 90. točkom 4. svojeg Poslovnika, te ako iz bitnih razloga Komisija odluči da ne može podržati takvu preporuku, objasnit će razloge pred Parlamentom, i to na plenarnoj sjednici ili na sljedećem sastanku mjerodavnog parlamentarnog odbora.

iii.   Izvršavanje proračuna

30.

Prije nego što na donorskim konferencijama daje obećanja financijske pomoći koja uključuju nove financijske obveze i zahtijevaju suglasnost tijela nadležnog za proračun, Komisija obavješćuje to tijelo i analizira njegove primjedbe.

31.

U vezi s godišnjim izvršenjem uređenim u članku 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Komisija prosljeđuje sve podatke potrebne za nadzor nad izvršenjem proračuna za predmetnu godinu, koje u tu svrhu od nje zatraži predsjedatelj parlamentarnog odbora nadležnog za postupak izvršenja u skladu s Prilogom VII. Poslovniku Parlamenta.

Ako se pojave saznanja o novim aspektima u vezi s prethodnim godinama, za koje je proračun već izvršen, Komisija prosljeđuje sve potrebne podatke o tom pitanju kako bi se došlo do rješenja prihvatljivog za obje strane.

iv.   Odnos s regulatornim agencijama

32.

Kandidati za mjesto izvršnog direktora regulatornih agencija moraju proći saslušanje pred parlamentarnim odborom.

Osim toga, u okviru rasprava međuinstitucionalne Radne skupine o agencijama osnovane u ožujku 2009. godine, Komisija i Parlament nastoje postići zajednički pristup ulozi i položaju decentraliziranih agencija u kontekstu Unijinih institucija te ga popratiti zajedničkim smjernicama za osnivanje, strukturiranje i poslovanje tih agencija, kao i njihovo financiranje, proračun, nadzor i upravljanje.

IV.   SURADNJA U POGLEDU ZAKONODAVNIH POSTUPAKA I PLANIRANJA

i.   Program rada Komisije i programiranje Europske unije

33.

Komisija pokreće godišnje i višegodišnje programiranje Unije u svrhu postizanja međuinstitucionalnih sporazuma.

34.

Svake godine Komisija predstavlja svoj Progam rada.

35.

Dvije institucije surađuju u skladu s vremenskim rasporedom utvrđenim u Prilogu IV.

Komisija uzima u obzir prioritete koje je iznio Parlament.

Komisija daje dostatne pojedinosti o onome što je predviđeno svakom točkom njezinog Programa rada.

36.

Komisija daje objašnjenje u slučaju kad ne može ostvariti pojedine prijedloge iz svojeg Programa rada za predmetnu godinu, odnosno kad od njega odstupa. Potpredsjednik Komisije odgovoran za međuinstitucionalne odnose obvezuje se redovito izvješćivati Konferenciju predsjedatelja odbora s pomoću prikaza političke provedbe Programa rada Komisije za predmetnu godinu.

ii.   Postupak donošenja akata

37.

Komisija se obvezuje pomno ispitati izmjene njezinih zakonodavnih prijedloga koje je usvojio Parlament, kako bi ih uzela u obzir u izmijenjenom prijedlogu.

Prilikom dostave mišljenja na izmjene Parlamenta u skladu s člankom 294. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Komisija se obvezuje u najvećoj mjeri uzeti u obzir izmjene usvojene u drugom čitanju; ako iz bitnih razloga i nakon razmatranja na Kolegiju odluči ne usvojiti, odnosno podržati takve izmjene, svoju odluku obrazlaže pred Parlamentom, a u svakom slučaju u svojem mišljenju o izmjenama Parlamenta na temelju točke (c) članka 294. stavka 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

38.

Parlament se obvezuje da prilikom razmatranja inicijative koju je podnijela najmanje četvrtina država članica, u skladu s člankom 76. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, neće donositi nikakvo izvješće na mjerodavnom odboru prije nego dobije mišljenje Komisije o toj inicijativi.

Komisija se obvezuje izdati mišljenje o takvoj inicijativi najkasnije 10 tjedana nakon njezinog podnošenja.

39.

Komisija daje detaljno objašnjenje pravovremeno prije povlačenja prijedloga za koje je Parlament već iznio stajalište u prvom čitanju.

Komisija na početku svojeg novog mandata preispituje sve prijedloge za koje teče postupak, kako bi ih politički potvrdila ili povukla, uzimajući u obzir stajališta koje je iznio Parlament.

40.

Za posebne zakonodavne postupke u kojima je potrebno savjetovanje s Parlamentom, uključujući ostale postupke poput onih utvrđenih u članku 148. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Komisija:

i.

poduzima mjere radi boljeg uključivanja Parlamenta tako da u najvećoj mjeri uzima u obzir stajališta Parlamenta, posebno kako bi se osiguralo da Parlament ima dovoljno vremena razmotriti prijedlog Komisije;

ii.

osigurava da tijela Vijeća budu pravodobno upozorena da ne postižu politički sporazum o njezinim prijedlozima prije nego Parlament donese svoje mišljenje. Zatražit će da rasprava na ministarskoj razini bude dovršena nakon što je članovima Vijeća dano razumno vrijeme za razmatranje mišljenja Parlamenta;

iii.

osigurava da se Vijeće pridržava pravila koje je razvio Sud Europske unije i koja nalažu novo savjetovanje s Parlamentom ako Vijeće znatno izmijeni prijedlog Komisije. Komisija obavješćuje Parlament o svim upozorenjima koje je dala Vijeću vezano uz potrebu ponovnog savjetovanja;

iv.

obvezuje se, ako je to potrebno, povući zakonodavni prijedlog koji je Parlament odbio. Ako iz bitnih razloga i nakon razmatranja na Kolegiju odluči zadržati svoj prijedlog, Komisija obrazlaže tu odluku očitovanjem pred Parlamentom.

41.

Kako bi se unaprijedilo zakonodavno planiranje, Parlament se sa svoje strane obvezuje:

i.

planirati zakonodavne dijelove svojih dnevnih redova dovodeći ih u suglasje s tekućim Programom rada Komisije i s rezolucijama koje je donio o tom programu, osobito kako bi se poboljšalo planiranje prioritetnih rasprava;

ii.

poštovati razumne rokove, u mjeri u kojoj je to korisno za postupak, prilikom donošenja svojeg stajališta u prvom čitanju prema uobičajenom zakonodavnom postupku, odnosno svojih mišljenja prema savjetodavnom postupku;

iii.

koliko je god to moguće, imenovati izvjestitelje o budućim prijedlozima čim Program rada Komisije bude donesen;

iv.

zahtjeve za ponovnim savjetovanjem smatrati apsolutnim prioritetom, uz uvjet da su mu proslijeđeni svi potrebni podaci.

iii.   Pitanja vezana uz bolje zakonodavstvo

42.

Komisija osigurava da njezine ocjene učinaka budu provedene pod njezinom odgovornošću, transparentnim postupkom koji jamči neovisnu ocjenu. Ocjene učinaka objavljuju se pravovremeno, uzimajući u obzir niz različitih scenarija, uključujući mogućnost nečinjenja, te se u načelu iznose mjerodavnom parlamentarnom odboru tijekom faze pružanja podataka nacionalnim parlamentima u skladu s Protokolima 1. i 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

43.

U područjima u kojima je Parlament uobičajeno uključen u zakonodavni postupak, Komisija koristi neobvezujuće zakonodavstvo ako je to prikladno i opravdano, nakon što je Parlamentu dala priliku da izrazi svoja stajališta. Komisija daje Parlamentu detaljno objašnjenje na koji su način njegova stajališta uzeta u obzir pri usvajanju prijedloga.

44.

Kako bi se osiguralo bolje praćenje prenošenja i primjene prava Unije, Komisija i Parlament nastoje uključiti obvezne korelacijske tablice i obvezujući vremenski rok za prenošenje koji za direktive uobičajeno ne bi trebao prelaziti razdoblje od dvije godine.

Uz posebna izvješća i godišnje izvješće o primjeni prava Unije, Komisija Parlamentu daje na raspolaganje sažete podatke o svim postupcima povrede sadržane u pismu službene opomene, uključujući, ako tako zatraži Parlament, podatke o pitanjima na koje se postupak povrede odnosi, i to čini od slučaja do slučaja te poštujući pravila povjerljivosti, osobito ona koja je priznao Sud Europske unije.

V.   SUDJELOVANJE KOMISIJE U RADU PARLAMENTA

45.

U odnosu na druge usporedne događaje ili pozive, Komisija daje prvenstvo svojoj nazočnosti, ako je zatražena, na plenarnim sjednicama, odnosno sastancima drugih tijela Parlamenta.

Posebno, Komisija osigurava da su u pravilu članovi Komisije nazočni na plenarnim sjednicama, na točkama dnevnog reda koje su obuhvaćene njihovom nadležnošću, kad god to Parlament zatraži. Ovo se primjenjuje na preliminarne nacrte dnevnog reda koje je odobrila Konferencija predsjednika tijekom prethodnog djelomičnog zasjedanja.

Parlament nastoji osigurati da u pravilu točke dnevnog reda djelomičnih zasjedanja, koje su obuhvaćene odgovornošću člana Komisije, budu grupirane zajedno.

46.

Na zahtjev Parlamenta, predviđen je redoviti aktualni sat s predsjednikom Komisije. Aktualni sat obuhvaća dva dijela: prvi s vođama političkih skupina ili njihovim predstavnicima, koji se provodi potpuno spontano; i drugi, posvećen nekoj politici, pri čemu je tema unaprijed dogovorena najkasnije u četvrtak prije odgovarajućeg djelomičnog zasjedanja, ali bez pripremljenih pitanja.

Nadalje, uvodi se aktualni sat sa članovima Komisije, uključujući potpredsjednika za vanjske odnose, odnosno visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, slijedeći model aktualnog sata s predsjednikom Komisije, s ciljem reformiranja postojećeg „aktualnog vremena”. Ovaj se aktualni sat odnosi na područja nadležnosti predmetnih članova Komisije.

47.

Članovi Komisije govore na svoj zahtjev.

Ne dovodeći u pitanje članak 230. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dvije institucije suglasne su o općim pravilima vezanim uz raspodjelu vremena za govor između institucija.

Dvije su institucije suglasne da je potrebno poštovati njihovu okvirnu raspodjelu vremena za govor.

48.

Kako bi se osigurala nazočnost članova Komisije, Parlament se obvezuje učiniti sve potrebno kako bi se pridržavao konačnog nacrta dnevnog reda.

Ako Parlament izmijeni konačni nacrt dnevnog reda, odnosno ako pomakne točke unutar dnevnog reda u okviru djelomičnog zasjedanja, o tome bez odlaganja obavješćuje Komisiju. Komisija ulaže sve napore kako bi osigurala nazočnost odgovornog člana Komisije.

49.

Komisija može predložiti uključivanje točaka u dnevni red najkasnije u vrijeme održavanja sastanaka Konferencije predsjednika koja odlučuje o konačnom nacrtu dnevnog reda djelomičnog zasjedanja. Parlament u najvećoj mjeri uzima u obzir takve prijedloge.

50.

Parlamentarni odbori nastoje se držati nacrta svojih dnevnih redova, kao i samih dnevnih redova.

Kad god parlamentarni odbor izmijeni svoj nacrt dnevnog reda, odnosno dnevni red, o tome bez odlaganja obavješćuje Komisiju. Posebno, parlamentarni odbori ulažu napore u poštovanje razumnog roka kako bi se omogućila nazočnost članova Komisije na njihovim sastancima.

Ako se nazočnost člana Komisije na sastanku parlamentarnog odbora ne zahtijeva izričito, Komisija osigurava da je zastupa nadležni službenik odgovarajuće razine.

Parlamentarni odbori nastoje uskladiti svoj rad, između ostalog i izbjeći istodobne sastanke o istoj temi, te nastoje ne odstupati od nacrta dnevnog reda, tako da Komisija može osigurati zastupljenost na odgovarajućoj razini.

Ako se na sastanku odbora na kojem se raspravlja o prijedlogu Komisije zatraži nazočnost viskopozicioniranog dužnosnika (glavni direktor, odnosno direktor), predstavniku Komisije dozvoljeno je preuzeti riječ.

VI.   ZAVRŠNE ODREDBE

51.

Komisija potvrđuje svoju predanost da čim prije ispita zakonodavne akte koji prije stupanja na snagu Lisabonskog ugovora nisu bili prilagođeni regulatornom postupku uz nadzor, kako bi ocijenila trebaju li ti instrumenti biti prilagođeni režimu delegiranih akata koji je uveo članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Kao krajnji cilj, potrebno je ostvariti suvisao sustav delegiranih i provedbenih akata, u potpunosti usklađen s Ugovorom, i to putem postupnog ocjenjivanja prirode i sadržaja mjera koje trenutačno podliježu regulatornom postupku uz nadzor, kako bi se pravovremeno prilagodili režimu utvrđenom u članku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

52.

Odredbe ovog Okvirnog sporazuma nadopunjuju Međuinstitucionalni sporazum o boljem zakonodavstvu (3) a da na njega ne utječu te ne dovode u pitanje njegove daljnje revizije. Ne dovodeći u pitanje predstojeće pregovore između Parlamenta, Komisije i Vijeća, dvije se institucije obvezuju sporazumjeti se o ključnim promjenama u pripremi budućih pregovora o prilagodbi Međuinstitucionalnog sporazuma o boljem zakonodavstvu novim odredbama koje je uveo Lisabonski ugovor, uzimajući u obzir trenutnu praksu i ovaj Okvirni sporazum.

One su također suglasne o potrebi jačanja postojećeg mehanizma međuinstitucionalnih kontakata na političkoj i tehničkoj razini, u odnosu na bolje zakonodavstvo, kako bi se osigurala djelotvorna međuinstitucionalna suradnja između Parlamenta, Komisije i Vijeća.

53.

Komisija se obvezuje žurno pokrenuti godišnje i višegodišnje programiranje Unije s ciljem postizanja međuinstitucionalnih sporazuma u skladu s člankom 17. Ugovora o Europskoj Uniji.

Program rada Komisije doprinos je Komisije godišnjem i višegodišnjem programiranju Unije. Nakon što Komisija usvoji programiranje moraju se održati razgovori između Parlamenta, Vijeća i Komisije, s ciljem postizanja dogovora o programiranju Unije.

U tom kontekstu, čim Parlament, Vijeće i Komisija postignu zajedničko razumijevanje o programiranju Unije, dvije institucije preispituju odredbe ovog Okvirnog sporazuma vezane uz programiranje.

Parlament i Komisija pozivaju Vijeće da se što prije uključi u razgovore o programiranju Unije kako je predviđeno u članku 17. Ugovora o Europskoj uniji.

54.

Praktičnu provedbu ovog Okvirnog sporazuma i njegovih priloga dvije institucije periodično ocjenjuju. Preispitivanje će se provesti u svjetlu praktičnog iskustva do kraja 2011. godine.

Sastavljeno u Strasbourgu 20. listopada 2010.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BUZEK

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 44, 15.2.2005., str 1.

(2)  SL C 117 E, 18.5.2006., str. 125.

(3)  SL C 321, 31.12.2003., str. 1.


PRILOG I.

Sastanci Komisije s nacionalnim stručnjacima

Ovaj Prilog utvrđuje načine provedbe točke 15. Okvirnog sporazuma.

1.   Područje primjene

Odredbe točke 15. Okvirnog sporazuma odnose se na sljedeće sastanke:

(1)

Sastanke komisije koji se održavaju u okviru stručnih skupina koje je osnovala Komisija, na koje su pozvana nacionalna tijela iz svih država članica, ako se tiču pripreme i provedbe zakonodavstva Unije, uključujući neobvezujuće zakonodavstvo i delegirane akte;

(2)

ad hoc sastanke Komisije na koje su pozvani nacionalni stručnjaci iz svih država članica, ako se tiču pripreme i provedbe zakonodavstva Unije, uključujući neobvezujuće zakonodavstvo i delegirane akte.

Sastanci komitoloških odbora su izuzeti, ne dovodeći u pitanje postojeća i buduća posebna uređenja koja se tiču davanja podataka Parlamentu o izvršavanju provedbenih ovlasti Komisije (1).

2.   Podaci koji se dostavljaju Parlamentu

Komisija se obvezuje slati Parlamentu istu dokumentaciju koju šalje nacionalnim tijelima u vezi s gore navedenim sastancima. Komisija dostavlja te dokumente, uključujući dnevne redove, u aktivni poštanski pretinac Parlamenta istodobno s njihovim slanjem nacionalnim stručnjacima.

3.   Pozivanje stručnjaka Parlamenta

Nakon što to od nje zatraži Parlament, Komisija može odlučiti pozvati Parlament da pošalje svoje stručnjake na sastanke Komisije s nacionalnim stručnjacima iz točke 1.


(1)  Podaci koji se daju Parlamentu vezano uz rad komitoloških odbora, kao i ovlasti Parlamenta u odvijanju komitoloških postupaka, jasno su utvrđeni u drugim instrumentima: (1) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23); (2) međuinstitucionalni sporazum od 3. lipnja 2008. između Parlamenta i Komisije o komitološkim postupcima; i (3) instrumenti potrebni za provedbu članka 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.


PRILOG II.

Prosljeđivanje povjerljivih podataka Parlamentu

1.   Područje primjene

1.1.

Ovaj Prilog uređuje prosljeđivanje povjerljivih podataka iz Komisije u Parlament i postupanje s tim podacima kako je utvrđeno u točki 1.2., i to u vezi s izvršenjem ovlasti i nadležnosti Parlamenta. Dvije institucije postupaju u skladu s međusobnim dužnostima iskrene suradnje u duhu potpunog međusobnog povjerenja i najstrože poštujući odredbe mjerodavnog Ugovora.

1.2.

„Podaci” znači sv pisani ili usmeni podaci, bez obzira na sredstvo njihovog prenošenja i na to tko je njihov autor.

1.2.1.

„Povjerljivi podaci” znači „tajni podaci EU-a” i „ostali povjerljivi podaci” koji nisu tajni.

1.2.2.

„Tajni podaci EU-a” znači svi podaci i materijali označeni kao „TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET”, „SECRET UE”, „CONFIDENTIEL UE” ili „RESTREINT UE”, odnosno oni koji nose istovjetne nacionalne ili međunarodne klasifikacijske oznake, a čija bi neovlaštena objava mogla u različitim stupnjevima dovesti u pitanje interese Unije, odnosno jedne ili više država članica, bez obzira na to jesu li ti podaci nastali unutar Unije ili su primljeni iz država članica, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija.

(a)   TRÈS SECRET EU/EU TOP SECRET: ova se oznaka primjenjuje samo na podatke i materijale čija bi neovlaštena objava mogla prouzročiti iznimno tešku upitnost ključnih interesa Unije, odnosno jedne ili više država članica.

(b)   SECRET UE: ova se oznaka primjenjuje samo na podatke i materijale čija bi neovlaštena objava mogla ozbiljno naštetiti ključnim interesima Unije, odnosno jedne ili više država članica.

(c)   CONFIDENTIEL UE: ova se oznaka primjenjuje samo na podatke i materijale čija bi neovlaštena objava mogla naštetiti ključnim interesima Unije, odnosno jedne ili više država članica.

(d)   RESTREINT UE: ova se oznaka primjenjuje samo na podatke i materijale čija bi neovlaštena objava mogla biti nepovoljna za interese Unije, odnosno jedne ili više država članica.

1.2.3.

„Ostali povjerljivi podaci” znači svi ostali povjerljivi podaci, uključujući podatke obuhvaćene obvezom poslovne tajne, koje je zatražio Parlament i/ili proslijedila Komisija.

1.3.

Komisija osigurava da Parlament ima pristup povjerljivim podacima u skladu s odredbama ovog Priloga kad god od jednog od parlamentarnih tijela ili obnašatelja dužnosti iz točke 1.4. zaprimi zahtjev vezan uz prosljeđivanje povjerljivih podataka. Nadalje, Komisija može na vlastitu inicijativu proslijediti Parlamentu svaki povjerljivi podatak u skladu s odredbama ovog Priloga.

1.4.

U kontekstu ovog Priloga, sljedeće osobe, odnosno tijela, mogu od Komisije zatražiti povjerljive podatke:

predsjednik Parlamenta,

predsjedatelji predmetnih parlamentarnih odbora,

Ured i Konferencija predsjednika, i

šef delegacije Parlamenta uključene u delegaciju Unije na međunarodnoj konferenciji.

1.5.

Podaci o postupcima povrede i postupcima vezanim uz tržišno natjecanje, u mjeri u kojoj na datum primitka zahtjeva jednog od parlamentarnih tijela ili obnašatelja dužnosti iz točke 1.4. nisu obuhvaćeni konačnom odlukom Komisije, odnosno presudom Suda Europske unije, kao i podaci vezani uz zaštitu financijskih interesa Unije, izuzeti su iz područja primjene ovog Priloga. Ovo ne dovodi u pitanje točku 44. Okvirnog sporazuma ni prava Parlamenta u smislu proračunske kontrole.

1.6.

Ove se odredbe primjenjuju ne dovodeći u pitanje Odluku 95/167/EZ, Euratom, EZUČ Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. travnja 1995. o detaljnim odredbama kojima se uređuje pravo Parlamenta na provođenje istrage (1), kao niti mjerodavne odredbe Odluke Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom od 28. travnja 1999. o osnivanju Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) (2).

2.   Opća pravila

2.1.

Na zahtjev jednog od parlamentarnih tijela ili obnašatelja dužnosti iz točke 1.4. Komisija tom parlamentarnom tijelu ili obnašatelju dužnosti žurno dostavlja sve povjerljive podatke potrebne za izvršenje ovlasti i nadležnosti Parlamenta. U skladu sa svojim ovlastima i odgovornostima dvije institucije poštuju:

temeljna ljudska prava, uključujući pravo na pošteno suđenje i pravo zaštite privatnosti,

odredbe kojima se uređuju sudski i disciplinski postupci,

zaštitu poslovne tajne i trgovinskih odnosa,

zaštitu interesa Unije, posebno onih koji se tiču javne sigurnosti, obrane, međunarodnih odnosa, monetarne stabilnosti i financijskih interesa.

U slučaju neslaganja pitanje se upućuje predsjednicima dviju institucija kako bi oni riješili spor.

Povjerljivi podaci države, institucije ili međunarodne organizacije prosljeđuju se samo uz njezinu suglasnost.

2.2.

Tajni podaci EU-a prosljeđuju se Parlamentu, koji s njima postupa i štiti ih, u skladu sa zajedničkim minimalnim standardima sigurnosti koje u Uniji primjenjuju druge institucije, posebno Komisija.

Prilikom označivanja podataka koji su nastali u Komisiji, Komisija osigurava primjenu odgovarajućih razina tajnosti u skladu s međunarodnim standardima i definicijama, kao i svojim unutarnjim pravilima, istodobno uzimajući u obzir potrebu da Parlament ima pristup tajnim dokumentima radi djelotvornog izvršavanja svojih zadaća i ovlasti.

2.3.

U slučaju bilo kakve sumnje u povjerljivu prirodu nekog podatka ili u odgovarajuću razinu tajnosti, odnosno ako je potrebno utvrditi prikladne načine njegovog prosljeđivanja u skladu s jednom od mogućnosti navedenih u točki 3.2., dvije se institucije bez odlaganja međusobno savjetuju prije dostave dokumenta. U tim savjetovanjima Parlament predstavlja predsjedatelj dotičnog parlamentarnog tijela kojem se prema potrebi pridružuje izvjestitelj ili obnašatelj družnosti koji je podnio zahtjev. Komisiju predstavlja član Komisije odgovoran za to područje nakon savjetovanja s članom Komisije nadležnim za sigurnosna pitanja. U slučaju neslaganja pitanje se upućuje predsjednicima dviju institucija kako bi oni riješili spor.

2.4.

Ako po završetku postupka iz točke 2.3. nije postignut dogovor, predsjednik Parlamenta kao odgovor na obrazloženi zahtjev parlamentarnog tijela, odnosno obnašatelja dužnosti koji je podnio zahtjev, poziva Komisiju da u prikladno naznačenom, odgovarajućem roku proslijedi predmetni povjerljivi podatak odabirući način među mogućnostima utvrđenim u točki 3.2. ovog Priloga. Prije isteka tog roka Komisija pisanim putem obavješćuje Parlament o svom konačnom stajalištu, u odnosu na koje Parlament pridržava pravo, ako je to prikladno, iskoristiti svoje pravo uporabe pravnih sredstava.

2.5.

Pristup tajnim podacima EU-a dodjeljuje se u skladu s primjenljivim pravilima o sigurnosnoj provjeri osoba.

2.5.1.

Pristup podacima označenim kao „TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET”, „SECRET UE” i „CONFIDENTIEL UE” može se dodijeliti samo dužnosnicima Parlamenta te onim službenicima Parlamenta koji rade za političke skupine i kojima je to nužno potrebno, za koje je parlamentarno tijelo, odnosno obnašatelj dužnosti, unaprijed odredio da imaju potrebu znati te podatke i kojima je izdana odgovarajuća sigurnosna dozvola.

2.5.2.

U svjetlu ovlasti i nadležnosti Parlamenta, članovima koji nisu prošli osobnu sigurnosnu provjeru daje se pristup dokumentima označenima kao „CONFIDENTIEL UE” na načine utvrđene zajedničkim dogovorom, uključujući potpisivanje svečane izjave da sadržaj tih dokumenata neće obznaniti trećim osobama.

Pristup dokumentima označenima kao „SECRET UE” dodjeljuje se članovima koji su prošli odgovarajuću osobnu sigurnosnu provjeru.

2.5.3.

Uz podršku Komisije utvrđuju se načini kojima se osigurava da Parlament najžurnije osigura potrebno sudjelovanje nacionalnih tijela u okviru postupka sigurnosne provjere.

Pojedinosti o kategoriji, odnosno kategorijama osoba koje trebaju imati pristup povjerljivim podacima, daju se istodobno sa zahtjevom.

Prije nego što joj se dodijeli pristup takvim podacima, svaka se osoba izvješćuje o njihovoj razini povjerljivosti i proizašlim obvezama vezanima uz sigurnost.

U kontekstu preispitivanja ovog Priloga i budućeg uređivanja sigurnosnih pitanja kako je navedeno u točkama 4.1. i 4.2., preispitat će se pitanje sigurnosnih provjera.

3.   Uređivanje pristupa povjerljivim podacima i postupanja s njima

3.1.

Povjerljivi podaci proslijeđeni u skladu s postupcima navedenima u točki 2.3. i, ako je to primjereno, točki 2.4., na odgovornost predsjednika ili člana Komisije, daju se na raspolaganje parlamentarnom tijelu ili obnašatelju dužnosti koji je podnio zahtjev, u skladu sa sljedećim uvjetima:

Parlament i Komisija osiguravaju registriranje i sljedivost povjerljivih podataka.

Konkretno, tajni podaci EU-a označeni kao „CONFIDENTIEL UE” i „SECRET UE” prosljeđuju se iz središnjeg urudžbenog ureda Glavnog tajništva Komisije odgovarajućoj službi u Parlamentu koja je zadužena dati ih na dogovoreni način na raspolaganje parlamentarnom tijelu ili obnašatelju dužnosti koji je podnio zahtjev.

Prosljeđivanje tajnih podataka EU-a označenih kao „TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET” podliježe daljnjim dogovorima između Komisije i parlamentarnog tijela ili obnašatelja dužnosti koji je podnio zahtjev, kako bi se osigurala razina zaštite razmjerna oznaci tajnosti.

3.2.

Ne dovodeći u pitanje odredbe točaka 2.2. i 2.4., kao niti buduće uređivanje sigurnosnih pitanja iz točke 4.1., pristup i načini osmišljeni radi očuvanja povjerljivosti podataka utvrđuju se zajedničkim dogovorom prije prosljeđivanja podataka. Tim se dogovorom između člana Komisije nadležnog za predmetnu politiku i parlamentarnog tijela (koje predstavlja njegov predsjedatelj) ili obnašatelja dužnosti koji je podnio zahtjev, predviđa odabir jedne od mogućnosti navedenih u točkama 3.2.1. i 3.2.2. kako bi se osigurala odgovarajuća razina povjerljivosti.

3.2.1.

Što se tiče adresata povjerljivih podataka, potrebno je predvidjeti jednu od sljedećih mogućnosti:

podaci namijenjeni isključivo predsjedniku Parlamenta, u slučajevima koji su opravdani apsolutno iznimnim razlozima,

Ured i/ili Konferencija predsjednika,

predsjedatelj i izvjestitelj mjerodavnog parlamentarnog odbora,

svi članovi (punopravni i zamjenski) mjerodavnog parlamentarnog odbora,

svi članovi Europskog parlamenta.

Predmetni povjerljivi podaci ne smiju biti objavljeni niti proslijeđeni nijednom drugom adresatu bez pristanka Komisije.

3.2.2.

Što se tiče postupanja s povjerljivim podacima, potrebno je predvidjeti jednu od sljedećih mogućnosti:

(a)

ispitivanje dokumenata u sigurnoj sobi za čitanje ako je podatak označen stupnjem „CONFIDENTIEL UE” i višim stupnjem;

(b)

održavanje sastanka iza zatvorenih vrata, uz prisutnost samo članova Ureda, članova Konferencije predsjednika ili punopravnih i zamjenskih članova nadležnih parlamentarnih odbora, kao i dužnosnika Parlamenta, te onih službenika Parlamenta koji rade za političke skupine i za koje je predsjedatelj unaprijed odredio da imaju potrebu znati te podatke i čija je nazočnost prijeko potrebna, ako su prošli potrebnu razinu sigurnosne provjere te uzimajući u obzir sljedeće uvjete:

svaki dokument može biti brojčano označen, podijeljen na početku sastanka, te ponovno uzet na kraju sastanka. Ne smiju se raditi bilješke niti preslike.

zapisnik sa sastanka ne navodi raspravu o točki koja se obrađuje u povjerljivom postupku.

Prije dostave, svi se osobni podaci mogu odstraniti iz dokumenata.

Povjerljivi podaci koji se usmeno daju primateljima u Parlamentu podliježu jednakoj razini zaštite kao što je ona dodijeljena povjerljivim podacima koji se daju u pisanom obliku. Ovo može uključivati svečanu izjavu primatelja tih podataka da neće otkriti njihov sadržaj trećoj strani.

3.2.3.

Ako se pisani podaci ispituju u sigurnoj sobi za čitanje, Parlament osigurava sljedeće:

sigurni sustav pohranjivanja povjerljivih podataka,

sigurnu sobu za čitanje bez fotokopirnih aparata, telefona, faksa, skenera ili druge tehničke opreme za umnažanje i prijenos dokumenata itd.,

sigurnosna pravila o pristupu sobi za čitanje, uključujući obvezno potpisivanje u registar pristupa i davanje svečane izjave o neotkrivanju proučenih povjerljivih podataka.

3.2.4.

Gore navedeno ne isključuje ostala istovjetna pravila dogovorena između institucija.

3.3.

U slučaju nepridržavanja ovih pravila primjenjuju se odredbe vezane uz sankcioniranje članova, navedene u Prilogu VIII. Poslovniku Parlamenta, u odnosu na dužnosnike i ostale službenike Parlamenta, kao i primjenljive odredbe članka 86. Pravilnika o osoblju (3), odnosno članka 49. Uvjeta zapošljavanja ostalih službenika Europskih zajednica.

4.   Završne odredbe

4.1.

Komisija i Parlament poduzimaju sve mjere potrebne za provedbu odredaba ovog Priloga.

S tim ciljem, nadležne službe Komisije i Parlamenta usko usklađuju provedbu ovog Priloga. To uključuje provjeru sljedivosti povjerljivih podataka i periodični zajednički nadzor nad primijenjenim sigurnosnim pravilima i standardima.

Parlament se obvezuje donijeti, kada je potrebno, svoje interne odredbe kako bi proveo sigurnosna pravila za povjerljive podatke utvrđene u ovom Prilogu.

Parlament se obvezuje u najskorijem roku donijeti svoja buduća sigurnosna pravila te ih provjeriti u dogovoru s Komisijom, kako bi se uspostavili istovjetni sigurnosni standardi. Tako će ovaj Prilog zaživiti u odnosu na sljedeće:

odredbe i standarde tehničke sigurnosti koji se odnose na postupanje s povjerljivim podacima i njihovo pohranjivanje, uključujući sigurnosne mjere u području fizičke sigurnosti, sigurnosti osoblja, dokumenata i informatičkog sustava,

uspostavu posebno osnovanog nadzornog odbora koji se sastoji od prikladno provjerenih članova za postupanje s tajnim podacima EU-a označenim kao „TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET”.

4.2.

Parlament i Komisija preispituju ovaj Prilog i, ako je potrebno, prilagođuju ga, i to najkasnije u vrijeme preispitivanja iz točke 54. Okvirnog sporazuma, u svjetlu kretanja koja se odnose na:

buduća sigurnosna pravila koja uključuju Parlament i Komisiju,

ostale sporazume ili pravne akte mjerodavne za prosljeđivanje podataka između institucija.


(1)  SL L 113, 19.5.1995., str. 1.

(2)  SL L 136, 31.5.1999., str. 20.

(3)  Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 o utvrđivanju Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zapošljavanja ostalih službenika Europskih zajednica i donošenju posebnih mjera koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije.


PRILOG III.

Pregovaranje i zaključivanje međunarodnih sporazuma

Ovaj Prilog utvrđuje detaljna pravila za pružanje podataka Parlamentu koje se tiču pregovaranja i zaključivanja međunarodnih sporazuma kako je navedeno u točkama 23., 24. i 25. Okvirnog sporazuma.

1.

Komisija obavješćuje Parlament o svojoj namjeri da predloži početak pregovora istodobno kad obavješćuje Vijeće.

2.

U skladu s odredbama točke 24. Okvirnog sporazuma, ako Komisija predlaže nacrt pregovaračkih stajališta s ciljem njihovog donošenja na Vijeću, istodobno ih predstavlja i Parlamentu.

3.

Komisija uzima u obzir očitovanja Parlamenta tijekom cjelokupnih pregovora.

4.

U skladu s odredbama točke 23. Okvirnog sporazuma, Komisija redovno i žurno obavješćuje Parlament o vođenju pregovora do trenutka parafiranja sporazuma te objašnjava jesu li i kako su očitovanja Parlamenta uključena u tekstove koji se pregovaraju, te ako nisu, navodi razloge.

5.

U slučaju međunarodnih sporazuma čije zaključivanje zahtijeva pristanak Parlamenta, Komisija tijekom pregovaračkog procesa daje Parlamentu sve mjerodavne podatke koje također daje Vijeću (odnosno posebnom odboru koji je Vijeće imenovalo). Ovo uključuje nacrt izmjena donesenih pregovaračkih stajališta, nacrt pregovaračkih tekstova, dogovorene članke, dogovoreni datum parafiranja sporazuma i tekst sporazuma koji će biti parafiran. Komisija također dostavlja Parlamentu, a isto tako i Vijeću (odnosno posebnom odboru koji je Vijeće imenovalo), sve mjerodavne dokumente primljene od trećih strana, ovisno o pristanku autora tih dokumenata. Komisija obavješćuje nadležni parlamentarni odbor o kretanju pregovora, a posebno pojašnjava kako su stajališta Parlamenta uzeta u obzir.

6.

U slučaju međunarodnih sporazuma čije zaključivanje ne zahtijeva pristanak Parlamenta, Komisija osigurava žurno i potpuno obavješćivanje Parlamenta pružanjem podataka barem o nacrtu pregovaračkih stajališta, usvojenim pregovaračkim stajalištima, daljnjem vođenju pregovora i njihovom zaključenju.

7.

U skladu s odredbama točke 24. Okvirnog sporazuma, Komisija pravodobno daje Parlamentu temeljite podatke kad je riječ o parafiranju međunarodnog sporazuma te, ako namjerava predložiti Vijeću privremenu primjenu toga sporazuma, obavješćuje Parlament što prije o razlozima takvog prijedloga, osim ako nije spriječena zbog žurnosti.

8.

Komisija obavješćuje Vijeće i Parlament istodobno i pravovremeno o svojoj namjeri da Vijeću predloži obustavu međunarodnog sporazuma i o razlozima takvog prijedloga.

9.

Za međunarodne sporazume koji bi bili obuhvaćeni postupkom suglasnosti predviđenim u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Komisija također u potpunosti obavješćuje Parlament prije nego što odobri izmjene sporazuma koje je odobrilo Vijeće, koristeći odstupanje u skladu s člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.


PRILOG IV.

Vremenski raspored Programa rada Komisije

Program rada Komisije popraćen je popisom zakonodavnih i nezakonodavnih prijedloga za sljedeće godine. Program rada Komisije obuhvaća dotičnu sljedeću godinu i pruža detaljan pregled prioriteta Komisije za daljnje godine. Program rada Komisije tako može biti osnova za strukturirani dijalog s Parlamentom s ciljem postizanja zajedničkog razumijevanja.

Program rada Komisije također sadrži planirane inicijative za neobvezujuće zakonodavstvo, stavljanja izvan snage i pojednostavljenja.

1.

U prvom polugodištu predmetne godine članovi Komisije uključuju se u stalni, redovni dijalog s odgovarajućim parlamentarnim odborima na temu provedbe Programa rada Komisije za tu godinu i pripreme budućeg Programa rada Komisije. Temeljem tog dijaloga svaki parlamentarni odbor izvješćuje Konferenciju predsjedatelja odbora o ishodu.

2.

Istodobno Konferencija predsjedatelja odbora održava redovnu razmjenu stajališta s potpredsjednikom Komisije zaduženim za međuinstitucionalne odnose, kako bi se ocijenilo stanje provedbe tekućeg Programa rada Komisije, raspravila priprema budućeg Programa rada Komisije i sagledali rezultati stalnog bilateralnog dijaloga predmetnih parlamentarnih odbora i mjerodavnih članova Komisije.

3.

U lipnju Konferencija predsjedatelja odbora podnosi Konferenciji predsjednika sažeto izvješće koje mora sadržavati rezultate dubinskog pregleda provedbe Programa rada Komisije, kao i prioritete Parlamenta za sljedeći Program rada Komisije, o čemu Parlament obavješćuje Komisiju.

4.

Na temelju tog sažetog izvješća, Parlament na djelomičnom zasjedanju u srpnju donosi rezoluciju navodeći svoje stajalište i uključujući posebno zahtjeve temeljene na izvješćima o zakonodavnim inicijativama.

5.

Svake godine na prvom djelomičnom zasjedanju u rujnu održava se rasprava o stanju Unije u kojoj predsjednik Komisije drži govor dajući pregled za tekuću godinu i navodeći prioritete za sljedeće godine. U tom smislu predsjednik Komisije istodobno pisanim putem iznosi Parlamentu glavne misli vodilje u pripremi Programa rada Komisije za sljedeću godinu.

6.

Od početka rujna nadležni parlementarni odbori i mjerodavni članovi Komisije mogu se sastati radi detaljnije razmjene stajališta o budućim prioritetima u području svake politike. Ti se sastanci zaključuju sastankom između Konferencije predsjedatelja odbora i Kolegija povjerenika te, prema potrebi, sastankom između Konferencije predsjednika i Predsjednika Komisije.

7.

U listopadu Komisija donosi svoj Program rada za sljedeću godinu. Nakon toga Predsjednik Komisije na odgovarajućoj razini predstavlja taj Program rada Parlamentu.

8.

Parlament može održati raspravu i donijeti rezoluciju na djelomičnom zasjedanju u prosincu.

9.

Ovaj se vremenski raspored primjenjuje za svaki redovni programski ciklus, uz iznimku godina u kojima se održavaju izbori za Parlament a podudaraju se sa završetkom mandata Komisije.

10.

Ovaj vremenski raspored ne dovodi u pitanje buduće sporazume o međuinstitucionalnom programiranju.


Top