Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32009R0254

Uredba Komisije (EZ) br. 254/2009 od 25. ožujka 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu Tumačenja 12 Odbora za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC) Tekst značajan za EGP

OJ L 80, 26.3.2009, p. 5–13 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Croatian: Chapter 13 Volume 054 P. 177 - 185

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2009/254/oj

13/Sv. 54

HR

Službeni list Europske unije

177


32009R0254


L 080/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 254/2009

od 25. ožujka 2009.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu Tumačenja 12 Odbora za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC)

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (1), a posebno njezin članak 3. stavak 1.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 (2) usvojeni su određeni međunarodni standardi i tumačenja koji su važili 15. listopada 2008.

(2)

Odbor za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC) 30. studenoga 2006. objavio je IFRIC Tumačenje 12 Sporazumi o koncesiji usluga, dalje u tekstu „IFRIC 12”. IFRIC 12 je tumačenje kojim se pojašnjava primjena odredaba međunarodnog standarda o financijskom izvještavanju (MSFI) koje je Komisija već prihvatila za sporazume o koncesiji usluga. Ono također pojašnjava razliku između različitih faza sporazuma o koncesiji usluga (faze izgradnje/funkcioniranja) te na koji bi se način u pojedinačnom slučaju trebali priznavati prihodi i troškovi. Razlikuju se dva načina priznavanja infrastrukture te s njima povezanih prihoda i troškova („modeli” financijske imovine i nematerijalne imovine) ovisno o izloženosti subjekta koncesionara nesigurnosti u odnosu na buduće prihode.

(3)

Savjetovanje sa Skupinom tehničkih stručnjaka (STS) Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (ESSFI) potvrđuje da IFRIC 12 zadovoljava kriterije za usvajanje navedene u članku 3. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002. U skladu s Odlukom Komisije 2006/505/EZ od 14. srpnja 2006. o osnivanju Skupine za provjeru preporuka o standardima koja Komisiju savjetuje o objektivnosti i neutralnosti mišljenja Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (ESSFI) (3), Skupina za provjeru preporuka o standardima razmotrila je mišljenje ESSFI-ja o prihvaćanju i obavijestila Europsku komisiju da je mišljenje uravnoteženo i objektivno.

(4)

Usvajanje IFRIC 12 podrazumijeva izmjene međunarodnog standarda o financijskom izvještavanju (MSFI) 1, IFRIC 4 i Tumačenja 29 Stalnog odbora za tumačenje (SIC) kako bi se zajamčila dosljednost međunarodnih računovodstvenih standarda.

(5)

Podrazumijeva se da trgovačka društva mogu primjenjivati ili nastaviti primjenjivati IFRIC 12.

(6)

Uredbu (EZ) br. 1126/2008 bi trebalo stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Regulatornog računovodstvenog odbora,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Uredbi (EZ) br. 1126/2008 mijenja se kako slijedi:

1.

Tumačenje 12 - Sporazumi o koncesiji za usluge Odbora za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC) umeće se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

2.

Međunarodni standard o financijskom izvještavanju (MSFI) 1, IFRIC 4 i Tumačenje 29 Stalnog odbora za tumačenje mijenjaju se u skladu s Prilogom B u IFRIC-u 12 kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Sva trgovačka društva primjenjuju IFRIC 12 kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi, najkasnije prvog dana svoje prve financijske godine koja započinje nakon 31. prosinca 2008.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. ožujka 2009.

Za Komisiju

Charlie McCREEVY

Član Komisije


(1)  SL L 243, 11.9.2002., str. 1.

(2)  SL L 320, 29.11.2008., str. 1.

(3)  SL L 199, 21.7.2006., str. 33.


PRILOG

MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARDI

IFRIC 12

IFRIC Tumačenje 12 Sporazumi o koncesiji za usluge

Umnožavanje je dozvoljeno unutar Europskoga gospodarskog prostora. Sva postojeća prava pridržana su izvan EGP-a, s iznimkom prava na umnožavanje za osobne potrebe ili drugih primjerenih korištenja. Daljnje informacije mogu se zatražiti od OMRS-a na stranici www.iasb.org

IFRIC TUMAČENJE 12

Sporazumi o koncesiji za usluge

REFERENCE

Okvir za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja

MSFI 1 – Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja

MSFI 7 – Financijski instrumenti: objavljivanje

MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške

MRS 11 – Ugovori o izgradnji

MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema

MRS 17 – Najmovi

MRS 18 – Prihodi

MRS 20 – Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državne pomoći

MRS 23 – Troškovi posudbe

MRS 32 – Financijski instrumenti: prezentiranje

MRS 36 – Umanjenje imovine

MRS 37 – Rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidiva imovina

MRS 38 – Nematerijalna imovina

MRS 39 – Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje

IFRIC 4 – Utvrđivanje sadrži li sporazum najam

SIC-29 – Sporazumi o koncesiji za usluge: objavljivanje

TEMELJI

1.   U mnogim je zemljama infrastrukturu za javne usluge, kao što su ceste, mostovi, tuneli, zatvori, bolnice, zračne luke, postrojenja za vodoopskrbu, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže, tradicionalno gradio, njima upravljao i održavao javni sektor te se financirala iz javnog proračuna.

2.   U nekim su zemljama vlade uvele sporazume o koncesijama za usluge kako bi privukle privatni sektor na sudjelovanje u razvoju, financiranju, upravljanju i održavanju infrastrukture. Infrastruktura može već postojati ili biti u izgradnji za vrijeme trajanja sporazuma o usluzi. Sporazum iz područja primjene ovog tumačenja u pravilu uključuje subjekt iz privatnog sektora (subjekt) koji gradi ili nadograđuje (primjerice, povećanjem kapaciteta) infrastrukturu te upravlja infrastrukturom i održava je u određenom razdoblju. Subjekt za svoje usluge prima naknadu za vrijeme trajanja sporazuma. Sporazum je reguliran ugovorom u kojem su utvrđeni standardi izvedbe, mehanizmi usklađenja cijena te način rješavanja sporova. Takav se sporazum često opisuje kao „izgradi-upravljaj-prenesi”, „obnovi-upravljaj-prenesi” ili sporazum o koncesiji javnih usluga privatnom koncesionaru.

3.   Jedno od obilježja ovakvih sporazuma o pružanju usluga jest da je obveza koju preuzima subjekt zapravo obavljanje javne usluge. Javna politika je da se usluge povezane s infrastrukturom pružaju javnosti, bez obzira na identitet stranke koja upravlja uslugama. Sporazum o pružanju usluga ugovorno obvezuje subjekta na pružanje javnih usluga u ime subjekta iz javnog sektora. Druga uobičajena obilježja su:

(a)

stranka koja dodjeljuje ugovor (davatelj koncesije) jest subjekt iz javnog sektora, uključujući državno tijelo, ili subjekt iz privatnog sektora na koji je prenesena odgovornost za uslugu;

(b)

subjekt je odgovoran za barem određeni dio upravljanja infrastrukturom i povezane usluge te ne nastupa isključivo kao zastupnik u ime davatelja koncesije;

(c)

ugovorom se utvrđuje početna cijena koju će zaračunavati subjekt i njime se regulira revizija cijena za vrijeme trajanja sporazuma o usluzi;

(d)

subjekt je dužan infrastrukturu na kraju razdoblja sporazuma prenijeti na davatelja koncesije u određenom stanju za malu naknadu ili bez dodatne naknade, bez obzira na stranku koja ju je prvobitno financirala.

PODRUČJE PRIMJENE

4.   Ovo tumačenje sadrži upute za subjekte za vođenje računovodstva za sporazuma o koncesiji javnih usluga privatnom koncesionaru.

5.   Ovo se tumačenje primjenjuje na sporazume o koncesiji javnih usluga privatnom koncesionaru ako:

(a)

davatelj koncesije kontrolira ili regulira usluge koje subjekt mora pružiti koristeći infrastrukturu, kome ih treba pružati i po kojoj cijeni; i

(b)

davatelj koncesije upravlja putem vlasništva, stvarnog prava ili na neki drugi način svakim značajnim preostalim udjelom u infrastrukturi na kraju razdoblja sporazuma.

6.   Infrastruktura korištena u sporazumu o koncesiji javnih usluga privatnom koncesionaru cijeli svoj vijek uporabe (vijek trajanja imovine) potpada u područje primjene ovog tumačenja ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. točke (a). U stavcima UP1. - UP8. navedene su upute za utvrđivanje potpadaju li‚i u kojoj mjeri, sporazumi o koncesiji javnih usluga privatnom koncesionaru u područje primjene ovog tumačenja.

7.   Ovo se tumačenje primjenjuje i na:

(a)

infrastrukturu koju subjekt gradi ili stječe od treće strane radi sporazuma o usluzi; i

(b)

postojeću infrastrukturu pristup kojoj davatelj koncesije omogućuje subjektu za potrebe sporazuma o usluzi.

8.   Ovo tumačenje ne sadrži odredbe o računovodstvenom iskazivanju infrastrukture koju je subjekt držao i priznavao kao nekretninu, postrojenje i opremu prije zaključenja sporazuma o pružanju usluge. Na takvu se infrastrukturu primjenjuju zahtjevi prestanka priznavanja iz MSFI (utvrđeni u MRS 16).

9.   Ovo tumačenje ne određuje način računovodstvenog iskazivanja kod davatelja koncesije.

PITANJA

10.   Ovo tumačenje sadrži opća načela priznavanja i mjerenja obveza i povezanih prava iz sporazuma o koncesijama za usluge. Zahtjevi koji se odnose na objavljivanje informacija o sporazumima o koncesijama za usluge se nalaze u SIC-u 29 „Sporazumi o koncesijama za usluge: objavljivanje”. Pitanja koja obrađuje ovo tumačenje su:

(a)

postupak koji se primjenjuje na prava subjekta na infrastrukturi;

(b)

priznavanje i mjerenje naknade na temelju sporazuma;

(c)

usluge izgradnje ili nadogradnje;

(d)

usluge upravljanja;

(e)

troškovi posudbe;

(f)

kasniji računovodstveni tretman financijskog imovine ili nematerijalne imovine; i

(g)

predmeti koje davatelj koncesije daje subjektu.

KONSENZUS

Postupak koji se primjenjuje na prava subjekta na infrastrukturi

11.   Infrastruktura iz područja primjene ovog tumačenja ne priznaje se u sklopu nekretnina, postrojenja i opreme subjekta jer se ugovornim sporazumom o usluzi na subjekta ne prenosi pravo nadzora uporabe infrastrukture za javne usluge. Subjekt ima pristup infrastrukturi samo u svrhu pružanja javne usluge u ime davatelja koncesije u skladu s uvjetima utvrđenima u ugovoru.

Priznavanje i mjerenje naknade na temelju sporazuma

12.   Prema uvjetima ugovornog sporazuma iz područja primjene ovog tumačenja, subjekt nastupa kao davatelj usluge. Subjekt gradi ili nadograđuje infrastrukturu (usluge izgradnje ili nadogradnje) koja se koristi za pružanje javne usluge te njome upravlja i održava je (usluge upravljanja) kroz određeno vremensko razdoblje.

13.   Subjekt prihode ostvarene pružanjem usluga priznaje i mjeri u skladu s MRS 11 i MRS 18. Ako subjekt pruža više usluga (tj. usluge izgradnje ili nadogradnje te usluge upravljanja) na temelju jednog ugovora ili sporazuma, naknada ili potraživanje za naknadu raspoređuje se na temelju relativne fer vrijednosti pruženih usluga ako je iznose moguće odvojeno identificirati. Priroda naknade određuje kasniji računovodstveni postupak koji će se na nju primjenjivati. Kasniji način obračunavanja naknade primljene kao financijska ili nematerijalna imovina detaljno je opisan u stavcima 23.-26. dolje.

Usluge izgradnje ili nadogradnje

14.   Subjekt prihode i troškove povezane s uslugama izgradnje ili nadogradnje obračunava u skladu s MRS 11.

Naknada koju davatelj koncesije daje subjektu

15.   Ako subjekt pruža usluge izgradnje ili nadogradnje, primljena naknada ili potraživanje subjekta za naknadu priznaje se po njezinoj fer vrijednosti. Naknada može biti pravo na:

(a)

financijsku imovinu; ili

(b)

nematerijalnu imovinu.

16.   Subjekt priznaje financijsku imovinu do iznosa bezuvjetnog ugovornog prava na primitak novca ili neku drugu financijsku imovinu od davatelja koncesije ili po njegovim uputama za usluge izgradnje; davatelj koncesije ima tek neznatnu razinu diskrecije, ako je uopće ima, da izbjegne plaćanje, obično zato što je sporazum pravno provediv. Subjekt ima bezuvjetno pravo na primitak novca ako davatelj koncesije ugovorno jamči subjektu plaćanje (a) određenog ili odredivog iznosa ili (b) eventualnog manjka između iznosa primljenih od korisnika javne usluge i određenog ili odredivog iznosa, čak i ako je plaćanje uvjetovano time da subjekt osigura da infrastruktura udovoljava određenim kriterijima kvalitete ili učinkovitosti.

17.   Subjekt nematerijalnu imovinu priznaje do iznosa prava (dozvole) koju je dobio da korisnicima javnih usluga zaračunava naknadu. Pravo zaračunavanja naknade korisnicima javne usluge nije bezuvjetno pravo na primitak novca jer iznosi ovise o tome u kojoj mjeri se javna usluga koristi.

18.   Ako je subjekt za svoje usluge izgradnje plaćen dijelom financijskim imovinom, a dijelom nematerijalnom imovinom, neophodno je svaku komponentu naknade subjekta obračunati odvojeno. Primljena naknada ili potraživanje za naknadu za obje komponente početno se priznaje po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja za naknadu.

19.   Vrsta naknade koju subjektu daje davatelj koncesije određuje se na temelju ugovornih uvjeta i mjerodavnog ugovornog prava ako postoji.

Usluge upravljanja

20.   Subjekt prihode i troškove povezane s uslugama upravljanja obračunava u skladu s MRS 18.

Ugovorna obveza obnove infrastrukture do određene razine uporabivosti

21.   Subjekt može imati ugovorne obveze koje je dužan ispuniti kao uvjet za dobivanje dozvole (a) za održavanje infrastrukture do određene razine uporabivosti ili (b) obnove infrastrukture do određenog stanja prije nego što ju prenese davatelju koncesije na kraju sporazuma o pružanju usluge. Ugovorne obveze održavanja ili obnavljanja infrastrukture, izuzev elemenata nadogradnje (vidjeti stavak 14.), priznaju se i mjere u skladu s MRS 37, tj. po najboljoj mogućoj procjeni izdataka koji bi bili potrebni kako bi se podmirila sadašnja obveza na datum izvještaja o financijskom položaju.

Troškovi posudbe subjekta

22.   U skladu s MRS 23, troškovi posudbe povezani sa sporazumom priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali, osim ako subjekt ima ugovorno pravo na primitak nematerijalne imovine (pravo zaračunavanje naknade korisnicima javne usluge). U tom se slučaju troškovi posudbe povezani sa sporazumom kapitaliziraju tijekom faze izgradnje po sporazumu u skladu sa spomenutim standardom.

Financijska imovina

23.   Na financijsku imovinu priznatu sukladno stavcima 16. i 18. primjenjuju se MRS 32 i MRS 39 te MSFI 7.

24.   Iznos potraživanja od davatelja koncesije ili po njegovoj diskrecijskoj odluci prema MRS 39 obračunava se kao:

(a)

zajam ili potraživanje;

(b)

financijsko imovina raspoloživo za prodaju; ili

(c)

financijsko imovina koje se vodi po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ako je tako određeno prilikom prvog priznavanja i ako su ispunjeni uvjeti za klasifikaciju u tu kategoriju.

25.   Ako je potraživanje od davatelja koncesije obračunano kao zajam ili potraživanje ili kao financijska imovina raspoloživa za prodaju, MRS 39 propisuje da se kamate izračunane primjenom metode efektivne kamate priznaju u dobit ili gubitak.

Nematerijalna imovina

26.   Na nematerijalnu imovinu priznatu u skladu sa stavcima 17. i 18. primjenjuje se MRS 18. Stavci 45.-47. MRS 38 sadrže upute o načinu mjerenja nematerijalne imovine stečene u zamjenu za nemonetarnu imovinu ili više njih ili kombinaciju monetarne i nemonetarne imovine.

Predmeti koje davatelj koncesije daje subjektu

27.   U skladu sa stavkom 11., predmeti infrastrukture kojima je davatelj koncesije subjektu omogućio pristup za potrebe sporazuma o pružanju usluga ne priznaju se kao nekretnina, postrojenje i oprema subjekta. Davatelj koncesije može subjektu ustupiti druge predmete koje subjekt može držati ili kojima može rukovati po vlastitoj želji. Ako je takva imovina dio naknade koju davatelj koncesije plaća za usluge, ona nije državna potpora kako je definira MRS 20. Ona se priznaje kao imovina subjekta mjereno po fer vrijednosti pri prvom priznavanju. Subjekt je dužan priznati obvezu s naslova neispunjenih obveza koje je preuzeo u zamjenu za tu imovinu.

DATUM STUPANJA NA SNAGU

28.   Subjekt primjenjuje ovo tumačenje na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2008. Dozvoljena je ranija primjena. Ako subjekt tumačenje primijeni na razdoblje koje započinje prije 1. siječnja 2008., dužan je tu činjenicu objaviti.

PRIJELAZNE ODREDBE

29.   Podložno stavku 30., promjene računovodstvenih politika obračunavaju se u skladu s MRS 8, tj. retroaktivno.

30.   Ako subjektu nije izvedivo ovo tumačenje na neki konkretan sporazum o pružanju usluga primijeniti retroaktivno s početkom najranijeg prikazanog razdoblja, dužan je:

(a)

priznati financijsku i nematerijalnu imovinu koja je postojala na početku najranijeg prikazanog razdoblja;

(b)

koristiti ranije knjigovodstvene vrijednosti za tu financijsku i nematerijalnu imovinu (bez obzira na njihovu raniju klasifikaciju) kao njihove knjigovodstvene vrijednosti na taj datum; i

(c)

financijsku i nematerijalnu imovinu podvrgnuti testu umanjenja na taj dan, osim ako to nije izvedivo, u kojem slučaju se iznosi testiraju na umanjenje na početku tekućeg razdoblja.

Dodatak A.

UPUTE ZA PRIMJENU

Ovaj je Dodatak sastavni dio tumačenja.

PODRUČJE PRIMJENE (stavak 5.)

UP1.   U stavku 5. tumačenja navodi se da infrastruktura potpada u područje primjene ovog tumačenja ako vrijede sljedeći uvjeti:

(a)

davatelj koncesije kontrolira ili regulira usluge koje subjekt mora pružiti koristeći infrastrukturu, kome ih treba pružati i po kojoj cijeni; i

(b)

davatelj koncesije upravlja – putem vlasništva, stvarnog prava ili na neki drugi način – svakim značajnim preostalim udjelom u infrastrukturi na kraju razdoblja sporazuma.

UP2.   Kontrola ili regulacija iz uvjeta u točki (a) može se provoditi ugovorom ili na neki drugi način (primjerice putem regulatornog tijela) te uključuje okolnosti u kojima davatelj koncesije kupuje sve proizvode, kao i situaciju u kojoj neke ili sve krajnje proizvode kupuju ostali korisnici. Kod primjene ovog uvjeta, davatelj koncesije i sve povezane stranke promatraju se zajedno. Ako je davatelj koncesije subjekt iz javnog sektora, cijeli javni sektor, zajedno s regulatornim tijelima koja djeluju u javnom interesu, se za svrhu ovog tumačenja smatra povezanim s davateljem koncesije.

UP3.   Za potrebe uvjeta iz točke (a), davatelj koncesije ne mora imati potpunu kontrolu nad cijenom: dovoljno je da davatelj koncesije regulira cijenu, da je regulirana ugovorom ili da ju regulira regulatorno tijelo primjerice mehanizmom određivanja najviše cijene. Međutim, uvjet se primjenjuje na bit ugovora. Obilježja koja nisu bitna, kao što je najviši iznos koji se primjenjuje samo u rijetkim okolnostima, zanemaruju se. Suprotno, ako je subjektu ugovorom dopuštena sloboda u određivanju cijene, ali se svaki višak dobiti vraća davatelju koncesije, određuje se najviši iznos prinosa koji pripada subjektu te je cjenovni element provjere kontrole ispunjen.

UP4.   Za potrebe uvjeta iz točke (b), kontrola davatelja koncesije nad svakim značajnim preostalim udjelom treba istodobno ograničiti praktičnu mogućnost subjekta da proda ili založi predmetnu infrastrukturu i davatelju koncesije osigurati trajno pravo na korištenje infrastrukture tijekom razdoblja sporazuma. Preostali udjel u infrastrukturi je procijenjena tekuća vrijednost infrastrukture kao da je infrastruktura starosti i u stanju koje se očekuje na kraju razdoblja sporazuma.

UP5.   Kontrolu valja razlikovati od upravljanja. Ako davatelj koncesije zadržava i stupanj kontrole kako je opisan u stavku 5. točki (a) i bilo koji značajan preostali udjel u infrastrukturi, subjekt samo upravlja infrastrukturom u ime davatelja koncesije, premda u mnogim slučajevima može imati široke diskrecijske ovlasti u upravljanju.

UP6.   Prema uvjetima iz točaka (a) i (b) prepoznaje se kada infrastrukturu, uključujući sve potrebne zamjene (vidjeti stavak 21.) kontrolira subjekt tijekom cijelog njezinog ekonomskog vijeka. Primjerice, ako subjekt treba zamijeniti dio nekog predmeta infrastrukture u razdoblju sporazuma (npr. gornji sloj ceste ili krov neke građevine), taj se predmet infrastrukture promatra kao cjelina. Tako je uvjet iz točke (b) ispunjen za cijelu infrastrukturu, uključujući dio koji se zamjenjuje, ako davatelj koncesije kontrolira bilo koji značajan preostali udjel u konačnoj zamjeni tog dijela.

UP7.   Ponekad je korištenje infrastrukture dijelom regulirano na način opisan u stavku 5. točki (a), a dijelom je neregulirano. No, ovakvi sporazumi poprimaju razne oblike:

(a)

svaka infrastruktura koja je fizički odvojiva i kojom se može upravljati neovisno te koja udovoljava definiciji jedinice koja stvara novac iz MRS-a 36, analizira se odvojeno ako se koristi kao cjelina za neregulirane svrhe. Primjerice, to vrijedi kada u jednoj bolnici postoji privatno krilo, dok preostali dio bolnice davatelj koncesije koristi za liječenje pacijenata javnozdravstvenog sustava.

(b)

kod nereguliranih djelatnosti koje su u cijelosti sporedne (kao što je trgovina u sklopu bolnice), obvezno se primjenjuje provjera kontrole kao da je riječ o uslugama koje ne postoje jer u slučajevima u kojima davatelj koncesije kontrolira te usluge na način opisan u stavku 5., postojanje sporednih djelatnosti ne umanjuje kontrolu davatelja koncesije nad infrastrukturom.

UP8.   Subjekt može imati pravo na korištenje odvojive infrastrukture opisane u stavku UP7. točki (a) ili objekata koji se koriste za pružanje nereguliranih sporednih usluga opisanih u stavku UP7. točki (b). U oba slučaja zapravo se možda radi o najmu koji davatelj koncesije daje subjektu; takav se slučaj obračunava u skladu s MRS 17.

Dodatak B.

IZMJENE MSFI 1 I DRUGIH TUMAČENJA

Izmjene iz ovog Dodatka primjenjuju se na godišnja razdoblja koja počinju na dan 1. siječnja 2008. ili nakon tog datuma. Ako subjekt primjenjuje ovo tumačenje na ranije razdoblje, ove se izmjene primjenjuju i na njega.

B1   MSFI 1 Prvo usvajanje Međunarodnih standarda za financijsko izvještavanje mijenja se kako je opisano dolje. Podcrtan je novi tekst, a precrtan izbrisani.

Stavak 9. mijenja se kako slijedi:

9.

Prijelazne odredbe iz drugih MSFI-ja primjenjuju se na promjene računovodstvenih politika koje provede subjekt koji već primjenjuje MSFI; prijelazne odredbe ne primjenjuju se na subjekte koji po prvi put primjenjuju MSFI, osim kako je navedeno u stavcima 25D, 25H, 34A i 34B.

U stavku 12. točki (a) uputa na stavke 13-25G. zamjenjuje se uputom 13-25H.

U stavku 13. mijenjaju se podstavci (k) i (l) i umeće se stavak (m) kako slijedi:

(k)

najmovi (stavak 25F.); i

(l)

mjerenje financijske imovine prema fer vrijednosti ili financijskoj odgovornosti kod prvog priznavanja (stavak 25G)-; i

(m)

financijska imovina ili nematerijalna imovina obračunata u skladu s IFRIC 12 Sporazumi o koncesiji za usluge (stavak 25H).

Iza stavka 25G umeće se novi naslov i stavak 25H kako slijedi:

Sporazumi o koncesiji za usluge

25H   Subjekt koji po prvi put usvaja standard može primijeniti prijelazne odredbe IFRIC-a 12 Sporazumi o koncesiji za usluge

B2   IFRIC 4 Način na koji se utvrđuje sadrži li sporazum najam mijenja se kako je dolje opisano.

Stavak 4. mijenja se kako slijedi (novi tekst je podcrtan):

4.   Ovo se tumačenje ne primjenjuje na sporazume koji:

(a)

jesu najam ili sadrže najmove izuzete iz djelokruga MRS 17; ili

(b)

su sporazumi o koncesiji javnih usluga privatnom koncesionaru iz djelokruga IFRIC 12 Sporazumi o koncesiji za usluge.

B3   SIC-29 Objavljivanje - Sporazumi o koncesiji za usluge mijenja se kako je dolje opisano (novi tekst je podcrtan u izmijenjenim stavcima).

Naslov se mijenja u Sporazumi o koncesiji usluga: objavljivanje.

U stavcima 1.-6. navod „subjekt koncesije” mijenja se u „subjekt”, a navod „pružatelj koncesije” mijenja se u „davatelj”.

U stavku 6. mijenja se podstavak (d) i umeće se podstavak (e) kako slijedi:

(d)

promjene sporazuma do kojih dođe tijekom toga razdoblja-; i

(e)

na koji je način sporazum o uslugama klasificiran.

Iza stavka 6. umeće se novi stavak 6A kako slijedi:

6A

Subjekt objavljuje iznos prihoda te dobit ili gubitak priznate tijekom razdoblja razmjene usluga izgradnje za financijsku ili nematerijalnu imovinu.


Top