Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 21994A1223(20)

Završni akt s rezultatima Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini — Marrakech, 15. travnja 1994.

OJ L 336, 23.12.1994, p. 253–272 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT)
Special edition in Finnish: Chapter 11 Volume 038 P. 255 - OP_DATPRO
Special edition in Swedish: Chapter 11 Volume 038 P. 255 - OP_DATPRO
Special edition in Czech: Chapter 11 Volume 021 P. 345 - 371
Special edition in Estonian: Chapter 11 Volume 021 P. 345 - 371
Special edition in Latvian: Chapter 11 Volume 021 P. 333 - 359
Special edition in Lithuanian: Chapter 11 Volume 021 P. 345 - 371
Special edition in Hungarian Chapter 11 Volume 021 P. 345 - 371
Special edition in Maltese: Chapter 11 Volume 021 P. 345 - 371
Special edition in Polish: Chapter 11 Volume 021 P. 345 - 371
Special edition in Slovak: Chapter 11 Volume 021 P. 345 - 371
Special edition in Slovene: Chapter 11 Volume 021 P. 345 - 371
Special edition in Bulgarian: Chapter 11 Volume 010 P. 268 - 294
Special edition in Romanian: Chapter 11 Volume 010 P. 268 - 294
Special edition in Croatian: Chapter 11 Volume 074 P. 268 - 294

In force

11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

268


21994A1223(20)


L 336/253

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ZAVRŠNI AKT

s rezultatima Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini

Marrakech, 15. travnja 1994.

1.

Predstavnici vlada i Europskih zajednica, članovi Odbora za pregovore o trgovini koji su se sastali s namjerom zaključivanja Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, slažu se da su rezultati njihovih pregovora sadržani u Sporazumu kojim se osniva Svjetska trgovinska organizacija (dalje u tekstu Završnog akta „Sporazum o WTO-u”), u deklaracijama i odlukama ministara, i u dogovoru o obvezama vezano uz financijske usluge. Ti su dokumenti ovdje priloženi i sastavni su dio ovog Završnog akta.

2.

Potpisivanjem ovog Završnog akta predstavnici su suglasni:

(a)

dati Sporazum o WTO-u na razmatranje svojim odgovarajućim nadležnim tijelima kako bi zatražili prihvaćanje Sporazuma sukladno svojim postupcima; i

(b)

donijeti Ministarske deklaracije i Odluke ministara.

3.

Predstavnici su suglasni da je potrebno da svi sudionici Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini (dalje u tekstu „sudionici”) prihvate Sporazum o WTO-u, kako bi isti Sporazum stupio na snagu do 1. siječnja 1995. ili što je moguće prije nakon tog datuma. Ministri će se, u skladu sa zadnjim stavkom Ministarske deklaracije iz Punta del Este, sastati najkasnije do kraja 1994. godine kako bi odlučili o međunarodnoj primjeni donesenih zaključaka, uključujući i raspored njihovog stupanja na snagu.

4.

Predstavnici su suglasni da svi sudionici Sporazuma, u skladu s člankom XIV., prihvate Sporazum o WTO-u kao cjelinu, potpisivanjem ili na drugi način. Prihvaćanje i stupanje na snagu Plurilateralnog trgovinskog sporazuma, koji je sadržan u Dodatku 4. Sporazumu o WTO-u provest će se prema odredbama tog Plurilateralnog trgovinskog sporazuma.

5.

Sudionici, koji nisu strane Općeg sporazuma o carinama i trgovini, trebaju prije prihvaćanja Sporazuma o WTO-u dovršiti pregovore o svom pristupanju Općem sporazumu o carinama i trgovini i postati strane tog Sporazuma. Za sudionike koji nisu bili strane Općeg sporazuma na dan donošenja Završnog akta, prihvaćeni program nije konačan i naknadno će biti upotpunjen u svrhu njihovog pristupanja Općem sporazumu i prihvaćanja Sporazuma o WTO-u.

6.

Ovaj se Završni akt, zajedno s priloženim tekstovima, pohranjuje kod generalnog direktora UGOVORNIH STRANAKA Općeg sporazuma o carinama i trgovini, a on je dužan u najkraćem roku dostaviti svakom sudioniku ovjerenu kopiju istog dokumenta.

SASTAVLJENO u Marrakechu petnaestog travnja godine tisuću devetsto devedeset četvrte, u jednom primjerku, na engleskom, francuskom i španjolskom jeziku, s tim da je svaki od tekstova vjerodostojan.

(popis potpisnika treba nadodati u kopiju ugovora Završnog akta za potpis)

 


ODLUKA O MJERAMA U KORIST NAJSLABIJE RAZVIJENIH ZEMALJA

MINISTRI,

Prepoznajući nepovoljan položaj najslabije razvijenih zemalja i potrebu da se osigura njihovo učinkovito učešće u svjetskom trgovinskom sustavu te da se poduzmu daljnje mjere za poboljšanje njihovih trgovinskih prilika;

Prepoznajući specifične potrebe najslabije razvijenih zemalja u području pristupa tržištu gdje kontinuirani povlašteni pristup ostaje bitnim sredstvom poboljšanja njihovih trgovinskih prilika;

Potvrđujući svoju obvezu potpune provedbe odredbi koje se odnose na najslabije razvijene zemlje sadržane u stavku 2.(d), 6. i 8. Odluke o različitom i povoljnijem tretmanu, reciprocitetu i većem učešću najslabije razvijenih zemalja od 28. studenoga 1979.;

Uzimajući u obzir obvezu sudionika koja je utvrđena u odjeljku B vii. Dijela I. Ministarske deklaracije iz Punta del Este;

1.

ODLUČUJU DA: najslabije razvijene zemlje, ako to već nije osigurano instrumentima dogovorenim tijekom Urugvajske runde pregovora, neovisno o prihvaćanju tih instrumenata, poštuju opća pravila određena gore spomenutim instrumentima sve dok su u toj kategoriji, te da se od njih zahtijeva izvršenje obveza i ustupaka u mjeri koja je u skladu s njihovim pojedinačnim razvitkom, financijskim i trgovinskim potrebama ili administrativnim i institucionalnim sposobnostima. Najslabije se razvijenim zemljama daje dodatno vrijeme od jedne godine počevši od 15. travnja 1994. za podnošenje njihovog obvezujućeg rasporeda u skladu s člankom XI. Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

2.

SPORAZUMNI SU DA:

i.

Brža provedba svih posebnih i različitih mjera u korist najslabije razvijenih zemalja, uključujući mjere iz Urugvajske runde pregovora, se osigura putem, između ostalog, redovitih kontrola.

ii.

U mjeri u kojoj je moguće, MFN koncesije carinskih i necarinskih mjera dogovorene tijekom Urugvajske runde pregovora za proizvode zanimljive za izvoz najslabije razvijenih zemalja mogu se samostalno primjenjivati, i to unaprijed i bez postupnog ukidanja. Treba voditi računa o daljnjem poboljšanju Općeg sustava povlastica (GSP) i ostalih programa za proizvode koji su od posebnog izvoznog interesa za najslabije razvijene zemlje.

iii.

Pravila utvrđena različitim sporazumima i instrumentima i prijelazne odredbe Urugvajske runde pregovora treba primijeniti na najslabije razvijene zemlje na fleksibilan način te ih treba podržati. U tu se svrhu specifičnim i razložnim pitanjima koje postave najslabije razvijene zemlje pruža mogućnost za raspravu u odgovarajućim vijećima i odborima.

iv.

U primjeni mjera za ublažavanje uvoza i drugih mjera iz stavka 3.(c) članka XXXVII. GATT-a 1947. i odgovarajućih odredbi GATT-a 1994. posebna se pažnja pridaje izvoznim interesima najslabije razvijenih zemalja.

v.

Najslabije razvijenim zemljama dodjeljuje se bitno veća tehnička pomoć u razvitku, jačanju i diversifikaciji njihovih proizvodnih i izvoznih osnova te usluga, kao i pomoć u trgovinskoj promidžbi, kako bi im se omogućilo da u najvećoj mjeru povećaju koristi od slobodnog pristupa tržištima.

3.

SPORAZUMNI SU voditi računa o specifičnim potrebama najslabije razvijenih zemalja i nastoje prihvatiti pozitivne mjere koje olakšavaju rast mogućnosti za trgovinu u korist tih zemalja.


DEKLARACIJA O DOPRINOSU SVJETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE U POSTIZANJU VEĆE USKLAĐENOSTI SVJETSKIH GOSPODARSKIH POLITIKA

1.

Ministri su svjesni da je globalizacija svjetskoga gospodarstva dovela do stalno rastućih interakcija ekonomskih politika koje provode pojedine zemlje, kao i interakcija strukturalnih, makroekonomskih, trgovinskih, financijskih i razvojnih aspekata gospodarskih politika. Postizanje sklada među ovim politikama u prvom je redu zadaća vlada na nacionalnoj razini, ali njihova međunarodna cjelovitost predstavlja važan i vrijedan element povećanja učinkovitosti tih politika na nacionalnoj razini. Sporazumi doneseni tijekom Urugvajske runde pregovora pokazuju da su sve vlade sudionice spoznale doprinos koji liberalna trgovinska politika može dati zdravom rastu i razvitku njihovih vlastitih gospodarstava i svjetskoga gospodarstva kao cjeline.

2.

Uspješna suradnja u svim područjima gospodarske politike pridonosi napretku u drugim područjima. Veća stabilnost deviznih tečajeva utemeljena na uređenom ustroju gospodarskih i financijskih uvjeta treba doprinijeti proširenju trgovine, održanju rasta i razvitka i korekciji vanjske neravnoteže. Također postoji potreba za odgovarajućim i vremenski usklađenim tijekom koncesijskih i nekoncesijskih financijskih i stvarnih investicijskih resursa prema zemljama u razvoju kao i potreba za budućim naporima u rješavanju problema dugova kako bi se pomoglo u osiguranju rasta i razvitka. Liberalizacija trgovine predstavlja čimbenik od rastućeg značenja u postizanju uspješnosti programa prilagodbe koje poduzimaju mnoge zemlje što često izaziva znatne društvene troškove tranzicije. S tim u vezi, ministri bilježe ulogu Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u potpori prilagodbe na liberalizaciju trgovine, kao i potpori zemalja u razvoju neto uvoznicama hrane koje su suočene s kratkoročnim troškovima koji proizlaze iz reformi trgovine poljoprivrednim proizvodima.

3.

Pozitivni ishod Urugvajske runde pregovora znači velik doprinos cjelovitijim i komplementarnim međunarodnim gospodarskim politikama. Rezultati Urugvajske runde pregovora osiguravaju proširenje pristupa tržištu u korist svih zemalja kao i okvir za jačanje multilateralnih trgovinskih disciplina. Ti rezultati također jamče da će se trgovinska politika voditi na transparentan način i s većom sviješću o koristima koje domaćoj konkurentnoj sposobnosti donosi otvoreno trgovinsko okruženje. Ojačani multilateralni trgovinski sustav koji je proizišao iz Urugvajske runde pregovora u stanju je osigurati bolje mjesto za liberalizaciju, doprinijeti učinkovitijem nadzoru i osigurati strogo praćenje pravila i disciplina koje su multilateralno dogovorene. Ova poboljšanja znače da trgovinska politika može u budućnosti imati važniju ulogu u osiguranju cjelovitosti svjetske gospodarske politike.

4.

Ministri prepoznaju, međutim, da se poteškoće čiji se izvori nalaze izvan područja trgovine ne mogu svladati pomoću mjera koje se poduzimaju samo u području trgovine. To umanjuje značenje napora na poboljšanju drugih elemenata svjetske gospodarske politike u nadopuni učinkovite provedbe rezultata postignutih Urugvajskom rundom pregovora.

5.

Međupovezanost različitih aspekta ekonomske politike zahtjeva od međunarodnih institucija koje su odgovorne za svako pojedino područje da slijede konzistentne i međusobno usklađene politike. Svjetska bi trgovinska organizacija stoga trebala nastojati razvijati suradnju s međunarodnim organizacijama koje su zadužene za monetarna i financijska pitanja uz poštivanje mandata, zahtjeva za povjerljivošću i samostalnošću u postupcima donošenja odluka svake pojedine institucije te izbjegavajući nametanja međusobne uvjetovanosti ili dodatnih uvjeta pojedinim vladama. Ministri dalje pozivaju glavnog direktora Svjetske trgovinske organizacije da s direktorom Međunarodnog monetarnog fonda i predsjednikom Svjetske banke razmotri implikacije odgovornosti Svjetske trgovinske organizacije za suradnju s institucijama Bretton Woodsa, kao i za one oblike koje ta suradnja može poprimiti kako bi se postigla veća cjelovitost svjetske gospodarske politike.


ODLUKA O POSTUPCIMA NOTIFIKACIJE

Ministri su odlučili preporučiti Ministarskoj konferenciji usvajanje odluke o poboljšanju i reviziji niže navedenih postupaka notifikacije.

ČLANICE,

Želeći poboljšati funkcioniranje postupaka notifikacije u skladu sa Sporazumom o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (dalje u tekstu: Sporazum o WTO-u) i time doprinijeti transparentnosti trgovinskih politika država članica i učinkovitosti dogovora o nadzoru koji su u tu svrhu ustanovljeni;

Podsjećajući na obveze iz Sporazuma o WTO-u o objavljivanju i notifikaciji, uključujući obveze preuzete iz uvjeta posebnih protokola o pristupanju i napuštanju te drugih sporazuma koje su članice unijele;

SPORAZUMNE SU:

I.   Opća obveza notifikacije

Članice potvrđuju svoju obvezu iz multilateralnih trgovinskih sporazuma i, gdje je to primjenljivo, plurilateralnih trgovinskih sporazuma, vezano za objavljivanje i notificiranje.

Članice podsjećaju na svoje obveze utvrđene u Dogovoru o notifikaciji, konzultacijama, rješavanju sporova i nadzoru koji je usvojen 28. studenoga 1979. (BISD 26S/210). S obzirom na njihovu obvezu iz tog dogovora da notificiraju, u najvećoj mogućoj mjeri, usvajanje trgovinskih mjera koje utječu na funkcioniranje GATT-a iz 1994., takve notifikacije same po sebi nemaju utjecaja na usklađenost mjera ili njihovu važnost za prava i obveze iz multilateralnih trgovinskih sporazuma i, kad je to primjenljivo, plurilateralnih trgovinskih sporazuma. Članice se slažu da ih, prema potrebi, usmjerava popis mjera navedenih u prilogu. Stoga su se članice sporazumjele da uvođenje ili prilagodba takvih mjera podliježe zahtjevu za notifikacijom iz Dogovora iz 1979.

II.   Središnji registar notifikacija

Središnji registar notifikacija uspostavlja se u okviru poslova Tajništva. Dok će članice nastaviti slijediti postojeće postupke notificiranja Tajništvo osigurava da se takve informacije pohranjuju u središnji registar mjera o kojima članice obavješćuju u tu svrhu, pokrivenost trgovine i zahtjev na osnovu kojega je notificirala o mjeri. Središnji registar križno provjerava svoj registar notifikacija i obveze članica.

Središnji registar godišnje obavješćuje svaku članicu o redovitim obvezama notificiranja, na što se očekuje da će članica odgovoriti tijekom godine koja slijedi.

Središnji registar skreće pozornost pojedinih članica na redovite obveze notificiranja koje su ostale neispunjene.

Podaci o središnjem registru u vezi pojedinačnih notifikacija stavljaju se na raspolaganje, na zahtjev, svakoj članici koja ima pravo primati notifikacije o kojima se radi.

III.   Pregled obveza i postupaka notificiranja

Vijeće za trgovinu robama obavit će pregled obveza i postupaka notificiranja prema sporazumima iz Dodatka 1.A Sporazumu o WTO-u. Pregled će obaviti radna skupina u čijem radu mogu sudjelovati sve članice. Skupina će se uspostaviti odmah nakon stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u.

Radna skupina će biti zadužena za:

poduzimanje cjelokupne kontrole postojećih obveza članica za notificiranjem prema sporazumima iz Dodatka 1.A Sporazumu o WTO-u, s ciljem pojednostavljenja, standardizacije i konsolidacije tih obveza na najpraktičniji način kao i poboljšanja usklađenosti s tim obvezama vodeći računa o općem cilju poboljšanja transparentnosti trgovinskih politika članica i učinkovitosti dogovora o nadzoru koji su ustanovljeni u tu svrhu, te vodeći također računa o mogućoj potrebi neke članice zemlje u razvoju za pružanjem pomoći radi ispunjenja zahtjeva za notificiranjem;

davanje preporuka Vijeću za trgovinu robama najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u.


DODATAK

INDIKATIVNI POPIS (1) MJERA KOJE PODLIJEŽU OBVEZI NOTIFICIRANJA

Carine (uključujući raspon i obuhvat obveza, odredbe Općeg sustava povlastica/GSP/, stope koje se primjenjuju na države članice područja slobodne trgovine/carinskih unija i druge povlastice).

Carinske kvote i dodatne pristojbe

Količinska ograničenja, uključujući neobvezatna izvozna ograničenja i redovite marketinške dogovore koji utječu na uvoz.

Ostale necarinske mjere kao što su dozvole i ostali zahtjevi, promjenljiva davanja.

Carinska vrijednost

Pravila o podrijetlu

Javne nabave

Tehničke prepreke

Zaštitne mjere

Antidampinške mjere

Kompenzacijske mjere

Izvozni porezi

Izvozne subvencije, porezna izuzeća i koncesionarsko financiranje izvoza

Zone slobodne trgovine, uključujući vezanu proizvodnju

Izvozna ograničenja, uključujući neobvezna izvozna ograničenja i redovite marketinške dogovore

Ostale vladine potpore, uključujući subvencije i porezna izuzeća

Uloga državnih trgovinskih poduzeća

Devizna kontrola uvoza i izvoza

Kompenzacijska trgovina po nalogu države

Ostale mjere pokrivene multilateralnim trgovinskim sporazumima iz Dodatka 1.A Sporazumu o WTO-u.


(1)  Ovaj popis ne mijenja postojeće zahtjeve za notifikacijom iz multilateralnih trgovinskih sporazuma iz Dodatka 1.A Sporazumu o WTO-u ili, gdje je to primjenljivo, plurilateralnih trgovinskih Sporazuma iz Dodatka 4. Sporazumu o WTO-u.


DEKLARACIJA O ODNOSU IZMEĐU SVJETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE I MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA

MINISTRI,

Primjećujući bliski odnos između UGOVORNIH STRANA GATT-a 1947. i Međunarodnog monetarnoga fonda te odredbe GATT-a 1947. koje reguliraju taj odnos, posebno članak XV. GATT-a 1947.;

Prepoznajući želju zemalja sudionica da temelje odnos između Svjetske trgovinske organizacije i Međunarodnog monetarnog fonda, obzirom na područja koja pokrivaju multilateralni trgovinski sporazumi iz Dodatka 1.A Sporazumu o WTO-u, na odredbama koje su regulirale odnos između UGOVORNIH STRANA Općeg sporazuma o carinama i trgovini 1947. i Međunarodnim monetarnim fondom;

Ovim ponovo potvrđuju, ako to nije drukčije propisano Završnom aktom, da će se odnos između Svjetske trgovinske organizacije i Međunarodnog monetarnog fonda obzirom na područja koja pokrivaju multilateralni trgovinski sporazumi iz Dodatka 1.A Sporazumu o WTO-u temeljiti na odredbama koje su regulirale odnos UGOVORNIH STRANA GATT-a 1947. s Međunarodnim monetarnim fondom.


ODLUKA O MJERAMA U VEZI S MOGUĆIM NEGATIVNIM UČINCIMA PROGRAMA REFORME NA NAJSLABIJE RAZVIJENE ZEMLJE I ZEMLJE U RAZVOJU - NETO UVOZNICE HRANE

1.

Ministri prepoznaju da će progresivna provedba zaključaka Urugvajske runde pregovora kao cjeline donijeti više prilika za proširenje trgovine i gospodarski rast u korist svih zemalja učesnica.

2.

Ministri priznaju da bi tijekom programa reforme koja vodi većoj liberalizaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima najslabije razvijene zemlje i zemlje u razvoju - neto uvoznice hrane mogle osjetiti negativne učinke u pogledu raspoloživosti odgovarajućih temeljnih prehrambenih artikala iz vanjskih izvora po prihvatljivim uvjetima kao i kratkoročne poteškoće u financiranju normalnih razina komercijalnog uvoza temeljnih prehrambenih artikala.

3.

Ministri su stoga suglasni da se uspostave odgovarajući mehanizmi kako bi se spriječilo da provedba zaključaka Urugvajske runde pregovora o trgovini poljoprivrednim proizvodima ima negativan učinak na raspoloživost pomoći u hrani na razini koja je dostatna za nastavak davanja pomoći u zadovoljavanju potreba za hranom zemalja u razvoju, posebno najslabije razvijenih zemalja i zemalja u razvoju - neto uvoznica hrane. S tim ciljem ministri su suglasni:

i.

utvrditi razinu pomoći u hrani koju periodički utvrđuje Odbor za pomoć u hrani u skladu s Konvencijom o pomoći u hrani iz 1986. te započeti pregovore u odgovarajućem tijelu kako bi se ustanovile razine obveza pomoći u hrani koje su dostatne za zadovoljenje opravdanih potreba zemalja u razvoju tijekom programa reforme;

ii.

usvojiti smjernice kako bi se osiguralo da se povećani dio temeljnih prehrambenih artikala daje najslabije razvijenim zemljama i zemljama u razvoju - neto uvoznicama hrane u obliku potpune donacije i/ili pod odgovarajućim koncesijskim uvjetima u skladu s člankom IV. Konvencije o pomoći u hrani iz 1986.;

iii.

u kontekstu svojih programa pomoći, posvetiti punu pažnju zahtjevima za pružanjem tehničke financijske pomoći najslabije razvijenim zemljama i zemljama u razvoju - neto uvoznicama hrane kako bi poboljšale produktivnost poljoprivrede i infrastrukturu.

4.

Ministri su nadalje suglasni osigurati da se u svaki sporazum o poljoprivrednim izvoznim kreditima ugrade odgovarajuće odredbe za različit tretman u korist najslabije razvijenih zemalja i zemalja u razvoju - neto uvoznica hrane.

5.

Ministri prepoznaju da, kao rezultat Urugvajske runde, određene zemlje u razvoju mogu osjetiti kratkoročne poteškoće u financiranju normalnih razina komercijalnog uvoza te da bi te zemlje mogle biti podobne za dobivanje sredstava od međunarodnih financijskih institucija pod postojećim olakšicama ili pod onim olakšicama koje bi se mogle ustanoviti u okviru programa prilagodbe kako bi se izašlo u susret takvim financijskim poteškoćama. U tom pogledu ministri skreću pozornost na stavak 37. izvješća generalnog direktora UGOVORNIH STRANA GATT-a 1947. na temelju njegovih konzultacija s izvršnim direktorom Međunarodnog monetarnog fonda i predsjednikom Svjetske banke (MTN.GNG/NG14/W/35).

6.

Odredbe ove Odluke bit će predmetom redovitih pregleda Ministarske konferencije, dok praćenje ove Odluke, kako je to i primjereno, prati Odbor za poljoprivredu.


ODLUKA O NOTIFIKACIJI O PRVOJ INTEGRACIJI PREMA ČLANKU 2.6. SPORAZUMA O TEKSTILU I ODJEĆI

Ministri su suglasni da zemlje sudionice koje provode ograničenja sukladno stavku 1. članka 2. Sporazuma o tekstilu i odjeći trebaju obavijestiti Tajništvo GATT-a o svim detaljima mjera koje treba poduzeti sukladno stavku 6. članka 2. Sporazuma najkasnije do 1. listopada 1994. Tajništvo GATT-a odmah šalje te notifikacije ostalim sudionicima na znanje. Ove se notifikacije stavljaju na raspolaganje Tijelu za praćenje tekstila, nakon što se to tijelo osnuje sukladno stavku 21. članka 2. Sporazuma o tekstilu i odjeći.


ODLUKA O PRIJEDLOGU TUMAČENJA U SUSTAVU INFORMIRANJA O NORMAMA WTO-ISO

Ministri su odlučili preporučiti Tajništvu Svjetske trgovinske organizacije da postigne dogovor s Međunarodnom organizacijom za normizaciju („ISO”) kako bi se uspostavio informacijski sustav u kojem:

1.

Članovi Isoneta prenose Informacijskoj središnjici ISO/IEC u Ženevi notifikacije iz stavaka C i J Kodeksa o dobroj praksi kod izrade, prihvaćanja i primjene norma iz Dodatka 3. Sporazumu o tehničkim preprekama u trgovini na način koji je tamo naveden;

2.

Sljedeći (alfa)numerički sustav klasifikacije koristi se u radnim programima spomenutima u stavku J:

(a)

sustav klasifikacije norma koji tijelima za normizaciju omogućuje da svakoj normi spomenutoj u radnom programu odrede (alfa)numeričku oznaku predmeta koji je u pitanju;

(b)

fazni sustav kodova koji tijelima za normizaciju dopušta da svakoj normi spomenutoj u radnom programu odrede (alfa)numeričku oznaku faze razvitka te norme; u tu bi svrhu trebalo ustanoviti barem pet faza razvitka: (1) faza u kojoj je donesena odluka o razvitku normi, ali još nije započeo tehnički dio posla; (2) faza u kojoj je započeo tehnički rad, ali još nije započelo razdoblje za podnošenje primjedbi, (3) faza u kojoj je započelo razdoblje za podnošenje primjedbi, ali još nije završeno; (4) faza u kojoj je završeno razdoblje za podnošenje primjedbi, ali norma još nije usvojena; i (5) faza u kojoj je norma usvojena;

(c)

sustav identifikacije koji pokriva sve međunarodne norme koji tijelima za normizaciju dopušta da svakoj normi spomenutoj u radnom programu odrede (alfa)numeričku oznaku međunarodne norme koji je korišten kao temelj;

3.

Informacijska središnjica ISO/IEC odmah dostavlja Tajništvu kopije svih notifikacija koje su spomenute u stavku C. Kodeksa dobre prakse;

4.

Informacijska središnjica ISO/IEC redovito objavljuje informacije dobivene putem notifikacija u skladu sa stavkom C. i J. Kodeksa dobre prakse; ta publikacija, za koju se može naplaćivati prihvatljiva naknada, stoji na raspolaganju članovima ISONET-a i posredstvom Tajništva svim članicama Svjetske trgovinske organizacije.


ODLUKA O PREGLEDU PUBLIKACIJE INFORMACIJSKE SREDIŠNJICE ISO/IEC

Ministri su odlučili u skladu sa stavkom 1. članka 13. Sporazuma o tehničkim preprekama u trgovini iz Dodatka 1.A Sporazumu o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, da Odbor za tehničke prepreke u trgovini ustanovljen unutar WTO-a najmanje jedanput godišnje, a ne dovodeći u pitanje odredbe o konzultacijama i rješavanju sporova, pregleda publikacije koju izdaje Informacijska središnjica ISO/IEC o informacijama koje se primaju u skladu s Kodeksom dobre prakse kod izrade, usvajanja i primjene norma iz Dodatka 3. Sporazumu kako bi se članicama dala prilika da raspravljaju o svim pitanjima koja su vezana za funkcioniranje Kodeksa.

Kako bi se olakšala rasprava, Tajništvo priprema po članicama popis svih tijela za normizaciju koja su usvojila Kodeks, kao i popis onih tijela za normizaciju koja su prihvatila Kodeks ili su se iz njega povukla tijekom prethodne godine za svaku članicu.

Tajništvo također odmah dostavlja svim članicama kopije obavijesti koje dobiva od Informacijske središnjice ISO/IEC-a.


ODLUKA O MJERAMA PROTIV ZAOBILAŽENJA

MINISTRI,

Primjećujući da, iako je problem zaobilaženja antidampinških carinskih mjera činio sastavni dio pregovora koji su prethodili Sporazumu o provedbi člana VI. GATT-a 1994., pregovarači nisu postigli dogovor o određenom tekstu.

Imajući u vidu poželjnost primjene istovjetnih pravila na tom području što je prije moguće,

odlučili su podnijeti ovo pitanje na rješavanje Odboru za antidampinške prakse osnovanom na temelju ovog Sporazuma.


ODLUKA O PREGLEDU ČLANKA 17.6. SPORAZUMA O PROVEDBI ČLANKA VI. OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI 1994.

Ministri odlučili su kako slijedi:

Norma pregleda iz stavka 6. članka 17. Sporazuma o provedbi članka VI. GATT-a 1994. revidira se nakon isteka razdoblja od tri godine s ciljem razmatranja pitanja o mogućnosti njezine opće primjene.


DEKLARACIJA O RJEŠAVANJU SPOROVA KOJI PROIZLAZE IZ SPORAZUMA O PROVEDBI ČLANKA VI. OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI 1994. ILI DIJELA V. SPORAZUMA O SUBVENCIJAMA I KOMPENZACIJSKIM MJERAMA

Ministri prepoznaju potrebu za dosljednim rješavanjem sporova koji proizlaze iz antidampinških mjera i mjera protiv subvencioniranja, vodeći pri tome računa o rješenju koje slijedi iz Sporazuma o provedbi članka VI. GATT-a ili V. dijela Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama.


ODLUKA U SLUČAJEVIMA KADA CARINSKE UPRAVE IMAJU RAZLOGA SUMNJATI U ISTINITOST ILI TOČNOST DEKLARIRANE VRIJEDNOSTI

Ministri pozivaju Odbor za carinsku vrijednost koji je uspostavljen Sporazumom o provedbi članka VII. GATT-a 1994. na donošenje sljedeće odluke:

ODBOR ZA CARINSKU VRIJEDNOST,

Potvrđujući da je transakcijska vrijednost početna osnova za carinsku vrijednost prema Sporazumu o provedbi članka VII. GATT-a iz 1994. (dalje u tekstu „Sporazum”);

Prepoznajući to da bi carinska uprava mogla biti u prilici rješavati slučajeve gdje postoje razlozi za sumnju u istinitost i točnost podataka ili dokumenata kojima trgovci opravdavaju deklariranu vrijednost;

Naglašavajući da carinska uprava, čineći to, ne bi smjela dovesti u pitanje legitimne komercijalne interese trgovaca;

Vodeći računa o članku 17. Sporazuma, stavak 6. Dodatka III. Sporazumu i odgovarajućim odlukama Tehničkog Odbora za carinsku vrijednost;

ODLUČUJE KAKO SLIJEDI:

1.

Ako je podnesena carinska deklaracija i ako carinska uprava ima razloga sumnjati u istinitost i točnost podataka ili dokumenata koji su priloženi uz deklaraciju, carinska uprava može zatražiti od uvoznika daljnja objašnjenja, uključujući dokumente ili druge dokaze, o tome da deklarirana vrijednost predstavlja ukupni iznos koji je stvarno plaćen ili koji će biti plaćen za uvezenu robu u skladu s odredbama članka 8. Ako i nakon primitka dodatnih informacija ili u nedostatku odgovora, carinska uprava još uvijek opravdano sumnja u istinitost i točnost deklarirane vrijednosti, može se smatrati, uzimajući u obzir odredbe članka 11., da se vrijednost carine na uvezenu robu ne može odrediti prema odredbama članka 1. Prije donošenja konačne odluke carinska uprava izvještava uvoznika, pisanim putem ako je tako traženo, o osnovama sumnje u istinitost i točnost podataka ili priloženih dokumenata, a uvozniku se daje odgovarajuća prilika za odgovor. Nakon donošenja konačne odluke carinska uprava pisanim putem izvještava uvoznika o svojoj odluci i njezinoj utemeljenosti.

2.

U primjeni Sporazuma potpuno je opravdano da jedna članica pomaže drugoj članici prema uzajamno dogovorenim uvjetima.


ODLUKA O TEKSTOVIMA VEZANIM ZA MINIMALNE VRIJEDNOSTI I UVOZ AGENATA POJEDINACA, DISTRIBUTERA POJEDINACA I KONCESIONARA POJEDINACA

Ministri su odlučili Odboru za carinsku vrijednost, koji je osnovan na temelju Sporazuma o provedbi članka VII. GATT-a 1994., proslijediti sljedeće tekstove na usvajanje.

I.

Kad zemlja u razvoju stavi rezervu na zadržavanje službeno utvrđenih najnižih vrijednosti u smislu stavka 2. Dodatka III. i da valjani razlog, Odbor taj zahtjev za zadržavanjem prava razmatra s razumijevanjem.

Kad se pristane na rezervu, uvjeti i pretpostavke navedeni u stavku 2. Dodatka III. uzimaju potpuno u obzir razvoj, financijske i trgovinske potrebe te zemlje u razvoju.

II.

1.

Određen broj zemalja u razvoju sumnja da bi mogli postojati problemi u određivanju vrijednosti uvoza agenta pojedinca, distributera pojedinca i koncesionara pojedinca. Prema stavku 1. članka 20. države članice u razvoju imaju na raspolaganju razdoblje odgode do pet godina prije primjene Sporazuma. U tom kontekstu države članice u razvoju koje se služe ovom odredbom mogu koristiti to razdoblje za izradu odgovarajućih studija i za poduzimanje drugih potrebnih aktivnosti za olakšanje primjene.

2.

S tim u vezi Odbor preporučuje da Vijeće za carinsku suradnju pomogne zemljama u razvoju, u skladu s odredbama iz Dodatka II., u formuliranju i izradi studija u područjima gdje bi mogli postojati problemi, uključujući područja koja su povezana s uvoznim transakcijama koje obavljaju agenti pojedinci, distributeri pojedinci i koncesionari pojedinci.


ODLUKA O INSTITUCIONALNIM OKVIRIMA OPĆEG SPORAZUMA O TRGOVINI USLUGAMA

Ministri su odlučili preporučiti Vijeću za trgovinu uslugama da na prvoj sjednici usvoji odluku o niže navedenim pomoćnim tijelima.

VIJEĆE ZA TRGOVINU USLUGAMA,

Djelujući u skladu s člankom XXIV. i s ciljem olakšanja funkcioniranja i unapređivanja ciljeva Općeg sporazuma o trgovini uslugama,

ODLUČUJE KAKO SLIJEDI:

1.

Pomoćna tijela koja Vijeće može osnovati izvještavaju Vijeće jedanput godišnje ili češće ako se ukaže potreba. Svako takvo tijelo uspostavlja vlastita pravila i postupke te može ustanoviti vlastita pomoćna tijela ako to smatra potrebnim.

2.

Bilo koji sektorski odbor može obavljati dužnosti koje mu određuje Vijeće pružajući članicama priliku da se savjetuju u vezi pitanja koja se odnose na trgovinu uslugama u dotičnom području i funkcioniranje sektorskog dodatka kojem pripadaju. Te dužnosti uključuju:

(a)

stalni pregled i nadzor primjene Sporazuma uzimajući u obzir područje koje je u pitanju;

(b)

formuliranje prijedloga ili preporuka koje Vijeće razmatra vezano uz pitanja koja se odnose na trgovinu u tom području;

(c)

ako postoji dodatak koji se odnosi na područje, valja razmatrati nadopune tog područnog dodatka i Vijeću dati odgovarajuće preporuke;

(d)

osiguranje foruma za tehničke rasprave, izradu studije po mjeri članica i vođenje istraživanja drugih tehničkih pitanja koja utječu na trgovinu uslugama u dotičnom području;

(e)

davanje tehničke pomoći zemljama članicama u razvoju i zemljama u razvoju koje pregovaraju o pristupanju Sporazumu o uspostavljanju Svjetske trgovinske organizacije u odnosu na primjenu obveza ili drugih pitanja koja utječu na trgovinu uslugama u dotičnom području; i

(f)

suradnja s drugim pomoćnim tijelima uspostavljenima na temelju Općeg sporazuma o trgovini uslugama ili drugim međunarodnim organizacijama koje su aktivne u tom području.

3.

Ovim se uspostavlja Odbor za trgovinu financijskim uslugama koji ima dužnosti navedene u stavku 2.


ODLUKA O ODREĐENIM POSTUPCIMA RJEŠAVANJA SPOROVA U OPĆEM SPORAZUMU O TRGOVINI USLUGAMA

Ministri su odlučili preporučiti Vijeću za trgovinu uslugama da na svojoj prvoj sjednici prihvati niže navedenu odluku.

VIJEĆE ZA TRGOVINU USLUGAMA,

Uzimajući u obzir specifični karakter obveza i specifičnih obveza iz Sporazuma o trgovini uslugama, u vezi s rješavanjem sporova iz članka XXII. i XXIII.

ODLUČUJE KAKO SLIJEDI:

1.

Utvrđuje se lista članova panela kao pomoć pri izboru.

2.

U tom cilju članice mogu predložiti imena kvalificiranih pojedinaca za uključivanje na liste navedene u stavku 3., a oni predaju svoje životopise kao i kvalifikacije te naznaku stručnosti za pojedino područje, ako je primjenljivo.

3.

Paneli se sastoje od visoko kvalificiranih vladinih i/ili nevladinih stručnjaka koji posjeduju znanja u pitanjima vezanim za Opći sporazum o trgovini uslugama i/ili trgovini uslugama kao i srodnim zakonskim pitanjima. Članovi panela obavljaju dužnost u vlastito ime, a ne kao predstavnici bilo koje vlade ili organizacije.

4.

Paneli za sporove koji se odnose na posebna pitanja s određenih područja raspolažu potrebnom stručnošću koja je relevantna za specifično područje usluga na koje se spor odnosi.

5.

Tajništvo vodi registar i razvija postupke za vođenje sporova u dogovoru s predsjednikom Vijeća.


ODLUKA O TRGOVINI USLUGAMA I OKOLIŠU

Ministri su odlučili preporučiti Vijeću za trgovinu uslugama da na prvoj sjednici usvoji niže izloženu odluku.

VIJEĆE ZA TRGOVINU USLUGAMA,

Priznajući činjenicu da mjere potrebne za zaštitu okoliša mogu biti u suprotnosti s odredbama Sporazuma; i

Primjećujući da, budući da mjere zaštite okoliša uobičajeno imaju za cilj zaštitu života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka, nije jasno da treba propisati više od onoga što je sadržano u stavku (b) članka XIV.

ODLUČILO JE KAKO SLIJEDI:

1.

Kako bi odlučilo postoji li potreba za izmjenom članka XIV. Sporazuma kako bi se uzele u obzir takve mjere, zatražiti od Odbora za trgovinu i okoliš da ispita i izvijesti, s preporukama ako ih ima, o odnosu između trgovine uslugama i okoliša uključujući pitanje održivog razvoja. Odbor također ispituje i relevantnost međuvladinih sporazuma o okolišu i njihov odnos prema Sporazumu.

2.

O rezultatima svog rada Odbor izvještava na prvom dvogodišnjem sastanku Ministarske konferencije nakon stupanja na snagu Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.


ODLUKA O PREGOVORIMA O KRETANJU FIZIČKIH OSOBA

MINISTRI,

Primjećujući obveze koje su rezultat Urugvajske runde pregovora o kretanju fizičkih osoba u svrhu pružanja usluga;

Imajući u vidu ciljeve Općeg sporazuma o trgovini uslugama, uključujući veće sudjelovanje zemalja u razvoju u trgovini uslugama te proširenju njihovog izvoza usluga;

Prepoznajući važnost postignuća viših razina obveza o kretanju fizičkih osoba kako bi se osigurala ravnoteža koristi prema Općem sporazumu o trgovini uslugama.

ODLUČILI SU KAKO SLIJEDI:

1.

Pregovori o daljnjoj liberalizaciji kretanja fizičkih osoba u svrhu pružanja usluga nastavljaju se izvan zaključaka Urugvajske runde pregovora kako bi se omogućilo postizanje viših razina obveza sudionika u Općem sporazumu o trgovini uslugama.

2.

Uspostavlja se Skupina za pregovore o kretanju fizičkih osoba kojoj je zadaća vođenje pregovora. Skupina utvrđuje vlastite postupke te periodično podnosi izvješće Vijeću za trgovinu uslugama.

3.

Skupina za pregovore održava svoj prvi sastanak najkasnije do 16. svibnja 1994. Skupina treba završiti ove pregovore i sastaviti konačno izvješće najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

4.

Obveze koje proizlaze iz ovih pregovora upisuju se zemljama članicama u raspored specifičnih obveza.


ODLUKA O FINANCIJSKIM USLUGAMA

MINISTRI,

Primjećujući da obveze sudionika u financijskim uslugama prema zaključcima Urugvajske runde pregovora stupaju na snagu na temelju klauzule o najpovlaštenijoj naciji (MFN) u isto vrijeme kad i Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (dalje u tekstu „Sporazum o WTO-u”).

ODLUČILI SU KAKO SLIJEDI:

1.

Po završetku razdoblja koje nije duže od šest mjeseci nakon datuma stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, članice su slobodne da poboljšaju, izmijene ili povuku sve ili dijelove svojih obveza u ovom području bez kompenzacije, neovisno o odredbama članka XXI. Općeg sporazuma o trgovini uslugama. Istodobno članice trebaju završiti svoje pozicije o MFN izuzećima u ovom sektoru bez obzira na odredbe Dodatka o članku II. – Izuzeća. Od dana stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u do kraja gore spomenutog razdoblja neće se primjenjivati izuzeća nabrojena u Dodatku članka II. o izuzećima koja su uvjetovana razinom obveza preuzetih od strane sudionika ili izuzeća od strane drugih sudionika.

2.

Odbor za trgovinu financijskim uslugama prati napredak pregovora koji se poduzimaju pod uvjetima iz ove Odluke te o tome izvještava Vijeće za trgovinu uslugama ne kasnije od četiri mjeseca nakon datuma stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u.


ODLUKA O PREGOVORIMA O USLUGAMA U POMORSKOM PRIJEVOZU

MINISTRI,

Primjećujući da obveze raspoređene sudionicima usluga pomorskog prijevoza prema zaključcima Urugvajske runde pregovora stupaju na snagu na osnovi MFN-a u isto vrijeme kad i Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (dalje u tekstu „Sporazum o WTO-u”).

ODLUČILI SU KAKO SLIJEDI:

1.

U području usluga pomorskog prijevoza pregovorima se pristupa na dobrovoljnoj osnovi u okviru Općeg sporazuma o trgovini uslugama. Pregovori su sveobuhvatni i ciljani na obveze u međunarodnom pomorstvu, pomoćne usluge i pristup lučkim objektima i opremi te vode uklanjanju ograničenja unutar određenog vremenskog razdoblja.

2.

Za provedbu ovih zadataka uspostavlja se Skupina za pregovore o uslugama u pomorskom prijevozu (dalje u tekstu „NGMTS”). NGMTS podnosi periodično izvješće o napretku tih pregovora.

3.

Pregovori u NGMTS -u otvoreni su svim vladama koje najave svoju namjeru sudjelovanja, kao i Europskoj zajednici. Do danas su svoju namjeru sudjelovanja u pregovorima najavile sljedeće zemlje:

Argentina, Kanada, Europska zajednica i njezine države članice, Finska, Hong Kong, Island, Indonezija, Koreja, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Filipini, Poljska, Rumunjska, Singapur, Švedska, Tajland, Turska i Sjedinjene Američke Države.

Dalje namjere sudjelovanja treba uputiti depozitaru Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

4.

NGMTS održava svoju prvu pregovaračku sjednicu najkasnije do 16. svibnja 1994. Skupina mora zaključiti pregovore i izraditi konačno izvješće najkasnije od lipnja 1996. Konačno izvješće NGMTS -a treba sadržavati i datum provedbe zaključaka tih pregovora.

5.

Do suspenzije primjene zaključaka pregovora iz članka II. te točaka 1. i 2. dodatka članku II. o izuzećima na ovom području, nije potrebno popisivati izuzeća prema MNF listi izuzeća. Nakon okončanja pregovora članice mogu slobodno poboljšati, izmijeniti ili povući svoje obveze preuzete u ovom području tijekom Urugvajske runde pregovora bez davanja kompenzacije, bez obzira na odredbe članka XXI. Sporazuma. Istodobno, članice u ovom području konačno utvrđuju svoje pozicije u vezi MFN izuzeća neovisno o odredbama iz dodatka članku II. o izuzećima. Ako pregovori ne uspiju, Vijeće za trgovinu uslugama odlučuje hoće li nastaviti u skladu s ovim mandatom.

6.

Sve obveze koje proizlaze iz pregovora, uključujući datum njihovog stupanja na snagu, upisuju se u popis koji se prilaže Općem sporazumu o trgovini uslugama te se na njih primjenjuju sve odredbe Sporazuma.

7.

Od sada pa do datuma provedbe, koji se utvrđuje u skladu sa stavkom 4., podrazumijeva se da sudionici ne primjenjuju mjere koje utječu na trgovinu pomorskim prijevoznim uslugama, izuzev kao odgovor na mjere koje primjenjuju druge zemlje te da vode računa o održavanju ili poboljšanju slobode pružanja pomorskih prijevoznih usluga, ali ne na način kako bi poboljšali svoj pregovarački položaj i utjecaj.

8.

Provedbu stavka 7. nadzire NGMTS. Svaki sudionik može skrenuti pažnju NGMTS-a na akciju ili propust za koji vjeruje da je relevantan za ispunjenje stavka 7. Nakon što Tajništvo primi takve obavijesti, smatra se da su podnijete NGMTS-u.


ODLUKA O PREGOVORIMA O OSNOVNIM TELEKOMUNIKACIJSKIM USLUGAMA


MINISTRI SU ODLUČILI KAKO SLIJEDI:

1.

Pregovorima se pristupa na dobrovoljnoj osnovi s ciljem postupne liberalizacije trgovine telekomunikacijskim prijenosnim mrežama i uslugama (dalje u tekstu: „osnovne telekomunikacijske usluge”) u okviru Općeg sporazuma o trgovini uslugama.

2.

Ne dovodeći u pitanje njihov ishod, pregovori su sveobuhvatni s time da se a priori ne isključuje niti jedna osnovna telekomunikacijska osnova.

3.

Uspostavlja se Skupina za pregovore o osnovnim telekomunikacijskim uslugama (dalje u tekstu „NGBT”) koja izvršava ovaj mandat. NGBT periodično podnosi izvješće o napretku ovih pregovora.

4.

Pregovori u NGBT-u su otvoreni svim vladama koje objave svoju namjeru za sudjelovanjem i Europskim zajednicama. Do danas su svoju namjeru za sudjelovanjem u pregovorima najavile sljedeće zemlje:

Australija, Austrija, Kanada, Čile, Cipar, Europske zajednice i njihove države članice, Finska, Hong Kong, Mađarska, Japan, Koreja, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Slovačka Republika, Švedska, Švicarska, Turska i Sjedinjene Američke Države.

Daljnje obavijesti o namjeri sudjelovanja treba uputiti depozitaru Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

5.

NGBT održava svoju prvu pregovaračku sjednicu najkasnije do 16. svibnja 1994. Te pregovore treba zaključiti i načiniti konačno izvješće najkasnije do 30. travnja 1996. Konačno izvješće NGBT-a sadrži i datum za provedbu zaključaka tih pregovora.

6.

Sve obveze koje proizlaze iz pregovora, uključujući dan njihovog stupanja na snagu, upisuju se u popis koji se prilaže Općem sporazumu o trgovini uslugama te se na njih primjenjuju sve odredbe Sporazuma.

7.

Od sada pa do dana provedbe, koji se određuje na temelju stavka 5., podrazumijeva se da sudionik ne primjenjuje mjere koje utječu na trgovinu osnovnim telekomunikacijskim uslugama tako da bi poboljšao svoj pregovarački položaj i utjecaj. Podrazumijeva se da ova odredba ne sprečava provedbu komercijalnih i vladinih dogovora vezanih za pružanje osnovnih telekomunikacijskih usluga.

8.

Provedba točke 7. predmetom je nadzora NGBT-a. Svaki sudionik može skrenuti pozornost NGBT-a na akciju ili propust za koji vjeruje da je bitan za ispunjenje stavka 7. Nakon što Tajništvo primi takve najave, smatra se da su podnijete NGBT-u.


ODLUKA O PROFESIONALNIM USLUGAMA

Ministri su odlučili preporučiti Vijeću za trgovinu uslugama da na svojoj prvoj sjednici prihvati niže navedenu odluku.

VIJEĆE ZA TRGOVINU USLUGAMA,

Prepoznajući utjecaj regulatornih mjera u području stručnih kvalifikacija, tehničkih norma i izdavanja dozvola za proširivanje trgovine profesionalnim uslugama;

Želeći uspostaviti multilateralne discipline s ciljem osiguranja da, u slučaju preuzimanja određenih obveza, ovakve zakonske mjere ne bi predstavljale nepotrebne prepreke ponudi profesionalnih usluga.

ODLUČILO JE KAKO SLIJEDI:

1.

Radni program predviđen stavkom 4., članka VI. domaćih propisa mora odmah stupiti na snagu. U tu se svrhu uspostavlja Radna skupina za profesionalne usluge koja ispituje i izvješćuje, uz davanje preporuka, o disciplinama koje su potrebne za to da mjere koje se odnose na kvalifikacijske zahtjeve i procedure, tehničke norme i zahtjeve vezano uz izdavanje dozvola u području profesionalnih usluga ne bi predstavljale nepotrebne prepreke za trgovinu.

2.

Kao najvažnije, Radna skupina izrađuje preporuke za razradu multilateralnih disciplina u području računovodstva da bi operacionalizirala određene obveze. U izradi tih preporuka, Radna se skupina usredotočuje na:

(a)

razvijanje multilateralnih disciplina koje se odnose na pristup tržištu kako bi se osiguralo da su domaći zakonski uvjeti: i. utemeljeni na objektivnim i transparentnim kriterijima, kao što su kompetentnost i sposobnost davanja usluga; ii. te da ne predstavljaju veći teret nego što to zahtjeva kakvoća usluge čime se olakšava učinkovita liberalizacija računovodstvenih usluga;

(b)

uporabu međunarodnih norma i, čineći to, potiče suradnju s relevantnim međunarodnim organizacijama kako je to određeno stavkom 5. točkom (b) članka VI., kako bi se omogućio puni učinak stavka 5. članka VII.;

(c)

olakšanje učinkovite primjene stavka 6. članka VI. Sporazuma uspostavljanjem smjernica za priznavanje kvalifikacija.

U razradi ovih disciplina Radna skupina vodi računa o značenju vladinih i nevladinih tijela koja reguliraju profesionalne usluge.


ODLUKA O PRIMJENI I PREGLEDU DOGOVORA O PRAVILIMA I POSTUPCIMA ZA RJEŠAVANJE SPOROVA

MINISTRI,

PODSJEĆAJUĆI na Odluku od 22. veljače 1994. da postojeća pravila i postupke GATT-a 1947. u području rješavanja sporova ostaju na snazi do datuma stupanja na snagu Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

POZIVAJU odgovarajuća Vijeća i Odbore da odluče o nastavku rada s ciljem rješavanja sporova za koje je zahtjev za savjetovanje podnijet prije tog datuma.

POZIVAJU Ministarsku konferenciju da dovrši potpun pregled pravila i postupaka o rješavanju sporova u okviru Svjetske trgovinske organizacije u roku od četiri godine nakon stupanja na snagu Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije i da prigodom svog prvog sastanka nakon dovršetka tog pregleda donese odluku o tome hoće li nastaviti, ublažiti ili okončati ta pravila i postupke za rješavanje sporova.


DOGOVOR O OBVEZAMA U FINANCIJSKIM USLUGAMA

Sudionicima Urugvajske runde pregovora omogućeno je da preuzmu specifične obvezeu sektoru financijskih usluga prema Općem sporazumu o trgovini uslugama (dalje utekstu „Sporazum”) na temelju pristupa koji jedrugačiji od onoga sadržanog u odredbama dijela III. Sporazuma. Dogovoreno je dase ovaj pristup može primijeniti pod uvjetom da:

i.

nije u sukobu s odredbama Sporazuma;

ii.

ne dovodi u pitanje pravo bilo koje članice na raspored svojihspecifičnih obveza sukladno pristupu iz dijela III.Sporazuma;

iii.

specifične obveze koje iz toga proizlaze primjenjuju se naosnovi najpovlaštenije nacije;

iv.

nije stvorena pretpostavka do kojeg stupnja liberalizaciječlanica sebe obvezuje tim Sporazumom.

Zainteresirane članice, na temelju pregovora te pod uvjetima i kvalifikacijama,ako su pobliže označene, upisale su u svoje rasporede određene obveze u skladu sniže navedenim pristupom.

A.   Mirovanje

Bilo koji uvjeti, ograničenja i kvalifikacije niže navedenih obveza ograničeni suna postojeće neusklađene mjere.

B.   Pristup tržištu

Monopolska prava

1.

Osim članka VIII. Sporazuma, primjenjuje se sljedeće:

Svaka članica popisuje u svom rasporedu koji se odnosi nafinancijske usluge postojeća monopolska prava te ih nastojatiukloniti ili smanjiti njihovo područje primjene. Neovisno opodstavku 1.(b) Dodatka o financijskim uslugama, ovaj se stavakprimjenjuje na aktivnosti na koje se odnosi podstavak 1.(b)iii.Dodatka.

Financijske usluge koje kupuju javni subjekti

2.

Neovisno o članku XIII. Sporazuma, svaka članica osigurava dase dobavljačima financijskih usluga iz bilo koje druge članice,koji su uspostavili svoje poslovanje na njezinom državnompodručju, dodjeli tretman najpovlaštenije nacije i nacionalnitretman u pogledu kupnje ili nabavke financijskih usluga odstrane javnih subjekata članice na njezinom državnompodručju.

Prekogranična trgovina

3.

Svaka članica dopušta dobavljačima financijskih usluga koji unjoj nemaju stalno boravište da, u pravilu, preko posrednika ilikao posrednici te pod uvjetima koji dodjeljuju nacionalnitretman pružaju sljedeće usluge:

(a)

osiguranje od rizika vezano uz:

i.

pomorsko brodarstvo, civilno zrakoplovstvo,svemirsko lansiranje i teret (uključujućisatelite) s osiguranjem koje pokriva neku ili sverobe koje se prevoze, vozila koja prevoze robu isve odgovornosti koje iz toga proizlaze; i

ii.

robe u međunarodnom tranzitu;

(b)

reosiguranje i retrocesija i usluge vezane uzosiguranje podstavkom 5.(a)iv. Dodatka;

(c)

pribavljanje i prijenos financijskihinformacija i obrada financijskih podataka uskladu s podstavkom 5.(a)xv. Dodatka isavjetodavnih i ostalih pomoćnih usluga, osimposredovanja koje se odnosi na bankovne i ostalefinancijske usluge iz podstavka 5.(a)xvi.Dodatka.

4.

Svaka članica dopušta svojim građanima da na državnom područjubilo koje druge članice kupuju financijske usluge naznačeneu:

(a)

podstavku 3.(a)

(b)

podstavku 3.(b) i

(c)

podstavku od 5.(a) v. do xvi. Dodatka.

Komercijalna prisutnost

5.

Svaka članica odobrava dobavljačima financijskih usluga izdruge države članice pravo na uspostavu ili širenje komercijalneprisutnosti unutar njezinog državnog područja, uključujući putemkupovine postojećih poduzeća.

6.

Članica može postaviti uvjete i postupke za odobrenjeuspostavljanja ili širenja komercijalne prisutnosti ako one nezaobilaze obveze članice iz stavka 5. te ako su ti uvjeti ipostupci u skladu s ostalim obvezama iz Sporazuma.

Nove financijske usluge

7.

Članica dopušta dobavljačima financijskih usluga iz bilo kojedruge članice koji su osnovani na njezinom državnom području danude nove financijske usluge.

Prijenos i obrada informacija

8.

Nijedna članica ne poduzima mjere koje sprečavaju prijenoseinformacija ili obradu financijskih informacija, uključujućiprijenos podataka elektroničkim putem ili one mjere, ovisno ouvoznim pravilima sukladnim međunarodnim sporazumima, kojesprečavaju prijenose opreme gdje je takav prijenos informacija,procesiranje financijskih informacija ili prijenos opremepotreban za obavljanje redovnih poslova dobavljača financijskeusluge. Ništa u ovom stavku ne ograničava pravo članice nazaštitu osobnih podataka, osobnu privatnost i povjerljivostpojedinačnih zapisa i računa sve dok se to pravo ne koristi zazaobilaženje odredaba Sporazuma.

Privremeni ulaz osoblja

9.

(a)

Svaka članica dopušta privremeni ulaz na svojedržavno područje osoblja dobavljača financijskeusluge iz bilo koje druge članice koje osniva ilije osnovalo komercijalnu prisutnost na državnompodručju članice kako slijedi:

i.

višeg rukovodećeg osoblja koje posjedujetočne informacije bitne za osnivanje, kontrolu iposlovanje dobavljača financijskih usluga; i

ii.

stručnjaka za područje rada dobavljačafinancijskih usluga.

(b)

Svaka članica dopušta, ovisno o raspoloživostikvalificiranog osoblja na svom državnom području,privremeni ulaz na svoje državno područjesljedećeg osoblja koje je povezano s komercijalnomprisutnošću dobavljača financijskih usluga iz bilokoje druge članice:

i.

stručnjaka za računarske i telekomunikacijskeusluge i računovodstvo dobavljača financijskihusluga; i

ii.

aktuarske i pravne stručnjake.

Nediskriminacijske mjere

10.

Svaka članica nastoji ukloniti ili ograničiti značajne štetneučinke na dobavljače financijskih usluga iz drugezemlje-članice:

(a)

nediskriminacijskih mjera koje sprečavajudobavljače financijskih usluga u ponudi nadržavnom području članice, u obliku koji jeodredila članica, svih financijskih usluga kojedopušta članica;

(b)

nediskriminacijskih mjera koje ograničavajuširenje aktivnosti dobavljača financijskih uslugana cijelom državnom području članice;

(c)

mjera članice, kad takva članica primjenjujeiste mjere na dobavljače bankovnih usluga i uslugaosiguranja, a kad dobavljač financijskih usluga izbilo koje druge članice usredotočuje svojeaktivnosti na pružanje usluga osiguranja; i

(d)

ostalih mjera koje, premda u skladu s odredbamaSporazuma, imaju suprotan učinak na sposobnostdobavljača financijskih usluga iz bilo koje drugečlanice da radi, konkurira i stupa na tržište tečlanice;

kako neka akcija koja se poduzima prema ovom stavku ne binepravedno diskriminirala dobavljače financijskih usluga članicekoja poduzima takvu akciju.

11.

S obzirom na nediskriminacijske mjere iz podstavka 10. (a) i(b), članica nastoji ne ograničiti postojeći stupanj tržišnihmogućnosti i koristi koje već uživaju dobavljači financijskihusluga iz svih drugih država članica kao skupina unutar državnogpodručja članice, ako te obveze ne proizlaze iz nepravednediskriminacije protiv dobavljača financijskih usluga članicekoja primjenjuje takve mjere.

C.   Nacionalni tretman

1.

Pod uvjetima u kojima se dodjeljuje nacionalni tretman, svakačlanica osigurava dobavljačima financijskih usluga bilo koje drugečlanice osnovanim na njezinom državnom području pristup sustavimaplatnog prometa i kliringa kojima rukovode javni subjekti teslužbenim izvorima financiranja i refinanciranja koji su naraspolaganju u normalnom tijeku redovnog poslovanja. Namjera ovogstavka nije omogućiti pristup zemlji članici kao zajmodavcu ukrajnjoj nuždi.

2.

Kada članica zahtijeva članstvo ili sudjelovanje ili pristup usamoregulirajuće tijelo, vrijednosne papire ili buduće razmjene ilitržišta, klirinšku agenciju ili drugu organizaciju ili udrugu, kakobi dobavljači financijskih usluga iz druge članice mogli pružatiusluge na jednakoj osnovi kao i dobavljači financijskih usluga tečlanice, ili kad članica tim subjektima izravno ili neizravnoosigurava povlastice ili prednosti u pružanju financijskih usluga,članica se treba pobrinuti da takvi subjekti dodjeljuju nacionalnitretman dobavljačima financijskih usluga iz bilo koje druge članicekoji imaju stalno boravište na državnom području članice.

D.   Definicije

Za potrebe ovog pristupa:

1.

Nerezidentni dobavljač financijskih usluga je dobavljačfinancijskih usluga članice koji pruža financijsku uslugu nadržavnom području druge članice iz organizacijske jedinice kojaje locirana na državnom području druge članice, bez obzira da litaj dobavljač financijskih usluga ima ili nema komercijalnuprisutnost na državnom području članice u kojoj se pružafinancijska usluga.

2.

„Komercijalna prisutnost” znači poduzeće unutar državnog područjačlanice za pružanje financijskih usluga te uključuje potpuno ilidjelomično vlasništvo nad podružnicom, zajednička ulaganja,partnerstva, isključivo vlasništvo, poslove na temelju franšize,ogranaka, agencije, predstavništava ili drugeorganizacije.

3.

Nova financijska usluga jest usluga financijske naravi,uključujući usluge koje se odnose na postojeće i nove proizvodeili načine na koji se proizvod isporučuje, a koju ne pruža nitijedan dobavljač financijskih usluga unutar državnog područjapojedine članice, ali koja se pruža unutar državnog područjaneke druge članice.


Top