EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 02013R1287-20131220

Consolidated text: Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te za mala i srednja poduzeća (COSME) (2014.–2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (Tekst značajan za EGP)

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1287/2013-12-20

2013R1287 — HR — 20.12.2013 — 000.001


Ovaj je dokument samo dokumentacijska pomoć za čiji sadržaj institucije ne preuzimaju odgovornost

►B

►C1  UREDBA (EU) br. 1287/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. prosinca 2013.

o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te za mala i srednja poduzeća (COSME) (2014.–2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ ◄

(Tekst značajan za EGP)

( L 347 20.12.2013, 33)


►C1

,  L 071, 16.3.2016,  323 (1287/2013)




▼B

▼C1

UREDBA (EU) br. 1287/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. prosinca 2013.

o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te za mala i srednja poduzeća (COSME) (2014.–2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ

▼B

(Tekst značajan za EGP)



EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 173. i 195.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora ( 1 ),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija ( 2 ),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Komisija je donijela Komunikaciju pod nazivom „Europa 2020. - strategija za pametan, održiv i uključiv rast” u ožujku 2010. („Strategija Europa 2020.”). Komunikaciju je potvrdilo Europsko vijeće u lipnju 2010. Strategija Europa 2020. odgovara na gospodarsku krizu te joj je namjera pripremiti Uniju za sljedeće desetljeće. Ona postavlja pet ambicioznih ciljeva za klimu i energetiku, zaposlenost, inovacije, obrazovanje i socijalnu uključenost koje treba postići do 2020. te utvrđuje ključne pokretače rasta čiji je cilj učiniti Uniju dinamičnijom i konkurentnijom. Također naglašava važnost jačanja rasta europskoga gospodarstva dok istovremeno radi na postizanju visoke razine zaposlenosti, gospodarstva s niskom razinom ugljika koje učinkovito koristi resurse i energiju te na postizanju socijalne kohezije. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) trebala bi imati ključnu ulogu u postizanju ciljeva Strategije Europa 2020. Njihova je uloga vidljiva u činjenici da se MSP-ovi spominju u šest od sedam predvodničkih inicijativa Strategije Europa 2020.

(2)

Kako bi se osiguralo da poduzeća, osobito MSP-ovi, imaju središnju ulogu u postizanju gospodarskog rasta u Uniji, što je najveći prioritet, Komisija je donijela Komunikaciju pod nazivom „Integrirana industrijska politika u globalizacijsko doba koja na centralno mjesto stavlja konkurentnost i održivost” u listopadu 2010., koju je Vijeće potvrdilo u prosincu 2010. Ovo je predvodnička inicijativa Strategije Europa 2020. U Komunikaciji se utvrđuje strategija s ciljem poticanja rasta i stvaranja radnih mjesta održavanjem i pružanjem potpore jakoj, raznolikoj i konkurentnoj industrijskoj osnovici u Europi, osobito kroz poboljšanje okvirnih uvjeta za poduzeća, kao i kroz jačanje nekoliko aspekata unutarnjeg tržišta, uključujući usluge koje se odnose na poslovanje.

(3)

U lipnju 2008. Komisija je donijela Komunikaciju pod nazivom „Počnimo od najmanjih” - „Akt o malom poduzetništvu za Europu” koju je Vijeće pozdravilo u prosincu 2008. Akt o malom poduzetništvu (AMP) pruža sveobuhvatni politički okvir za MSP-ove, promovira poduzetništvo i učvršćuje načelo „Počnimo od najmanjih” u pravu i politikama kako bi se ojačala konkurentnost MSP-ova. AMP uspostavlja deset načela te pruža okvir za političke i zakonodavne mjere kako bi se promicao potencijal MSP-ova s ciljem rasta i stvaranja radnih mjesta. Provedba AMP-a doprinosi postizanju ciljeva Strategije Europa 2020. Nekoliko je mjera za MSP-ove već postavljeno u predvodničkim inicijativama.

(4)

AMP je od tada bio podvrgnut preispitivanju, objavljenom u veljači 2011. na temelju čega je Vijeće 30. i 31. svibnja 2011. donijelo zaključke. To preispitivanje razmatra provedbu AMP-a i procjenjuje potrebe MSP-ova koji djeluju u sadašnjem gospodarskom okruženju, u kojem je, kako navode, sve teže doći do financiranja i tržišta. Ono predstavlja pregled napretka postignutog u prve dvije godine AMP-a, postavlja nove mjere kao odgovor na izazove koji proizlaze iz gospodarske krize i koje su zainteresirane strane navele te predlaže načine poboljšanja razumijevanja i provedbe AMP-a s jasnom ulogom za zainteresirane strane i poslovne organizacije na prvoj liniji. ►C1  Posebni ciljevi programa za konkurentnost poduzeća i za MSP-ove trebali bi odražavati prioritete navedene u tom preispitivanju. ◄ Važno je osigurati da provedba takvog programa bude usklađena s provedbom AMP-a.

Osobito bi mjere u okviru posebnih ciljeva trebale doprinijeti ispunjavanju deset navedenih načela, kao i novih mjera koje su utvrđene u postupku preispitivanja AMP-a.

(5)

Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 ( 3 ) uspostavlja se višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. - 2020. Taj višegodišnji financijski okvir opisuje način na koji će se postići ciljevi politike, a to su povećanje rasta i stvaranje više radnih mjesta u Europi, uspostava gospodarstva s niskom razinom ugljika koje je osvještenije u području okoliša te istaknuta uloga Unije na međunarodnoj sceni.

(6)

Kako bi se doprinijelo jačanju konkurentnosti i održivosti poduzeća Unije, posebice MSP-ova, kako bi se dala potpora postojećim MSP-ovima, potaknula poduzetnička kultura i promicao rast MSP-ova, napredak društva znanja i razvoj utemeljen na uravnoteženom gospodarskom rastu, ►C1  trebalo bi uspostaviti program za konkurentnost poduzeća i za MSP-ove („program COSME”). ◄

(7)

Program COSME trebao bi dati visoki prioritet planu pojednostavljenja, u skladu s Komunikacijom Komisije od 8. veljače 2012. pod nazivom „Plan pojednostavljenja za VFO 2014.-2020.”. Trebalo bi bolje koordinirati potrošnju sredstava Unije i sredstava država članica na promicanje konkurentnosti poduzeća i MSP-ova kako bi se osigurala komplementarnost, bolja učinkovitost i vidljivost te da bi se postigle veće proračunske sinergije.

(8)

Komisija se obvezala uključiti klimatsko djelovanje u programe potrošnje Unije te usmjeriti barem 20 % proračuna Unije u ciljeve u vezi s klimom. Važno je osigurati da ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba te sprječavanje rizika budu promovirani u pripremi, oblikovanju i provedbi programa COSME. Mjere obuhvaćene ovom Uredbom trebale bi doprinijeti promicanju prijelaza na gospodarstvo i društvo s niskom razinom ugljika koje je otporno na klimatske promjene.

(9)

Iz Odluke Vijeća 2001/822/EZ ( 4 ) slijedi da subjekti i tijela iz prekomorskih zemalja i područja ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u programu COSME.

(10)

Politika konkurentnosti Unije za cilj ima uspostavljanje institucionalnih aranžmana kao i aranžmana za politike kojima se stvaraju uvjeti za održiv rast poduzeća, osobito MSP-ova. Postizanje konkurentnosti i održivosti podrazumijeva sposobnost da se dosegne i zadrži gospodarska konkurentnost i rast poduzeća u skladu s ciljevima održivog razvoja. Povećana produktivnost, uključujući produktivnost resursa i energije, primarni je izvor održivog rasta prihoda. Konkurentnost također ovisi o sposobnosti poduzeća da u potpunosti iskoriste mogućnosti poput unutarnjeg tržišta. Ovo je osobito važno za MSP-ove koji čine 99 % poduzeća u Uniji, osiguravaju dva od tri postojeća radna mjesta u privatnom sektoru i 80 % stvorenih novih radnih mjesta te doprinose s više od polovice ukupne dodane vrijednosti koju stvaraju poduzeća u Uniji. MSP-ovi su ključan pokretač gospodarskog rasta, zaposlenosti i socijalne integracije.

(11)

U Komunikaciji Komisije od 18. travnja 2012. pod nazivom „Prema oporavku s brojnim novim radnim mjestima” procijenjeno je da bi politike koje promiču prijelaz prema zelenom gospodarstvu, poput politika u vezi s učinkovitim korištenjem resursa i energije te klimatskim promjenama, mogle stvoriti više od pet milijuna radnih mjesta do 2020., osobito u sektoru MSP-ova. Imajući to na umu, posebne mjere u okviru programa COSME mogle bi uključiti promicanje razvoja održivih proizvoda, usluga, tehnologija i procesa, kao i učinkovitog korištenja resursa i energije te korporativne društvene odgovornosti.

(12)

Konkurentnost je u posljednjih nekoliko godina u središtu pažnje pri izradi politika Unije zbog tržišnih, političkih i institucionalnih neuspjeha koji potkopavaju konkurentnost poduzeća Unije, a posebno MSP-ova.

(13)

Program COSME stoga bi trebao obuhvatiti rješavanje tržišnih neuspjeha koji utječu na konkurentnost gospodarstva Unije na globalnom planu i koji potkopavaju sposobnost poduzeća, osobito MSP-ova, da se natječu s poduzećima iste razine u drugim dijelovima svijeta.

(14)

Program COSME posebno bi trebao obuhvatiti MSP-ove kako su definirani u Preporuci Komisije 2003/361/EZ ( 5 ). U okviru primjene ove Uredbe Komisija bi se trebala savjetovati sa svim relevantnim zainteresiranim stranama, uključujući organizacije koje predstavljaju MSP-ove. Posebnu bi pažnju trebalo posvetiti mikropoduzećima, zatim poduzećima koja se bave obrtničkim djelatnostima, samozaposlenim osobama, slobodnim zanimanjima te socijalnim poduzećima. Trebalo bi obratiti pozornost i na potencijalne, nove i mlade poduzetnike te žene poduzetnice, kao i na druge posebne ciljane skupine kao što su starije osobe, migranti i poduzetnici koji pripadaju socijalno ugroženim ili ranjivim skupinama poput osoba s invaliditetom, te na promicanje prijenosa poslovanja, cijepanja i odvajanja poduzeća te davanja nove prilike poduzetnicima.

(15)

Mnogi problemi konkurentnosti Unije uključuju poteškoće koje MSP-ovi imaju u dobivanju financijskih sredstava jer im je teško dokazati kreditnu sposobnost te teško dolaze do rizičnog kapitala. Te poteškoće imaju negativan učinak na razinu i kvalitetu novoosnovanih poduzeća te na rast i stopu preživljavanja poduzeća, kao i na spremnost novih poduzetnika da preuzmu rentabilna poduzeća o okviru prijenosa poslovanja/sukcesije. Financijski instrumenti Unije uspostavljeni u okviru Odluke br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 ) imaju dokazanu dodanu vrijednost i imali su pozitivan učinak na najmanje 220 000 MSP-ova. Povećana dodana vrijednost predloženih financijskih instrumenata za Uniju temelji se, između ostalog, na jačanju unutarnjeg tržišta za poduzetnički kapital i na razvijanju paneuropskog financijskog tržišta MSP-ova te na rješavanju tržišnih neuspjeha koje države članice ne mogu riješiti.Mjere Unije trebale bi biti usklađene i dosljedne te nadopunjavati financijske instrumente država članica za MSP-ove, omogućiti učinak financijske poluge i izbjeći stvaranje tržišnih poremećaja, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ). Tijela kojima je povjerena provedba mjera trebala bi osigurati dodatnost i izbjeći dvostruko financiranje kroz resurse Unije.

(16)

Komisija bi trebala obratiti pozornost na vidljivost financiranja koje dolazi preko financijskih instrumenata ove Uredbe kako bi se osiguralo da se zna za dostupnost potpore Unije i da pružena potpora bude prepoznatljiva na tržištu. S tim ciljem, trebala bi također postojati obveza za financijske posrednike da izričito naglase krajnjim primateljima da je financiranje omogućeno financijskim instrumentima u okviru ove Uredbe. Komisija i države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući pristupačnim internetskim sustavima, za širenje informacija MSP-ovima i posrednicima o dostupnim financijskim instrumentima. Ti sustavi, koji bi mogli postojati na jedinstvenom portalu, ne bi smjeli duplicirati postojeće sustave.

(17)

Europska poduzetnička mreža („Mreža”) dokazala je svoju dodanu vrijednost za europske MSP-ove kao mjesto gdje su sve usluge na jednom mjestu (one-stop-shop) i koja pruža poslovnu podršku pomažući poduzećima da povećaju svoju konkurentnost te da istraže poslovne mogućnosti na unutarnjem tržištu i izvan njega. Racionalizacija metodologija, radnih metoda i odredaba europske dimenzije za usluge za potporu poduzećima mogu se ostvariti jedino na razini Unije. Mreža je posebno pomogla MSP-ovima u pronalasku partnera za suradnju ili prijenos tehnologija, na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama, u dobivanju savjeta o izvorima financiranja u Uniji, o pravu Unije, o intelektualnom vlasništvu i o programima Unije koji potiču ekološke inovacije i održivu proizvodnju. Također su dobivene povratne informacije o pravu i normama Unije. Posebno je jedinstvena stručnost Mreže važna u rješavanju informacijskih nesrazmjera i u smanjenju transakcijskih troškova povezanih s prekograničnim transakcijama.

(18)

Potreban je stalni napor za dodatnu optimizaciju kvalitete usluga i uspješnosti Mreže, osobito u odnosu na osviještenost MSP-ova i naknadno preuzimanje predloženih usluga kroz daljnju integraciju usluga internacionalizacije i inovacija, jačanje suradnje između Mreže i regionalnih i lokalnih zainteresiranih strana koje predstavljaju MSP-ove, uz savjetovanje i jače uključivanje domaćinskih organizacija, smanjenje birokracije, poboljšanje potpore informacijske tehnologije i jačanje vidljivosti Mreže i njezinih usluga u obuhvaćenim zemljopisnim područjima.

(19)

Ograničena internacionalizacija MSP-ova, kako unutar tako i izvan Europe, utječe na konkurentnost. Prema nekim procjenama, trenutačno 25 % MSP-ova iz Unije izvozi ili je u nekom trenutku izvozilo tijekom posljednje tri godine, dok samo 13 % MSP-ova iz Unije redovno izvozi izvan Unije te samo 2 % ima investicije izvan svoje matične zemlje. Dodatno, istraživanje Eurobarometra iz 2012. pokazuje neiskorišteni potencijal za rast MSP-ova na „zelenim” tržištima, unutar i izvan Unije, u vezi s internacionalizacijom i pristupom javnoj nabavi. U skladu s AMP-om koji je pozvao Uniju i države članice da podupiru i ohrabruju MSP-ove da iskoriste rast tržišta izvan Unije, Unija financijski pomaže nekoliko inicijativa kao što je Centar za industrijsku suradnju EU-Japan i Centar za pomoć MSP-u vezi s pravima intelektualnog vlasništva u Kini. Dodana vrijednost Unije nastaje promicanjem suradnje i nuđenjem usluga na europskoj razini koje nadopunjuju, ali ne dupliciraju osnovne usluge promicanja trgovine u državama članicama i jačaju zajedničke napore pružatelja usluga iz javnog i privatnog sektora u ovom području. Te bi usluge trebale uključiti informacije o pravima intelektualnog vlasništva, normama te pravilima i mogućnostima u području javnih nabava. Trebalo bi u potpunosti uzeti u obzir dio II. zaključaka Vijeća od 6. prosinca 2011., pod nazivom „Jačanje provedbe industrijske politike diljem EU-a”, o Komunikaciji Komisije pod nazivom „Integrirana industrijska politika u globalizacijsko doba koja na centralno mjesto stavlja konkurentnost i održivost”. U vezi s tim, dobro definirana europska strategija za klastere trebala bi upotpuniti nacionalne i regionalne napore u poticanju klastera prema izvrsnosti i međunarodnoj suradnji uzimajući u obzir činjenicu da povezivanje MSP-ova u klaster može biti ključno sredstvo jačanja njihovih sposobnosti inoviranja i započinjanja s radom na prekomorskim tržištima.

(20)

Kako bi se poboljšala konkurentnost poduzeća u Uniji, posebno MSP-ova, države članice i Komisija trebaju stvoriti povoljno poslovno okruženje. Interesi MSP-ova te sektora u kojima su oni najaktivniji zahtijevaju posebnu pažnju. Inicijative na razini Unije su isto tako nužne za razmjenu informacija i znanja na europskoj razini, a digitalne usluge mogu biti osobito ekonomične u ovom području. Takve mjere mogu pomoći stvaranju jednakih uvjeta za MSP-ove.

(21)

Razlike, rascjepkanost i nepotrebna birokracija na unutarnjem tržištu sprečavaju građane, potrošače i poduzeća, osobito MSP-ove, da potpuno iskoriste sve njegove pogodnosti. Stoga je nužan usklađen napor država članica, Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije u rješavanju nedostataka u provedbi te zakonodavnih i informacijskih nedostatka. U skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, države članice, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi također surađivati kako bi se smanjila i izbjegla nepotrebna administrativna i regulatorna opterećenja MSP-ova. Mjere u okviru programa COSME, jedinog programa Unije koji je posebno usredotočen na MSP-ove, trebale bi doprinijeti provedbi tih ciljeva, osobito pomažući poboljšavanju okvirnih uvjeta za poduzeća. Tome bi trebali doprinijeti testovi kondicije i procjene učinka koji se financiraju o okviru programa COSME.

(22)

Još jedan faktor koji utječe na konkurentnost jest relativno slab poduzetnički duh u Uniji. Samo 45 % građana Unije (i manje od 40 % žena) željelo bi biti samozaposleno, u usporedbi s 55 % stanovnika u Sjedinjenim Američkim Državama i 71 % stanovnika u Kini (prema istraživanju Eurobarometra o poduzetništvu iz 2009.). Sukladno AMP-u, pozornost bi trebalo obratiti na sve situacije u kojima se nalaze poduzetnici, uključujući pokretanje poduzeća, rast, prijenos i stečaj (druga prilika). Promicanje obrazovanja poduzetnika, kao i mjere jačanja koherentnosti i dosljednosti kao što su uspoređivanje s najboljima i razmjena dobrih praksi, čine visoku dodanu vrijednost Unije.

(23)

Program Erasmus za mlade poduzetnike pokrenut je s ciljem omogućavanja novim poduzetnicima ili onima koji tome teže da steknu poslovno iskustvo u nekoj drugoj državi članici kako bi im se omogućilo jačanje poduzetničkih sposobnosti. U vezi s ciljem poboljšavanja okvirnih uvjeta za promicanje poduzetništva i poduzetničke kulture, Komisija bi trebala moći poduzeti mjere osmišljene za pomoć novim poduzetnicima u poboljšavanju njihove sposobnosti razvoja poduzetničkog znanja, vještina i stavova i poboljšavanju njihove tehnološke sposobnosti i upravljanja poduzećem.

(24)

Konkurencija na globalnoj razini, demografske promjene, ograničenja resursa i novi socijalni trendovi stvaraju izazove i prilike za različite sektore koji se suočavaju s globalnim izazovima i koje odlikuje visoki udio MSP-ova. Primjerice, sektori utemeljeni na dizajnu trebaju se prilagoditi kako bi iskoristili pogodnosti neiskorištenog potencijala visoke potražnje za personaliziranim, kreativnim, uključivim proizvodima. Kako se ti izazovi odnose na sve MSP-ove u Uniji u tim sektorima, nužan je usklađen napor na razini Unije za stvaranje dodatnog rasta kroz inicijative koje ubrzavaju nastanak novih proizvoda i usluga.

(25)

Podupirući mjere u državama članicama, program COSME može podupirati inicijative u sektorskim i međusektorskim područjima sa značajnim potencijalom za rast i poduzetničku aktivnost, osobito u područjima s visokim udjelom MSP-ova, ubrzavajući stvaranje konkurentnih i održivih industrija koje se temelje na najkonkurentnijim poslovnim modelima, poboljšanim proizvodima i postupcima, organizacijskim strukturama ili promijenjenim vrijednosnim lancima. Kao što je navedeno u Komunikaciji Komisije od 30. lipnja 2010. pod nazivom „Europa, svjetska turistička destinacija br. 1 - novi politički okvir za turizam u Europi” koju je Vijeće pozdravilo u listopadu 2010., turizam je važan sektor gospodarstva Unije. Poduzeća u ovom sektoru izravno doprinose 5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) Unije. Ugovor o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) priznaje važnost turizma i navodi nadležnosti Unije u ovom području. Europske inicijative u području turizma mogu nadopuniti mjere država članica potičući stvaranje pogodnog okruženja i promicanjem suradnje između država članica, osobito razmjenom dobrih praksi. Mjere mogu uključivati poboljšavanje znanja o turizmu pružajući podatke i analizu i razvijanje transnacionalnih projekata suradnje u bliskoj suradnji s državama članicama uz izbjegavanje obvezujućih zahtjeva za poduzeća Unije.

(26)

U programu COSME navode se mjere za ostvarenje ciljeva, ukupna financijska omotnica za postizanje tih ciljeva, minimalna financijska omotnica za financijske instrumente, različite vrste provedbenih mjera i transparentni aranžmani za praćenje i evaluaciju te za zaštitu financijskih interesa Unije.

(27)

Program COSME nadopunjuje ostale programe Unije, istovremeno potvrđujući da bi svaki instrument trebao funkcionirati sukladno vlastitim, specifičnim procedurama. Stoga isti prihvatljivi troškovi ne bi smjeli primati dvostruko financiranje. S ciljem postizanja dodane vrijednosti i značajnog utjecaja financiranja Unije, trebalo bi razviti bliske sinergije između programa COSME, Uredbe (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 ) („program Obzor 2020.”), Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 ) („strukturni fondovi”) i drugih programa Unije.

(28)

Trebalo bi uzeti u obzir načela transparentnosti i jednakih mogućnosti za oba spola u svim relevantnim inicijativama i mjerama obuhvaćenima programom COSME. Također bi u tim inicijativama i mjerama trebalo voditi računa o poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve građane.

(29)

Dodjeli bespovratnih sredstava MSP-ovima trebali bi prethoditi transparentni postupci. Dodjela bespovratnih sredstava i njihova isplata trebali bi biti transparentni, nebirokratski i u skladu sa zajedničkim pravilima.

(30)

Ova Uredba utvrđuje financijsku omotnicu za čitavo trajanje programa COSME, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju ( 10 ) za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(31)

Kako bi se osiguralo da financiranje bude ograničeno na rješavanje tržišnih, političkih i institucionalnih neuspjeha te s ciljem izbjegavanja narušavanja tržišta, financiranje iz programa COSME trebalo bi biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama.

(32)

Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru i protokoli uz sporazume o pridruživanju predviđaju sudjelovanje dotičnih zemalja u programima Unije. Sudjelovanje ostalih trećih zemalja trebalo bi biti omogućeno kada tako naznačuju sporazumi i postupci.

(33)

Važno je osigurati dobro financijsko upravljanje programom COSME i njegovu provedbu na najučinkovitiji i najpristupačniji način, pri čemu je također potrebno osigurati pravnu sigurnost i dostupnost programa COSME svim sudionicima.

(34)

Program COSME trebalo bi pratiti i ocjenjivati kako bi se omogućile prilagodbe. Trebalo bi pripremiti godišnje izvješće o njegovoj provedbi u kojemu bi bili predstavljeni postignuti napredak i planirane aktivnosti.

(35)

Provedbu programa COSME trebalo bi pratiti na godišnjoj razini uz pomoć ključnih pokazatelja za procjenu rezultata i učinaka. Ti pokazatelji, uključujući relevantne polazne vrijednosti, trebali bi pružiti osnovni temelj za ocjenu opsega u kojem su postignuti ciljevi programa COSME.

(36)

Privremeno izvješće o postizanju ciljeva svih mjera koje program COSME podupire, a koji sastavlja Komisija, također bi trebalo sadržavati ocjenu niskih stopa sudjelovanja MSP-ova kada je to utvrđeno u značajnom broju država članica. Prema potrebi, države članice mogle bi uzeti u obzir rezultate privremenog izvješća pri izradi svojih politika.

(37)

Trebalo bi zaštititi financijske interese Unije kroz proporcionalne mjere tijekom cijelog rashodovnog ciklusa, uključujući prevenciju, otkrivanje i istraživanje nepravilnosti, vraćanje izgubljenih, pogrešno uplaćenih ili nepropisno korištenih sredstava te, prema potrebi, administrativne i financijske sankcije, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966 /2012.

(38)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji kako bi se donijeli godišnji radni programi za provedbu programa COSME. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 11 ). Neke mjere iz godišnjeg programa rada uključuju koordinaciju mjera na nacionalnoj razini. U vezi s time, trebalo bi primjenjivati članak 5. stavak 4. te uredbe.

(39)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s dodatnim pokazateljima, promjenama određenih pojedinosti u odnosu na financijske instrumente i izmjenama okvirnih iznosa koji bi te iznose premašili za više od 5 % vrijednosti financijske omotnice u svakoj situaciji. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(40)

Zbog pravne sigurnosti i jasnoće Odluku br. 1639/2006/EZ trebalo bi staviti izvan snage.

DONIJELI SU OVU UREDBU:



POGLAVLJE I.

Predmet

Članak 1.

Uspostava

Program za mjere Unije s ciljem poboljšanja konkurentnosti poduzeća, s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) („program COSME”), uspostavlja se za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

Članak 2.

Definicija

Za potrebe ove Uredbe, „MSP-ovi” znači mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, kako su definirana u Preporuci 2003/361/EZ.

Članak 3.

Opći ciljevi

1.  Program COSME doprinosi sljedećim općim ciljevima, posvećujući osobitu pažnju posebnim potrebama MSP-ova koji imaju poslovni nastan u Uniji i MSP-ova koji imaju poslovni nastan u trećim zemljama koje sudjeluju u programu COSME na temelju članka 6.

(a) jačanju konkurentnosti i održivosti poduzeća Unije, osobito MSP-ova;

(b) poticanju poduzetničke kulture i promicanju stvaranja i rasta MSP-ova.

2.  Postizanje ciljeva navedenih u stavku 1. mjeri se sljedećim pokazateljima:

(a) uspješnošću MSP-ova u odnosu na održivost;

(b) promjenama u nepotrebnim administrativnim i regulatornim opterećenjima za nove i postojeće MSP-ove;

(c) promjenama u udjelu MSP-ova koji izvoze unutar ili izvan Unije;

(d) promjenama u rastu MSP-ova;

(e) promjenama u udjelu građana Unije koji žele biti samozaposleni.

3.  Podrobni popis pokazatelja i ciljeva programa COSME navodi se u Prilogu.

4.  Program COSME podupire provedbu strategije Europa 2020. te doprinosi postizanju cilja „pametnog, održivog i uključivog rasta”. Program COSME posebno doprinosi osnovnom cilju koji se odnosi na zaposlenost.



POGLAVLJE II.

Posebni ciljevi i polja djelovanja

Članak 4.

Posebni ciljevi

1.  Posebni ciljevi programa COSME su:

(a) poboljšanje pristupa financiranju za MSP-ove u obliku kapitala i duga;

(b) poboljšanje pristupa tržištima, osobito unutar Unije, ali i na globalnoj razini;

(c) poboljšanje okvirnih uvjeta za konkurentnost i održivost poduzeća Unije, a posebno MSP-ova, uključujući u sektoru turizma;

(d) promicanje poduzetništva i poduzetničke kulture.

2.  U provedbi programa COSME promiče se potreba da se poduzeća prilagode gospodarstvu s niskim emisijama, otpornom na klimatske promjene i koje učinkovito koristi resurse i energiju.

3.  Pokazatelji navedeni u Prilogu koriste se kako bi se izmjerio učinak programa COSME na postizanje posebnih ciljeva iz stavka 1.

4.  U godišnjim radnim programima iz članka 13. podrobno su određene sve mjere koje se provode u okviru programa COSME.

Članak 5.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu programa COSME iznosi 2 298,243 milijuna EUR, u tekućim cijenama, od čega se najmanje 60 % dodjeljuje financijskim instrumentima.

Europski parlament i Vijeće odobravaju godišnja odobrena sredstva u granicama višegodišnjeg financijskog okvira.

2.  Financijska omotnica uspostavljena u okviru ove Uredbe također može pokrivati izdatke povezane s aktivnostima pripreme, praćenja, kontrole, revizije i ocjenjivanja koje su potrebne za upravljanje programom COSME i za postizanje njegovih ciljeva. Osobito pokriva, na ekonomičan način, studije, sastanke stručnjaka, mjere informiranja i komunikacije, uključujući korporativno priopćivanje političkih prioriteta Unije u mjeri u kojoj se odnose na opće ciljeve programa COSME, izdatke povezane s mrežama informacijske tehnologije za obradu i razmjenu informacija, zajedno sa svim ostalim izdacima tehničke i administrativne pomoći koje je prouzročila Komisija za upravljanje programom COSME.

Ti izdaci ne prelaze 5 % vrijednosti financijske omotnice.

3.  Financijska omotnica za program COSME dodjeljuje okvirne iznose od 21,5 % vrijednosti financijske omotnice za posebni cilj iz članka 4. stavka 1. točke (b), 11 % za posebni cilj iz članka 4. stavka 1. točke (c) i 2,5 % za posebni cilj iz članka 4. stavka 1. točke (d). Komisija može odstupiti od tih okvirnih iznosa, ali ne za više od 5 % vrijednosti financijske omotnice u svakoj situaciji. Ako se pokaže da je potrebno premašiti to ograničenje, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23. za izmjenu tih okvirnih iznosa.

4.  Financijska dodjela sredstava također može pokrivati izdatke tehničke i administrativne pomoći potrebne da se osigura prijelaz između programa COSME i mjera usvojenih Odlukom br. 1639/2006/EZ. Ako je potrebno, odobrena sredstva mogu biti unesena u proračun nakon 2020. za pokrivanje sličnih izdataka kako bi se omogućilo upravljanje mjerama koje do 31. prosinca 2020. još nisu dovršene.

Članak 6.

Sudjelovanje trećih zemalja

1.  U programu COSME mogu sudjelovati:

(a) zemlje Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP), u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u, i druge europske zemlje kada to omogućuju sporazumi i postupci;

(b) zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u skladu s općim načelima i općim uvjetima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim aranžmanima;

(c) zemlje koje su obuhvaćene područjem primjene Europske politike susjedstva, kada sporazumi i postupci to omogućuju te u skladu s općim načelima i općim uvjetima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima, protokolima uz sporazume o pridruživanju i odlukama Vijeća za pridruživanje.

2.  Subjekt koji ima poslovni nastan u zemlji iz stavka 1. može sudjelovati u dijelovima programa COSME u kojima ta zemlja sudjeluje pod uvjetima utvrđenima u odgovarajućim sporazumima opisanima u stavku 1.

Članak 7.

Sudjelovanje subjekata iz zemalja nesudionica

1.  U dijelovima programa COSME u kojima treća zemlja iz članka 6. ne sudjeluje mogu sudjelovati subjekti koji imaju poslovni nastan u toj zemlji. Subjekti koji imaju poslovni nastan u drugim trećim zemljama također mogu sudjelovati u mjerama u okviru programa COSME.

2.  Subjekti iz stavka 1. nemaju pravo primati financijske doprinose Unije, osim kada je to ključno za program COSME, osobito kada se radi o konkurentnosti i pristupu tržištima za poduzeća Unije. Ova se iznimka ne primjenjuje na subjekte koji ostvaruju dobit.

Članak 8.

Mjere za poboljšanje pristupa financiranju za MSP-ove

1.  Komisija podupire mjere čiji je cilj olakšati i poboljšati pristup financiranju za MSP-ove u početnoj fazi, fazi rasta i fazi prijenosa te koje nadopunjuju korištenje, od strane država članica, financijskih instrumenata za MSP-ove na nacionalnoj i regionalnoj razini. Kako bi se osigurala komplementarnost, takve mjere dobro su usklađene s mjerama koje se provode u okviru kohezijske politike, programa Obzor 2020. te na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Takve mjere za cilj imaju poticanje prihvaćanja i ponude i kapitalnog financiranja i financiranja duga, što može uključivati financiranje početne faze, financiranje poslovnih anđela i financiranje u obliku kvazi-kapitala, podložno potražnji na tržištu, ali isključujući razdvajanje imovine.

2.  Uz mjere navedene u stavku 1., Unija može dati potporu i mjerama za poboljšanje prekograničnog financiranja i financiranja više zemalja, podložno potražnji na tržištu, čime se pomaže MSP-ovima u internacionalizaciji njihovih aktivnosti, u skladu s pravom Unije.

Isto tako, Komisija može ispitati mogućnost razvijanja inovativnih financijskih mehanizma kao što je kolektivno financiranje, podložno potražnji na tržištu.

3.  Pojedinosti o mjerama iz stavka 1. utvrđene su u članku 17.

Članak 9.

Mjere za poboljšanje pristupa tržištima

1.  Kako bi se i dalje poboljšavala konkurentnost i pristup tržištima za poduzeća iz Unije, Komisija može podupirati mjere za poboljšanje pristupa MSP-ova unutarnjem tržištu, kao što su mjere informiranja (uključujući preko digitalnih usluga) i podizanja osviještenosti u odnosu na, između ostalog, programe, pravo i norme Unije.

2.  Posebne su mjere namijenjene olakšavanju pristupa MSP-ova tržištima izvan Unije. Takve mjere mogu uključivati informiranje o postojećim preprekama ulasku na tržište i poslovnim mogućnostima, javnoj nabavi i carinskim postupcima te poboljšavanju usluga potpore koji se odnose na norme i prava intelektualnog vlasništva u prioritetnim trećim zemljama. Te mjere nadopunjuju, ali ne dupliciraju osnovne aktivnosti promicanja trgovine država članica.

3.  Mjere u okviru programa COSME mogu biti namijenjene jačanju međunarodne suradnje, uključujući industrijske i regulatorne dijaloge s trećim zemljama. Posebne mjere mogu biti namijenjene smanjenju razlika između Unije i ostalih zemalja u vezi s regulatornim okvirima za proizvode, doprinosu razvoju poduzeća i industrijske politike i doprinosu poboljšanju poslovnog okruženja.

Članak 10.

Europska poduzetnička mreža

1.  Komisija podupire Europsku poduzetničku mrežu („Mreža”) u pružanju integriranih usluga poslovne podrške MSP-ovima iz Unije koje žele istražiti mogućnosti na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama. Mjere poduzete u okviru Mreže mogu obuhvaćati sljedeće:

(a) pružanje usluga informiranja i savjetodavnih usluga o inicijativama i pravu Unije; pružanje potpore jačanju upravljačkih kapaciteta kako bi se ojačala konkurentnost MSP-ova; pružanje potpore usmjerene na poboljšanje financijskog znanja MSP-ova, uključujući usluge informiranja i savjetodavne usluge o mogućnostima financiranja, pristupu financiranju te povezanim programima obučavanja i mentorstva; mjere usmjerene na jačanje pristupa MSP-ova stručnom znanju o energetskoj učinkovitosti, klimi i okolišu te promicanje programa financiranja i financijskih instrumenata Unije (uključujući program Obzor 2020. u suradnji s nacionalnim kontaktnim točkama i strukturnim fondovima);

(b) olakšanje prekogranične poslovne suradnje, istraživanja i razvoja, prijenosa tehnologije i znanja te partnerstava za tehnologiju i inovacije;

(c) osiguranje komunikacijskog kanala između MSP-ova i Komisije.

2.  Mreža se također može koristiti za pružanje usluga u ime drugih programa Unije, poput programa Obzor 2020., uključujući posebne savjetodavne usluge kojima se potiče sudjelovanje MSP-ova u drugim programima Unije. Komisija osigurava učinkovitu koordinaciju različitih financijskih sredstava za Mrežu te se brine da se usluge pružene u okviru Mreže za druge programe Unije financiraju iz tih programa.

3.  Provedba Mreže obavlja se uz blisku suradnju s državama članicama kako bi se izbjeglo dupliciranje aktivnosti u skladu s načelom supsidijarnosti.

Komisija ocjenjuje Mrežu s obzirom na njezinu učinkovitost, upravljanje i pružanje visokokvalitetnih usluga diljem Unije.

Članak 11

Mjere za poboljšanje okvirnih uvjeta za konkurentnost i održivost poduzeća Unije, a posebno MSP-ova

1.  Komisija podupire mjere za poboljšanje okvirnih uvjeta za konkurentnost i održivost poduzeća Unije, a posebno MSP-ova, s ciljem jačanja učinkovitosti, koherentnosti, usklađenosti i dosljednosti nacionalnih i regionalnih politika kojima se promiču konkurentnost, održivost i rast poduzeća Unije.

2.  Komisija može podupirati posebne mjere u svrhu poboljšanja okvirnih uvjeta za poduzeća, a posebno MSP-ova, smanjenjem i izbjegavanjem nepotrebnih administrativnih i regulatornih opterećenja. Takve mjere mogu uključivati redovitu procjenu učinka relevantnog prava Unije na MSP-ove, prema potrebi pomoću ljestvice, pružanje potpore neovisnim skupinama stručnjaka te razmjenu informacija i dobrih praksi, uključujući sustavnu primjenu testa MSP-ova na razini Unije i država članica.

3.  Komisija može podupirati mjere namijenjene razvoju novih strategija za konkurentnost i razvoj poslovanja. Takve mjere mogu obuhvaćati:

(a) mjere usmjerene na poboljšanje oblikovanja, provedbe i ocjenjivanja politika koje utječu na konkurentnost i održivost poduzeća, uključujući razmjenom dobrih praksi u vezi s okvirnim uvjetima te upravljanjem klasterima na svjetskoj razini i poslovnim mrežama, te promicanjem transnacionalne suradnje među klasterima i poslovnim mrežama, razvoja održivih proizvoda, usluga, tehnologija i postupaka, kao i učinkovitog korištenja resursa i energije te korporativne društvene odgovornosti;

(b) mjere usmjerene na međunarodne aspekte politika konkurentnosti, posebno usmjerene na suradnju u području politika između država članica, drugih zemalja koje sudjeluju u programu COSME te svjetskih trgovinskih partnera Unije;

(c) mjere za poboljšanje razvoja politika za MSP-ove, suradnje među stvarateljima politika, stručnih ocjenjivanja i razmjene dobrih praksi među državama članicama, uzimajući u obzir, prema potrebi, dostupne dokaze i gledišta zainteresiranih strana, posebno s ciljem olakšavanja pristupa MSP-ova programima i mjerama Unije, u skladu s Akcijskim planom AMP-a.

4.  Komisija može, promicanjem usklađenosti, podupirati mjere poduzete u državama članicama s ciljem ubrzavanja stvaranja konkurentnih industrija s tržišnim potencijalom. Takva potpora može obuhvaćati mjere kojima se promiče razmjena dobrih praksi te prepoznavanje potreba za vještinama i osposobljavanjem od strane industrija, osobito MSP-ova, a posebno e-vještina. Također može obuhvaćati mjere kojima se potiče korištenje novih poslovnih modela te suradnja MSP-ova u novim vrijednosnim lancima, kao i komercijalna upotreba relevantnih ideja za nove proizvode i usluge.

5.  Komisija može nadopuniti mjere država članica u svrhu jačanja konkurentnosti i održivosti MSP-ova u Uniji u područjima koja pokazuju značajan potencijal rasta, pogotovo u onim područjima u kojima postoji veliki broj MSP-ova, poput sektora turizma. Takve aktivnosti mogu obuhvaćati promicanje suradnje među državama članicama, posebno putem razmjene dobrih praksi.

Članak 12.

Mjere za promicanje poduzetništva

1.  Komisija doprinosi promicanju poduzetništva i poduzetničke kulture poboljšavanjem okvirnih uvjeta koji utječu na razvoj poduzetništva, uključujući smanjenjem prepreka pri uspostavi poduzeća. Komisija podupire poslovno okruženje i kulturu povoljnu za održiva poduzeća, pokretanja, rast, prijenose poslovanja, druge prilike (ponovno pokretanje), kao i cijepanja te odvajanja poduzeća.

2.  Posebna se pažnja posvećuje potencijalnim, novim i mladim poduzetnicima te ženama poduzetnicama, kao i drugim posebnim ciljanim skupinama;

3.  Komisija može poduzeti mjere poput programa pokretljivosti za nove poduzetnike kako bi se poboljšale njihove sposobnosti razvoja vlastitog poduzetničkog znanja, vještina i stavova te kako bi se poboljšao njihov tehnološki kapacitet i upravljanje poduzećem.

4.  Komisija može podupirati mjere država članica za poboljšanje i olakšavanje poduzetničkog obrazovanja, osposobljavanja, vještina i stavova, posebno među potencijalnim i novim poduzetnicima.



POGLAVLJE III.

Provedba programa COSME

Članak 13.

Godišnji radni programi

1.  Da bi provela program COSME, Komisija donosi godišnje radne programe u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21. stavka 2. U svakom godišnjem radnom programu provode se ciljevi određeni u ovoj Uredbi te je u njima detaljno određeno sljedeće:

(a) opis mjera koje će se financirati, ciljevi svake mjere koji su u skladu s općim i posebnim ciljevima utvrđenima u člancima 3. i 4., očekivani rezultati, metode provedbe, iznos dodijeljen za svaku mjeru, ukupni iznos za sve mjere te okvirni raspored provedbe i profil plaćanja;

(b) odgovarajući kvalitativni i kvantitativni pokazatelji za svaku mjeru, u svrhu analize i praćenja učinkovitosti u dobivanju rezultata i postizanju ciljeva dotične mjere;

(c) za bespovratna sredstva i povezane mjere, osnovne kriterije za ocjenjivanje, koji se određuju kako bi se na najbolji mogući način postigli ciljevi programa COSME, te najveća stopa sufinanciranja;

(d) zasebno detaljno poglavlje o financijskim instrumentima koji, u skladu s člankom 17. ove Uredbe, odražavaju obveze informiranja na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, uključujući očekivanu raspodjelu financijske omotnice između instrumenta vlasničkog kapitala za rast i instrumenta kreditnog jamstva iz članka 18. odnosno 19. ove Uredbe te informacije poput razine jamstva i odnosa s programom Obzor 2020.

2.  Komisija provodi program COSME u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

3.  Program COSME provodi se na način da podupirane mjere uzmu u obzir budući napredak i potrebe, posebno nakon privremene ocjene iz članka 15. stavka 3., te da su relevantne za tržišta u razvoju, gospodarstvo i promjene u društvu.

Članak 14.

Mjere potpore

1.  Osim mjera obuhvaćenih godišnjim radnim programima iz članka 13., Komisija redovito poduzima mjere potpore, uključujući sljedeće:

(a) poboljšanje analize i praćenja sektorskih i međusektorskih pitanja konkurentnosti;

(b) utvrđivanje i širenje dobrih praksi i pristupa politici te njihov daljnji razvoj;

(c) provjere prikladnosti postojećeg zakonodavstva i ocjene učinka novih mjera Unije koje su od posebne važnosti za konkurentnost poduzeća, s ciljem utvrđivanja područja u postojećem zakonodavstvu koja treba pojednostaviti te osiguravanja da su opterećenja MSP-ova svedena na najmanju moguću mjeru u područjima u kojima su predložene nove zakonodavne mjere;

(d) ocjenu zakonodavstva koje utječe na poduzeća, a posebno na MSP-ove, industrijske politike i mjera povezanih s konkurentnošću;

(e) promicanje integriranih i pristupačnih internetskih sustava koji pružaju informacije o programima koji su relevantni za MSP-ove, uz istovremeno osiguravanje da oni ne dupliciraju postojeće portale.

2.  Ukupni trošak tih mjera potpore ne prelazi 2,5 % financijske omotnice programa COSME.

Članak 15.

Praćenje i ocjena

1.  Komisija prati provedbu i upravljanje programom COSME.

2.  Komisija izrađuje godišnje izvješće o praćenju kojim se obavlja pregled učinkovitosti i uspješnosti podupiranih mjera u odnosu na financijsku provedbu, rezultate, troškove i, prema potrebi, učinak. Izvješće obuhvaća informacije o korisnicima, kada je to moguće, za svaki poziv na podnošenje prijedloga, informacije o iznosu rashoda povezanog s klimom i učinku potpore na ciljeve u vezi s klimatskim promjenama, relevantne podatke o zajmovima iz instrumenta kreditnog jamstva iznad i ispod 150 000  EUR, u mjeri u kojoj prikupljanje takvih informacija ne stvara neopravdano administrativno opterećenje za poduzeća, posebno MSP-ove. Izvješće o praćenju sadrži godišnje izvješće o svakom financijskom instrumentu kako se zahtijeva u članku 140. stavku 8. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

3.  Komisija najkasnije do 2018. godine izrađuje privremeno izvješće o ocjeni u vezi s postizanjem ciljevae u okviru mjera podupiranih programom COSME na razini rezultata i učinaka, učinkovitosti korištenja resursa i njihove europske dodane vrijednosti, s ciljem donošenja odluke o obnovi, izmjeni ili suspenziji mjera. U privremenom izvješću o ocjeni također se razmatra mogućnost pojednostavljenja, unutarnja i vanjska koherentnost, nastavak relevantnosti svih ciljeva, kao i doprinos mjera prioritetima Unije za pametan, održiv i uključiv rast. U izvješću se u obzir uzimaju rezultati ocjenjivanja dugoročnog učinka prethodnih mjera te ono utječe na odluku o mogućoj obnovi, izmjeni ili suspenziji sljedeće mjere.

4.  Komisija sastavlja završno izvješće o ocjeni o dugoročnom utjecaju i održivosti učinaka mjera.

5.  Svi korisnici bespovratnih sredstava i druge uključene strane koje su primile sredstva Unije na temelju ove Uredbe Komisiji dostavljaju odgovarajuće podatke i informacije potrebne kako bi se omogućilo praćenje i ocjenjivanje dotičnih mjera.

6.  Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješća iz stavaka 2., 3. i 4. te ih stavlja na raspolaganje javnosti.



POGLAVLJE IV.

Financijske odredbe i oblici financijske pomoći

Članak 16.

Oblici financijske pomoći

Financijska pomoć Unije u okviru programa COSME može se provoditi neizravno delegiranjem zadaća za izvršenje proračuna subjektima navedenima u članku 58. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Članak 17.

Financijski instrumenti

1.  Financijskim instrumentima u okviru programa COSME, uspostavljenima u skladu s glavom VIII. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, upravlja se s ciljem olakšavanja pristupa financiranju za MSP-ove u fazama njihova pokretanja, rasta i prijenosa. Financijski instrumenti uključuju instrument vlasničkog kapitala i instrument kreditnog jamstva. Pri dodjeli sredstava tim instrumentima u obzir se uzima potražnja od financijskih posrednika.

2.  Financijski instrumenti za MSP-ove mogu se, prema potrebi, kombinirati sa sljedećim elementima te ih nadopunjavati:

(a) drugim financijskim instrumentima koje su uspostavile države članice i njihova tijela upravljanja koji se financiraju nacionalnim ili regionalnim sredstvima ili se financiraju u kontekstu aktivnosti strukturnih fondova, u skladu s člankom 38. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1303/2013

(b) drugim financijskim instrumentima koje su uspostavile države članice i njihova tijela upravljanja koji se financiraju nacionalnim ili regionalnim programima izvan aktivnosti strukturnih fondova;

(c) bespovratnim sredstvima koja financira Unija, uključujući na temelju ove Uredbe.

3.  Instrument vlasničkog kapitala za rast i instrument kreditnog jamstva iz članka 18. odnosno 19. mogu nadopunjavati korištenje, od strane država članica, financijskih instrumenata za MSP-ove u okviru kohezijske politike Unije.

4.  Instrument vlasničkog kapitala za rast i instrument kreditnog jamstva mogu, prema potrebi, omogućiti udruživanje financijskih sredstava s državama članicama i/ili regijama koje su spremne doprinijeti dijelom sredstava iz strukturnih fondova koja su im dodijeljena u skladu s [člankom 33. stavkom 1. točkom (a)] Uredbe (EU) br. 1303/2013.

5.  Financijski instrumenti mogu ostvarivati prihvatljiv povrat kako bi se postigli ciljevi drugih partnera ili investitora. Instrument vlasničkog kapitala za rast može funkcionirati na podređenoj osnovi, no njegov je cilj očuvanje vrijednosti imovine koja se osigurava iz proračuna Unije.

6.  Instrument vlasničkog kapitala za rast i instrument kreditnog jamstva provode se u skladu s glavom VIII. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 te Delegiranom uredbom Komisije (EU, Euratom) br. 1268/2012 ( 12 ).

7.  Financijski instrumenti u okviru programa COSME razvijaju se i provode tako da nadopunjuju instrumente uspostavljene za MSP-ove u okviru programa Obzor 2020. i da su usklađeni s njima.

8  U skladu s člankom 60. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, subjekti kojima je povjerena provedba financijskih instrumenata pri upravljanju sredstvima Unije osiguravaju vidljivost djelovanja Unije. Stoga ti subjekti osiguravaju da financijski posrednici izričito obavješćuju krajnje primatelje da je financiranje omogućila potpora financijskih instrumenata u okviru programa COSME. Komisija osigurava da je ex post objava informacija o primateljima, u skladu s člankom 60. stavkom 2. točkom (e) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, lako dostupna mogućim krajnjim primateljima.

9.  Vraćanja ostvarena putem drugog okvira instrumenta za brzo rastuća i inovativna mala i srednja poduzeća, uspostavljenog na temelju Odluke br. 1639/2006/EZ te primljena nakon 31. prosinca 2013. namjenjuju se, u skladu s člankom 21. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, instrumentu vlasničkog kapitala za rast iz članka 18. ove Uredbe.

10.  Financijski instrumenti provode se u skladu s relevantnim pravilima Unije o državnim potporama.

Članak 18.

Instrument vlasničkog kapitala za rast

1.  Instrument vlasničkog kapitala za rast (EFG) provodi se kao okvir jedinstvenog financijskog instrumenta vlasničkog kapitala Unije koji podupire rast te istraživanja i inovacije poduzeća Unije od rane faze, uključujući sjemenski kapital, do faze rasta. Jedinstveni financijski instrument vlasničkog kapitala Unije financijski podupiru program Obzor 2020. i program COSME.

2.  EFG je usmjeren na fondove kojima se osiguravaju: rizični kapital i „mezzanine” financiranje, kao što su podređeni i sudionički zajmovi, poduzećima koja se šire i u fazi su rasta, a posebno onima koja djeluju preko granica, dok istovremeno ima mogućnost ulagati u fondove koji su u ranoj fazi u vezi s instrumentom vlasničkog kapitala za istraživanja i inovacije u okviru programa Obzor 2020. te osigurava instrumente sufinanciranja za poslovne anđele. U slučaju ulaganja u ranim fazama, ulaganja iz EFG-a ne prelaze 20 % ukupnog ulaganja Unije osim u slučajevima višefaznih fondova ili fondova fondova ako se financiranje iz EFG-a i instrumenta vlasničkog kapitala za istraživanja i inovacije u okviru programa Obzor 2020. pruža na proporcionalnoj osnovi, na temelju investicijske politike fondova. Komisija može odlučiti izmijeniti prag od 20 % s obzirom na promjenu uvjeta na tržištu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21. stavka 2.

3.  EFG i instrument vlasničkog kapitala za istraživanja i inovacije u okviru programa Obzor 2020. koriste isti mehanizam provedbe.

4.  Potpora iz EFG-a jest u obliku jednog od sljedećih ulaganja:

(a) izravno iz Europskog investicijskog fonda ili od strane drugih subjekata kojima je povjerena provedba EFG-a u ime Komisije; ili

(b) od strane fondova fondova ili investicijskih instrumenata kojima se ulaže preko granica, a koje je uspostavio Europski investicijski fond, ili drugih subjekata (uključujući upravitelje iz privatnog ili javnog sektora) kojima je povjerena provedba EFG-a u ime Komisije, zajedno s investitorima iz privatnih i/ili javnih financijskih institucija;

5.  EFG ulaže u posredničke fondove za rizični kapital, uključujući u fondove fondova, koji osiguravaju ulaganja za MSP-ove najčešće tijekom njihove faze širenja ili faze rasta. Ulaganja u okviru EFG-a dugoročna su, odnosno najčešće podrazumijevaju pozicije u fondovima za rizični kapital od 5 do 15 godina. U svakom slučaju, trajanje ulaganja u okviru EFG-a ne prelazi 20 godina od potpisivanja sporazuma između Komisije i subjekta kojem je povjerena njegova provedba.

Članak 19.

Instrument kreditnog jamstva

1.  Instrumentom kreditnog jamstva (LGF) osiguravaju se:

(a) protujamstva i drugi aranžmani za dijeljenje rizika za jamstvene sheme, uključujući, prema potrebi, sujamstva;

(b) izravna jamstva i drugi aranžmani za dijeljenje rizika za sve druge financijske posrednike koji zadovoljavaju kriterije za ispunjavanje uvjeta iz stavka 5.

2.  LGF se provodi kao dio jedinstvenog dužničkog financijskog instrumenta Unije za rast te istraživanja i inovacije poduzeća Unije, koristeći isti mehanizam provedbe kao okvir dužničkog instrumenta, usmjeren na potražnju MSP-ova, za istraživanja i inovacije u okviru programa Obzor 2020. (RSI II).

3.  LGF se sastoji od:

(a) jamstava za financiranje duga (uključujući putem podređenih i sudioničkih zajmova, leasinga ili bankarskih garancija), koja smanjuju posebne poteškoće s kojima se suočavaju rentabilni MSP-ovi u pristupu financiranju, bilo zbog percepcije da su visoko rizični ili zbog njihovog nedostatka dostatnog dostupnog kolaterala;

(b) sekuritizacije dužničkih financijskih portfelja MSP-ova, koja mobilizira dodatno financiranje duga za MSP-ove u okviru prikladnih aranžmana za dijeljenje rizika s ciljanim institucijama. Potpora za te sekuritizacijske transakcije uvjetovana je obvezom matičnih institucija da koriste značajni dio proizašle likvidnosti ili mobiliziranog kapitala za novo kreditiranje MSP-ova u razumnom razdoblju. Iznos tog novog financiranja duga izračunava se s obzirom na iznos zajamčenog rizika portfelja. O tom iznosu i razdoblju pregovara se pojedinačno sa svakom matičnom institucijom.

4.  LGF-om upravljaju Europski investicijski fond ili drugi subjekti kojima je povjerena provedba LGF-a u ime Komisije. Rok isteka pojedinačnih jamstava u okviru LGF-a može biti do deset godina.

5.  Ispunjavanje uvjeta u okviru LGF-a određuje se za svakog posrednika na temelju njihovih aktivnosti te mjere u kojoj su učinkoviti u pružanju pomoći MSP-ovima u pristupanju financiranju za rentabilne projekte. LGF mogu koristiti posrednici koji pružaju potporu poduzećima pri financiranju, između ostalog, kupnje materijalne i nematerijalne imovine i radnog kapitala te za prijenose poduzeća. Kriteriji koji se odnose na sekuritizaciju dužničkih financijskih portfelja MSP-ova obuhvaćaju pojedinačne transakcije i transakcije više prodavatelja, kao i transakcije više zemalja. Ispunjavanje uvjeta temelji se na dobrim tržišnim praksama, posebno u vezi s kreditnom kvalitetom i diversifikacijom rizika sekuritiziranog portfelja.

6.  Uz izuzetak zajmova u sekuritiziranom portfelju, LGF pokriva zajmove do 150 000  EUR i s najmanjim dospijećem od 12 mjeseci. LGF također pokriva zajmove iznad 150 000  EUR u slučajevima u kojima MSP-ovi koji udovoljavaju kriterijima za ispunjavanje uvjeta u okviru programa COSME ne udovoljavaju kriterijima za ispunjavanje uvjeta iz okvira MSP-a u dužničkom instrumentu programa Obzor 2020. te uz najmanje dospijeće od 12 mjeseci.

U slučaju iznosa iznad tog praga, financijski posrednici dužni su dokazati ispunjava li MSP uvjete iz okvira MSP-a u dužničkom instrumentu programa Obzor 2020.

7.  LGF je osmišljen tako da je moguće izvješćivati o podupiranim MSP-ovima, i u pogledu broja i u pogledu količine zajmova.

Članak 20.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.  Komisija poduzima prikladne mjere kojima osigurava da su, dok se provode mjere koje se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i bilo kojih drugih nezakonitih aktivnosti, putem učinkovitih provjera i, ako se uoče nepravilnosti, vraćanjem nepropisno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2.  Komisija ili njezini predstavnici te Revizorski sud imaju ovlast revizije, na temelju dokumenata i provjera na terenu nad svim korisnicima bespovratnih sredstava, ugovarateljima i podugovarateljima te svim ostalim trećim stranama koji su primili sredstva Unije u okviru ove Uredbe.

3.  Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi ((EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 13 ) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 ( 14 ) s ciljem utvrđivanja je li počinjeno djelo prijevare, korupcije ili bilo koja druga nezakonita aktivnost koja utječe na financijske interese Unije u vezi sa sporazumom ili odlukom o bespovratnim sredstvima ili ugovorom financiraim na temelju ove Uredbe.

4.  Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi i odluke o bespovratnim sredstvima, koji su rezultat provedbe ove Uredbe, sadrže odredbe kojima se izričito ovlašćuju Komisija, Revizorski sud i OLAF za provedbu takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.



POGLAVLJE V.

Odbor i završne odredbe

Članak 21.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 22.

Delegirani akti

1.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23. u vezi s dodatnim pokazateljima navedenima u Prilogu I., ako ti pokazatelji mogu pomoći pri mjerenju napretka u postizanju općih i posebnih ciljeva programa COSME.

2.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23. o izmjenama nekih specifičnih detalja u vezi s financijskim instrumentima. Ti se detalji odnose na udio ulaganja iz EFG-a u ukupnom ulaganju Unije u fondove za rizični kapital u ranim fazama te na sastav sekuritiziranih zajmovnih portfelja.

3.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23. u vezi s izmjenama okvirnih iznosa određenih u članku 5. stavku 3. koje bi te iznose premašile za više od 5 % vrijednosti financijske omotnice u svakom slučaju, pokaže li se da je potrebno premašiti to ograničenje.

Članak 23.

Izvršavanje ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 22. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od sedam godina, počevši od [23. prosinca 2013.].

3.  Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 22. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 22. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 24.

Stavljanje izvan snage i prijelazne odredbe

1.  Odluka br. 1639/2006/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.

2.  Međutim, mjere uvedene na temelju Odluke br. 1639/2006/EZ i financijske obveze povezane s tim mjerama i dalje podliježu toj odluci, do njihova zaključenja.

3.  Financijska dodjela sredstava iz članka 5. također može pokrivati izdatke tehničke i administrativne pomoći potrebne da se osigura prijelaz između programa COSME i mjera usvojenih Odlukom br. 1639/2006/EZ.

Članak 25.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.




PRILOG.

POKAZATELJI ZA OPĆE I POSEBNE CILJEVE



Opći cilj:

1.  Jačanje konkurentnosti i održivosti poduzeća Unije, posebno MSP-ova

A.  Pokazatelj učinka (1)

Trenutačno stanje

Dugoročni cilj i ključno postignuće (2020.)

A.1.  Uspješnost MSP-ova u odnosu na održivost

Bit će redovito mjerena, primjerice provođenjem istraživanja Eurobarometra

Povećanje udjela MSP-ova iz Unije koji proizvode „zelene”, odnosno ekološki prihvatljive proizvode (2) u usporedbi s polaznim vrijednostima (početnim mjerenjem)

A.2.  Promjene u nepotrebnim administrativnim i regulatornim opterećenjima za nove i postojeće MSP-ove (3)

Broj dana za pokretanje novog MSP-a u 2012.: 5,4 radna dana.

Značajno smanjenje broja dana potrebnih za pokretanje novog MSP-a

Trošak pokretanja u 2012.: 372 EUR

Značajno smanjenje prosječnih troškova pokretanja u Uniji u usporedbi s polaznim vrijednostima

Broj država članica u kojima je za pribavljanje dozvola i odobrenja (uključujući okolišne dozvole) za pokretanje i obavljanje određene djelatnosti poduzeća potrebno mjesec dana: 2

Značajan porast broja država članica u kojima je za pribavljanje dozvola i odobrenja (uključujući okolišne dozvole) za pokretanje i obavljanje određene djelatnosti poduzeća potrebno mjesec dana

Broj država članica s jedinstvenim mjestom za pokretanje poduzeća kako bi poduzetnici mogli obaviti sve što je potrebno (npr. registraciju, porez, PDV i socijalna sigurnost) na jedinstvenom administrativnom kontaktom mjestu, bez obzira na to radi li se o fizičkom mjestu (uredu), virtualnom mjestu (internetu) ili oboje, u 2009.: 18

Značajan porast broja država članica s jedinstvenim mjestom za pokretanje poduzeća

A.3.  Promjene u udjelu MSP-ova koji izvoze unutar ili izvan Unije

25 % MSP-a izvozi, a 13 % MSP-a izvozi izvan Unije (2009.) (4)

Povećanje udjela MSP-ova koji izvoze te povećanje udjela MSP-ova koji izvoze u zemlje izvan Unije, u usporedbi s polaznim vrijednostima



Opći cilj:

2.  Poticanje poduzetničke kulture i promicanje stvaranja i rasta MSP-ova

Pokazatelj učinka

Trenutačno stanje

Dugoročni cilj i ključno postignuće (2020.)

B.1.  Promjene u rastu MSP-ova

MSP-ovi su 2010. ostvarili više od 58 % ukupne bruto dodane vrijednosti Unije;

Povećanje proizvodnje MSP-ova (dodana vrijednost) i zaposlenika u MSP-ovima u usporedbi s polaznim vrijednostima

Ukupni broj zaposlenika u MSP-ovima u 2010.: 87,5 milijuna (67 % radnih mjesta u privatnom sektoru u Uniji)

B.2.  Promjene u udjelu građana Unije koji žele biti samozaposleni

Ova se vrijednost mjeri svake dvije ili tri godine provođenjem istraživanja Eurobarometra. Zadnja dostupna vrijednost jest 37 % u 2012. (45 % u 2007. i 2009.)

Povećanje udjela građana Unije koji žele biti samozaposleni u usporedbi s polaznim vrijednostima



Posebni cilj:

Poboljšanje pristupa financiranju za MSP-ove u obliku kapitala i duga

C.  Financijski instrumenti za rast

Zadnji poznati rezultat (polazna vrijednost)

Dugoročni cilj (2020.)

C.1.  Broj poduzeća koja ostvaruju korist od financiranja duga

Od 31. prosinca 2012. mobilizirano 13,4 milijarda EUR za financiranje, za 219 000 MSP-ova (instrument za jamstva za MSP-ove (SMEG)).

Vrijednost mobiliziranog financiranja u rasponu od 14,3 milijarda EUR do 21,5 milijarda EUR; broj financiranih poduzeća koja ostvaruju korist od jamstava iz programa COSME u rasponu od 220 000 do 330 000

C.2.  Broj ulaganja u rizični kapital iz programa COSME te ukupni uloženi iznos.

Od 31. prosinca 2012. mobilizirano 2,3 milijarde EUR za financiranje rizičnog kapitala za 289 MSP-ova (instrument za brzo rastuće i inovativne MSP-ove, GIF)

Ukupna vrijednost ulaganja u rizični kapital u rasponu od 2,6 milijarda EUR do 3,9 milijarda EUR; broj poduzeća koja primaju ulaganja u rizični kapital u okviru programa COSME u rasponu od 360 do 540

C.3.  Omjer financijske poluge

Omjer financijske poluge za instrument SMEG 1:32

Omjer financijske poluge za GIF 1:6,7

Dužnički instrument 1:20 - 1:30

Instrument vlasničkog kapitala 1:4 - 1:6 (5)

C.4.  Dodatnost EFG-a i LGF-a

Dodatnost instrumenta SMEG: 64 % krajnjih korisnika naznačilo je da je potpora bila od ključne važnosti za pribavljanje sredstava koja su im bila potrebna

Dodatnost GIF-a: 62 % krajnjih korisnika GIF-a naznačilo je da je potpora bila od ključne važnosti za pribavljanje sredstava koja su im bila potrebna

Povećanje udjela krajnjih korisnika koji smatraju da im EFG ili LGF pružaju sredstva koja ne bi mogli pribaviti na neki drugi način, u usporedbi s polaznim vrijednostima



Posebni cilj:

Poboljšanje pristupa tržištima, osobito unutar Unije, ali i na globalnoj razini

D.  Međunarodna industrijska suradnja

Zadnji poznati rezultat (polazna vrijednost)

Dugoročni cilj (2020.)

D.1.  Broj slučajeva poboljšane usklađenosti između propisa Unije i trećih zemalja za industrijske proizvode

Procjenjuje se da su u regulatornoj suradnji s glavnim trgovinskim partnerima (SAD, Japan, Kina, Brazil, Rusija, Kanada, Indija), u prosjeku dva relevantna područja značajno usklađena u području tehničkih propisa

Četiri relevantna područja značajne usklađenosti tehničkih propisa s glavnim trgovinskim partnerima (SAD, Japan, Kina, Brazil, Rusija, Kanada, Indija)

E.  Europska poduzetnička mreža

Zadnji poznati rezultat (polazna vrijednost)

Dugoročni cilj (2020.)

E.1.  Broj potpisanih sporazuma o partnerstvu

Broj potpisanih sporazuma o partnerstvu: 2 475 (2012.)

Broj potpisanih sporazuma o partnerstvu: 2 500 godišnje

E.2.  Prihvaćanje Mreže među MSP-ovima

Prihvaćanje Mreže među MSP-ovima bit će izmjereno 2015.

Povećanje prihvaćanja Mreže među MSP-ovima u usporedbi s polaznim vrijednostima

E.3.  Stopa zadovoljstva među klijentima (% MSP-ova koji navode zadovoljstvo, dodana vrijednost određene usluge u okviru Mreže)

Stopa zadovoljstva među klijentima (% MSP-ova koji navode zadovoljstvo, dodana vrijednost određene usluge): 78 %

Stopa zadovoljstva među klijentima (% MSP-ova koji navode zadovoljstvo, dodana vrijednost određene usluge): > 82 %

E.4.  Broj MSP-ova koji primaju usluge potpore

Broj MSP-ova koji primaju usluge potpore: 435 000 (2011.)

Broj MSP-ova koji primaju usluge potpore: 500 000 godišnje

E.5.  Broj MSP-ova koji koriste digitalne usluge (uključujući elektroničke informacijske usluge) koje pruža Mreža

2 milijuna MSP-ova godišnje koristi digitalne usluge

2,3 milijuna MSP-ova godišnje koristi digitalne usluge



Posebni cilj:

Poboljšanje okvirnih uvjeta za konkurentnost i održivost poduzeća Unije, posebno MSP-ova, uključujući u sektoru turizma

F.  Aktivnosti za poboljšanje konkurentnosti

Zadnji poznati rezultat (polazna vrijednost)

Dugoročni cilj (2020.)

F.1.  Broj donesenih mjera pojednostavljenja

Pet mjera pojednostavljenja godišnje (2010.)

Najmanje sedam mjera pojednostavljenja godišnje.

F.2.  Prilagođavanje regulatornog okvira u svrhu njegove prikladnosti

Provjere prikladnosti provode se od 2010. Do sad je jedina relevantna provjera prikladnosti tekući pilot-projekt u vezi s „homologacijom motornih vozila”

Tijekom programa COSME bit će provedeno do pet provjera prikladnosti.

F.3.  Broj država članica koje koriste test provjere konkurentnosti

Broj država članica koje koriste test provjere konkurentnosti: 0

Značajan porast broja država članica koje koriste test provjere konkurentnosti

F.4.  Mjere MSP-ova za učinkovito korištenje resursa (što može obuhvaćati energiju, materijale ili vodu, recikliranje, itd.)

Bit će redovito mjerene, primjerice provođenjem istraživanja Eurobarometra

Povećanje udjela MSP-ova Unije koji provode barem jednu mjeru kako bi bili učinkovitiji u korištenju resursa (što može obuhvaćati energiju, materijale ili vodu, recikliranje, itd.) u usporedbi s polaznim vrijednostima (početnim mjerenjem)

Povećanje udjela MSP-ova Unije koji planiraju provesti dodatne mjere za učinkovito korištenje resursa (što može obuhvaćati energiju, materijale ili vodu, recikliranje, itd.) svake dvije godine, u usporedbi s polaznim vrijednostima (početnim mjerenjem)

G.  Razvoj politike MSP-ova

Zadnji poznati rezultat (polazna vrijednost)

Dugoročni cilj (2020.)

G.1.  Broj država članica koje koriste test MSP-ova

Broj država članica koje koriste test MSP-ova: 15

Značajan porast broja država članica koje koriste test MSP-ova



Posebni cilj:

Poboljšanje okvirnih uvjeta za konkurentnost i održivost poduzeća Unije, posebno MSP-ova, uključujući u sektoru turizma

H.  Turizam

Zadnji poznati rezultat (polazna vrijednost)

Dugoročni cilj (2020.)

H.1.  Sudjelovanje u projektima transnacionalne suradnje

Tri zemlje obuhvaćene po projektu u 2011.

Porast broja država članica koje sudjeluju u projektima transnacionalne suradnje koji se financiraju iz programa COSME, u usporedbi s polaznim vrijednostima

H.2.  Broj destinacija koje usvajaju održive modele razvoja u turizmu koje promiču Europske destinacije izvrsnosti

Ukupno 98 dodijeljenih Europskih destinacija izvrsnosti (u prosjeku 20 godišnje - 2007. - 10, 2008. - 20, 2009. - 22, 2010. - 25, 2011. - 21)

Više od 200 destinacija koje su usvojile održive modele razvoja u turizmu koje promiču Europske destinacije izvrsnosti (oko 20 godišnje).

I.  Novi poslovni koncepti

Zadnji poznati rezultat (polazna vrijednost)

Dugoročni cilj (2020.)

I.1.  Broj novih proizvoda/usluga na tržištu

Bit će redovito mjereno

(Do sada je ova aktivnost bila ograničena na analitički posao ograničenog opsega)

Porast kumulativnog broja novih proizvoda/usluga u usporedbi s polaznim vrijednostima (početnim mjerenjem)



Posebni cilj:

Promicanje poduzetništva i poduzetničke kulture

J.  Potpora za poduzetništvo

Zadnji poznati rezultat (polazna vrijednost)

Dugoročni cilj (2020.)

J.1.  Broj država članica koje provode poduzetnička rješenja na temelju dobre prakse utvrđene u okviru programa

Broj država članica koje provode poduzetnička rješenja: 22 (2010.)

Značajan porast broja država članica koje provode poduzetnička rješenja

J.2.  Broj država članica koje provode poduzetnička rješenja namijenjena potencijalnim, mladim i novim poduzetnicima te ženama poduzetnicama, kao i drugim posebnim ciljanim skupinama

Trenutačno 12 država članica sudjeluje u Europskoj mreži mentora za žene poduzetnice. Trenutačno šest država članica i dvije regije posjeduju posebnu strategiju za obrazovanje poduzetnika, deset država članica uvrstilo je nacionalne ciljeve povezane s obrazovanjem poduzetnika u šire strategije cjeloživotnog učenja, a u osam država članica trenutačno se raspravlja o poduzetničkim strategijama

Značajan porast broja država članica koje provode poduzetnička rješenja namijenjena potencijalnim, mladim i novim poduzetnicima te ženama poduzetnicama, kao i drugim posebnim ciljanim skupinama, u usporedbi s polaznim vrijednostima.

(1)   Ti se pokazatelji odnose na napredak u području poduzetničke i industrijske politike. Komisija nije jedina odgovorna za postizanje tih ciljeva. Niz drugih čimbenika izvan kontrole Komisije također utječe na rezultate u ovom području.

(2)   „Zeleni” proizvodi i usluge jesu proizvodi i usluge čija je prevladavajuća namjena smanjenje rizika za okoliš te minimiziranje onečišćenja i korištenja resursa. Proizvodi s ekološkim značajkama (koji imaju ekološki dizajn, ekološke oznake, koji su organski proizvedeni te s važnim recikliranim sadržajem) također su obuhvaćeni. Izvor: Flash Eurobarometer 342, „MSP-ovi, učinkovito korištenje resursa i zelena tržišta”.

(3)   U zaključcima Vijeća od 31. svibnja 2011. države članice pozvalo se da, prema potrebi, smanje vrijeme potrebno za pokretanje novih poduzeća na tri radna dana, a trošak na 100 EUR do 2012., te ih se također potaklo da smanje vrijeme potrebno za pribavljanje dozvola i odobrenja za pokretanje i obavljanje određene djelatnosti poduzeća na tri mjeseca do kraja 2013.

(4)   „Internationalisation of European SMEs”, EIM, 2010, http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/market-access/files/internationalisation_of_european_smes_final_en.pdf

(5)   1 EUR iz proračuna Unije dovest će do 20-30 EUR financiranja i 4-6 EUR u vlasničkim ulaganjima tijekom trajanja programa COSME.



( 1 ) SL C 181, 21.6.2012., str. 125.

( 2 ) SL C 391, 18.12.2012., str. 37.

( 3 ) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. - 2020. (Vidjeti str. 884 ovoga Službenog lista).

( 4 ) Odluka Vijeća 2001/822/EZ od 27. studenoga 2001. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 314, 30.11.2001., str. 1.).

( 5 ) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. u vezi s definicijom mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

( 6 ) Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. - 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).

( 7 ) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

( 8 ) Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. - 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (Vidjeti str. 104 ovoga Službenog lista).

( 9 ) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj te Europskom pomorskom i ribarstvenom fondu i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (Vidjeti str. 320 ovoga Službenog lista).

( 10 ) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

( 11 ) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

( 12 ) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

( 13 ) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

( 14 ) Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

( 15 ) Ti se pokazatelji odnose na napredak u području poduzetničke i industrijske politike. Komisija nije jedina odgovorna za postizanje tih ciljeva. Niz drugih čimbenika izvan kontrole Komisije također utječe na rezultate u ovom području.

( 16 ) „Zeleni” proizvodi i usluge jesu proizvodi i usluge čija je prevladavajuća namjena smanjenje rizika za okoliš te minimiziranje onečišćenja i korištenja resursa. Proizvodi s ekološkim značajkama (koji imaju ekološki dizajn, ekološke oznake, koji su organski proizvedeni te s važnim recikliranim sadržajem) također su obuhvaćeni. Izvor: Flash Eurobarometer 342, „MSP-ovi, učinkovito korištenje resursa i zelena tržišta”.

( 17 ) U zaključcima Vijeća od 31. svibnja 2011. države članice pozvalo se da, prema potrebi, smanje vrijeme potrebno za pokretanje novih poduzeća na tri radna dana, a trošak na 100 EUR do 2012., te ih se također potaklo da smanje vrijeme potrebno za pribavljanje dozvola i odobrenja za pokretanje i obavljanje određene djelatnosti poduzeća na tri mjeseca do kraja 2013.

( 18 ) „Internationalisation of European SMEs”, EIM, 2010, http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/market-access/files/internationalisation_of_european_smes_final_en.pdf

( 19 ) 1 EUR iz proračuna Unije dovest će do 20-30 EUR financiranja i 4-6 EUR u vlasničkim ulaganjima tijekom trajanja programa COSME.

Top