EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52014JC0008

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU Odgovorno nabavljanje minerala koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja: prema cjelovitom pristupu EU-a

/* JOIN/2014/08 final */

52014JC0008

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU Odgovorno nabavljanje minerala koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja: prema cjelovitom pristupu EU-a /* JOIN/2014/08 final */


Uvod

Međunarodna trgovina mineralima koji se dobivaju iz nestabilnih svjetskih regija može doprinijeti jačanju i održavanju nasilnih sukoba. Premda je takva trgovina rijetko glavni uzrok, njom se osiguravaju znatna financijska sredstva za održavanje borbene spremnosti naoružanih pokreta, što ima teške posljedice za milijune ljudi zahvaćenih nasiljem.

Taj je problem najakutniji u Africi, posebice u regiji Velikih jezera (GLR). Iz Heidelberškog instituta[1] navode da kombinacija prirodnih resursa i sukoba postoji u oko 20 % od gotovo 400 sukoba koje su zabilježili: trenutačno sukoba povezanih s resursima ima najviše u Africi (27 slučajeva) i u Sjevernoj i Južnoj Americi (21 slučaj), a manje u Aziji i Oceaniji (11 slučajeva), na Bliskom istoku i u Magrebu (sedam slučajeva) te u Europi (četiri slučaja). Ukupna je globalna situacija promjenjiva te ostaje rizik od produbljivanja postojećih ili izbijanja novih sukoba u kojima svoju ulogu imaju i prirodni resursi.

Raskidanje veze između vađenja minerala i sukoba složen je izazov. Potrebno je prije svega odrediti glavne i neposredne uzroke problema, zatim povode sukobima i strukturne slabosti te dinamiku sukoba i uloge raznih uključenih čimbenika. U rješenjima u obzir treba uzeti pokretače nestabilnosti kao što su loše upravljanje, nedostatak sigurnosti, nemogućnost osiguranja vladavine prava, siromaštvo, nedostatak usluga i infrastrukture, sveprisutna korupcija i postojeća neslaganja u pogledu politike ili oko zemlje te u njih mora biti uključen širok spektar djelovanja na domaćoj, međunarodnoj, političkoj, trgovinskoj i obrazovnoj razini, a velik ih je broj već u tijeku.

Svako novo djelovanje EU-a na tom području povezano s trgovinom potrebno je staviti u širi kontekst i nadopuniti vanjsku politiku i inicijative razvojne suradnje EU-a. Potrebno je voditi računa i o situaciji u kojoj se nalaze trgovačka društva u EU-u i politikama EU-a u odnosu na njih.

Ovom se zajedničkom Komunikacijom Europske komisije i Visoke predstavnice predstavlja niz inicijativa koje su odraz ovih razmatranja. Ona se temelji na stajalištu da odgovorno ponašanje trgovačkih društava koja posluju u sukobima pogođenim ili visokorizičnim područjima može imati snažnu i pozitivnu socio-ekonomsku ulogu u zahvaćenim područjima. Nastavlja se na Komunikacije[2] iz 2011. i 2012. u kojima je Komisija ukratko opisala svoju namjeru da istraži načine za poboljšanje transparentnosti, uključujući postupanje s dužnom pažnjom, duž lanaca opskrbe u situacijama kad se prihodi od ekstraktivne industrije upotrebljavaju za financiranje ratova ili unutarnjih sukoba u zemljama u razvoju bogatim resursima.

 

Komunikacija je popratni dokument prijedlogu Komisije Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju sustava Unije za samocertificiranje odgovornih uvoznika kositra, tantala i volframa, njihovih ruda i zlata podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja[3] postupanjem s dužnom pažnjom u lancu opskrbe[4]. U njoj se ukratko navode prateće mjere kojima će se pojačati utjecaj Uredbe i integrirani pristup EU-a, oslanjajući se na javno savjetovanje, sastanke dionika i procjenu utjecaja provedenu 2013.[5].

Integriranim pristupom utvrđenim ovom Komunikacijom razmatraju se tri glavna pitanja: smanjenje prilika naoružanim skupinama za trgovinu kositrom, tantalom, volframom i zlatom u sukobima pogođenim područjima, poboljšanje sposobnosti gospodarskih subjekata u EU-u, posebno onih pri kraju lanca opskrbe, da se usklade s postojećim okvirima za postupanje s dužnom pažnjom i smanjenje poremećaja na svjetskim tržištima za prethodno navedena četiri minerala koji se nabavljaju iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja kao što je trenutačno regija Velikih jezera.

1.         Kontekst

1.1.      Prirodni resursi kao pokretač razvoja

Ekstraktivna mineralna industrija mogla bi potencijalno znatno doprinijeti gospodarskom razvoju širom svijeta. Organizacija UN-a za industrijski razvoj navodi[6] da proizvodnja u rudarstvu čini 24 % afričkog BDP-a, 9,9 % BDP-a Latinske Amerike i 20,4 % BDP-a Azije. Afrika sama[7] drži 30 % svjetskih mineralnih pričuva te čak i veći udio ležišta zlata, platine, dijamanata i mangana. Azijske su i pacifičke zemlje među glavnim proizvođačima ruda volframa, nikla, bakra, kositra i željeza te drže poveći dio svjetskih talionica metala. Latinska Amerika od izvoza minerala ostvaruje veliku ekonomsku dobit[8], posebno Bolivija, Kolumbija i Peru te odnedavno Gvatemala.

Međutim, brojne se zemlje s ogromnim prirodnim resursima nalaze nisko na UN-ovu indeksu ljudskog razvoja. Jedno je od objašnjenja da vađenje resursa predstavlja niz rizika i izazova za razvoj uključujući povećanu izloženost korupciji, tendenciju da se izvozom resursa istisne gospodarska aktivnost veće dodane vrijednosti i povećanu štetu za okoliš. Vađenje resursa često je povezano sa sukobima i nestabilnošću, odnosno predmetom ove Komunikacije.

Potreba da se neki od tih rizika smanje poboljšanjem upravljanja prirodnim resursima sad je prepoznata na globalnoj razini. Tri primjera vrijedna spomena koje podupire EU odnose se na dijamante, financijsku transparentnost u ekstraktivnom sektoru i ugrožene biljne i životinjske vrste, uključujući drvenu građu:

Glavna je skupština UN-a 2000. jednoglasno donijela rezoluciju o osudi uloge dijamanata u financiranju sukoba i potpori uspostavljanju globalnoga certifikacijskog režima što je dovelo do postupka certificiranja Procesa Kimberley (PCPK), EU taj postupak provodi Uredbom (EZ) br. 2368/2002., na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvoju 2002. pokrenuta je Inicijativa za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) radi smanjenja korupcije poticanjem javnog izvješćivanja o plaćanjima koja su trgovačka društva izvršila vladama za iskorištavanje prirodnih resursa. Direktiva EU-a 2013/34/EU sadržava odredbe o promicanju financijske transparentnosti u ekstraktivnom sektoru i sektoru sječe stabala. U skladu s Konvencijom UN-a o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) EU je donio Uredbu (EU) br. 995/2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji u EU-u stavljaju u promet drvo i proizvode od drva da primjenjuju dužnu pažnju radi zaustavljanja nezakonite isporuke drva.

Iskustvo na tim područjima može se upotrijebiti za razvijanje integriranog pristupa EU-a za promicanje odgovornog nabavljanja minerala iz sukobima zahvaćenih područja. Postupanjem s dužnom pažnjom trgovačka društva mogu jamčiti da poštuju ljudska prava i da ne doprinose sukobu[9] te da doprinose boljem upravljanju u ekstraktivnom sektoru. Ipak, na dužnu pažnju mora se poticati na način kojim se ne zadržava legitimno rudarenje i s njim povezana trgovina u sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima.

1.2.      Postojeće međunarodne inicijative za odgovorno nabavljanje

Pojam odgovornog nabavljanja spominje se u ažuriranim Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća[10] i u skladu je s ciljevima i načelima Vodećih načela Ujedinjenih naroda o poduzetništvu i ljudskim pravima[11]. Oboje imaju za cilj potaknuti poslovne subjekte da trajnim postupkom poznatim kao dužna pažnja proaktivno i reaktivno provjeravaju da svojim poslovnim djelatnostima ne doprinose sukobu i da one nemaju štetan utjecaj.

Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1952 (2010) izričito usmjerenom na Demokratsku Republiku Kongo i njezine susjede u regiji Velikih jezera s najviše međunarodne razine poziva se na dužnu pažnju u upravljanju lancem opskrbe. U lipnju 2013. čelnici zemalja skupine G8 izrazili su svoju predanost[12] povećanju transparentnosti u ekstrativnoj industriji i pružanju potpore odgovornom nabavljanju minerala koji se ne povezuju sa sukobima u sukobima pogođenim regijama. Skupina G8 najavila je i partnerstva s Burkinom Faso, Kolumbijom, Ganom, Gvinejom, Mongolijom, Mjanmarom (Burmom), Peruom i Ujedinjenom Republikom Tanzanijom u okviru kojih će se pojačati suradnja na upravljanju prirodnim resursima kao potpora reformama u tim zemljama.

EU je aktivan u inicijativi OECD-a u pogledu konfliktnih minerala, tj. Smjernicama o dužnoj pažnji[13], a na Vijeću ministara OECD-a u svibnju 2011. se obvezao promicati njihovo poštovanje. Smjernicama se nastoji trgovačkim društvima pomoći u poštovanju ljudskih prava i izbjegavanju da svojom praksom nabavljanja kositra, tantala, volframa i zlata doprinose sukobu. Područje njihove primjene globalno je i njima se osigurava postupak kojim trgovačka društva mogu dobrovoljno provoditi sustav nadzora i transparentnosti nad svojim lancem opskrbe mineralima: prikupljanjem i objavljivanjem informacija neposrednim kupcima, među ostalim o rudniku podrijetla, trgovačkim rutama i uvjetima trgovine u svrhu identificiranja i procjene rizika u lancu opskrbe te djelovanja povezanog s njima. Potrebno je da neovisna treća strana provede reviziju na određenim točkama u lancu opskrbe. Trgovačka društva moraju objavljivati godišnja izvješća o svojim politikama i praksi kako bi se gradilo povjerenje javnosti u mjere koje poduzimaju.

Sjedinjene Američke Države su 2010. donijele Zakon o Dodd-Frankovoj reformi Wall Streeta i zaštiti potrošača, odnosno Dodd-Frankov zakon. Njegovim odjeljkom 1502. uvodi se transparentnost lanca opskrbe obvezivanjem trgovačkih društava uvrštenih na burze Sjedinjenih Američkih Država koja u svojim proizvodnim postupcima upotrebljavaju „konfliktne minerale”[14] na prijavu podrijetla tih minerala i primjerenu dužnu pažnju. Odredbe odjeljka 1502. izvršive su od 31. svibnja 2014. dokad predmetna trgovačka društva moraju Komisiji za vrijednosne papire i burzu Sjedinjenih Američkih Država podnijeti svoja prva godišnja izvješća o konfliktnim mineralima. Premda je područje primjene tog zakona formalno ograničeno na Sjedinjene Američke Države, njegov je odjek u inozemstvu znatan uključujući u EU-u, uglavnom preko svjetskih lanaca opskrbe zato što se od dobavljača trgovačkih društava uvrštenih u Sjedinjenim Američkim Državama traži da prilože informacije o dužnoj pažnji.

Šefovi država i vlada država iz regije Velikih jezera založili su se 2010. u okviru Međunarodne konferencije za regiju Velikih jezera (ICGLR) za borbu protiv nezakonitog iskorištavanja prirodnih resursa i odobrili regionalnu inicijativu o prirodnim resursima i njezinih šest alata, odnosno: donošenje regionalnoga certifikacijskog mehanizma, usklađivanje nacionalnih zakonodavstava, regionalnu bazu podataka o tokovima minerala, formaliziranje sektora zanatskih rudarskih djelatnosti, promicanje EITI-ja i uvođenje mehanizma za prijavu nepravilnosti (zviždača). Zbog te regionalne inicijative Demokratska Republika Kongo i Ruanda donijele su 2012. zakonodavstvo kojim se za njihove gospodarske subjekte uspostavlja obveza dužne pažnje na temelju Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji. I ostale zemlje regije Velikih jezera započele su provedbu okvira ICGLR-a.

Zahvaljujući tim trima inicijativama dalje se razvijaju i potiču konkretne javne i privatne inicijative. Neiscrpni popis uključuje Međunarodni institut za istraživanje kositra, Inicijativu za lanac opskrbe kositrom, Inicijativu za certificirane trgovinske lance, Program za talionice bez sukoba, Analitički otisak prsta, Rješenja za nadu, Inicijativu za kositar bez sukoba, Javno-privatni savez za odgovornu trgovinu mineralima, PROMINES, Inicijativu trgovačkih središta, Zlato bez sukoba – norma Svjetskog vijeća za zlato, Popis robe za isporuku („Good Delivery List”) Londonske udruge tržišta polugama i Praksu i normeVijeća za odgovorne dragulje.[15]

1.3.      Okoliš u kojem djeluju trgovačka društva u EU-u

Na slici 1. vidi se pojednostavnjen prikaz lanca opskrbe mineralima i metalima. Djelatnosti na početku lanca obuhvaćaju vađenje, trgovinu i taljenje, a obavlja ih zemlja proizvođač. Za većinu sukobima zahvaćenih zemalja taljenje se obavlja u nekoj trećoj zemlji. Djelatnosti na kraju lanca obuhvaćaju trgovinu, daljnju preradu i sastavljanje u završni proizvod koji se prodaje potrošačima. Veći broj industrijskih sektora trguje kositrom, tantalom, volframom i zlatom ili ih prerađuje, uključujući automobilski sektor, sektor elektronike, sektor svemirske industrije, sektor ambalaže, građevinski sektor, sektor rasvjete, sektor industrijskih strojeva i alata te draguljarski sektor. To potencijalno uključuje 880 000 trgovačkih društava u EU-u, većinom malih ili srednjih. Prema procjeni utjecaja koja je provedena radi Uredbe, rude i metale dobivene iz četiriju minerala uvozi oko 300 trgovaca u EU-u i oko 20 talionica/rafinerija, a više od 100 proizvođača sastavnih dijelova u EU-u uvozi iz njih dobivene materijale. Na svijetu ima približno 140 rafinerija zlata i 280 talionica ostalih triju minerala.

Slika 1.

    

Minerali iz regija zahvaćenih sukobima i dalje ovise o potražnji talionica/rafinerija. Ti gospodarski subjekti u dobroj su poziciji odrediti podrijetlo minerala koji kupuju. Oni su zadnja faza u lancu opskrbe u kojoj je sljedivost još tehnički izvediva, može se odrediti podrijetlo minerala i može se utjecati na odgovorno ponašanje u nabavi u zemlji proizvođaču. Postojećim inicijativama za postupanje s dužnom pažnjom priznaje se vrijednost suradnje s odgovornim talionicama. Prema istraživanju koje je provela sama Europska komisija trenutačno samo 16 % svjetskih talionica i 18 % talionica kositra, tantala i volframa u EU-u postupa s dužnom pažnjom. Oko 40 % rafinerija zlata u svijetu i 89 % rafinerija zlata u EU-u sudjeluju u programima dužne pažnje. [16]

Iako se Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji osigurava okvir za djelovanje, postojeći napori za usklađivanje s njima rascjepkani su, a zainteresiranim se trgovačkim društvima za djelovanje nude ograničeni poticaji. Polovina ispitanika s kraja lanca u javnom savjetovanju izrazila je interes za odgovorno nabavljanje i postupanje s dužnom pažnjom u opskrbnom lancu ili su na to zakonski obvezani, uglavnom Dodd-Frankovim zakonom. Neregulatorni pokretači usklađivanja uključuju politike društvene odgovornosti poduzeća, ugled i potrošačku potražnju.

Studija iz 2013.[17] pokazuje da se dužna pažnja EU-a nije osobito proširila. Samo 12 % trgovačkih društava uvrštenih na burze u EU-u koja ne podliježu izravno zakonodavstvu SAD-a na svojim internetskim stranicama navodi konfliktne minerale. To je dijelom tako zbog činjenice da Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji, Dodd-Frankov zakon i okvir ICGLR-a postoje odnedavno, ali i zato što se trgovačka društva u EU-u suočavaju s provedbenim problemima (tj. duljinom lanaca opskrbe, većim brojem gospodarskih subjekata, nedovoljnom osviještenošću). Ipak, između 150 000 i 200 000 trgovačkih društava, uglavnom gospodarskih subjekata s kraja lanca opskrbe, uključeno je u lance opskrbe 6 000 trgovačkih društava uvrštenih na burzu u SAD-u.

U slučaju regije Velikih jezera potrebna je daljnja izgradnja kapaciteta u regiji kako bi se osigurala uspješna provedba okvira ICGLR-a. Dodatni izazov predstavlja usklađivanje s Dodd-Frankovim zakonom. Prema nekim pokazateljima taj je Zakon djelovao kao sredstvo za odvraćanje od nabavljanja minerala iz regije Velikih jezera, bez obzira na to jesu li minerali vađeni zakonito ili nisu[18]. Neka od pogođenih trgovačkih društava primjenjuju strategiju bez rizika i nabavljaju iz rudnika izvan te regije ili čak izvan Afrike. Za preostale se „minerale bez sukoba” vodi borba da stignu na tržišta SAD-a ili EU-a i njima se često trguje ispod tržišnih cijena. Gubitak trgovine znači i gubitak sredstava za izdržavanje u okolnostima u kojima su prilike za pronalazak drugog zaposlenja rijetke, posebno kad se radi o zanatskoj rudarskoj djelatnosti ili rudarenju na malo.

Integrirani pristup EU-a promicanju odgovornog nabavljanja treba nastaviti na postojećim inicijativama i njime poduprijeti uvođenje Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji. Tim bi pristupom trebalo stimulirati veću usklađenost na razini talionica uključujući izvan EU-a i omogućiti protok informacija o dužnoj pažnji niz lanac opskrbe uz razmjerno male troškove[19].

1.4.      Postojeće djelovanje EU-a u vanjskoj i razvojnoj politici te u drugim politikama

Za raskidanje veze između vađenja resursa i sukoba potreban je sveobuhvatan pristup kojim će se rješavati temeljni uzroci problema: sukob, loše upravljanje i nedostatak razvoja. Suočavanje s tim problemima dio je vanjskog djelovanja EU-a i poseban cilj strategije EU-a za potporu naporima zemalja u razvoju da iskorijene siromaštvo kako se navodi u Komunikaciji Plan za promjenu iz 2011.[20]. Planom se naglasak stavlja na dobro upravljanje i ljudska prava i na uključujući gospodarski rast. Promiče se i zajednički rad ne samo s razvojnim partnerima EU-a, a to su vlade zemalja u razvoju, nego i s privatnim sektorom te međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi. U provođenju Plana EU posebnu pozornost posvećuje ulozi civilnog društva, širenju ovlasti lokalne zajednice te transparentnosti i odgovornim postupcima odlučivanja.

Postoji još jedna relevantna inicijativa. To je Partnerstvo između EU-a i UN-a o zemlji, prirodnim resursima i sprječavanju sukoba iz 2008.[21], koje EU podupire Instrumentom za stabilnost i zajedničkom pomoći koja se trećim zemljama pruža radi sprječavanja i rješavanja sukoba povezanih s prirodnim resursima. EU kroz ovo partnerstvo potiče UN-ov međuagencijski pristup u ovom sektoru, u skladu s izvješćem Glavnog tajnika UN-a o izgradnji mira neposredno nakon sukoba iz 2012.

EU ima dosljednu i integriranu strategiju za pristup Europske unije sirovinama. Inicijativa za sirovine[22] i Europsko inovacijsko partnerstvo za sirovine[23] opsežne su politike EU-a kojima je obuhvaćen održiv pristup sirovinama kojim se pokušava riješiti pitanja upravljanja, infrastrukture i vještina u trećim zemljama.

Strategijom EU-a za društvenu odgovornost poduzeća (CSR)[24] Komisija promiče odgovorno poslovanje, posebno u pogledu usklađivanja s međunarodno usuglašenim načelima CSR-a i smjernicama kao što su Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća i Vodeća načela UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima.

EU je 2013. objavio vodiče za provedbu Vodećih načela UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima u trima poslovnim sektorima, uključujući ICT i sektore nafte i plina[25].

U okviru vanjske politike EU-a nastavlja se daljnje relevantno regionalno djelovanje.

Postojanje dileme u kojoj se u pogledu resursa našla Afrika potvrđeno je 2007. u Zajedničkoj strategiji Afrike i EU-a u kojoj je prepoznata važnost dobrog upravljanja prirodnim resursima kao  cilja suradnje.

EU podupire Viziju afričkog rudarstva koju je potvrdila Afrička unija 2009. kako bi se osiguralo transparentno, pravedno i optimalno iskorištavanje mineralnih resursa te njezino provedbeno tijelo, Afrički centar za razvijanje minerala. Pruža i sve veću potporu ostalim zajedničkim djelovanjima, uključujući Afrički instrument pravne potpore kojim se afričkim vladama pomaže u pregovorima o složenim ugovorima s privatnim sektorom čime se, jačaju njihova održivost i uključivost tih transakcija. Rad na geološkoj suradnji podupirat će se preko novog Panafričkog programa EU-a. EU podupire i regionalnu provedbu globalnih inicijativa za odgovorno nabavljanje koje se odnose na konfliktne dijamante, transparentnost i proizvode šumarstva (KPCS, EITI, CITES).

EU je za regiju Velikih jezera poduzeo i konkretnije djelovanje. U lipnju 2013. Europska komisija i Visoka predstavnica donijele su Zajedničku komunikaciju o „Strateškom okviru za regiju Velikih jezera”[26] kojom se utvrđuje dosljedan i opsežan pristup EU-a različitim uzrocima krize na regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

EU je u tom smislu dao prijedloge politika za rješavanje pitanja povezanosti između iskorištavanja i trgovine prirodnim mineralima i sukoba i nestabilnosti u regiji Velikih jezera. EU podupire i Regionalnu inicijativu o prirodnim resursima ICGLR-a i Program provedbe Smjernica OECD-a za dužnu pažnju kroz fondove Instrumenta za stabilnost. Ubuduće bi se mogla razmotriti mogućnost za prekogranične projekte koji obuhvaćaju upravljanje granicama i carinom.

 

U Aziji i pacifičkoj regiji EU na pitanjima povezanim s resursima radi promicanjem pridržavanja EITI-ja, u čemu se može uočiti ohrabrujući trend sudjelovanja (zemlje sudionice: Mongolija i Timor-Leste; zemlje kandidatkinje: Afganistan, Indonezija i Salomonovi otoci; Mjanmar (Burma) i Papua Nova Gvineja najavili su svoju namjeru da podnesu zahtjev EITI-ju, a Filipini su podnijeli zahtjev za status zemlje kandidatkinje za EITI). U Aziji je smješteno oko 65 % od ukupno 280 u svijetu poznatih talionica kositra, tantala i volframa koje se nalaze u zemljama kao što su Kina (73), Malezija (5) i Indonezija (34). Radi njihova razvoja i odgovarajućih nabavnih potreba te će zemlje biti prioritetni partneri za angažman EU-a.

U Latinskoj Americi EU i Andske zemlje započeli su dijalog o ekstraktivnoj industriji i odgovornom nabavljanju i utvrdili moguća područja za suradnju koja će uključivati širi socio-ekonomski utjecaj rudarenja i njegov utjecaj na okoliš. Rješavanje tih pitanja dio je vanjske akcije EU-a. Usklađenost s EITI-jem u regiji je loša i Peru je jedina zemlja koja je s njime usklađena, no raste interes za tu inicijativu, posebno u Hondurasu, Gvatemali i Kolumbiji.

2.           Integrirani pristup EU-a odgovornom nabavljanju

S obzirom na prethodno navedeno, potrebno je raditi u smjeru integriranog pristupa EU-a promicanju odgovornog nabavljanja minerala iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja. U tu se svrhu prijedlogom Uredbe Komisije i nizom pratećih mjera želi smanjiti prilike naoružanim skupinama za trgovinu kositrom, tantalom, volframom i zlatom u sukobima pogođenim područjima, poboljšati mogućnosti za gospodarske subjekte u EU-u, posebno one pri kraju lanca opskrbe da se usklade s postojećim okvirima za postupanje s dužnom pažnjom i smanjiti poremećaje na svjetskim tržištima za prethodno navedena četiri minerala koji se nabavljaju iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

Općenito promatrano, integrirani pristup EU-a i njegove politike i inicijative za odgovorno nabavljanje ugrađeni su u širi sveobuhvatan pristup prema sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima. Njima se među ostalim promiču razrješenje sukoba, mir i stabilnost, poštovanje ljudskih prava, uključujući potrebu rješavanja pitanja trgovine ljudima, dobro upravljanje, vladavina prava i održivi razvoj. Primjeri za navedeno su Strateški okvir za regiju Velikih jezera s problemom nezakonitog iskorištavanja prirodnih resursa, ali i Strateški okvir za Rog Afrike i strategija EU-a za sigurnost i razvoj Sahela.

2.1.      Prijedlog Uredbe o uspostavljanju sustava Unije za dobrovoljno samocertificiranje „odgovornih uvoznika” u EU-u

 

Prijedlogom Komisije Uredbe o uspostavljanju sustava Unije za samocertificiranje odgovornih uvoznika kositra, tantala i volframa, njihovih ruda i zlata postupanjem s dužnom pažnjom u lancu opskrbe podupiru se trgovačka društva u EU-u koja postupaju s dužnom pažnjom kako bi pomogla smanjiti rizik od financiranja naoružanih skupina. Nastoji se i promicati odgovorno nabavljanje tih minerala iz sukobom pogođenih i visokorizičnih regija radi povećanja opsega zakonite trgovine. Pristup EU-a usredotočio bi se na dužnu pažnju gospodarskih subjekata na početku lanca opskrbe čime bi se omogućio prijenos kvalitetnih informacija i najboljih praksi prema kraju lanca. U skladu s glavnom porukom ispitanika u javnom savjetovanju pristup je osmišljen tako da se poštuje globalna narav složenih lanaca opskrbe, on se oslanja na Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji i njime se podupire daljnje usklađivanje sa Smjernicama. Imajući to u vidu, geografsko je područje primjene Uredbe i pratećih mjera globalno i djelovanje je prije svega usmjereno na sam proces.

S operativnog stajališta, nacrt Uredbe stvara dobrovoljan sustav samocertificiranja za uvoznike koji nastoje na odgovoran način uvoziti u EU bilo koji od četiriju minerala ili metala. Uvoznici koji se za njega opredijele trebat će provoditi Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji te nadležnim tijelima u državama članicama pružiti potvrdu o provedenoj reviziji i objavljivanju informacija. Na osnovi objavljenih informacija EU će, nakon savjetovanja s OECD-om, godišnje izdavati popis talionica i rafinerija koje se smatraju odgovornim dobavljačima. Time će se povećati vidljivost i poticati veća odgovornost pred javnošću. Na popisu će posebno biti navedene i one talionice/rafinerije koje nabavljaju odgovorno iz zona sukoba kako bi se time potaknula zakonita trgovina. Plan će biti ocijenjen nakon tri godine ili prije toga, ako to bude moguće na temelju dostupnih informacija, a rezultati će se upotrijebiti za potrebe odlučivanja o budućem pristupu EU-a i za izmjene regulatornog okvira koji prema potrebi i na temelju daljnje procjene utjecaja može postati obvezujući.

2.2.      Prateće mjere EU-a za promicanje odgovornog nabavljanja

Predviđaju se sljedeće prateće mjere za daljnje poticanje odgovornog nabavljanja minerala.

Poticaji za trgovačka društva u svrhu promicanja odgovornog nabavljanja

Komisija poziva poduzeća u EU-u da svoj položaj na tržištu upotrijebe za promicanje odgovornog nabavljanja. Sljedećim se mjerama za njih u tu svrhu osiguravaju poticaji.

Promicanje odgovorne prakse talionica i rafinerija

EU od siječnja 2014. osigurava financijsku potporu provedbi Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji te će to nastaviti činiti preko Instrumenta za stabilnost. Potpora će se usredotočiti na izgradnju kapaciteta i aktivnosti širenja i usmjeriti na javna tijela, privatni sektor i organizacije civilnog društva koji su uključeni u lanac opskrbe mineralima iz sukobom pogođenih i visokorizičnih područja. Komisija će dodatno ocijeniti izvedivost pružanja financijske pomoći OECD-u ili drugim tijelima za programe promicanja transparentnosti i dužne pažnje među talionicama/rafinerijama u EU-u i izvan EU-a.

Mogućnosti za financiranje MSP-ova za dobrovoljni plan certificiranja

Komisija će istražiti mogućnosti za financiranje promicanja uvođenja budućega dobrovoljnog plana certificiranja među uvoznicima u EU-u. Financiranje će biti istraženo u okviru Programa za konkurentnost poduzeća i MSP-ova (COSME)[27], koji je donesen 5. prosinca 2013.

Poticaji u javnoj nabavi

Komisija će promicati uvođenje certifikata odgovornog uvoznika i popisa odgovornih talionica/rafinerija uvođenjem klauzula o postupku izvedbe u ugovore Europske komisije o javnoj nabavi. Proizvodi kupljeni u javnoj nabavi koji sadržavaju kositar, tantal, volfram i/ili zlato morat će biti u skladu sa Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji ili s odgovarajućim planom za postupanje s dužnom pažnjom kako bi ispunili ugovorne obveze.

Upotreba mreža elektroničkog poslovanja između državnih tijela i poduzeća (e-nabava) za omogućivanje uvođenja certifikata „odgovornog uvoznika” u EU-u

Kako bi promicala postupak certificiranja uspostavljen nacrtom Uredbe, Komisija će se za pomoć oko podizanja svijesti obratiti nacionalnim kontaktnim točkama uspostavljenim u skladu sa Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća i drugim relevantnim mrežama. Europska poduzetnička mreža (EEN), mreža za potporu poslovanju koja nudi usluge potpore europskim poduzećima, mogla bi podizati svijest gospodarskih subjekata u EU-u o integriranom pristupu EU-a, važnosti dužne pažnje i posljedicama neodgovornog nabavljanja iz zona sukoba.

„Pisma namjere” – obveze industrije

Gospodarski subjekti u EU-u naznačili su svoju spremnost da pojačaju svoju uključenost u odgovorno nabavljanje minerala iz sukobom pogođenih i visokorizičnih područja kroz javno savjetovanje, dokumente o stajalištu i studije . EU će poduzeti korake da se osigura vidljivost napora trgovačkih društava koja dostave pisma namjere u kojima najavljuju preuzimanje odgovarajućih obveza.

Dijalozi o politikama s trećim zemljama i ostalim dionicima

· Nastavak na postojeće dijaloge o politikama

EU će upotrijebiti političke, razvojne trgovinske i sigurnosne dijaloge i kontakte s vladama zemalja u kojima se odvijaju rudarenje, proizvodnja i prerada te zemalja potrošača kako bi na razini zemlje i regije dodatno razvio zajedničko razumijevanje potreba, izazova i prilika koje proizlaze iz odgovornog vađenja minerala bez sukoba. EU će za primjer o odgovornom nabavljanju i njegovu doprinosu održivom razvoju razgovarati u dijalozima s južnoameričkim i karipskim zemljama, posvećujući pritom pažnju izazovima održivosti zanatskih rudarskih djelatnosti i neformalnog rudarenja. Tražit će se usporedan dopunski angažman privatnog sektora i civilnog društva, posebno u zemljama proizvođačima.

Obraćanje zemljama u kojima se nalaze talionice

EU će uspostaviti kontakt sa zemljama u kojima se nalazi većina svjetskih talionica/rafinerija, ponajprije Kinom, Malezijom, Indonezijom, Tajlandom i Rusijom kako bi promicao integrirani pristup za odgovorno nabavljanje i osigurao veću naklonost trgovačkih društava izvan nadležnosti EU-a. EU će 2015. održati međunarodnu konferenciju o odgovornom nabavljanju minerala podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

· Poglavlje dijaloga sirovinama posvećeno odgovornom nabavljanju

EU će upotrijebiti dijalog o sirovinama između Kine, Japana i Mongolije za promicanje integriranog pristupa odgovornom nabavljanju. Komisija je nedavno pokrenula dijalog o sirovinama s Mjanmarom. Komisija i Visoka predstavnica općenito će nastaviti promicati snažnu i dosljednu diplomaciju EU-a u području sirovina, obrađujući sigurnosna zbivanja u njihovoj ukupnosti i na strateški način.

Razvojna suradnja s trećim zemljama

EU će upotrijebiti i postojeće odnose suradnje s vladama u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i Karibima za razgovor o pitanju vađenja minerala nepovezanih sa sukobima i njihovu plasmanu na tržište. Glavni načini na koje EU može intervenirati i tako poduprijeti partnerske zemlje su:

prijenos Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji u nacionalne okvire za postupanje s dužnom pažnjom i u zakonodavstvo, izgradnja dodatnih kapaciteta za provedbu nacionalnih okvira za postupanje s dužnom pažnjom, podupiranje zagovaranja i političkog dijaloga u predmetnim zemljama između tijela na državnoj i lokalnoj razini, organizacija civilnog društva i poslovnih subjekata, stvaranje uvjeta za vidljivost provedenih aktivnosti i rezultata ostvarenih u zemljama proizvođačima.

EU će poticati i suradnju između zemalja proizvođača i potrošača, uključujući zajedničkim projektima u području, na primjer, održivog rudarenja i dobrog upravljanja, vodeći računa o posebnosti zanatske rudarske djelatnosti.

Pošteni posrednik – sirovinska diplomacija

EU je pripravan nastupiti kao pošten posrednik u inicijativama s više dionika koji podupire i potiče na odgovorno nabavljanje i trgovinu između sudionika. Službe Komisije i EEAS prikupit će i analizirati podatke o inicijativama s više dionika. Odgovarajuća pozornost posvetit će se javno-privatnom partnerstvu.

Države članice EU-a

Komisija i Visoka predstavnica pozivaju države članice da odgovarajućim djelovanjem na nacionalnoj razini podupru nastojanja trgovačkih društava u svojoj nadležnosti da postupaju s dužnom pažnjom. Mogle bi se razvijati dopunske aktivnosti u području informiranja potrošača i označavanja te dodatni poticaji za društveno odgovorno ponašanje poduzeća. Štoviše, Komisija će poticati države članice EU-a da podupiru uvođenje Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji ili istovrsne postupke unošenjem klauzula o postupku izvedbe u ugovore o javnoj nabavi koje tijela potpisuju kako je predviđeno Direktivom EU-a o javnoj nabavi. U tu će svrhu Komisija izraditi preporuke i provedbene smjernice za službenike za ovjeravanje država članica

3.                     Zajednički rad prema cjelovitom pristupu EU-a

Očekuje se da će se jasnijim okvirom EU-a na temelju Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji olakšati postojeći napori koje poslovni subjekti u EU-u ulažu u uspostavljanje odgovarajućih postupaka dužne pažnje. S obzirom na to da je to najveće svjetsko tržište za minerale i zlato, snažnija bi povezanost unutar EU-a trebala pomoći da se potakne potražnja za odgovornim nabavljanjem te bi time olakšala trgovinu mineralima koji se vade u skladu s domaćim zahtjevima koji se odnose na dužnu pažnju ili odgovarajućim zahtjevima OECD-a.

Uspješnost takve inicijative ovisit će uvelike o tome koliko će se uz nju prikloniti privatni sektor u EU-u, posebno trgovačka društva koja uvoze rude kositra, tantala i volframa ili iz njih dobivene metale i zlato. Komisija i Visoka predstavnica pozivaju poslovne subjekte u EU-u da prigrle predloženi integrirani pristup, pomognu konsolidirati njegova postignuća i dalje ga razviju.

Komisija i Visoka predstavnica pozivaju Vijeće i Europski parlament da potvrde integrirani pristup EU-a za odgovorno nabavljanje minerala.

 

[1]     Barometar sukoba (Conflict Barometer), Heidelberški institut za međunarodna istraživanja sukoba, 2012.

[2]     COM(2011) 25 ZAVRŠNA VERZIJA i COM(2012) 22 ZAVRŠNA VERZIJA.

[3]     Ta četiri minerala obuhvaćena su dvama vodećim međunarodnim instrumentima dužne pažnje; vidi i odjeljak 1. točku 2.

[4]     Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju sustava Unije za samocertificiranje odgovornih uvoznika kositra, tantala i volframa, njihovih ruda i zlata koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja postupanjem s dužnom pažnjom u lancu u opskrbe.

[5]     Radni dokument službi Komisije, Procjena učinka, Popratni dokument Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju sustava Unije za samocertificiranje odgovornih uvoznika kositra, tantala i volframa, njihovih ruda i zlata koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja postupanjem s dužnom pažnjom u lancu u opskrbe.

[6]     Statistika o rudarskom i komunalnom sektoru u svijetu, 2010. – podaci o rudarskoj proizvodnji za 2007.

[7]     Izvješće o napretku Afrike, 2013.

[8]     U Boliviji je 2012. rudarski sektor činio prosječno 7,3 % BDP-a i 27,8 % ukupnog izvoza, a u Kolumbiji: 2,4 % BDP-a i 17,1 % ukupnog izvoza. U Peruu je 2011. u prosjeku činio 14,5 % BDP-a i 59 % ukupnog izvoza.

[9]     Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, OECD (2013.): Drugo izdanje, Izdavaštvo OECD-a, http://dx.doi.org/10.1787/9789264185050-en, stranica 8.

[10]    Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, OECD, izdanje 2011.

[11]    Vodeća načela o poduzetništvu i ljudskim pravima, Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, New York i Ženeva 2011.

[12]    Sastanak na vrhu čelnika zemalja skupine G8 u Lough Erneu, Izjava, stavak 40. od 18. lipnja 2013.

[13]    Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, OECD (2013.): Drugo izdanje, Izdavaštvo OECD-a, http://dx.doi.org/10.1787/9789264185050-en.

[14]    Kako su definirani Zakonom: kositar, tantal, volfram ili zlato podrijetlom iz Demokratske Republike Konga ili neke od susjednih zemalja.

[15]    Konfliktni minerali – ocjena Dodd-Frankova zakona i druge mjere povezane s resursima. Öko-Institut e.V. Freiburg, kolovoz 2013., poglavlje 6.

[16]    Podaci o zlatu dobivaju se od Londonskog udruženja tržišta polugama čija većina članova postupa s dužnom pažnjom. Procjenjuje se da 50 rafinerija u svijetu djeluje izvan tog udruženja.

[17]    Postupanje europskih trgovačkih društava s dužnom pažnjom prema sukobima, Stichting Onderzoek Multinationale Ondernemingen, listopad 2013.

[18]    Konfliktni minerali – ocjena Dodd-Frankova zakona i druge mjere povezane s resursima. Öko-Institut e.V. Freiburg, kolovoz 2013., stranica 27.

[19]    Vidi bilješku 5. Radni dokument službi Komisije u Prilogu III. sadržava vanjsku studiju o procjeni troškova usklađivanja s dužnom pažnjom, korist i s njom povezani učinak na odabrane gospodarske subjekte u pogledu odgovornog nabavljanja odabranih minerala (kositar, tantal volfram i zlato). Glavni je nalaz istraživanja predmetnih industrija koje je provedeno u okviru te studije da je većina ispitanika prijavila razmjerno niske troškove izazvane dužnom pažnjom i izvješćivanjem o tome. Rashodi se pretežno procjenjuju na 13 500 EUR za početni trud (74 %) i 2 700 EUR za njegov nastavak (63,8 %).

[20]    C (2011) 637 završna verzija.

[21] http://www.un.org/en/land-natural-resources-conflict/index.shtml

[22]    C (2008) 699 završna verzija.

[23]    C (2012) 82 završna verzija.

[24]    C (2011) 681 završna verzija.

[25]    http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable-business/corporate-social-responsibility/humanrights/index_en.htm

[26]    JOIN (2013) 23 završna verzija.

[27]          Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ – programom COSME predviđaju se aktivnosti kojima bi se MSP-ovima omogućio pristup tržištima u Uniji i izvan nje, kao što je pružanje informacija o postojećim preprekama ulasku na tržište i poslovnim mogućnostima, o javnoj nabavi i carinskim postupcima te bi se unaprijedile potporne usluge u smislu normi i prava na intelektualno vlasništvo.

Top