This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32023R0915
Commission Regulation (EU) 2023/915 of 25 April 2023 on maximum levels for certain contaminants in food and repealing Regulation (EC) No 1881/2006 (Text with EEA relevance)
Uredba Komisije (EU) 2023/915 оd 25. travnja 2023. o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1881/2006 (Tekst značajan za EGP)
Uredba Komisije (EU) 2023/915 оd 25. travnja 2023. o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1881/2006 (Tekst značajan za EGP)
C/2023/35
SL L 119, 5.5.2023, p. 103–157
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force: This act has been changed. Current consolidated version: 22/07/2024
5.5.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 119/103 |
UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/915
оd 25. travnja 2023.
o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1881/2006
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 315/93 od 8. veljače 1993. o utvrđivanju postupaka Zajednice za kontrolu kontaminanata u hrani (1), a posebno njezin članak 2. stavak 3.,
budući da:
(1) |
Uredbom Komisije (EZ) br. 1881/2006 (2) utvrđene su najveće dopuštene količine određenih kontaminanata u hrani. Ta je uredba već mnogo puta znatno izmijenjena, a s obzirom na to da je potreban niz novih izmjena, trebalo bi je zamijeniti. |
(2) |
Trebalo bi utvrditi stroge najveće dopuštene količine koje se razumno mogu postići primjenom dobrih poljoprivrednih, ribarstvenih i proizvodnih praksi, uzimajući u obzir rizik povezan s konzumacijom hrane. U slučaju mogućeg rizika za zdravlje, najveće dopuštene količine kontaminanata trebalo bi utvrditi na najnižoj razini koju je razumno moguće postići (načelo ALARA – As Low As Reasonably Achievable). Takvim se pristupom osigurava da subjekti u poslovanju s hranom primjenjuju mjere kojima se u najvećoj mogućoj mjeri sprečava i smanjuje kontaminacija radi zaštite javnog zdravlja. Nadalje, radi zaštite zdravlja dojenčadi i male djece, primjereno je utvrditi najniže najveće dopuštene količine koje se mogu postići strogim odabirom sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane za tu ranjivu skupinu, prema potrebi u kombinaciji s posebnim proizvodnim praksama. Strogi odabir sirovina primjeren je i za proizvodnju određene hrane koja se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača, za koju je radi zaštite ranjivih skupina stanovništva utvrđena stroga najveća dopuštena količina. |
(3) |
Radi učinkovite zaštite javnog zdravlja, hrana koja sadržava kontaminante u količinama koje prekoračuju najveće dopuštene količine ne bi se smjela stavljati na tržište kao takva niti upotrebljavati kao sastojak hrane ili miješati s hranom. |
(4) |
Kako bi se omogućila primjena najvećih dopuštenih količina na suhu, razrijeđenu, prerađenu i složenu hranu za koju nisu utvrđene posebne najveće dopuštene količine na razini Unije, subjekti u poslovanju s hranom trebali bi nadležnim tijelima dostaviti posebne faktore koncentracije, razrjeđivanja i prerade te, u slučaju složene hrane, omjere sastojaka, zajedno s odgovarajućim eksperimentalnim podacima na temelju kojih su predloženi faktori utvrđeni. |
(5) |
Zbog nedostatka toksikoloških podataka i znanstvenih dokaza o sigurnosti metabolita koji nastaju kemijskom detoksikacijom primjereno je zabraniti takvu obradu hrane. |
(6) |
Poznato je da se udio kontaminanata u hrani može smanjiti sortiranjem ili drugim fizikalnim postupcima. Kako bi se smanjili učinci na trgovinu, primjereno je za određene proizvode koji se ne stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača ili kao sastojak hrane dopustiti više razine kontaminanata. U tim bi slučajevima najveće dopuštene količine kontaminanata trebalo utvrditi uzimajući u obzir koliko se djelotvorno takvim postupcima količina kontaminanata u hrani može smanjiti na razine ispod najvećih dopuštenih količina utvrđenih za proizvode koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača ili upotrebljavaju kao sastojak hrane. Kako bi se izbjegla zlouporaba tih viših najvećih dopuštenih količina, primjereno je utvrditi odredbe o stavljanju na tržište, označivanju i uporabi predmetnih proizvoda. |
(7) |
Određeni proizvodi se ne upotrebljavaju kao hrana i na njih se u pogledu pojedinih kontaminanata primjenjuju manje stroge najveće dopuštene količine ili se ne primjenjuju najveće dopuštene količine. Kako bi se omogućila djelotvorna primjena najvećih dopuštenih količina kontaminanata u toj hrani, primjereno je za tu hranu utvrditi odgovarajuće odredbe o označivanju. |
(8) |
Određene vrste riba podrijetlom iz baltičke regije mogu sadržavati visoke razine dioksina, polikloriranih bifenila sličnih dioksinima („DL-PCB-i”) i polikloriranih bifenila koji nisu slični dioksinima („NDL-PCB-i”). Znatan udio tih ribljih vrsta iz baltičke regije ne udovoljava najvećim dopuštenim količinama, te bi u slučaju primjene najvećih dopuštenih količina bile isključene iz prehrane. Međutim, isključivanje ribe iz prehrane moglo bi negativno utjecati na zdravlje stanovništva baltičke regije. |
(9) |
Latvija, Finska i Švedska uspostavile su sustave za informiranje krajnjih potrošača o prehrambenim preporukama za identificirane ranjive skupine stanovništva u pogledu ograničenja konzumacije ribe iz baltičke regije radi izbjegavanja rizika za zdravlje. Stoga je primjereno zadržati odstupanje za Latviju, Finsku i Švedsku kojim se tim državama odobrava da bez vremenskog ograničenja na svoje tržište stavljaju određene vrste ribe podrijetlom iz baltičke regije namijenjene krajnjem potrošaču u kojima je razina dioksina i/ili DL-PCB-a i/ili NDL-PCB-a veća od razina utvrđenih u ovoj Uredbi. Kako bi Komisija mogla pratiti situaciju, Latvija, Finska i Švedska trebale bi je i dalje jednom godišnje obavješćivati o mjerama koje su poduzele kako bi krajnje potrošače djelotvorno informirale o prehrambenim preporukama i osigurale da se riba i od nje dobiveni proizvodi koji nisu u skladu s najvećim dopuštenim količinama ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama te o djelotvornosti tih mjera. |
(10) |
Unatoč primjeni dobrih praksi dimljenja u mjeri u kojoj je to moguće, trenutačne najveće dopuštene količine za policikličke aromatske ugljikovodike („PAH-ovi”) u nekoliko država članica nije moguće postići za određene vrste tradicionalno dimljenog mesa i tradicionalno dimljenih mesnih proizvoda te tradicionalno dimljene ribe i tradicionalno dimljenih proizvoda ribarstva kod kojih se prakse dimljenja ne mogu promijeniti, a da se bitno ne promjene organoleptička svojstva hrane. Zbog toga bi u slučaju primjene najvećih dopuštenih količina takvi tradicionalno dimljeni proizvodi nestali s tržišta, što bi dovelo do zatvaranja mnogih malih i srednjih poduzeća. Riječ je o određenim vrstama tradicionalno dimljenog mesa i tradicionalno dimljenih mesnih proizvoda u Irskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Cipru, Latviji, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj, Finskoj i Švedskoj te određenim vrstama tradicionalno dimljene ribe i tradicionalno dimljenih proizvoda ribarstva u Latviji, Finskoj i Švedskoj. Stoga bi samo u tim državama članicama trebalo zadržati odstupanje za lokalnu proizvodnju i potrošnju bez vremenskog ograničenja za određene vrste tradicionalno dimljenog mesa i tradicionalno dimljenih mesnih proizvoda te tradicionalno dimljene ribe i tradicionalno dimljenih proizvoda ribarstva. |
(11) |
Države članice trebale bi prikupljati podatke iz službenih kontrola i praćenja kontaminanata te izvješćivati o njima u skladu s planovima kontrole i posebnim zahtjevima za službene kontrole kontaminanata utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/931 (3) i Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2022/932 (4). Za određene kontaminante za koje je potrebno više podataka o pojavi, preporučuje se da države članice, subjekti u poslovanju s hranom i druge zainteresirane strane prate podatke o pojavi i o njima izvješćuju te da izvješćuju o napretku u primjeni preventivnih mjera kako bi Komisija mogla procijeniti potrebu za izmjenom postojećih ili donošenjem dodatnih mjera. Iz istog je razloga primjereno da države članice Komisiji dostavljaju i informacije koje prikupe o drugim kontaminantima. |
(12) |
U ovoj bi Uredbi trebalo zadržati trenutačno važeće najveće dopuštene količine iz Uredbe (EZ) br. 1881/2006, kako je izmijenjena. Međutim, s obzirom na iskustvo stečeno u primjeni te uredbe te kako bi se poboljšala čitkost pravila, primjereno je, s jedne strane, izbjeći upotrebu brojnih bilješki a, s druge strane, povećati upućivanja na Prilog I. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća (5) za definicije kategorija. |
(13) |
Osim toga, s obzirom na iskustvo stečeno u primjeni te uredbe te kako bi se omogućila jedinstvena provedba najvećih dopuštenih količina, primjereno je pojasniti da se u slučajevima kad su najveće dopuštene količine utvrđene za više spojeva (zbroj koncentracija) trebaju primjenjivati donje granice koncentracije, osim ako je drukčije navedeno, te pojasniti na koje se dijelove tijela rakova primjenjuju najveće dopuštene količine. |
(14) |
Kad je riječ o kadmiju, primjereno je postojeće izuzeće za slad proširiti na sve žitarice koje se upotrebljavaju za proizvodnju piva ili destilata, pod uvjetom da se preostali ostaci žitarica ne stavljaju na tržište kao hrana jer kadmij u pravilu ostaje u ostacima žitarica, te je stoga njegov udio u pivu vrlo nizak. |
(15) |
Kad je riječ o PAH-ovima, na temelju dostupnih analitičkih podataka i metode proizvodnje, koji su pokazali da je u instant-kavi utvrđena zanemariva količina tih tvari, primjereno je isključiti instant-kavu iz najveće dopuštene količine za praške od hrane biljnog podrijetla za pripremu napitaka. Nadalje, najveće dopuštene količine PAH-ova za početnu hranu za dojenčad, prijelaznu hranu za dojenčad i hranu za malu djecu te za hranu za posebne medicinske potrebe namijenjenu dojenčadi i maloj djeci trenutačno su utvrđene za proizvode kako se stavljaju na tržište, bez razlikovanja fizičkog oblika proizvoda. Stoga je primjereno pojasniti da se te najveće dopuštene količine odnose na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača). |
(16) |
Kad je riječ o melaminu, u Codexu Alimentariusu osim za početnu hranu za dojenčad u prahu utvrđena je i najveća dopuštena količina za tekuću početnu hranu za dojenčad, koju je Unija prihvatila. Stoga je u skladu s tim najveću dopuštenu količinu za melamin primjereno primjenjivati na početnu hranu za dojenčad i na prijelaznu hranu za dojenčad. |
(17) |
Stoga bi Uredbu (EZ) br. 1881/2006 trebalo staviti izvan snage. |
(18) |
Kada utvrdi nove najveće dopuštene količine za kontaminante u hrani, Komisija prema potrebi propisuje prijelazne mjere kako bi se gospodarskim subjektima omogućilo da se pripreme za primjenu novih pravila. Radi neometanog prelaska s Uredbe (EZ) br. 1881/2006 na ovu Uredbu, primjereno je zadržati prijelazne mjere u pogledu najvećih dopuštenih količina koje se preuzimaju ovom Uredbom i koje se i dalje primjenjuju. |
(19) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:
(a) |
„hrana” znači hrana kako je definirana u članku 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (6); |
(b) |
„subjekt u poslovanju s hranom” znači subjekt u poslovanju s hranom kako je definiran u članku 3. točki 3. Uredbe (EZ) br. 178/2002; |
(c) |
„stavljanje na tržište” znači stavljanje na tržište kako je definirano u članku 3. točki 8. Uredbe (EZ) br. 178/2002; |
(d) |
„krajnji potrošač” znači krajnji potrošač kako je definiran u članku 3. točki 18. Uredbe (EZ) br. 178/2002; |
(e) |
„prerada” znači prerada kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki (m) Uredbe (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (7); |
(f) |
„neprerađeni proizvodi” znači neprerađeni proizvodi kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki (n) Uredbe (EZ) br. 852/2004; i |
(g) |
„prerađeni proizvodi” znači prerađeni proizvodi kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki (o) Uredbe (EZ) br. 852/2004. |
Članak 2.
Opća pravila
1. Hrana navedena u Prilogu I. ne smije se stavljati na tržište ni upotrebljavati kao sirovina za hranu ili kao sastojak hrane ako sadržava kontaminant u količini koja prekoračuje najveću dopuštenu količinu utvrđenu u Prilogu I.
2. Hrana koja je u skladu s najvećim dopuštenim količinama utvrđenima u Prilogu I. ne smije se miješati s hranom u kojoj su te najveće dopuštene količine prekoračene.
3. Najveće dopuštene količine utvrđene u Prilogu I. primjenjuju se na hranu kako je stavljena na tržište te na jestivi dio predmetne hrane, osim ako je u tom prilogu navedeno drukčije.
4. U sustavima integrirane proizvodnje i prerade žitarica, u kojim se sve dolazne serije čiste, razvrstavaju i prerađuju u istom pogonu, najveće dopuštene količine primjenjuju se na neprerađene žitarice u proizvodnom lancu prije prvog stupnja prerade.
Članak 3.
Sušena, razrijeđena, prerađena i složena hrana
1. Ako za sušenu, razrijeđenu, prerađenu ili složenu hranu (tj. hranu koja sadržava više od jednog sastojka) u Prilogu I. nisu utvrđene posebne najveće dopuštene količine na razini Unije, pri primjeni najvećih dopuštenih količina iz Priloga I. na tu hranu u obzir se uzimaju sljedeći aspekti:
(a) |
promjene koncentracije kontaminanta uzrokovane postupcima sušenja ili razrjeđivanja; |
(b) |
promjene koncentracije kontaminanta uzrokovane preradom; |
(c) |
relativni omjeri sastojaka u proizvodu; |
(d) |
analitička granica kvantifikacije. |
2. Ako nadležno tijelo provodi službenu kontrolu, subjekt u poslovanju s hranom navodi i obrazlaže odgovarajuće faktore koncentracije, razrjeđivanja ili prerade za predmetne postupke sušenja, razrjeđivanja ili prerade ili odgovarajuće faktore koncentracije, razrjeđivanja ili prerade za predmetnu sušenu, razrijeđenu, prerađenu ili složenu hranu te omjere sastojaka za postupke miješanja.
Ako subjekt u poslovanju s hranom ne dostavi potreban faktor koncentracije, razrjeđenja ili prerade ili ako nadležno tijelo smatra da taj faktor nije prikladan s obzirom na dano obrazloženje, nadležno tijelo samo određuje taj faktor, na temelju dostupnih podataka i s ciljem maksimalne zaštite zdravlja ljudi.
3. Ako u Prilogu I. nisu utvrđene posebne najveće dopuštene količine na razini Unije za hranu za dojenčad i malu djecu, države članice za takvu hranu mogu propisati strože najveće dopuštene količine.
Članak 4.
Zabrana detoksikacije
Hrana koja sadržava kontaminante navedene u Prilogu I. ne smije se namjerno detoksicirati kemijskim postupcima.
Članak 5.
Hrana koja se prije stavljanja na tržište za krajnjeg potrošača ili uporabu kao sastojak hrane sortira ili drukčije fizikalno obrađuje
1. Ako je u Prilogu I. za određeni kontaminant utvrđena najveća dopuštena količina posebno za hranu koja se prije stavljanja na tržište za krajnjeg potrošača ili uporabu kao sastojak hrane sortira ili drukčije fizikalno obrađuje, takva se hrana može stavljati na tržište pod sljedećim uvjetima:
(a) |
ne stavlja se na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane; |
(b) |
u skladu je s najvećom dopuštenom količinom utvrđenom u Prilogu I. za taj kontaminant u toj hrani koja se prije stavljanja na tržište za krajnjeg potrošača ili uporabu kao sastojak hrane sortira ili drukčije fizikalno obrađuje; i |
(c) |
označena je u skladu sa stavkom 2. |
2. Na oznaci svakog pojedinačnog pakiranja i na izvornom pratećem dokumentu hrane iz stavka 1. točke (c) mora biti jasno naznačena njezina uporaba te sljedeće informacije: „proizvod se prije stavljanja na tržište za krajnjeg potrošača ili uporabu kao sastojak hrane sortira ili drukčije fizikalno obrađuje radi smanjivanja kontaminacije [naziv kontaminanta/kontaminanata]”.
Identifikacijska oznaka pošiljke/serije mora biti neizbrisivo navedena na svakom pojedinačnom pakiranju u pošiljci i na izvornom pratećem dokumentu.
3. Hrana koja se sortira ili drukčije fizikalno obrađuje radi smanjivanja razina kontaminacije ne smije se prije toga miješati s hranom koja se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača ili s hranom namijenjenom za uporabu kao sastojak hrane.
4. Hrana koja je sortirana ili drukčije fizikalno obrađena radi smanjivanja razina kontaminacije može se stavljati na tržište pod uvjetom da nisu prekoračene najveće dopuštene količine utvrđene u Prilogu I. za hranu koja se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane te da primijenjeni postupak obrade nije doveo do prisutnosti drugih štetnih ostataka.
Članak 6.
Odredbe o označivanju za kikiriki, drugo sjeme uljarica, od njih dobivene proizvode i žitarice
1. Na oznaci svakog pojedinačnog pakiranja i na izvornom pratećem dokumentu kikirikija, drugog sjemena uljarica, od njih dobivenih proizvoda i žitarica jasno se navodi njihova predviđena uporaba.
Identifikacijska oznaka pošiljke/serije mora biti neizbrisivo navedena na svakom pojedinačnom pakiranju u pošiljci i na izvornom pratećem dokumentu. Poslovna djelatnost primatelja pošiljke navedena u pratećem dokumentu mora biti u skladu s predviđenom uporabom.
2. Ako nije navedena jasna informacija da predviđena uporaba nije stavljanje na tržište kao hrana, najveće dopuštene količine utvrđene u Prilogu I. primjenjuju se na sav kikiriki, drugo sjeme uljarica, od njih dobivene proizvode i žitarice koji se stavljaju na tržište.
3. Izuzeće kikirikija i drugog sjemena uljarica namijenjenih drobljenju od primjene najvećih dopuštenih količina utvrđenih u Prilogu I. primjenjuje se samo na pošiljke:
(a) |
na čijoj je oznaci jasno navedena predviđena uporaba; |
(b) |
koje na oznaci svakog pojedinačnog pakiranja i na izvornom pratećem dokumentu imaju navedenu sljedeću informaciju: „proizvod namijenjen drobljenju za proizvodnju rafiniranog biljnog ulja”; i |
(c) |
čije je krajnje odredište pogon za drobljenje. |
Članak 7.
Odstupanja od članka 2.
1. Odstupajući od članka 2., Latvija, Finska i Švedska mogu odobriti stavljanje na svoje tržište za krajnjeg potrošača, unutar svoje godišnje kvote utvrđene Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8), divljeg lososa (Salmo salar) i od njega dobivenih proizvoda podrijetlom iz baltičke regije s razinama dioksina i/ili DL-PCB-a i/ili NDL-PCB-a većima od razina utvrđenih u točki 4.1.5. Priloga I., pod sljedećim uvjetima:
(a) |
uspostavljen je sustav kojim se osigurava da krajnji potrošači budu u potpunosti informirani o nacionalnim prehrambenim preporukama u pogledu ograničenja konzumacije divljeg lososa iz baltičke regije i od njega dobivenih proizvoda za identificirane ranjive skupine stanovništva radi izbjegavanja mogućih zdravstvenih rizika; |
(b) |
Latvija, Finska i Švedska nastavljaju primjenjivati potrebne mjere kako bi osigurale da se divlji losos i od njega dobiveni proizvodi koji nisu u skladu s točkom 4.1.5. Priloga I. ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama; |
(c) |
Latvija, Finska i Švedska i jednom godišnje obavješćuju Komisiju o mjerama koje su poduzele kako bi krajnje potrošače djelotvorno informirale o prehrambenim preporukama i osigurale da se divlji losos i od njega dobiveni proizvodi koji nisu u skladu s najvećim dopuštenim količinama ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama te dostavljaju dokaze o djelotvornosti tih mjera. |
2. Odstupajući od članka 2., Finska i Švedska mogu odobriti stavljanje na svoje tržište, unutar svoje godišnje kvote utvrđene Uredbom (EU) br. 1380/2013, divlje baltičke haringe veće od 17 cm (Clupea harengus membras), divlje zlatovčice (Salvelinus spp.), divlje riječne paklare (Lampetra fluviatilis) i divlje pastrve (Salmo trutta) i od njih dobivenih proizvoda podrijetlom iz baltičke regije s razinama dioksina i/ili DL-PCB-a i/ili NDL-PCB-a većima od razina utvrđenih u točki 4.1.5. Priloga I., pod sljedećim uvjetima:
(a) |
uspostavljen je sustav kojim se osigurava da krajnji potrošači budu u potpunosti informirani o prehrambenim preporukama u pogledu ograničenja konzumacije divlje baltičke haringe veće od 17 cm, divlje zlatovčice, divlje riječne paklare i divlje pastrve iz baltičke regije i od njih dobivenih proizvoda za identificirane ranjive skupine stanovništva radi izbjegavanja mogućih zdravstvenih rizika; |
(b) |
Finska i Švedska nastavljaju primjenjivati potrebne mjere kako bi osigurale da se divlja baltička haringa veća od 17 cm, divlja zlatovčica, divlja riječna paklara i divlja pastrva i od njih dobiveni proizvodi koji nisu u skladu s točkom 4.1.5. Priloga I. ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama; |
(c) |
Finska i Švedska jednom godišnje obavješćuju Komisiju o mjerama koje su poduzele kako bi identificirane ranjive skupine stanovništva djelotvorno informirale o prehrambenim preporukama i osigurale da se riba i od nje dobiveni proizvodi koji nisu u skladu s najvećim dopuštenim količinama ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama te dostavljaju dokaze o djelotvornosti tih mjera. |
3. Odstupajući od članka 2., sljedeće države članice mogu odobriti stavljanje na svoje tržište za krajnjeg potrošača sljedećeg tradicionalno dimljenog mesa i tradicionalno dimljenih proizvoda od mesa koji su dimljeni na njihovu državnom području i sadržavaju količinu PAH-ova veću od one iz točke 5.1.6. Priloga I., pod uvjetom da ti proizvodi ne sadržavaju više od 5,0 μg/kg za benzo(a)piren i 30,0 μg/kg za zbroj benzo(a)pirena, benz(a)antracena, benzo(b)fluorantena i krizena:
(a) |
Irska, Hrvatska, Cipar, Španjolska, Poljska i Portugal: tradicionalno dimljeno meso i tradicionalno dimljeni mesni proizvodi; |
(b) |
Latvija: tradicionalno dimljeno svinjsko meso, pileće meso dimljeno na vrućem dimu, kobasice dimljene na vrućem dimu i meso divljači dimljeno na vrućem dimu; |
(c) |
Slovačka: usoljeno tradicionalno dimljeno meso, tradicionalno dimljena slanina, tradicionalno dimljena kobasica (klobása), pri čemu „tradicionalno dimljen” znači stvaranje dima paljenjem drva (cjepanica, piljevine, iverja) u sušionici mesa (pušnici); |
(d) |
Finska: meso i mesni proizvodi tradicionalno dimljeni na vrućem dimu; |
(e) |
Švedska: meso i mesni proizvodi dimljeni na tinjajućem drvu ili drugim biljnim materijalima. Te države članice i predmetni subjekti u poslovanju s hranom i dalje su dužni pratiti prisutnost PAH-ova u tradicionalno dimljenom mesu i tradicionalno dimljenim mesnim proizvodima iz prvog podstavka i osigurati da se, kada je to moguće, primjenjuju dobre prakse dimljenja, a da se pritom ne izgube tipična organoleptička svojstva tih proizvoda. |
4. Odstupajući od članka 2., sljedeće države članice mogu odobriti stavljanje na svoje tržište za krajnjeg potrošača sljedeće tradicionalno dimljene ribe i tradicionalno dimljenih proizvoda ribarstva koji su dimljeni na njihovu državnom području i sadržavaju količinu PAH-ova veću od one iz točke 5.1.7. Priloga I., pod uvjetom da ti dimljeni proizvodi ne sadržavaju više od 5,0 μg/kg za benzo(a)piren i 30,0 μg/kg za zbroj benzo(a)pirena, benz(a)antracena, benzo(b)fluorantena i krizena:
(a) |
Latvija: riba tradicionalno dimljena na vrućem dimu; |
(b) |
Finska: sitna riba tradicionalno dimljena na vrućem dimu i proizvodi ribarstva od sitne ribe tradicionalno dimljeni na vrućem dimu; |
(c) |
Švedska: riba i proizvodi ribarstva dimljeni na tinjajućem drvu ili drugim biljnim materijalima. Te države članice i predmetni subjekti u poslovanju s hranom i dalje su dužni pratiti prisutnost PAH-ova u tradicionalno dimljenoj ribi i tradicionalno dimljenim proizvodima ribarstva iz prvog podstavka i osigurati da se, kada je to moguće, primjenjuju dobre prakse dimljenja, a da se pritom ne izgube tipična organoleptička svojstva tih proizvoda. |
Članak 8.
Praćenje i izvješćivanje
1. Do 1. srpnja 2023. države članice i zainteresirane strane Komisiji dostavljaju rezultate provedenih istraživanja i podatke o napretku u primjeni preventivnih mjera za izbjegavanje kontaminacije sklerocijima glavice raži i alkaloidima glavice raži u raži i proizvodima meljave raži te alkaloidima glavice raži u proizvodima meljave ječma, pšenice, pira i zobi u zrnu.
Države članice i zainteresirane strane svake godine Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”) dostavljaju podatke o pojavi sklerocija glavice raži i alkaloida glavice raži u raži i proizvodima meljave raži te alkaloida glavice raži u proizvodima meljave ječma, pšenice, pira i zobi u zrnu.
2. Države članice na zahtjev obavješćuju Komisiju o provedenim istraživanjima i relevantnim izvorima utvrđenima u skladu s preporukama Komisije za praćenje prisutnosti kontaminanata u hrani te o napretku u primjeni preventivnih mjera za izbjegavanje kontaminacije.
3. Države članice Agenciji dostavljaju podatke o pojavi koje su prikupile za kontaminante koji nisu navedeni u stavku 1. Subjekti u poslovanju s hranom i druge zainteresirane strane takve podatke o pojavi mogu dostaviti Agenciji.
4. Države članice, subjekti u poslovanju s hranom i druge zainteresirane strane Agenciji dostavljaju podatke o pojavi u skladu s njezinim zahtjevima u pogledu izvješćivanja.
Članak 9.
Stavljanje izvan snage
Uredba (EZ) br. 1881/2006 stavlja se izvan snage.
Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II.
Članak 10.
Prijelazne mjere
1. Hrana koja je zakonito stavljena na tržište prije datuma iz točaka od (a) do (k) može ostati na tržištu do isteka njezina datuma minimalne trajnosti ili datuma „upotrijebiti do”:
(a) |
19. rujna 2021., u pogledu najvećih dopuštenih količina za tropanske alkaloide u dječjoj hrani i prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu koja sadržava kukuruz ili od njega dobivene proizvode, utvrđenih u točki 2.2.1. Priloga I.; |
(b) |
1. siječnja 2022., u pogledu najvećih dopuštenih količina za sklerocije glavice raži i alkaloide glavice raži utvrđenih u točki 1.8. Priloga I.; |
(c) |
3. svibnja 2022., u pogledu najvećih dopuštenih količina za živu utvrđenih u točki 3.3. Priloga I.; |
(d) |
1. srpnja 2022., u pogledu najvećih dopuštenih količina za alkaloide opijuma utvrđenih u točki 2.5. Priloga I.; |
(e) |
1. rujna 2022., u pogledu najvećih dopuštenih količina za tropanske alkaloide utvrđenih u točkama od 2.2.2. do 2.2.9. Priloga I.; |
(f) |
1. siječnja 2023., u pogledu najvećih dopuštenih količina za okratoksin A utvrđenih u točki 1.2. Priloga I.; |
(g) |
1. siječnja 2023., u pogledu najvećih dopuštenih količina za cijanovodičnu kiselinu utvrđenih u točki 2.3. Priloga I.; |
(h) |
1. siječnja 2023., u pogledu najvećih dopuštenih količina za zbroj Δ9-THC-a i Δ9-THCA-a utvrđenih u točki 2.6. Priloga I.; |
(i) |
1. siječnja 2023., u pogledu najvećih dopuštenih količina za zbroj dioksina i za zbroj dioksina i DL-PCB-a utvrđenih u točkama 4.1.1., 4.1.2, 4.1.11. i 4.1.12. Priloga I.; |
(j) |
1. siječnja 2023., u pogledu najvećih dopuštenih količina za zbroj perfluoralkilnih tvari utvrđenih u točki 4.2. Priloga I.; |
(k) |
26. ožujka 2023., u pogledu najvećih dopuštenih količina za arsen utvrđenih u točki 3.4. Priloga I. |
2. Hrana zakonito stavljena na tržište prije 1. srpnja 2022. može ostati na tržištu do 31. prosinca 2023. u pogledu najvećih dopuštenih količina za pirolizidinske alkaloide utvrđenih u točki 2.4. Priloga I.
3. Teret dokazivanja datuma kada su proizvodi zakonito stavljeni na tržište snosi subjekt u poslovanju s hranom.
Članak 11.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 25. travnja 2023
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 37, 13.2.1993., str. 1.
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (SL L 364, 20.12.2006., str. 5.).
(3) Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/931 оd 23. ožujka 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem pravila o provedbi službenih kontrola kontaminanata u hrani (SL L 162, 17.6.2022., str. 7.).
(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/932 оd 9. lipnja 2022. o ujednačenom praktičnom uređenju za provedbu službenih kontrola kontaminanata u hrani, o posebnom dodatnom sadržaju višegodišnjih nacionalnih planova kontrola i o posebnom dodatnom uređenju za njihovu izradu (SL L 162, 17.6.2022., str. 13.).
(5) Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.).
(6) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
(7) Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.).
(8) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).
PRILOG I.
Najveće dopuštene količine određenih kontaminanata u hrani (1)
1. |
Mikotoksini |
||||
1.1. |
Aflatoksini |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
||
|
|
B1 |
Zbroj B1, B2, G1 i G2 |
M1 |
Za zbroj aflatoksina, najveće dopuštene količine odnose se na donje granice koncentracije, koje se izračunavaju pod pretpostavkom da su sve vrijednosti ispod granice kvantifikacije jednake nuli. |
1.1.1. |
Sušeno voće koje se prije stavljanja na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane sortira ili drukčije fizikalno obrađuje, osim proizvoda iz točke 1.1.3. |
5,0 |
10,0 |
— |
|
1.1.2. |
Sušeno voće koje se upotrebljava kao jedini sastojak ili prerađeni proizvodi od sušenog voća, koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane, osim proizvoda iz točke 1.1.3. |
2,0 |
4,0 |
— |
U slučaju hrane koja se sastoji od sušenog voća koje se upotrebljava kao jedini sastojak ili u slučaju prerađenih proizvoda u kojima je udio tog sušenog voća najmanje 80 %, najveće dopuštene količine utvrđene za to sušeno voće primjenjuju se i na te proizvode. U drugim se slučajevima primjenjuje članak 3. stavci 1. i 2. |
1.1.3. |
Sušene smokve |
6,0 |
10,0 |
— |
U slučaju hrane koja se sastoji od sušenih smokava koje se upotrebljavaju kao jedini sastojak ili u slučaju prerađenih proizvoda u kojima je udio sušenih smokva najmanje 80 %, najveće dopuštene količine utvrđene za sušene smokve primjenjuju se i na te proizvode. U drugim se slučajevima primjenjuje članak 3. stavci 1. i 2. |
1.1.4. |
Kikiriki i drugo sjeme uljarica koji se prije stavljanja na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju |
8,0 |
15,0 |
— |
Osim kikirikija i drugog sjemena uljarica namijenjenih drobljenju za proizvodnju rafiniranog biljnog ulja. Ako se analiziraju kikiriki i drugo sjeme uljarica s nejestivom ljuskom, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio. |
1.1.5. |
Kikiriki i drugo sjeme uljarica koji se upotrebljavaju kao jedini sastojak ili prerađeni proizvodi od kikirikija i drugog sjemena uljarica, koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane |
2,0 |
4,0 |
— |
Osim sirovih biljnih ulja namijenjenih za rafiniranje i rafiniranih biljnih ulja. Ako se analiziraju kikiriki i drugo sjeme uljarica s nejestivom ljuskom, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio. U slučaju hrane koja se sastoji od kikirikija i drugog sjemena uljarica koji se upotrebljavaju kao jedini sastojak ili u slučaju prerađenih proizvoda u kojima je udio tog kikirikija i drugog sjemena uljarica najmanje 80 %, najveće dopuštene količine utvrđene za taj kikiriki i drugo sjeme uljarica primjenjuju se i na te proizvode. U drugim se slučajevima primjenjuje članak 3. stavci 1. i 2. |
1.1.6. |
Orašasti plodovi koji se prije stavljanja na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju, osim proizvoda iz točaka 1.1.8. i 1.1.10. |
5,0 |
10,0 |
— |
Ako se analiziraju orašasti plodovi „u ljusci”, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio. |
1.1.7. |
Orašasti plodovi koji se upotrebljavaju kao jedini sastojak ili prerađeni proizvodi od orašastih plodova, koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane, osim proizvoda iz točaka 1.1.9. i 1.1.11. |
2,0 |
4,0 |
— |
Ako se analiziraju orašasti plodovi „u ljusci”, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio. U slučaju hrane koja se sastoji od orašastih plodova koji se upotrebljavaju kao jedini sastojak ili u slučaju prerađenih proizvoda u kojima je udio tih orašastih plodova najmanje 80 %, najveće dopuštene količine utvrđene za te orašaste plodove primjenjuju se i na te proizvode. U drugim se slučajevima primjenjuje članak 3. stavci 1. i 2. |
1.1.8. |
Bademi, pistacije i jezgre marelice koji se prije stavljanja na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju |
12,0 |
15,0 |
— |
Ako se analiziraju orašasti plodovi „u ljusci”, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio. |
1.1.9. |
Bademi, pistacije i jezgre marelice koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane |
8,0 |
10,0 |
— |
Ako se analiziraju orašasti plodovi „u ljusci”, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio. U slučaju hrane koja se sastoji od badema, pistacija i jezgri marelice koji se upotrebljavaju kao jedini sastojak ili u slučaju prerađenih proizvoda plodova u kojima je udio tih orašastih plodova najmanje 80 %, najveće dopuštene količine utvrđene za te orašaste plodove primjenjuju se i na te proizvode. U drugim se slučajevima primjenjuje članak 3. stavci 1. i 2. |
1.1.10. |
Lješnjaci i brazilski orasi koji se prije stavljanja na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju |
8,0 |
15,0 |
— |
Ako se analiziraju lješnjaci „u ljusci”, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio. |
1.1.11. |
Lješnjaci i brazilski orasi koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane |
5,0 |
10,0 |
— |
Ako se analiziraju lješnjaci „u ljusci”, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio. U slučaju hrane koja se sastoji od lješnjaka i brazilskih oraha koji se upotrebljavaju kao jedini sastojak ili u slučaju prerađenih proizvoda u kojima je udio tih orašastih plodova najmanje 80 %, najveće dopuštene količine utvrđene za te orašaste plodove primjenjuju se i na te proizvode. U drugim se slučajevima primjenjuje članak 3. stavci 1. i 2. |
1.1.12. |
Žitarice i proizvodi dobiveni od žitarica, osim proizvoda iz točaka 1.1.13., 1.1.18. i 1.1.19. |
2,0 |
4,0 |
— |
Uključujući prerađene proizvode od žitarica. Proizvodi dobiveni od žitarica odnose se na proizvode koji sadržavaju najmanje 80 % proizvoda od žitarica. |
1.1.13. |
Kukuruz i riža koji se prije stavljanja na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju |
5,0 |
10,0 |
— |
|
1.1.14. |
Sljedeći sušeni začini: Capsicum spp. (sušeni plodovi, cijeli ili mljeveni, uključujući čili, čili u prahu, feferone (kajenska paprika) i papriku) Papar (plodovi Piper spp., uključujući bijeli i crni papar) Muškatni oraščić (Myristica fragrans) Kurkuma (Curcuma longa) Mješavine sušenih začina koje sadržavaju jedan ili više prethodno navedenih sušenih začina |
5,0 |
10,0 |
— |
|
1.1.15. |
Đumbir (Zingiber officinale) (sušeni) |
5,0 |
10,0 |
— |
|
1.1.16. |
Sirovo mlijeko (2), toplinski obrađeno mlijeko i mlijeko za proizvodnju proizvoda na bazi mlijeka |
— |
— |
0,050 |
|
1.1.17. |
Početna hrana za dojenčad, prijelazna hrana za dojenčad (3) i hrana za malu djecu (4) |
— |
— |
0,025 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača). |
1.1.18. |
Dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (3) |
0,10 |
— |
— |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na suhu tvar (5) proizvoda kako je stavljen na tržište. |
1.1.19. |
Hrana za posebne medicinske potrebe namijenjena dojenčadi i maloj djeci (3) |
0,10 |
— |
0,025 |
U slučaju mlijeka, mliječnih proizvoda i sličnih proizvoda najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača), a u slučaju proizvoda koji nisu mlijeko, mliječni proizvodi i slični proizvodi najveća dopuštena količina primjenjuje se na suhu tvar (5). |
1.2. |
Okratoksin A |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
1.2.1. |
Sušeno voće |
|
|
1.2.1.1. |
Grožđice (sve vrste) i sušene smokve |
8,0 |
|
1.2.1.2. |
Drugo sušeno voće |
2,0 |
|
1.2.2. |
Sirup od datulja |
15 |
|
1.2.3. |
Pistacije koje se prije stavljanja na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju |
10,0 |
Ako se analiziraju orašasti plodovi „u ljusci”, pri izračunu sadržaja okratoksina A smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio. |
1.2.4. |
Pistacije koje se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane |
5,0 |
Ako se analiziraju orašasti plodovi „u ljusci”, pri izračunu sadržaja okratoksina A smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio. |
1.2.5. |
Sušeno začinsko bilje |
10,0 |
|
1.2.6. |
Korijen đumbira (sušeni) za uporabu u biljnim infuzijama |
15 |
|
1.2.7. |
Korijen bijelog sljeza (sušeni), korijen maslačka (sušeni) i cvijet naranče (sušeni) za uporabu u biljnim infuzijama ili nadomjescima kave |
20 |
|
1.2.8. |
Sjemenke suncokreta, bučine sjemenke, sjemenke lubenice, sjemenke dinje, sjemenke konoplje, soja |
5,0 |
|
1.2.9. |
Neprerađena zrna žitarica |
5,0 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađena zrna žitarica koja se stavljaju na tržište prije prvog stupnja prerade (6). |
1.2.10. |
Proizvodi dobiveni od neprerađenih zrna žitarica i žitarice, koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača, osim proizvoda iz točaka 1.2.11., 1.2.12., 1.2.13., 1.2.23. i 1.2.24. |
3,0 |
Uključujući prerađene proizvode od žitarica. Proizvodi dobiveni od neprerađenih zrna žitarica odnose se na proizvode koji sadržavaju najmanje 80 % proizvoda od žitarica. |
1.2.11. |
Pekarski proizvodi, snack proizvodi od žitarica i žitarice za doručak |
|
|
1.2.11.1. |
proizvodi koji ne sadržavaju sjeme uljarica, orašaste plodove ili sušeno voće |
2,0 |
|
1.2.11.2. |
proizvodi koji u svojem sastavu imaju najmanje 20 % grožđica i/ili sušenih smokava |
4,0 |
|
1.2.11.3. |
ostali proizvodi koji sadržavaju sjeme uljarica, orašaste plodove i/ili sušeno voće |
3,0 |
|
1.2.12. |
Bezalkoholna pića od slada |
3,0 |
|
1.2.13. |
Pšenični gluten koji se ne stavlja na tržište za krajnjeg potrošača |
8,0 |
|
1.2.14. |
Pržena zrna kave i mljevena pržena kava, osim proizvoda iz točke 1.2.15. |
3,0 |
|
1.2.15. |
Instant-kava |
5,0 |
|
1.2.16. |
Kakao prah |
3,0 |
|
1.2.17. |
Sušeni začini, osim proizvoda iz točke 1.2.18. |
15 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se i na mješavine sušenih začina. |
1.2.18. |
Capsicum spp. (sušeni plodovi, cijeli ili mljeveni, uključujući čili, čili u prahu, feferone (kajenska paprika) i papriku) |
20 |
|
1.2.19. |
Slatki korijen (Glycyrrhiza glabra, Glycyrrhiza inflata i druge vrste) |
|
|
1.2.19.1. |
Korijen slatkog korijena (sušeni), uključujući kao sastojak biljnih infuzija |
20 |
|
1.2.19.2. |
Ekstrakt slatkog korijena za uporabu u hrani, posebno u pićima i slatkišima |
80 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na čisti i nerazrijeđeni ekstrakt, pri čemu je 1 kg ekstrakta dobiven od 3 do 4 kg korijena slatkog korijena. |
1.2.19.3. |
Slatkiši od slatkog korijena koji sadržavaju ≥ 97 % ekstrakta slatkog korijena na suhoj osnovi |
50 |
|
1.2.19.4. |
Ostali slatkiši od slatkog korijena |
10,0 |
|
1.2.20. |
Vino (7) i voćno vino |
2,0 |
Uključujući biser vina i pjenušava vina, osim likerskih vina i vina s volumnim udjelom alkohola ne manjim od 15 % vol. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode od plodova berbe 2005. nadalje. |
1.2.21. |
Aromatizirana vina, aromatizirana pića na bazi vina i aromatizirani kokteli na bazi vina (8) |
2,0 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode od plodova berbe 2005. nadalje. Najveća dopuštena količina koja se primjenjuje na ta pića utvrđena je prema udjelu vina i/ili mošta od grožđa koji se nalazi u gotovom proizvodu. |
1.2.22. |
Sok od grožđa, sok od grožđa iz koncentrata, koncentrirani sok od grožđa, nektar od grožđa, mošt i koncentrirani mošt od grožđa koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača (9) |
2,0 |
U slučaju koncentriranog soka od grožđa ili koncentriranog mošta od grožđa, najveća dopuštena količina primjenjuje se na rekonstituirani sok ili mošt. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode od plodova berbe 2005. nadalje. |
1.2.23. |
Dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (3) |
0,50 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na suhu tvar (5) proizvoda kako je stavljen na tržište. |
1.2.24. |
Hrana za posebne medicinske potrebe namijenjena dojenčadi i maloj djeci (3) |
0,50 |
U slučaju mlijeka, mliječnih proizvoda i sličnih proizvoda najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača), a u slučaju proizvoda koji nisu mlijeko, mliječni proizvodi i slični proizvodi najveća dopuštena količina primjenjuje se na suhu tvar (5). |
1.3. |
Patulin |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
1.3.1. |
Voćni sokovi, voćni sokovi iz koncentrata, koncentrirani voćni sokovi i voćni nektari (9) |
50 |
U slučaju koncentriranog voćnog soka, najveća dopuštena količina primjenjuje se na rekonstituirani sok. |
1.3.2. |
Alkoholna pića (10), jabukovača i druga fermentirana pića dobivena od jabuka ili koja sadržavaju sok od jabuka |
50 |
|
1.3.3. |
Čvrsti proizvodi od jabuka koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača, osim proizvoda iz točaka 1.3.4. i 1.3.5. |
25 |
Uključujući jabučni kompot i jabučni pire. |
1.3.4. |
Sok od jabuka i čvrsti proizvodi od jabuka za dojenčad i malu djecu (3) koji su označeni i stavljaju se na tržište kao takvi |
10,0 |
Uključujući jabučni kompot i jabučni pire. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača). |
1.3.5. |
Dječja hrana (3) |
10,0 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača). |
1.4. |
Deoksinivalenol |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
1.4.1. |
Neprerađena zrna žitarica, osim proizvoda iz točaka 1.4.2. i 1.4.3. |
1 250 |
Osim neprerađenih zrna kukuruza namijenjenih preradi mokrom meljavom i osim riže. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađena zrna žitarica koja se stavljaju na tržište prije prvog stupnja prerade (6). |
1.4.2. |
Neprerađena zrna tvrde pšenice i zrna zobi |
1 750 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađena zrna žitarica koja se stavljaju na tržište prije prvog stupnja prerade (6). |
1.4.3. |
Neprerađena zrna kukuruza |
1 750 |
Osim neprerađenih zrna kukuruza za koja je jasno vidljivo, na primjer iz oznake ili odredišta, da su namijenjena za uporabu samo u preradi mokrom meljavom (proizvodnja škroba). Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađena zrna kukuruza koja se stavljaju na tržište prije prvog stupnja prerade (6). |
1.4.4. |
Žitarice koje se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača, brašno, krupica, posije i klice žitarica kao konačni proizvod koji se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača, osim proizvoda iz točaka 1.4.7. i 1.4.8. |
750 |
Osim riže i proizvoda od riže. |
1.4.5. |
Tjestenina |
750 |
Tjestenina znači tjestenina (suha) sa sadržajem vode od otprilike 12 %. |
1.4.6. |
Kruh, kolači, keksi, snack proizvodi od žitarica i žitarice za doručak |
500 |
Osim proizvoda od riže. Uključujući male pekarske proizvode. |
1.4.7. |
Proizvodi meljave kukuruza koji se ne stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača |
|
|
1.4.7.1. |
Kukuruzno brašno koje se ne stavlja na tržište za krajnjeg potrošača |
1 250 |
Najmanje 90 % čestica u proizvodu meljave, mjereno po masi, ima veličinu ≤ 500 μm. |
1.4.7.2. |
Drugi proizvodi meljave kukuruza koji se ne stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača |
750 |
Manje od 90 % čestica u proizvodu meljave, mjereno po masi, ima veličinu ≤ 500 μm. |
1.4.8. |
Dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (3) |
200 |
Osim proizvoda od riže. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na suhu tvar (5) proizvoda kako je stavljen na tržište. |
1.5. |
Zearalenon |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
1.5.1. |
Neprerađena zrna žitarica, osim proizvoda iz točke 1.5.2. |
100 |
Osim neprerađenih zrna kukuruza namijenjenih preradi mokrom meljavom i osim riže. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađena zrna žitarica koja se stavljaju na tržište prije prvog stupnja prerade (6). |
1.5.2. |
Neprerađena zrna kukuruza |
350 |
Osim neprerađenih zrna kukuruza za koja je jasno vidljivo, na primjer iz oznake ili odredišta, da su namijenjena za uporabu samo u preradi mokrom meljavom (proizvodnja škroba). Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađena zrna kukuruza koja se stavljaju na tržište prije prvog stupnja prerade (6). |
1.5.3. |
Žitarice koje se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača, brašno, krupica, posije i klice žitarica kao konačni proizvod koji se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača, osim proizvoda iz točaka 1.5.5., 1.5.6. i 1.5.8. |
75 |
Osim riže i proizvoda od riže. |
1.5.4. |
Kruh, kolači, keksi, snack proizvodi od žitarica i žitarice za doručak, osim proizvoda iz točke 1.5.5. |
50 |
Osim proizvoda od riže. Uključujući male pekarske proizvode. |
1.5.5. |
Kukuruz koji se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača Snack proizvodi na bazi kukuruza i žitarice za doručak na bazi kukuruza |
100 |
|
1.5.6. |
Proizvodi meljave kukuruza koji se ne stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača |
|
|
1.5.6.1. |
Kukuruzno brašno koje se ne stavlja na tržište za krajnjeg potrošača |
300 |
Najmanje 90 % čestica u proizvodu meljave, mjereno po masi, ima veličinu ≤ 500 μm. |
1.5.6.2. |
Drugi proizvodi meljave kukuruza koji se ne stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača |
200 |
Manje od 90 % čestica u proizvodu meljave, mjereno po masi, ima veličinu ≤ 500 μm. |
1.5.7. |
Rafinirano kukuruzno ulje |
400 |
|
1.5.8. |
Dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (3) |
20 |
Osim proizvoda od riže. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na suhu tvar (5) proizvoda kako je stavljen na tržište. |
1.6. |
Fumonizini |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
|
|
Zbroj B1 i B2 |
Za zbroj fumonizina, najveće dopuštene količine odnose se na donje granice koncentracije, koje se izračunavaju pod pretpostavkom da su sve vrijednosti ispod granice kvantifikacije jednake nuli. |
1.6.1. |
Neprerađena zrna kukuruza |
4 000 |
Osim neprerađenih zrna kukuruza za koja je jasno vidljivo, na primjer iz oznake ili odredišta, da su namijenjena za uporabu samo u preradi mokrom meljavom (proizvodnja škroba). Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađena zrna kukuruza koja se stavljaju na tržište prije prvog stupnja prerade (6). |
1.6.2. |
Kukuruz koji se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača, proizvodi meljave kukuruza koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača, hrana na bazi kukuruza koja se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača, osim proizvoda iz točaka 1.6.3. i 1.6.5. |
1 000 |
|
1.6.3. |
Žitarice za doručak na bazi kukuruza i snack proizvodi na bazi kukuruza |
800 |
|
1.6.4. |
Proizvodi meljave kukuruza koji se ne stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača |
|
|
1.6.4.1. |
Kukuruzno brašno koje se ne stavlja na tržište za krajnjeg potrošača |
2 000 |
Najmanje 90 % čestica u proizvodu meljave, mjereno po masi, ima veličinu ≤ 500 μm. |
1.6.4.2. |
Drugi proizvodi meljave kukuruza koji se ne stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača |
1 400 |
Manje od 90 % čestica u proizvodu meljave, mjereno po masi, ima veličinu ≤ 500 μm. |
1.6.5. |
Dječja hrana koja sadržava kukuruz i prerađena hrana na bazi kukuruza za dojenčad i malu djecu (3) |
200 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na suhu tvar (5) proizvoda kako je stavljen na tržište. |
1.7. |
Citrinin |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
1.7.1. |
Dodaci prehrani na bazi riže fermentirane crvenim kvascem Monascus purpureus |
100 |
|
1.8. |
Sklerociji glavice raži i alkaloidi glavice raži |
|
|
1.8.1. |
Sklerociji glavice raži |
Najveća dopuštena količina (g/kg) |
Napomene |
|
|
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađena zrna žitarica koja se stavljaju na tržište prije prvog stupnja prerade (6). Ako se ljuštenje (6) primjenjuje u prisutnosti sklerocija glavice raži, žitarice se prije ljuštenja prvo moraju podvrgnuti čišćenju. Uzorkovanje se provodi u skladu s točkom B Priloga I. Uredbi (EZ) br. 401/2006. |
1.8.1.1. |
Neprerađena zrna žitarica, osim proizvoda iz točke 1.8.1.2. |
0,2 |
Osim kukuruza i riže. |
1.8.1.2. |
Neprerađena zrna raži |
0,5 0,2 od 1. srpnja 2024. |
|
1.8.2. |
Alkaloidi glavice raži |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
|
|
Donja granica zbroja ergokornina/ergokorninina, ergokristina/ergokristinina; ergokriptina/ergokriptinina (oblik α i β); ergometrina/ergometrinina; ergozina/ergozinina; ergotamina/ergotaminina. |
Za alkaloide glavice raži, najveće dopuštene količine odnose se na donje granice koncentracije, koje se izračunavaju pod pretpostavkom da su sve vrijednosti ispod granice kvantifikacije jednake nuli. |
1.8.2.1. |
Proizvodi meljave ječma, pšenice, pira i zobi (s udjelom pepela manjim od 900 mg/100 g suhe tvari) |
100 50 od 1. srpnja 2024. |
|
1.8.2.2. |
Proizvodi meljave ječma, pšenice, pira i zobi (s udjelom pepela jednakim ili većim od 900 mg/100 g suhe tvari) Zrna ječma, pšenice, pira i zobi koja se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača |
150 |
|
1.8.2.3. |
Proizvodi meljave raži Raž koja se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača |
500 250 od 1. srpnja 2024. |
|
1.8.2.4. |
Pšenični gluten |
400 |
|
1.8.2.5. |
Prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (3) |
20 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
2. |
Biljni toksini |
||
2.1. |
Eruka kiselina, uključujući eruka kiselinu vezanu u masti |
Najveća dopuštena količina (g/kg) |
Napomene |
2.1.1. |
Biljna ulja i masti koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane, osim proizvoda iz točke 2.1.2. |
20,0 |
|
2.1.2. |
Ulje podlanka, ulje gorušice i ulje borača |
50,0 |
Uz suglasnost nadležnog tijela, najveća dopuštena količina ne primjenjuje se na ulje gorušice koje se proizvodi i konzumira lokalno. |
2.1.3. |
Gorušica (začin) |
35,0 |
|
2.2. |
Tropanski alkaloidi |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
|||||
|
|
Atropin |
Skopolamin |
|
||||
2.2.1. |
Dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (3) koja sadržava proso, sirak, heljdu, kukuruz ili od njih dobivene proizvode |
1,0 |
1,0 |
Dobiveni proizvodi odnose se na proizvode koji sadržavaju najmanje 80 % tih proizvoda od žitarica. Uzorkovanje radi kontrole usklađenosti s najvećom dopuštenom količinom provodi se u skladu s odredbama iz točke J Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 401/2006. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
||||
|
|
Zbroj atropina i skopolamina |
Za zbroj atropina i skopolamina, najveće dopuštene količine odnose se na donje granice koncentracije, koje se izračunavaju pod pretpostavkom da su sve vrijednosti ispod granice kvantifikacije jednake nuli. |
|||||
2.2.2. |
Neprerađena zrna prosa i sirka |
5,0 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađena zrna žitarica koja se stavljaju na tržište prije prvog stupnja prerade (6). |
|||||
2.2.3. |
Neprerađena zrna kukuruza |
15 |
Osim neprerađenih zrna kukuruza za koja je jasno vidljivo, na primjer iz oznake ili odredišta, da su namijenjena za uporabu samo u preradi mokrom meljavom (proizvodnja škroba) i osim neprerađenih zrna kukuruza za kokice. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađena zrna kukuruza koja se stavljaju na tržište prije prvog stupnja prerade (6). |
|||||
2.2.4. |
Neprerađena zrna heljde |
10 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađena zrna heljde koja se stavljaju na tržište prije prvog stupnja prerade (6). |
|||||
2.2.5. |
Kukuruz za kokice Proso, sirak i kukuruz koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača Proizvodi meljave prosa, sirka i kukuruza |
5,0 |
|
|||||
2.2.6. |
Heljda koja se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača Proizvodi meljave heljde |
10 |
|
|||||
2.2.7. |
Biljne infuzije (sušeni proizvod) i sastojci za biljne infuzije (sušeni proizvodi), osim proizvoda iz točke 2.2.8. |
25 |
„Biljne infuzije (sušeni proizvod)” odnosi se na:
|
|||||
2.2.8. |
Biljne infuzije (sušeni proizvod) i sastojci za biljne infuzije (sušeni proizvodi) isključivo od sjemena anisa |
50 |
„Biljne infuzije (sušeni proizvod)” odnosi se na:
|
|||||
2.2.9. |
Biljne infuzije (tekući proizvod) |
0,20 |
|
2.3. |
Cijanovodična kiselina, uključujući cijanovodičnu kiselinu vezanu u cijanogene glikozide |
Najveća dopuštena količina (mg/kg) |
Napomene |
2.3.1. |
Neprerađene cijele, mrvljene, mljevene, gnječene i sjeckane sjemenke lana koje se ne stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača |
250 |
Najveće dopuštene količine ne primjenjuju se na sjeme uljarica za drobljenje i rafiniranje ulja, pod uvjetom da se preostalo prešano sjeme uljarica ne stavlja na tržište kao hrana. Ako se preostalo prešano sjeme uljarica stavlja na tržište kao hrana, najveće dopuštene količine primjenjuju se uzimajući u obzir članak 3. stavke 1. i 2. |
2.3.2. |
Neprerađene cijele, mrvljene, mljevene, gnječene i sjeckane sjemenke lana koje se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača |
150 |
Najveća dopuštena količina ne primjenjuje se na neprerađene cijele, mrvljene, mljevene, gnječene i sjeckane sjemenke lana koje se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača u malim količinama za koje je navedeno upozorenje „Samo za kuhanje i pečenje. Ne konzumirati sirovo!” (odgovarajućom visinom slova (11)). Neprerađene cijele, mrvljene, mljevene, gnječene i sjeckane sjemenke lana za koje je navedeno to upozorenje moraju biti u skladu s najvećom dopuštenom količinom iz točke 2.3.1. |
2.3.3. |
Neprerađeni cijeli, mrvljeni, mljeveni, gnječeni i sjeckani bademi koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača |
35 |
Najveća dopuštena količina ne primjenjuje se na neprerađene cijele, mrvljene, mljevene, gnječene i sjeckane gorke bademe koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača u malim količinama za koje je u glavnom vidnom polju oznake navedeno upozorenje „Samo za kuhanje i pečenje. Ne konzumirati sirovo!” (odgovarajućom visinom slova (11)). |
2.3.4. |
Neprerađene cijele, mrvljene, mljevene, gnječene i sjeckane jezgre marelice koje se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača |
20,0 |
Poslovni subjekt koji neprerađene cijele, mrvljene, mljevene, gnječene i sjeckane jezgre marelice stavlja na tržište za krajnjeg potrošača na zahtjev nadležnog tijela pruža dokaz o usklađenosti proizvoda stavljenog na tržište s najvećom dopuštenom količinom. |
2.3.5. |
Korijen kasave (svjež, oguljen) |
50,0 |
|
2.3.6. |
Brašno od kasave i brašno od tapioke |
10,0 |
|
2.4. |
Pirolizidinski alkaloidi |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
||||
|
|
Najveća dopuštena količina odnosi se na donju granicu zbroja sljedećeg 21 pirolizidinskog alkaloida:
Pirolizidinski alkaloidi, koji se mogu pojedinačno i odvojeno identificirati primijenjenom metodom analize, moraju se kvantificirati i uključiti u zbroj. |
Za pirolizidinske alkaloide, najveće dopuštene količine odnose se na donje granice koncentracije, koje se izračunavaju pod pretpostavkom da su sve vrijednosti ispod granice kvantifikacije jednake nuli. |
||||
2.4.1. |
Listovi borača (svježi, smrznuti) stavljeni na tržište za krajnjeg potrošača |
750 |
Ne dovodeći u pitanje restriktivnija nacionalna pravila u određenim državama članicama o stavljanju na tržište biljaka koje sadržavaju pirolizidinske alkaloide. |
||||
2.4.2. |
Sušeno bilje, osim proizvoda iz točke 2.4.3. |
400 |
Ne dovodeći u pitanje restriktivnija nacionalna pravila u određenim državama članicama o stavljanju na tržište biljaka koje sadržavaju pirolizidinske alkaloide. |
||||
2.4.3. |
Borač, ljupčac, mažuran i origano (sušeni proizvod) i mješavine koje se sastoje isključivo od tog sušenog bilja |
1 000 |
Ne dovodeći u pitanje restriktivnija nacionalna pravila u određenim državama članicama o stavljanju na tržište biljaka koje sadržavaju pirolizidinske alkaloide. |
||||
2.4.4. |
Čaj (Camellia sinensis) i aromatizirani čaj (12) (Camellia sinensis) (sušeni proizvod), osim čaja i aromatiziranog čaja iz točke 2.4.5. |
150 |
Na čajeve od sušenog voća i sušenog bilja primjenjuje se članak 3. „Čaj (Camellia sinensis) (sušeni proizvod)” odnosi se na:
|
||||
2.4.5. |
Čaj (Camellia sinensis), aromatizirani čaj (12) (Camellia sinensis) i biljne infuzije (sušeni proizvod) i sastojci za biljne infuzije (sušeni proizvodi) za dojenčad i malu djecu |
75 |
Na čajeve od sušenog voća i sušenog bilja primjenjuje se članak 3. |
||||
2.4.6. |
Čaj (Camellia sinensis), aromatizirani čaj (12) (Camellia sinensis) i biljne infuzije (tekući proizvod) za dojenčad i malu djecu |
1,0 |
Na čajeve od sušenog voća i sušenog bilja primjenjuje se članak 3. |
||||
2.4.7. |
Biljne infuzije (sušeni proizvod) i sastojci za biljne infuzije (sušeni proizvodi), osim proizvoda iz točaka 2.4.5. i 2.4.8. |
200 |
„Biljne infuzije (sušeni proizvod)” odnosi se na:
Ne dovodeći u pitanje restriktivnija nacionalna pravila u određenim državama članicama o stavljanju na tržište biljaka koje sadržavaju pirolizidinske alkaloide. |
||||
2.4.8. |
Biljne infuzije (sušeni proizvod) i sastojci za biljne infuzije (sušeni proizvodi) od rooibosa, anisa (Pimpinella anisum), matičnjaka, kamilice, majčine dušice, paprene metvice, citronovca i mješavina koje se sastoje isključivo od tog sušenog bilja osim biljnih infuzija iz točke 2.4.5. |
400 |
„Biljne infuzije (sušeni proizvod)” odnosi se na:
|
||||
2.4.9. |
Kumin |
400 |
|
||||
2.4.10. |
Dodaci prehrani koji sadržavaju botaničke pripravke (13), uključujući ekstrakte, osim proizvoda iz točke 2.4.11. |
400 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na dodatke prehrani kako su stavljeni na tržište. Ne dovodeći u pitanje restriktivnija nacionalna pravila u određenim državama članicama o stavljanju na tržište biljaka koje sadržavaju pirolizidinske alkaloide. |
||||
2.4.11. |
Dodaci prehrani na bazi peludi Pelud i proizvodi od peludi |
500 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na dodatke prehrani kako su stavljeni na tržište. |
2.5. |
Alkaloidi opijuma |
Najveća dopuštena količina (mg/kg) |
Napomene |
|
|
|
Za alkaloide opijuma, najveće dopuštene količine odnose se na donje granice koncentracije, koje se izračunavaju pod pretpostavkom da su sve vrijednosti ispod granice kvantifikacije jednake nuli. Najveća dopuštena količina odnosi se na zbroj morfija i kodeina, pri čemu se na razinu kodeina primjenjuje faktor 0,2. Stoga se najveća dopuštena količina odnosi na zbroj morfija + 0,2 × kodeina. |
2.5.1. |
Cijele, mrvljene ili mljevene sjemenke maka koje se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača |
20 |
|
2.5.2. |
Pekarski proizvodi koji sadržavaju sjemenke maka ili prerađene proizvode od sjemenki maka |
1,50 |
Pekarski proizvodi uključuju i gotova slana ili začinjena jela i snack proizvode na bazi brašna. Prerađeni proizvodi od sjemenki maka odnose se na proizvode koji sadržavaju najmanje 80 % proizvoda od sjemenki maka. Subjekt u poslovanju s hranom koji dobavlja sjemenke maka subjektu u poslovanju s hranom koji proizvodi pekarske proizvode dostavlja potrebne informacije kako bi proizvođač pekarskih proizvoda mogao staviti na tržište proizvode koji su u skladu s najvećom dopuštenom količinom. Te informacije prema potrebi uključuju analitičke podatke. |
2.6. |
Ekvivalenti delta-9-tetrahidrokanabinola (Δ9-THC) |
Najveća dopuštena količina (mg/kg) |
Napomene |
|
|
|
Za ekvivalente delta-9-tetrahidrokanabinola (Δ9-THC), najveće dopuštene količine odnose se na donje granice koncentracije, koje se izračunavaju pod pretpostavkom da su sve vrijednosti ispod granice kvantifikacije jednake nuli. Najveća dopuštena količina odnosi se na zbroj delta-9-tetrahidrokanabinola (Δ9-THC) i delta-9-tetrahidrokanabinolne kiseline (Δ9-THCA), izražen kao Δ9-THC. Na količinu Δ9-THCA-a primjenjuje se faktor 0,877, a najveća dopuštena količina odnosi se na zbroj Δ9-THC + 0,877 × Δ9-THCA (u slučaju odvojenog utvrđivanja i kvantifikacije Δ9-THC-a i Δ9-THCA-a). |
2.6.1. |
Sjemenke konoplje |
3,0 |
|
2.6.2. |
Mljevene sjemenke konoplje, (djelomično) odmašćene sjemenke konoplje i drugi prerađeni proizvodi od sjemenki konoplje, osim proizvoda iz točke 2.6.3. |
3,0 |
Prerađeni proizvodi od sjemenki konoplje proizvodi su dobiveni preradom isključivo sjemenki konoplje. |
2.6.3. |
Ulje sjemenki konoplje |
7,5 |
|
3. |
Metali i drugi elementi |
||
3.1 |
Olovo |
Najveća dopuštena količina (mg/kg) |
Napomene |
3.1.1. |
Voće |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.1.1.1. |
Brusnice, ribiz, bazgine bobice i plodovi planike |
0,20 |
|
3.1.1.2. |
Voće, osim brusnica, ribiza, bazginih bobica i plodova planike |
0,10 |
|
3.1.2. |
Korjenasto i gomoljasto povrće |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.1.2.1. |
Korjenasto i gomoljasto povrće, osim proizvoda iz točaka 3.1.2.2. i 3.1.2.3. |
0,10 |
U slučaju krumpira, najveća dopuštena količina primjenjuje se na oguljeni krumpir. |
3.1.2.2. |
Svježi đumbir i svježa kurkuma |
0,80 |
|
3.1.2.3. |
Turovac/bijeli korijen |
0,30 |
|
3.1.3. |
Lukovičasto povrće |
0,10 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.1.4. |
Plodovito povrće |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.1.4.1. |
Plodovito povrće, osim proizvoda iz točke 3.1.4.2. |
0,050 |
|
3.1.4.2. |
Slatki kukuruz |
0,10 |
|
3.1.5. |
Kupusnjače |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.1.5.1. |
Kupusnjače, osim onih iz točke 3.1.5.2. |
0,10 |
|
3.1.5.2. |
Lisnate kupusnjače |
0,30 |
|
3.1.6. |
Lisnato povrće, osim svježeg začinskog bilja i jestivih cvjetova |
0,30 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.1.7. |
Mahunarke |
0,10 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.1.8. |
Stabljičasto povrće |
0,10 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.1.9. |
Gljive |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.1.9.1. |
Sljedeće kultivirane gljive: plemenite pečurka ili šampinjon (Agaricus bisporus) bukovača (Pleurotus ostreatus) shiitake (Lentinula edodes) |
0,30 |
|
3.1.9.2. |
Divlje gljive |
0,80 |
|
3.1.10. |
Sjemenke mahunarki |
0,20 |
|
3.1.11. |
Žitarice |
0,20 |
|
3.1.12. |
Sušeni začini |
|
|
3.1.12.1. |
Začini od sjemenki |
0,90 |
|
3.1.12.2. |
Začini od plodova |
0,60 |
|
3.1.12.3. |
Začini od kore |
2,0 |
|
3.1.12.4. |
Začini od korijena i podanaka (rizoma) |
1,50 |
|
3.1.12.5. |
Začini od pupoljaka |
1,0 |
|
3.1.12.6. |
Začini od tučka |
1,0 |
|
3.1.13. |
Meso goveda, ovaca, svinja i peradi (2), osim proizvoda iz točke 3.1.14. |
0,10 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. |
3.1.14. |
Klaonički proizvodi (2) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. |
3.1.14.1. |
goveda i ovaca |
0,20 |
|
3.1.14.2. |
svinja |
0,15 |
|
3.1.14.3. |
peradi |
0,10 |
|
3.1.15. |
Proizvodi ribarstva (2) i školjkaši (2) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. |
3.1.15.1. |
Mišićno meso riba |
0,30 |
Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu. U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 3. stavci 1. i 2. |
3.1.15.2. |
Glavonošci |
0,30 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na životinju bez utrobe. |
3.1.15.3. |
Rakovi |
0,50 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso iz nogu i kliješta te abdomena, što znači da je isključen cefalotoraks rakova. U slučaju rakovica i rakovicama sličnih rakova (Brachyura i Anomura) najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso iz nogu i kliješta. U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 3. stavci 1. i 2. |
3.1.15.4. |
Školjkaši |
1,50 |
U slučaju jakovljevih kapica (Pecten maximus) najveća dopuštena količina primjenjuje se samo na mišić aduktor i gonade. U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 3. stavci 1. i 2. |
3.1.16. |
Sirovo mlijeko (2), toplinski obrađeno mlijeko i mlijeko za proizvodnju proizvoda na bazi mlijeka |
0,020 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. |
3.1.17. |
Med |
0,10 |
|
3.1.18. |
Masti i ulja |
0,10 |
Uključujući mliječnu mast. |
3.1.19. |
Voćni sokovi, voćni sokovi iz koncentrata, koncentrirani voćni sokovi i voćni nektari (9) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. U slučaju koncentriranog voćnog soka, najveća dopuštena količina primjenjuje se na rekonstituirani sok. |
3.1.19.1. |
isključivo od bobičastog i ostalog sitnog voća |
0,05 |
|
3.1.19.2. |
od drugog voća osim isključivo od bobičastog i ostalog sitnog voća, uključujući mješavine |
0,03 |
|
3.1.20. |
Vino (7), jabukovača, kruškovača i voćno vino |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Uključujući biser vina i pjenušava vina, osim likerskih vina i vina s volumnim udjelom alkohola ne manjim od 15 % vol. |
3.1.20.1. |
proizvodi proizvedeni od plodova berbe 2001. do berbe 2015. |
0,20 |
|
3.1.20.2. |
proizvodi proizvedeni od plodova berbe 2016. do berbe 2021. |
0,15 |
|
3.1.20.3. |
proizvodi proizvedeni od plodova berbe 2022. nadalje |
0,10 |
|
3.1.21. |
Aromatizirana vina, aromatizirana pića na bazi vina i aromatizirani kokteli na bazi vina (8) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. |
3.1.21.1. |
proizvodi proizvedeni od plodova berbe 2001. do berbe 2015. |
0,20 |
|
3.1.21.2. |
proizvodi proizvedeni od plodova berbe 2016. do berbe 2021. |
0,15 |
|
3.1.21.3. |
proizvodi proizvedeni od plodova berbe 2022. nadalje |
0,10 |
|
3.1.22. |
Likersko vino od grožđa (7) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. |
3.1.22.1. |
proizvodi proizvedeni od plodova berbe 2022. nadalje |
0,15 |
|
3.1.23. |
Soli |
|
|
3.1.23.1. |
Soli, osim proizvoda iz točke 3.1.23.2. |
1,0 |
|
3.1.23.2. |
Sljedeće nerafinirane soli: „fleur de sel” i „siva sol”, koje se ručno beru u slanim močvarama s glinenim tlom |
2,0 |
|
3.1.24. |
Početna hrana za dojenčad, prijelazna hrana za dojenčad (3) i hrana za malu djecu (4) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
3.1.24.1. |
koja se stavlja na tržište kao prah |
0,020 |
|
3.1.24.2. |
koja se stavlja na tržište kao tekućina |
0,010 |
|
3.1.25. |
Napici za dojenčad i malu djecu koji se stavljaju na tržište i označavaju kao takvi, osim proizvoda iz točaka 3.1.24. i 3.1.27. |
|
|
3.1.25.1. |
koji se stavljaju na tržište kao tekućina ili se pripremaju prema uputama proizvođača |
0,020 |
Uključujući voćne sokove. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode spremne za uporabu. |
3.1.25.2. |
za pripremu u obliku infuzije ili kuhanjem u kipućoj tekućini |
0,50 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
3.1.26. |
Dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (3), osim proizvoda iz točke 3.1.25. |
0,020 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
3.1.27. |
Hrana za posebne medicinske potrebe namijenjena dojenčadi i maloj djeci (3) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
3.1.27.1. |
koja se stavlja na tržište kao prah |
0,020 |
|
3.1.27.2. |
koja se stavlja na tržište kao tekućina |
0,010 |
|
3.1.28. |
Dodaci prehrani |
3,0 |
|
3.2. |
Kadmij |
Najveća dopuštena količina (mg/kg) |
Napomene |
3.2.1. |
Voće i orašasti plodovi |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.2.1.1. |
Voće, osim proizvoda iz točaka 3.2.1.2., 3.2.1.3. i 3.2.1.4. |
0,050 |
|
3.2.1.2. |
Agrumi, jezgričavo voće, koštuničavo voće, stolne masline, kivi, banana, mango, papaja i ananas |
0,020 |
|
3.2.1.3. |
Bobičasto i sitno voće, osim proizvoda iz točke 3.2.1.4. |
0,030 |
|
3.2.1.4. |
Maline |
0,040 |
|
3.2.1.5. |
Orašasti plodovi |
|
Najveće dopuštene količine ne primjenjuju se na orašaste plodove za drobljenje i rafiniranje ulja, pod uvjetom da se preostali prešani orašasti plodovi ne stavljaju na tržište kao hrana. Ako se preostali prešani orašasti plodovi stavljaju na tržište kao hrana, najveće dopuštene količine primjenjuju se uzimajući u obzir članak 3. stavke 1. i 2. |
3.2.1.5.1. |
Orašasti plodovi, osim proizvoda iz točke 3.2.1.5.2. |
0,20 |
|
3.2.1.5.2. |
Pinjoli |
0,30 |
|
3.2.2. |
Korjenasto i gomoljasto povrće |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.2.2.1. |
Korjenasto i gomoljasto povrće, osim proizvoda iz točaka 3.2.2.2., 3.2.2.3., 3.2.2.4., 3.2.2.5. i 3.2.2.6. |
0,10 |
U slučaju krumpira, najveća dopuštena količina primjenjuje se na oguljeni krumpir. |
3.2.2.2. |
Cikla |
0,060 |
|
3.2.2.3. |
Celer korjenaš |
0,15 |
|
3.2.2.4. |
Hren, pastrnjak, turovac/bijeli korijen |
0,20 |
|
3.2.2.5. |
Rotkve |
0,020 |
|
3.2.2.6. |
Tropski korijeni i gomolji, korijen peršina, repa |
0,050 |
|
3.2.3. |
Lukovičasto povrće |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.2.3.1. |
Lukovičasto povrće, osim proizvoda iz točke 3.2.3.2. |
0,030 |
|
3.2.3.2. |
Češnjak |
0,050 |
|
3.2.4. |
Plodovito povrće |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.2.4.1. |
Plodovito povrće, osim proizvoda iz točke 3.2.4.2. |
0,020 |
|
3.2.4.2. |
Patlidžani |
0,030 |
|
3.2.5. |
Kupusnjače |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.2.5.1. |
Kupusnjače, osim proizvoda iz točke 3.2.5.2. |
0,040 |
|
3.2.5.2. |
Lisnate kupusnjače |
0,10 |
|
3.2.6. |
Lisnato povrće i začinsko bilje |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.2.6.1. |
Lisnato povrće, osim proizvoda iz točke 3.2.6.2. |
0,10 |
|
3.2.6.2. |
Špinat i slični listovi, sadnice gorušice i svježe začinsko bilje |
0,20 |
|
3.2.7. |
Mahunarke |
0,020 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.2.8. |
Stabljičasto povrće |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.2.8.1. |
Stabljičasto povrće, osim proizvoda iz točaka 3.2.8.2. i 3.2.8.3. |
0,030 |
|
3.2.8.2. |
Trakasti celer |
0,10 |
|
3.2.8.3. |
Poriluk |
0,040 |
|
3.2.9. |
Gljive |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Najveća dopuštena količina primjenjuje se nakon pranja i odvajanja jestivog dijela. |
3.2.9.1. |
Kultivirane gljive, osim proizvoda iz točke 3.2.9.2. |
0,050 |
|
3.2.9.2. |
Bukovača (Pleurotus ostreatus) Shiitake (Lentinula edodes) |
0,15 |
|
3.2.9.3. |
Divlje gljive |
0,50 |
|
3.2.10. |
Sjemenke mahunarki i bjelančevine iz sjemenki mahunarki |
|
|
3.2.10.1. |
Sjemenke mahunarki, osim proizvoda iz točke 3.2.10.2. |
0,040 |
|
3.2.10.2. |
Bjelančevine iz sjemenki mahunarki |
0,10 |
|
3.2.11. |
Sjeme uljarica |
|
Najveće dopuštene količine ne primjenjuju se na sjeme uljarica za drobljenje i rafiniranje ulja, pod uvjetom da se preostalo prešano sjeme uljarica ne stavlja na tržište kao hrana. Ako se preostalo prešano sjeme uljarica stavlja na tržište kao hrana, najveće dopuštene količine primjenjuju se uzimajući u obzir članak 3. stavke 1. i 2. |
3.2.11.1. |
Sjeme uljarica, osim proizvoda iz točaka 3.2.11.2., 3.2.11.3., 3.2.11.4., 3.2.11.5. i 3.2.11.6. |
0,10 |
|
3.2.11.2. |
Sjemenke uljane repice |
0,15 |
|
3.2.11.3. |
Kikiriki i soja |
0,20 |
|
3.2.11.4. |
Sjemenke gorušice |
0,30 |
|
3.2.11.5. |
Sjemenke lana i sjemenke suncokreta |
0,50 |
|
3.2.11.6. |
Sjemenke maka |
1,20 |
|
3.2.12. |
Žitarice |
|
Najveće dopuštene količine ne primjenjuju se na žitarice koje se upotrebljavaju za proizvodnju piva ili destilata, pod uvjetom da se preostali ostaci žitarica ne stavljaju na tržište kao hrana. Ako se preostali ostaci žitarica stavljaju na tržište kao hrana, najveće dopuštene količine primjenjuju se uzimajući u obzir članak 3. stavke 1. i 2. |
3.2.12.1. |
Žitarice, osim proizvoda iz točaka 3.2.12.2., 3.2.12.3., 3.2.12.4. i 3.2.12.5. |
0,10 |
|
3.2.12.2. |
Ječam i raž |
0,050 |
|
3.2.12.3. |
Riža, kvinoja, pšenične mekinje i pšenični gluten |
0,15 |
|
3.2.12.4. |
Tvrda pšenica (Triticum durum) |
0,18 |
|
3.2.12.5. |
Pšenične klice |
0,20 |
|
3.2.13. |
Proizvodi životinjskog podrijetla (2) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. |
3.2.13.1. |
Meso goveda, ovaca, svinja i peradi |
0,050 |
Osim klaoničkih proizvoda. |
3.2.13.2. |
Konjsko meso |
0,20 |
Osim klaoničkih proizvoda. |
3.2.13.3. |
Jetra goveda, ovaca, svinja, peradi i konja |
0,50 |
|
3.2.13.4. |
Bubreg goveda, ovaca, svinja, peradi i konja |
1,0 |
|
3.2.14. |
Proizvodi ribarstva (2) i školjkaši (2) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. |
3.2.14.1. |
Mišićno meso riba, osim vrsta iz točaka 3.2.14.2., 3.2.14.3. i 3.2.14.4. |
0,050 |
Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu. U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 3. stavci 1. i 2. |
3.2.14.2. |
Mišićno meso sljedećih riba: plavice, skušovke (Scomber spp.) tune (Thunnus spp., Katsuwonus pelamis, Euthynnus spp.) Sicyopterus lagocephalus |
0,10 |
Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu. U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 3. stavci 1. i 2. |
3.2.14.3. |
Mišićno meso trupova (Auxis spp.) |
0,15 |
Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu. U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 3. stavci 1. i 2. |
3.2.14.4. |
Mišićno meso sljedećih riba: inćuni (Engraulis spp.) iglun (Xiphias gladius) srdela (Sardina pilchardus) |
0,25 |
Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu. U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 3. stavci 1. i 2. |
3.2.14.5. |
Rakovi |
0,50 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso iz nogu i kliješta te abdomena, što znači da je isključen cefalotoraks rakova. U slučaju rakovica i rakovicama sličnih rakova (Brachyura i Anomura) najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso iz nogu i kliješta. U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 3. stavci 1. i 2. |
3.2.14.6. |
Školjkaši |
1,0 |
U slučaju jakovljevih kapica (Pecten maximus) najveća dopuštena količina primjenjuje se samo na mišić aduktor i gonade. U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 3. stavci 1. i 2. |
3.2.14.7. |
Glavonošci |
1,0 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na životinju bez utrobe. U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 3. stavci 1. i 2. |
3.2.15. |
Proizvodi od kakaa i čokolade (14) |
|
|
3.2.15.1. |
Mliječna čokolada s < 30 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova |
0,10 |
|
3.2.15.2. |
Čokolada s < 50 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova; mliječna čokolada s ≥ 30 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova |
0,30 |
|
3.2.15.3. |
Čokolada s ≥ 50 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova |
0,80 |
|
3.2.15.4. |
Kakao prah koji se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača ili kao sastojak zaslađenog kakao praha ili čokolade u prahu koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača (čokoladni napitak) |
0,60 |
|
3.2.16. |
Sol |
0,50 |
|
3.2.17. |
Početna hrana za dojenčad, prijelazna hrana za dojenčad, hrana za posebne medicinske potrebe namijenjena dojenčadi i maloj djeci (3) i hrana za malu djecu (4) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
3.2.17.1. |
koja se stavlja na tržište kao prah i proizvodi od bjelančevina iz kravljeg mlijeka ili hidrolizatâ bjelančevina iz kravljeg mlijeka |
0,010 |
|
3.2.17.2. |
koja se stavlja na tržište kao tekućina i proizvodi od bjelančevina iz kravljeg mlijeka ili hidrolizatâ bjelančevina iz kravljeg mlijeka |
0,005 |
|
3.2.17.3. |
koja se stavlja na tržište kao prah i proizvodi od izolatâ bjelančevina soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama iz kravljeg mlijeka |
0,020 |
|
3.2.17.4. |
koja se stavlja na tržište kao tekućina i proizvodi od izolatâ bjelančevina soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama iz kravljeg mlijeka |
0,010 |
|
3.2.18. |
Hrana za malu djecu (4) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
3.2.18.1. |
koja se stavlja na tržište kao prah i proizvodi od izolatâ bjelančevina iz bilja koji nisu izolati bjelančevina soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama iz kravljeg mlijeka |
0,020 |
|
3.2.18.2. |
koja se stavlja na tržište kao tekućina i proizvodi od izolatâ bjelančevina iz bilja koji nisu izolati bjelančevina soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama iz kravljeg mlijeka |
0,010 |
|
3.2.19. |
Napici za dojenčad i malu djecu koji se stavljaju na tržište i označavaju kao takvi, osim proizvoda iz točaka 3.2.17. i 3.2.18. |
|
|
3.2.19.1. |
koji se stavljaju na tržište kao tekućina ili se pripremaju prema uputama proizvođača |
0,020 |
Uključujući voćne sokove. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode spremne za uporabu. |
3.2.20. |
Dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (3) |
0,040 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
3.2.21. |
Dodaci prehrani |
|
|
3.2.21.1. |
Dodaci prehrani, osim proizvoda iz točke 3.2.21.2 |
1,0 |
|
3.2.21.2. |
Dodaci prehrani koji sadržavaju najmanje 80 % sušenih morskih algi, proizvoda dobivenih od morskih algi ili sušenih školjkaša (2) |
3,0 |
|
3.3. |
Živa |
Najveća dopuštena količina (mg/kg) |
Napomene |
3.3.1. |
Proizvodi ribarstva (2) i školjkaši (2) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu. U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 3. stavci 1. i 2. |
3.3.1.1. |
Rakovi, mekušci i mišićno meso riba, osim vrsta iz točaka 3.3.1.2. i 3.3.1.3. |
0,50 |
U slučaju rakova najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso iz nogu i kliješta te abdomena, što znači da je isključen cefalotoraks rakova. U slučaju rakovica i rakovicama sličnih rakova (Brachyura i Anomura) najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso iz nogu i kliješta. U slučaju jakovljevih kapica (Pecten maximus) najveća dopuštena količina primjenjuje se samo na mišić aduktor i gonade. |
3.3.1.2. |
Mišićno meso sljedećih riba: batoglavac (Pagellus acarne) crni zmijičnjak (Aphanopus carbo) rumenac okan (Pagellus bogaraveo) palamida (Sarda sarda) arbun (Pagellus erythrinus) escolar (Lepidocybium flavobrunneum) halibuti (Hippoglossus spp.) Genypterus capensis iglani (Makaira spp.) patarače (Lepidorhombus spp.) ljuskotrn (Ruvettus pretiosus) Hoplostethus atlanticus rožnati huj (Genypterus blacodes) štuke (Esox spp.) pastirica atlantska (Orcynopsis unicolor) ugotice (Trisopterus spp.) trlja blatarica (Mullus barbatus barbatus) tuponosi grenadir (Coryphaenoides rupestris) Istiophorus spp. zmijičnjak repaš (Lepidopus caudatus) zmijoskuša (Gempylus serpens) jesetre (Acipenser spp.) trlja kamenjarka (Mullus surmuletus) tuna (Thunnus spp., Euthynnus spp., Katsuwonus pelamis) morski pas (sve vrste) iglun (Xiphias gladius) |
1,0 |
|
3.3.1.3. |
Glavonošci Morski puževi Mišićno meso sljedećih riba: inćuni (Engraulis spp.) aljaška kolja (Theragra chalcogramma) atlantski bakalar (Gadus morhua) atlantska haringa (Clupea harengus) basa pangasius (Pangasius bocourti) šarani (vrste iz porodice Cyprinidae) limanda (Limanda limanda) plavice, skušovke (Scomber spp.) iverak (Platichthys flesus) iverak zlatopjeg (Pleuronectes platessa) papalina (Sprattus sprattus) golemi pangasius (Pangasianodon gigas) kolja (Pollachius pollachius) crna kolja (Pollachius virens) losos i pastrva (Salmo spp. i Oncorhynchus spp., osim Salmo trutta) srdele (Dussumieria spp., Sardina spp., Sardinella spp. i Sardinops species) list (Solea Solea) prugasti pangasius (Pangasianodon hypophthalmus) pišmolj (Merlangius merlangus) |
0,30 |
U slučaju glavonožaca, najveća dopuštena količina primjenjuje se na životinju bez utrobe. |
3.3.2. |
Dodaci prehrani |
0,10 |
|
3.3.3. |
Sol |
0,10 |
|
3.4. |
Arsen |
Najveća dopuštena količina (mg/kg) |
Napomene |
|
|
Anorganski arsen (zbroj As(III) i As(V)) |
Najveća dopuštena količina za anorganski arsen primjenjuje se na proizvode iz točaka od 3.4.1. do 3.4.4. |
3.4.1. |
Žitarice i proizvodi na bazi žitarica |
|
Riža, oljuštena riža, bijela riža i pretkuhana riža kako je definirana u standardu Codex 198-1995. |
3.4.1.1. |
Nepretkuhana brušena riža (polirana ili bijela riža) |
0,15 |
|
3.4.1.2. |
Pretkuhana riža i oljuštena riža |
0,25 |
|
3.4.1.3. |
Rižino brašno |
0,25 |
|
3.4.1.4. |
Rižini vafli, rižine oblatne, rižini krekeri, rižini kolačići, rižine pahuljice i ekspandirane rižine pahuljice |
0,30 |
|
3.4.1.5. |
Riža namijenjena proizvodnji hrane za dojenčad i malu djecu (3) |
0,10 |
|
3.4.1.6. |
Bezalkoholna pića na bazi riže |
0,030 |
|
3.4.2. |
Početna hrana za dojenčad, prijelazna hrana za dojenčad, hrana za posebne medicinske potrebe namijenjena dojenčadi i maloj djeci (3) i hrana za malu djecu (4) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
3.4.2.1. |
koja se stavlja na tržište kao prah |
0,020 |
|
3.4.2.2. |
koja se stavlja na tržište kao tekućina |
0,010 |
|
3.4.3. |
Dječja hrana (3) |
0,020 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
3.4.4. |
Voćni sokovi, rekonstituirani koncentrirani voćni sokovi i voćni nektari (9) |
0,020 |
|
|
|
Ukupni arsen |
Najveća dopuštena količina za ukupni arsen primjenjuje se na proizvode iz točke 3.4.5. |
3.4.5. |
Sol |
0,50 |
|
3.5. |
Kositar (anorganski) |
Najveća dopuštena količina (mg/kg) |
Napomene |
3.5.1. |
Hrana u limenoj ambalaži, osim proizvoda iz točaka 3.5.2., 3.5.3., 3.5.4. i 3.5.5. |
200 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. |
3.5.2. |
Pića u limenoj ambalaži, osim proizvoda iz točaka 3.5.3., 3.5.4. i 3.5.5. |
100 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. Uključujući voćne sokove i sokove od povrća. |
3.5.3. |
Početna hrana za dojenčad u limenoj ambalaži, prijelazna hrana za dojenčad u limenoj ambalaži (3) i hrana za malu djecu u limenoj ambalaži (4) |
50 |
Osim suhih proizvoda u limenoj ambalaži i praškastih proizvoda u limenoj ambalaži. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
3.5.4. |
Dječja hrana u limenoj ambalaži i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu u limenoj ambalaži (3) |
50 |
Osim suhih proizvoda u limenoj ambalaži i praškastih proizvoda u limenoj ambalaži. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
3.5.5. |
Hrana za posebne medicinske potrebe namijenjena dojenčadi i maloj djeci u limenoj ambalaži (3) |
50 |
Osim suhih proizvoda u limenoj ambalaži i praškastih proizvoda u limenoj ambalaži. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
4. |
Halogenirane postojane organske onečišćujuće tvari |
||||
4.1. |
Dioksini i PCB-i |
Najveća dopuštena količina |
Napomene |
||
|
|
Zbroj dioksina (pg WHO-PCDD/F-TEQ/g) (15) |
Zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a (pg WHO-PCDD/F-PCB-TEQ/g) (15) |
Zbroj PCB-a koji nisu slični dioksinima (ng/g) (15) |
Zbroj PCB-a koji nisu slični dioksinima je zbroj PCB28, PCB52, PCB101, PCB138, PCB153 i PCB180 (ICES - 6). Najveće dopuštene količine odnose se na gornje granice koncentracije, koje se izračunavaju pod pretpostavkom da su sve vrijednosti različitih kongenera ispod granice kvantifikacije jednake granici kvantifikacije. |
4.1.1. |
Meso i mesni proizvodi, osim jestivih klaoničkih proizvoda i proizvoda iz točaka 4.1.3. 4.1.4. (2) |
|
|
|
Najveće dopuštene količine izražene na temelju masti ne primjenjuju se na hranu koja sadržava < 2 % masti. Za hranu koja sadržava manje od 2 % masti, primjenjiva najveća dopuštena količina je količina u odnosu na cijeli proizvod koja odgovara količini u odnosu na cijeli proizvod za hranu koja sadržava 2 % masti, izračunana iz najveće dopuštene količine utvrđene u odnosu na masti prema sljedećoj formuli: najveća dopuštena količina izražena u odnosu na cijeli proizvod za hranu koja sadržava manje od 2 % masti = najveća dopuštena količina izražena u odnosu na masti za tu hranu × 0,02. |
4.1.1.1. |
od goveda, ovaca i koza |
2,5 pg/g masti |
4,0 pg/g masti |
40 ng/g masti |
|
4.1.1.2. |
od svinja |
1,0 pg/g masti |
1,25 pg/g masti |
40 ng/g masti |
|
4.1.1.3. |
od peradi |
1,75 pg/g masti |
3,0 pg/g masti |
40 ng/g masti |
|
4.1.1.4. |
od konja |
5,0 pg/g masti |
10,0 pg/g masti |
— |
|
4.1.1.5. |
od kunića |
1,0 pg/g masti |
1,5 pg/g masti |
— |
|
4.1.1.6. |
od divljih svinja (Sus scrofa) |
5,0 pg/g masti |
10,0 pg/g masti |
— |
|
4.1.1.7. |
od pernate divljači |
2,0 pg/g masti |
4,0 pg/g masti |
— |
|
4.1.1.8. |
od divljači |
3,0 pg/g masti |
7,5 pg/g masti |
— |
|
4.1.2. |
Jetra i od nje dobiveni proizvodi |
|
|
|
|
4.1.2.1. |
goveda i koza, svinja, peradi i konja |
0,30 pg/g mokre mase |
0,50 pg/g mokre mase |
3,0 ng/g mokre mase |
|
4.1.2.2. |
ovaca |
1,25 pg/g mokre mase |
2,00 pg/g mokre mase |
3,0 ng/g mokre mase |
|
4.1.2.3. |
pernate divljači |
2,5 pg/g mokre mase |
5,0 pg/g mokre mase |
— |
|
4.1.3. |
Mast |
|
|
|
|
4.1.3.1. |
goveda i ovaca |
2,5 pg/g masti |
4,0 pg/g masti |
40 ng/g masti |
|
4.1.3.2. |
svinja |
1,0 pg/g masti |
1,25 pg/g masti |
40 ng/g masti |
|
4.1.3.3. |
peradi |
1,75 pg/g masti |
3,0 pg/g masti |
40 ng/g masti |
|
4.1.4. |
Miješane životinjske masti |
1,5 pg/g masti |
2,50 pg/g masti |
40 ng/g masti |
|
4.1.5. |
Proizvodi ribarstva (2) i školjkaši (2), osim proizvoda iz točaka 4.1.6., 4.1.7., 4.1.8., 4.1.9. i 4.1.10. |
3,5 pg/g mokre mase |
6,5 pg/g mokre mase |
75 ng/g mokre mase |
U slučaju ribe, najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso riba. Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu. U slučaju rakova najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso iz nogu i kliješta te abdomena, što znači da je isključen cefalotoraks rakova. |
4.1.6. |
Mišićno meso divljih slatkovodnih riba i od njega dobiveni proizvodi |
3,5 pg/g mokre mase |
6,5 pg/g mokre mase |
125 ng/g mokre mase |
Osim dijadromnih vrsta riba ulovljenih u slatkoj vodi i od njih dobivenih proizvoda Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu. |
4.1.7. |
Mišićno meso divljih kostelja (Squalus acanthias) i od njega dobiveni proizvodi |
3,5 pg/g mokre mase |
6,5 pg/g mokre mase |
200 ng/g mokre mase |
|
4.1.8. |
Mišićno meso divlje jegulje (Anguilla anguilla) i od njega dobiveni proizvodi |
3,5 pg/g mokre mase |
10,0 pg/g mokre mase |
300 ng/g mokre mase |
|
4.1.9. |
Riblja jetra i od nje dobiveni proizvodi, osim proizvoda iz točke 4.1.10. |
— |
20,0 pg/g mokre mase |
200 ng/g mokre mase |
U slučaju konzervirane riblje jetre, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijeli jestivi sadržaj limenke. |
4.1.10. |
Ulja morskih organizama (ulje iz tijela ribe, ulje iz riblje jetre i ulja iz drugih morskih organizama koja se stavljaju na tržišta za krajnjeg potrošača) |
1,75 pg/g masti |
6,0 pg/g masti |
200 ng/g masti |
|
4.1.11. |
Sirovo mlijeko (2) i mliječni proizvodi (2) |
2,0 pg/g masti |
4,0 pg/g masti |
40 ng/g masti |
Uključujući mliječnu mast. Najveće dopuštene količine izražene na temelju masti ne primjenjuju se na hranu koja sadržava < 2 % masti. Za hranu koja sadržava manje od 2 % masti, primjenjiva najveća dopuštena količina je količina u odnosu na cijeli proizvod koja odgovara količini u odnosu na cijeli proizvod za hranu koja sadržava 2 % masti, izračunana iz najveće dopuštene količine utvrđene u odnosu na masti prema sljedećoj formuli: najveća dopuštena količina izražena u odnosu na cijeli proizvod za hranu koja sadržava manje od 2 % masti = najveća dopuštena količina izražena u odnosu na masti za tu hranu × 0,02. |
4.1.12. |
Jaja i proizvodi od jaja, osim guščjih jaja (2) |
2,5 pg/g masti |
5,0 pg/g masti |
40 ng/g masti |
Najveće dopuštene količine izražene na temelju masti ne primjenjuju se na hranu koja sadržava < 2 % masti. Za hranu koja sadržava manje od 2 % masti, primjenjiva najveća dopuštena količina je količina u odnosu na cijeli proizvod koja odgovara količini u odnosu na cijeli proizvod za hranu koja sadržava 2 % masti, izračunana iz najveće dopuštene količine utvrđene u odnosu na masti prema sljedećoj formuli: najveća dopuštena količina izražena u odnosu na cijeli proizvod za hranu koja sadržava manje od 2 % masti = najveća dopuštena količina izražena u odnosu na masti za tu hranu × 0,02. |
4.1.13. |
Biljna ulja i masti |
0,75 pg/g masti |
1,25 pg/g masti |
40 ng/g masti |
|
4.1.14. |
Hrana namijenjena dojenčadi i maloj djeci (3) |
0,1 pg/g mokre mase |
0,2 pg/g mokre mase |
1,0 ng/g mokre mase |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača). |
4.2. |
Perfluoroalkilne tvari |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
||||
|
|
PFOS |
PFOA |
PFNA |
PFHxS |
Zbroj PFOS-a, PFOA-a, PFNA-a i PFHxS-a |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na mokru masu. PFOS: perfluorooktan sulfonska kiselina PFOA: perfluorooktanska kiselina PFNA: perfluorononanska kiselina PFHxS: perfluorheksan sulfonska kiselina Za PFOS, PFOA, PFNA, PFHxS i njihov zbroj najveća dopuštena količina odnosi se na zbroj linearnih i razgrananih stereoizomera, neovisno o tome jesu li kromatografski odvojeni ili ne. Za zbroj PFOS-a, PFOA-a, PFNA-a PFHxSa-a, najveće dopuštene količine odnose se na donje granice koncentracije, koje se izračunavaju pod pretpostavkom da su sve vrijednosti ispod granice kvantifikacije jednake nuli. |
4.2.1. |
Meso i jestivi klaonički proizvodi (2) |
|
|
|
|
|
|
4.2.1.1. |
Meso goveda, svinja i peradi |
0,30 |
0,80 |
0,20 |
0,20 |
1,3 |
|
4.2.1.2. |
Ovčje meso |
1,0 |
0,20 |
0,20 |
0,20 |
1,6 |
|
4.2.1.3. |
Klaonički proizvodi goveda, ovaca, svinja i peradi |
6,0 |
0,70 |
0,40 |
0,50 |
8,0 |
|
4.2.1.4. |
Meso divljači, osim medvjeđeg mesa |
5,0 |
3,5 |
1,5 |
0,60 |
9,0 |
|
4.2.1.5. |
Klaonički proizvodi divljih životinja, osim medvjeđih klaoničkih proizvoda |
50 |
25 |
45 |
3,0 |
50 |
|
4.2.2. |
Proizvodi ribarstva (2) i školjkaši (2) |
|
|
|
|
|
U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 3. stavci 1. i 2. |
4.2.2.1. |
Riblje meso |
|
|
|
|
|
Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu. |
4.2.2.1.1 |
Mišićno meso riba, osim proizvoda iz točaka 4.2.2.1.2 i 4.2.2.1.3. Mišićno meso riba navedenih u točkama 4.2.2.1.2. i 4.2.2.1.3., ako je namijenjeno za proizvodnju hrane za dojenčad i malu djecu |
2,0 |
0,20 |
0,50 |
0,20 |
2,0 |
|
4.2.2.1.2 |
Mišićno meso sljedećih riba, ako nije namijenjeno za proizvodnju hrane za dojenčad i malu djecu: baltička haringa (Clupea harengus membras) palamide (Sarda spp. i Orcynopsis spp.) manjić (Lota lota) papalina (Sprattus sprattus) iverak (Platichthys flesus i Glyptocephalus cynoglossus) cipal glavaš (Mugil cephalus) šarun (Trachurus trachurus) štuke (Esox spp.) iverci (Pleuronectes spp. i Lepidopsetta spp.) srdele (Sardina spp.) lubini (Dicentrarchus spp.) pangasius (Silurus spp. i Pangasius spp.) paklara (Petromyzon marinus) linjak (Tinca tinca) ozimica (Coregonus albula i Coregonus vandesius) Phosichthys argenteus divlji losos i divlja pastrva (divlje vrste Salmo spp. i Oncorhynchus spp.) atlantski vukovi (Anarhichas spp.) |
7,0 |
1,0 |
2,5 |
0,20 |
8,0 |
|
4.2.2.1.3 |
Mišićno meso sljedećih riba, ako nije namijenjeno za proizvodnju hrane za dojenčad i malu djecu: inćuni (Engraulis spp.) mrena (Barbus barbus) deverike (Abramis spp.) zlatovčice (Salvelinus spp.) jegulje (Anguilla spp.) smuđevi (Sander spp.) grgeč (Perca fluviatilis) bodorka (Rutilus rutilus) Osmerus spp. ozimice (Coregonus spp. osim onih iz točke in 4.2.2.1.2.) |
35 |
8,0 |
8,0 |
1,5 |
45 |
|
4.2.2.2. |
Rakovi i školjkaši |
3,0 |
0,70 |
1,0 |
1,5 |
5,0 |
U slučaju rakova najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso iz nogu i kliješta te abdomena, što znači da je isključen cefalotoraks rakova. U slučaju rakovica i rakovicama sličnih rakova (Brachyura i Anomura) najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso iz nogu i kliješta. U slučaju jakovljevih kapica (Pecten maximus) najveća dopuštena količina primjenjuje se samo na mišić aduktor i gonade. U slučaju konzerviranih rakova, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijeli sadržaj limenke. U pogledu najveće dopuštene količine za cijeli mješoviti proizvod primjenjuju se članak 3. stavak 1. točka (c) i članak 3. stavak 2. |
4.2.3. |
Jaja |
1,0 |
0,30 |
0,70 |
0,30 |
1,7 |
|
5. |
Procesni kontaminanti |
|||
5.1. |
Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH-ovi) |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
|
|
|
Benzo(a)piren |
Zbroj PAH-ova: benzo(a)piren, benz(a)antracen, benzo(b)fluoranten i krizen |
Za zbroj PAH-ova, najveće dopuštene količine odnose se na donje granice koncentracije, koje se izračunavaju pod pretpostavkom da su sve vrijednosti četiriju tvari ispod granice kvantifikacije jednake nuli. |
5.1.1. |
Čips od banane |
2,0 |
20,0 |
|
5.1.2. |
Prašci od hrane biljnog podrijetla za proizvodnju napitaka, osim proizvoda iz točaka 5.1.4. i 5.1.5. |
10,0 |
50,0 |
Priprema napitaka odnosi se na upotrebu fino usitnjenih prahova koje treba umiješati u napitke. Osim instant-kave. |
5.1.3. |
Sušeno začinsko bilje |
10,0 |
50,0 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
5.1.4. |
Zrna kakaa i od njih dobiveni proizvodi, osim proizvoda iz točke 5.1.5. |
5,0 μg/kg masti |
30,0 μg/kg masti |
Uključujući kakao maslac |
5.1.5. |
Vlakna kakaa i proizvodi dobiveni od vlakana kakaa, namijenjeni za upotrebu kao sastojak hrane |
3,0 |
15,0 |
Vlakna kakaa specifičan su proizvod od kakaa proizveden iz ljuske zrna kakaa koji sadržava veće količine PAH-ova od proizvoda od kakaa dobivenih od jezgri kakaova zrna. Vlakna kakaa i od njih dobiveni proizvodi su međuproizvodi u proizvodnom lancu koji se upotrebljavaju kao sastojak u pripremi niskokalorične hrane bogate vlaknima. |
5.1.6. |
Dimljeno meso i dimljeni mesni proizvodi |
2,0 |
12,0 |
|
5.1.7. |
Dimljeni proizvodi ribarstva (2), osim proizvoda iz točke 5.1.8. |
2,0 |
12,0 |
U slučaju ribe, najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso riba. Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu. U slučaju dimljenih rakova najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso iz nogu i kliješta te abdomena, što znači da je isključen cefalotoraks rakova. U slučaju dimljenih rakovica i rakovicama sličnih rakova (Brachyura i Anomura) najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso iz nogu i kliješta. |
5.1.8. |
Dimljene papaline i dimljene papaline u limenoj ambalaži (Sprattus sprattus) Dimljena baltička haringa duljine ≤ 14 cm i dimljena baltička haringa duljine ≤ 14 cm u limenoj ambalaži (Clupea harengus membras) Katsuobushi (sušeni bonito, Katsuwonus pelamis) Školjkaši (2) (svježi, rashlađeni ili smrznuti) Toplinski obrađeno meso i toplinski obrađeni mesni proizvodi koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača |
5,0 |
30,0 |
Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu. Meso i mesni proizvodi koji su toplinski obrađeni postupkom koji može dovesti do nastanka PAH-ova, tj. samo pečenje i priprema na žaru. U slučaju konzerviranih proizvoda, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijeli sadržaj limenke. U pogledu najveće dopuštene količine za cijeli mješoviti proizvod primjenjuju se članak 3. stavak 1. točka (c) i članak 3. stavak 2. |
5.1.9. |
Dimljeni školjkaši (2) |
6,0 |
35,0 |
|
5.1.10. |
Sušeni začini |
10,0 |
50,0 |
Osim kardamoma i sušenih Capsicum spp. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
5.1.11. |
Ulja i masti koji se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača ili su namijenjeni za uporabu kao sastojak hrane |
2,0 |
10,0 |
Osim kakao maslaca i ulja od kokosova oraha Ova najveća dopuštena količina primjenjuje se na biljna ulja koja se upotrebljavaju kao sastojak u dodacima prehrani. |
5.1.12. |
Ulje od kokosova oraha koje se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača ili je namijenjeno za uporabu kao sastojak hrane |
2,0 |
20,0 |
|
5.1.13. |
Početna hrana za dojenčad, prijelazna hrana za dojenčad (3) i hrana za malu djecu (4) |
1,0 |
1,0 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača). |
5.1.14. |
Dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (3) |
1,0 |
1,0 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
5.1.15. |
Hrana za posebne medicinske potrebe namijenjena dojenčadi i maloj djeci (3) |
1,0 |
1,0 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača). |
5.1.16. |
Dodaci prehrani koji sadržavaju botaničke sastojke i njihove pripravke (13) Dodaci prehrani koji sadržavaju propolis, matičnu mliječ, spirulinu ili njihove pripravke |
10,0 |
50,0 |
Najveća dopuštena količina ne primjenjuje se na dodatke prehrani koji sadržavaju biljna ulja. Za biljna ulja koja se upotrebljavaju kao sastojak u dodacima prehrani vidjeti točku 5.1.11. |
5.2. |
3-monoklorpropan-1,2-diol (3-MCPD) |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
5.2.1. |
Hidrolizirani biljni protein |
20 |
Najveća dopuštena količina odnosi se na tekući proizvod koji sadržava 40 % suhe tvari, što odgovara najvećoj dopuštenoj količini od 50 μg/kg u suhoj tvari. Količinu treba prilagoditi razmjerno sadržaju suhe tvari u proizvodu. |
5.2.2. |
Umak od soje |
20 |
Najveća dopuštena količina odnosi se na tekući proizvod koji sadržava 40 % suhe tvari, što odgovara najvećoj dopuštenoj količini od 50 μg/kg u suhoj tvari. Količinu treba prilagoditi razmjerno sadržaju suhe tvari u proizvodu. |
5.3. |
Zbroj 3-monoklorpropandiola (3-MCPD) i estera masnih kiselina 3-MCPD-a, izražen kao 3-MCPD |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
|
|
|
Za zbroj 3-monoklorpropandiola (3-MCPD) i estera masnih kiselina 3-MCPD-a, najveće dopuštene količine odnose se na donje granice koncentracije, koje se izračunavaju pod pretpostavkom da su sve vrijednosti ispod granice kvantifikacije jednake nuli. |
5.3.1. |
Biljna ulja i masti, riblja ulja i ulja iz drugih morskih organizama, osim proizvoda iz točke 5.3.2., koja se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane i pripadaju sljedećim kategorijama: |
|
Osim djevičanskih maslinovih ulja (7). |
5.3.1.1. |
ulja i masti od kokosova oraha, kukuruza, uljane repice, suncokreta, soje, palminih koštica i maslinova ulja (koje se sastoji od rafiniranog maslinova ulja i djevičanskog maslinova ulja) te mješavine ulja i masti s uljima i mastima samo iz ove kategorije |
1 250 |
Osim djevičanskih maslinovih ulja (7). |
5.3.1.2. |
ostala biljna ulja, riblja ulja i ulja iz drugih morskih organizama te mješavine ulja i masti s uljima i mastima samo iz ove kategorije |
2 500 |
Uključujući ulja komine maslina. |
5.3.1.3. |
mješavine ulja i masti iz proizvoda iz točaka 5.3.1.1. i 5.3.1.2. |
— |
Ulja i masti koji se upotrebljavaju kao sastojak mješavine moraju biti u skladu s najvećom dopuštenom količinom utvrđenom za ulja i masti. Stoga količina zbroja 3-MCPD-a i estera masnih kiselina 3-MCPD-a, izraženog kao 3-MCPD u mješavini, ne smije prelaziti količinu izračunanu u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (c). Ako nadležno tijelo i subjekt u poslovanju s hranom koji ne proizvodi mješavinu nisu upoznati s kvantitativnim sastavom mješavine, vrijednost zbroja 3-MCPD-a i estera masnih kiselina 3-MCPD-a, izraženog kao 3-MCPD u mješavini, ni u kojem slučaju ne smije prelaziti 2 500 μg/kg. |
5.3.2. |
Biljna ulja i masti, riblja ulja i ulja iz drugih morskih organizama namijenjeni proizvodnji dječje hrane i prerađene hrane na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (3) |
750 |
Ako je proizvod mješavina različitih ulja ili masti istog ili različitog botaničkog podrijetla, najveća dopuštena količina primjenjuje se na mješavinu. Ulja i masti koji se upotrebljavaju kao sastojak mješavine moraju biti u skladu s najvećom dopuštenom količinom za ulja i masti iz točke 5.3.1. |
5.3.3. |
Početna hrana za dojenčad, prijelazna hrana za dojenčad, hrana za posebne medicinske potrebe namijenjena dojenčadi i maloj djeci (3) i hrana za malu djecu (4) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
5.3.3.1. |
koja se stavlja na tržište kao prah |
125 |
|
5.3.3.2. |
koja se stavlja na tržište kao tekućina |
15 |
|
5.4. |
Glicidil esteri masnih kiselina izraženi kao glicidol |
Najveća dopuštena količina (μg/kg) |
Napomene |
5.4.1. |
Biljna ulja i masti, riblja ulja i ulja iz drugih morskih organizama koja se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača ili za uporabu kao sastojak hrane, osim proizvoda iz točke 5.4.2. |
1 000 |
Osim djevičanskih maslinovih ulja (7). |
5.4.2. |
Biljna ulja i masti, riblja ulja i ulja iz drugih morskih organizama namijenjeni proizvodnji dječje hrane i prerađene hrane na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (3) |
500 |
Ako je proizvod mješavina različitih ulja ili masti istog ili različitog botaničkog podrijetla, najveća dopuštena količina primjenjuje se na mješavinu. Ulja i masti koji se upotrebljavaju kao sastojak mješavine moraju biti u skladu s najvećom dopuštenom količinom za ulja i masti iz točke 5.4.1. |
5.4.3. |
Početna hrana za dojenčad, prijelazna hrana za dojenčad, hrana za posebne medicinske potrebe namijenjena dojenčadi i maloj djeci (3) i hrana za malu djecu (4) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
5.4.3.1. |
koja se stavlja na tržište kao prah |
50 |
|
5.4.3.2. |
koja se stavlja na tržište kao tekućina |
6,0 |
|
6. |
Drugi kontaminanti |
||
6.1. |
Nitrati |
Najveća dopuštena količina (mg NO3/kg) |
|
6.1.1. |
Svježi špinat (Spinacia oleracea) |
3 500 |
Najveća dopuštena količina ne primjenjuje se na svježi špinat za preradu koji se izravno prevozi u rasutom stanju s polja u objekt za preradu. |
6.1.2. |
Konzervirani, duboko smrznuti ili smrznuti špinat |
2 000 |
|
6.1.3. |
Svježa zelena salata (Lactuca sativa L.), osim proizvoda iz točke 6.1.4. |
|
|
6.1.3.1. |
Zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru, ubrana između 1. listopada i 31. ožujka |
5 000 |
Zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru mora biti označena kao takva; u protivnom se primjenjuje najveća dopuštena količina iz točke 6.1.3.2. |
6.1.3.2. |
Zelena salata uzgojena na otvorenom, ubrana između 1. listopada i 31. ožujka |
4 000 |
|
6.1.3.3. |
Zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru, ubrana između 1. travnja i 30. rujna |
4 000 |
Zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru mora biti označena kao takva; u protivnom se primjenjuje najveća dopuštena količina iz točke 6.1.3.4. |
6.1.3.4. |
Zelena salata uzgojena na otvorenom, ubrana između 1. travnja i 30. rujna |
3 000 |
|
6.1.4. |
Zelena salata ledenka |
|
Uključujući Grazer Krauthäuptl. |
6.1.4.1. |
Zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru |
2 500 |
Zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru mora biti označena kao takva; u protivnom se primjenjuje najveća dopuštena količina iz točke 6.1.4.2. |
6.1.4.2. |
Zelena salata uzgojena na otvorenom |
2 000 |
|
6.1.5. |
Rikola (Eruca sativa, Diplotaxis sp., Brassica tenuifolia, Sisymbrium tenuifolium) |
|
|
6.1.5.1. |
ubrana od 1. listopada do 31. ožujka |
7 000 |
|
6.1.5.2. |
ubrana od 1. travnja do 30. rujna |
6 000 |
|
6.1.6. |
Dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (3) |
200 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača). |
6.2. |
Melamin |
Najveća dopuštena količina (mg/kg) |
Napomene |
6.2.1. |
Hrana, osim proizvoda iz točke 6.2.2. |
2,5 |
Najveća dopuštena količina ne primjenjuje se na hranu za koju se može dokazati da je prisutnost melamina u količini većoj od 2,5 mg/kg posljedica odobrene uporabe ciromazina kao insekticida. Količina melamina ne smije biti veća od količine ciromazina. |
6.2.2. |
Početna hrana za dojenčad, prijelazna hrana za dojenčad (3) i hrana za malu djecu (4) |
|
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
6.2.2.1. |
koja se stavlja na tržište kao prah |
1,0 |
|
6.2.2.2. |
koja se stavlja na tržište kao tekućina |
0,15 |
|
6.3. |
Perklorat |
Najveća dopuštena količina (mg/kg) |
Napomene |
||||
6.3.1. |
Voće i povrće, osim proizvoda iz točaka 6.3.1.1. i 6.3.1.2. |
0,05 |
|
||||
6.3.1.1. |
Tikvenjače (Cucurbitaceae) i kelj |
0,10 |
|
||||
6.3.1.2. |
Lisnato povrće i začinsko bilje |
0,50 |
|
||||
6.3.2. |
Čaj (Camellia sinensis) (sušeni proizvod) Biljne i voćne infuzije (sušeni proizvod) i sastojci za biljne i voćne infuzije (sušeni proizvodi) |
0,75 |
„Biljne infuzije (sušeni proizvod)” odnosi se na:
|
||||
6.3.3. |
Početna hrana za dojenčad, prijelazna hrana za dojenčad, hrana za posebne medicinske potrebe namijenjena dojenčadi i maloj djeci (3) i hrana za malu djecu (4) |
0,01 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača). |
||||
6.3.4. |
Dječja hrana (3) |
0,02 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača). |
||||
6.3.5. |
Prerađena hrana na bazi žitarica (3) |
0,01 |
Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvod kako je stavljen na tržište. |
(1) |
Voće, orašasti plodovi, povrće, žitarice, sjeme uljarica i začini kako su navedeni u relevantnoj kategoriji definiranoj u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.). Za potrebe ove Uredbe najveća dopuštena količina za voće ne primjenjuje se na orašaste plodove. |
(2) |
Hrana kako je definirana u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 139, 30.4.2004., str. 55.). |
(3) |
Hrana kako je definirana u članku 2. Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009 (SL L 181, 29.6.2013., str. 35.). |
(4) |
„Hrana za malu djecu” su napici na bazi mlijeka i slični proizvodi na bazi bjelančevina namijenjeni maloj djeci. Ti su proizvodi izvan područja primjene Uredbe (EU) br. 609/2013 (Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o hrani za malu djecu (COM(2016) 169 final) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52016DC0169&qid=1620902871447). |
(5) |
Suha tvar određuje se u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 401/2006 od 23. veljače 2006. o utvrđivanju metoda uzorkovanja i analize za službenu kontrolu razina mikotoksina u hrani (SL L 70, 9.3.2006., str. 12.). |
(6) |
Prvi stupanj prerade znači svaka fizikalna ili toplinska obrada zrna ili na zrnu, osim sušenja. Čišćenje, uključujući ljuštenje, sortiranje (prema potrebi sortiranje po boji) i sušenje ne smatraju se „prvim stupnjem prerade” ako nakon čišćenja i sortiranja cijelo zrno ostaje netaknuto. Ljuštenje znači čišćenje žitarica snažnim četkanjem i/ili ribanjem, zajedno s uklanjanjem prašine (npr. usisavanjem). Nakon ljuštenja žitarice se mogu sortirati po boji prije meljave. |
(7) |
Hrana kako je definirana u dijelu II. i dijelu VIII. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.). |
(8) |
Hrana kako je definirana u članku 3. Uredbi (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju i označivanju aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (SL L 84, 20.3.2014., str. 14.). |
(9) |
Hrana kako je definirana u Direktivi Vijeća 2001/112/EZ od 20. prosinca 2001. o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima namijenjenim prehrani ljudi (SL L 10, 12.1.2002., str. 58.). |
(10) |
Hrana kako je definirana u članku 2. Uredbe (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, upotrebi etilnog alkohola i destilata poljoprivrednog podrijetla u alkoholnim pićima te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 110/2008 (SL L 130, 17. 5. 2019., str. 1.). |
(11) |
Visina slova kako je utvrđena u članku 13. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.). |
(12) |
„Aromatizirani čaj” je čaj s „aromom” ili „sastojkom hrane s osobinama aroma” kako su definirani u članku 3. Uredbe (EZ) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o aromama i nekim sastojcima hrane s osobinama aroma za upotrebu u i na hrani, te o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91, uredbi (EZ) br. 2232/96 i (EZ) br. 110/2008 te Direktive 2000/13/EZ (SL L 354, 31.12.2008., str. 34.). |
(13) |
Botanički pripravci za dodatke prehrani dobivaju se od botaničkih sastojaka (npr. čitave biljke, dijelovi biljaka, razlomljene ili narezane biljke) raznim postupcima (npr. prešanje, tiještenje, ekstrakcija, frakcioniranje, destilacija, koncentriranje, sušenje i fermentacija). Botanički pripravci obuhvaćaju usitnjene biljke ili biljke u prahu, dijelove biljaka, alge, gljive, lišajeve, tinkture, ekstrakte, eterična ulja (osim biljnih ulja i masti (osim maslaca i ulja od kokosova oraha) namijenjenih za izravnu prehranu ljudi ili za uporabu kao sastojak hrane), istisnuti sokovi i prerađeni eksudati. |
(14) |
„Proizvodi od kakaa i čokolade” obuhvaćaju proizvode koji su definirani u dijelu A točkama 2., 3. i 4. Priloga I. Direktivi 2000/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2000. o kakau i čokoladnim proizvodima namijenjenima prehrani ljudi (SL L 197, 3.8.2000., str. 19.). |
(15) |
WHO-TEQ: zbroj dioksina (polikloriranih dibenzo-para-dioksina [PCDD] i polikloriranih dibenzofurana [PCDF]) i zbroj dioksina i dioksinima sličnih polikloriranih bifenila (PCB) izračunavaju se koristeći faktore ekvivalentne toksičnosti (WHO-TEF) Svjetske zdravstvene organizacije i izražava u toksičnim ekvivalentima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-TEQ). WHO-TEF-ovi za procjenu rizika za ljude temelje se na zaključcima sa stručnog zasjedanja Međunarodnog programa za sigurnost kemikalija (IPCS) u okviru Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) održanog u Ženevi u lipnju 2005. (Van den Berg et al., The 2005 World Health Organization Re-evaluation of Human and Mammalian Toxic Equivalency Factors for Dioxins and Dioxin-like Compounds. Toxicological Sciences 93[2], 223.–241. [2006.]).
|
PRILOG II.
Korelacijska tablica iz članka 9.
Uredba (EZ) br. 1881/2006 |
Ova Uredba |
Članak 1. |
Članak 2. |
Članak 2. stavci 1., 2. i 3. |
Članak 3. stavci 1., 2. i 3. |
Članak 2. stavak 4. |
Članak 3. stavak 3. |
Članak 3. stavci 1.i 2. |
Članak 2. stavci 1.i 2. |
Članak 3. stavak 3. |
Članak 5. stavak 3. |
Članak 3. stavak 4. |
Članak 4. |
Članak 4. |
Članak 5. |
Članak 5. |
Članak 6. |
Članak 6. |
Prilog I. točke 6.1.3.1., 6.1.3.3., 6.1.4.1. |
Članak 7. |
Članak 7. |
Članak 8. |
– |
Članak 9. |
Članak 8. |
Članak 10. |
Članak 9. |
Članak 11. |
Članak 10. |
Članak 12. |
Članak 11. |
Prilog |
Prilog I. |