(1)

Vinski sektor Unije iznimno je podložan prijevarama jer se većina proizvodnje Unije temelji na sustavima certificiranja kvalitete, odnosno na zaštićenoj oznaci izvornosti („ZOI”) i zaštićenoj oznaci zemljopisnog podrijetla („ZOZP”), kojima se priznaje kvaliteta proizvoda i pomaže proizvođačima da bolje plasiraju svoje proizvode. Moguće povrede najčešće se odnose na prisvajanje podrijetla, primjerice, namjernim i nezakonitim stavljanjem na tržište i označivanjem manje kvalitetnog vina kao vina sa ZOI-jem ili ZOZP-om odnosno nezakonitim razrjeđivanjem vina ili dodavanjem šećera vinu. Gospodarski učinak prijevara u vinskom sektoru Unije procjenjuje se na 1,3 milijarde eura godišnje, odnosno 3,3 % prodaje u vinskom sektoru Unije. Osim očitog izravnog gospodarskog učinka takvih prijevara na vinski sektor, postoji još veći rizik od narušavanja ugleda vinskog sektora ako prijevara širokih razmjera dovede do gubitka povjerenja potrošača i trgovinskih ograničenja, čime bi se naštetilo općim interesima vinskog sektora Unije.

(2)

Stoga je potrebno bolje i odlučnije suzbijati prijevare u vinskom sektoru Unije, posebno u odnosu na funkcioniranje analitičke banke izotopnih podataka iz članka 39. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/273 (2) te na koordiniranje povezanih dužnosti u državama članicama s Europskim referentnim centrom za kontrolu u sektoru vina (ERC-CWS). To pridonosi Komisijinoj strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (3), a posebno jednom od prioriteta te strategije, a to je borba protiv prijevara povezanih hranom u cijelom lancu opskrbe hranom, gdje Komisija treba posebno zaoštriti borbu protiv prijevara povezanih s hranom kako bi se svim subjektima pružili jednaki uvjeti, a nadzornim i provedbenim tijelima dale veće ovlasti.

(3)

Pravila o analitičkoj bazi izotopnih podataka i posebne odredbe o kontrolama utvrđeni su u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/274 (4). Potrebno je izmijeniti sadržaj analitičke baze izotopnih podataka kako bi bolje odražavali situaciju u vinskom sektoru Unije. Udio vina sa ZOI-jem ili ZOZP-om u proizvodnji vina u Uniji kontinuirano raste posljednjih pet godina i prešao je 60 % ukupne proizvodnje. U tržišnoj godini 2019./2020. taj je udio bio gotovo 70 %. Budući da su vina sa ZOI-jem ili ZOZP-om više izložena prijevarama, potrebno je da njihov udio u bazi podataka bude veći od sadašnjih 40 % svih vina sa ZOI-jem ili ZOZP-om u Uniji.

(4)

Za uzorkovanje grožđa te postupke i analize potrebne za dobivanje podataka za analitičku bazu izotopnih podataka potrebna je znatna količina resursa pa može doći do kašnjenja u dostavi tih podataka. Kako bi se pružile pravovremene i potpune informacije, države članice trebale bi moći odlučiti da uzorke grožđa uzgojenog za proizvodnju vina sa ZOI-jem ili ZOZP-om može uzeti subjekt koji upravlja tim ZOI-jem ili ZOZP-om u suradnji s imenovanim laboratorijima kada oni nemaju dovoljno resursa da sami provedu uzorkovanje. Suradnja između tih tijela, centra ERC-CWS i imenovanih laboratorija država članica bit će ključna u borbi protiv prijevara koje utječu na vina sa ZOI-jem ili ZOZP-om, koja čine većinu proizvodnje vina u Uniji.

(5)

Zbog toga što nedostaju izotopni podaci i zbog nepotpunih skupova podataka može doći do kašnjenja ili čak nemogućnosti istrage o slučajevima sumnje na prijevaru u vezi s vinom, što bi moglo završiti puštanjem krivotvorenog vina na tržište. Taj nedostatak podataka ne ugrožava samo ugled vina Unije, nego može utjecati i na iznos primijenjenih trošarina te dovodi do rizika od primjene poreza na dohodak na pogrešno označene kategorije vina. Stoga je potrebno poboljšati postojeći pravni okvir za analitičku bazu izotopnih podataka kako bi bila ažurirana u određenom roku, a time će se osigurati bolja zaštita od prijevara u vinskom sektoru Unije. Budući da u nekim državama članicama postoje određeni problemi pri atribuciji, treba razjasniti i koje zainteresirane strane imaju pravo na pristup uzorcima i datotekama.

(6)

Kako bi se poboljšali postupci kojima se istražuju sumnje na prijevaru u vezi s pošiljkama vina, trebalo bi ojačati postojeća pravila. Trebalo bi odrediti rokove u kojima bi nadležnom tijelu na državnom području na kojem se nalazi mjesto iskrcaja trebalo dostaviti sve dostupne relevantne podatke potrebne kako bi se provjerila sukladnost vina za koje postoji sumnja s pravilima Unije u vinskom sektoru. Trebalo bi razjasniti ulogu subjekata nadležnih za različite faze istražnog postupka.

(7)

Skupovi podataka izotopnog mjerenja i povezani rezultati analitičke baze izotopnih podataka ne otkrivaju se javnosti jer bi se objavljivanjem takvih podataka pružile informacije počiniteljima prijevara koji bi ih mogli zloupotrijebiti. Osim toga, zloupotreba takvih informacija naštetila bi ugledu određenih vina. Međutim, trebalo bi omogućiti objavu nekih anonimiziranih podataka o slučajevima prijevare i to objavljivanjem godišnjeg izvješća koje sadržava najvažnije rezultate kontrola u vinskom sektoru, dobivene korištenjem baze podataka. Stoga bi trebalo dodatno utvrditi pravila koja se odnose na sastavljanje godišnjeg izvješća.

(8)

Javljaju se poteškoće pri kontrolama i provjerama vinskih proizvoda koji se prevoze u rinfuzi jer su ti proizvodi podložniji prijevarama od označenih proizvoda u boci sa zatvaračem za jednokratnu uporabu. Stoga kada nadležno tijelo nije putem računalnog sustava ili informacijskog sustava na vrijeme obaviješteno o prispijeću pošiljke vinskih proizvoda koji se prevoze u rinfuzi, trebalo bi se pobrinuti da nadležno tijelo na mjestu iskrcaja može obaviti potrebne kontrole prije nego što proizvod napusti prostore primatelja. Ako nadležno tijelo odluči da neće provoditi takve kontrole, primatelju bi trebalo dopustiti da proizvod odmah otpremi iz svojih prostora.

(9)

Provedbenu uredbu (EU) 2018/274 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(1)

Članak 27. mijenja se kako slijedi:

(2)

Članak 28. mijenja se kako slijedi: