EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32019R0816

Uredba (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726

PE/88/2018/REV/1

OJ L 135, 22.5.2019, p. 1–26 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force: This act has been changed. Current consolidated version: 11/06/2019

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/816/oj

22.5.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 135/1


UREDBA (EU) 2019/816 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 17. travnja 2019.

o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 82. stavak 1. drugi podstavak točku (d),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Unija si je postavila cilj da svojim građanima ponudi područje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica na kojem je osigurano slobodno kretanje osoba. Taj bi cilj, među ostalim, trebalo postići s pomoću odgovarajućih mjera za sprječavanje i suzbijanje kriminaliteta, uključujući organizirani kriminalitet i terorizam.

(2)

Za ostvarivanje tog cilja potrebno je da se podaci o osuđujućim presudama izrečenima u državama članicama uzmu u obzir izvan države članice koja je izrekla osuđujuću presudu tijekom novog kaznenog postupka, kako je utvrđeno u Okvirnoj odluci Vijeća 2008/675/PUP (2), kao i radi sprječavanja novih kaznenih djela.

(3)

Taj cilj podrazumijeva razmjenu podataka iz kaznene evidencije među nadležnim tijelima država članica. Takva se razmjena podataka organizira i olakšava s pomoću pravila utvrđenih u Okvirnoj odluci Vijeća 2009/315/PUP (3) i s pomoću Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) koji je uspostavljen Odlukom Vijeća 2009/316/PUP (4).

(4)

Međutim, postojećim pravnim okvirom za ECRIS ne razmatraju se dovoljno posebnosti zahtjeva koji se odnose na državljane trećih zemalja. Iako je već moguće razmjenjivati podatke o državljanima trećih zemalja putem ECRIS-a, ne postoji zajednički postupak ili mehanizam Unije kojim se to može obavljati učinkovito, brzo i točno.

(5)

U Uniji se podaci o državljanima trećih zemalja ne prikupljaju kao što je to slučaj za državljane država članica u državama članicama državljanstva, nego se samo pohranjuju u državama članicama u kojima su izrečene osuđujuće presude. Potpuni pregled kaznene evidencije državljanina treće zemlje može se stoga utvrditi samo ako se takvi podaci zatraže od svih država članica.

(6)

Takvim se „općim zahtjevima” nameće nerazmjerno administrativno opterećenje svim državama članicama, među ostalim i onima koje nemaju podatke o određenom državljaninu treće zemlje. U praksi se tim opterećenjem države članice odvraća od toga da zatraže podatke o državljanima trećih zemalja od drugih država članica, čime se ozbiljno ometa razmjena podataka među njima, a njihov se pristup podacima iz kaznene evidencije ograničava na podatke koji su pohranjeni u njihovu nacionalnom registru. Posljedica je toga povećan rizik od neučinkovite i nepotpune razmjene podataka među državama članicama, što potom utječe na razinu sigurnosti i zaštite koja se pruža građanima i osobama koje borave u Uniji.

(7)

Kako bi se stanje poboljšalo, trebalo bi uspostaviti sustav s pomoću kojega središnje tijelo države članice može odmah i učinkovito saznati koje druge države članice imaju podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje („sustav ECRIS-TCN”). Postojeći okvir ECRIS-a mogao bi se tada upotrijebiti da se od tih država članica zatraže podaci iz kaznene evidencije u skladu s Okvirnom odlukom 2009/315/PUP.

(8)

Ovom bi Uredbom stoga trebalo utvrditi pravila o uspostavi centraliziranog sustava na razini Unije koji sadržava osobne podatke te pravila o podjeli odgovornosti između države članice i organizacije odgovorne za razvoj i održavanje centraliziranog sustava, kao i sve posebne odredbe o zaštiti podataka potrebne kako bi se dopunilo postojeće aranžmane za zaštitu podataka i osiguralo prikladnu cjelokupnu razinu zaštite podataka, sigurnosti podataka te zaštite temeljnih prava dotičnih osoba.

(9)

Kako bi se ostvario cilj kojim se građanima Unije nudi područje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica u kojem je osigurano slobodno kretanje osoba, potrebni su i potpuni podaci o osuđujućim presudama i u vezi s građanima Unije koji imaju i državljanstvo treće zemlje. U područje primjene ove Uredbe potrebno je uključiti građane Unije koji imaju i državljanstvo treće zemlje s obzirom na to da postoji mogućnost da bi se te osobe mogle predstaviti kao da imaju jedno državljanstvo ili nekoliko državljanstava, a različite osuđujuće presude mogle bi biti pohranjene u državi članici koja je izrekla osuđujuću presudu ili u državi članici državljanstva. Isključenjem tih osoba podaci pohranjeni u sustavu ECRIS-TCN bili bi nepotpuni. Time bi se ugrozila pouzdanost sustava. Međutim, budući da takve osobe imaju državljanstvo Unije, uvjeti pod kojima se podaci o otiscima prstiju mogu uključiti u sustav ECRIS-TCN s obzirom na te osobe trebali bi biti usporedivi s uvjetima pod kojima se podaci o otiscima prstiju građana Unije razmjenjuju među državama članicama u okviru sustava ECRIS uspostavljenog Okvirnom odlukom 2009/315/PUP i Odlukom 2009/316/PUP. Stoga bi, u odnosu na građane Unije koji imaju i državljanstvo treće zemlje, podatke o otiscima prstiju trebalo uključiti u sustav ECRIS-TCN samo ako su prikupljeni u skladu s nacionalnim pravom tijekom kaznenog postupka, pri čemu se podrazumijeva da bi se za takvo uključivanje države članice trebale moći koristiti podacima o otiscima prstiju prikupljenima za druge svrhe osim kaznenog postupka, ako je takva upotreba dopuštena nacionalnim pravom.

(10)

Sustavom ECRIS-TCN trebalo bi omogućiti obradu podataka o otiscima prstiju u svrhu utvrđivanja država članica koje posjeduju podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje. Njime bi također trebalo omogućiti obradu prikaza lica kako bi se potvrdio njihov identitet. Ključno je da se unošenjem i upotrebom podataka o otiscima prstiju i prikaza lica ne premašuje ono što je nužno potrebno za ostvarivanje cilja, poštuju temeljna prava, kao i najbolji interesi djece, te poštuju primjenjiva pravila Unije o zaštiti podataka.

(11)

S obzirom na njezino iskustvo u upravljanju drugim opsežnim sustavima u području pravosuđa i unutarnjih poslova, zadaću razvoja sustava ECRIS-TCN i rada s njime trebalo bi povjeriti Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (agencija eu-LISA), osnovanoj Uredbom (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Njezin bi se mandat trebalo izmijeniti tako da se uvaže te nove zadaće.

(12)

Agencija eu-LISA trebalo bi dobiti primjerena financijska sredstava i osoblje za ispunjavanje odgovornosti na temelju ove Uredbe.

(13)

S obzirom na potrebu stvaranja bliskih tehničkih poveznica između sustava ECRIS-TCN i sustava ECRIS, agenciji eu-LISA trebalo bi povjeriti i zadaću daljnjeg razvoja i održavanja referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS te bi njezin mandat trebalo izmijeniti kako bi se to uvažilo.

(14)

Četiri države članice razvile su vlastiti nacionalni implementacijski računalni program za ECRIS u skladu s Odlukom 2009/316/PUP te se za razmjenu podataka iz kaznene evidencije koriste njime umjesto referentnim implementacijskim računalnim programom za ECRIS. Imajući u vidu posebna obilježja koja su te države članice uvele u svoje sustave za nacionalnu upotrebu, kao i njihova ulaganja, trebalo bi im omogućiti da se koriste svojim nacionalnim implementacijskim računalnim programom za ECRIS i za potrebe sustava ECRIS-TCN, pod uvjetom da se poštuju uvjeti utvrđeni ovom Uredbom.

(15)

Sustav ECRIS-TCN trebao bi sadržavati samo podatke o identitetu državljana trećih zemalja kojima je osuđujuću presudu izrekao kazneni sud u Uniji. Takvi podaci o identitetu trebali bi uključivati alfanumeričke podatke i podatke o otiscima prstiju. Trebalo bi biti moguće uključiti i prikaze lica u onoj mjeri u kojoj se pravom države članice u kojoj je izrečena osuđujuća presuda dopušta prikupljanje i pohranjivanje prikaza lica osuđene osobe.

(16)

Alfanumerički podaci koje države članice trebaju unijeti u središnji sustav trebali bi se uključivati prezime i imena osuđene osobe, kao i, ako su takvi podaci dostupni središnjem tijelu, bilo koji pseudonim ili drugo ime te osobe. Ako dotična država članica ima saznanja o drukčijim osobnim podacima, poput različitog pisanja imena na drugom pismu, trebalo bi biti moguće uključiti takve podatke u središnji sustav kao dodatne podatke.

(17)

Alfanumerički podaci također bi trebali kao dodatne podatke uključivati identifikacijski broj ili vrstu i broj identifikacijskih isprava dotične osobe, kao i naziv tijela koje je izdalo te isprave, ako su takvi podaci dostupni središnjem tijelu. Država članica trebala bi nastojati provjeriti vjerodostojnost identifikacijskih isprava prije unošenja relevantnih podataka u središnji sustav. U svakom slučaju, s obzirom na to da bi takvi podaci mogli biti nepouzdani, trebalo bi ih upotrebljavati s oprezom.

(18)

Središnja tijela trebala bi upotrebljavati sustav ECRIS-TCN za utvrđivanje država članica koje imaju podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje ako su u dotičnoj državi članici zatraženi podaci iz kaznene evidencije o toj osobi u svrhe kaznenog postupka protiv te osobe ili u svrhe navedene u ovoj Uredbi. Iako bi se u svim takvim slučajevima načelno trebao upotrebljavati sustav ECRIS-TCN, tijelo odgovorno za provedbu kaznenog postupka trebalo bi moći odlučiti da se sustav ECRIS-TCN ne bi smio upotrebljavati ako to ne bi bilo primjereno u okolnostima slučaja, npr. u određenim vrstama hitnog kaznenog postupka, u slučajevima provoza, ako su podaci iz kaznene evidencije nedavno dobiveni putem ECRIS-a, ili u pogledu lakših kažnjivih djela, osobito manjih prometnih prekršaja, lakših kažnjivih djela u vezi s općim općinskim propisima i manjih prekršaja javnog reda.

(19)

Države članice trebale bi moći upotrebljavati sustav ECRIS-TCN i za druge svrhe uz one utvrđene u ovoj Uredbi, ako je to predviđeno na temelju nacionalnog prava i u skladu s njim. Međutim, kako bi se unaprijedila transparentnost upotrebe sustava ECRIS-TCN, države članice trebale bi o takvim drugim svrhama obavijestiti Komisiju koja bi trebala osigurati objavu svih obavijesti u Službenom listu Europske unije.

(20)

Druga tijela koja traže podatke iz kaznene evidencije također bi trebala moći odlučiti da se sustav ECRIS-TCN ne bi smio upotrebljavati ako to ne bi bilo primjereno u okolnostima slučaja, npr. ako je potrebno obaviti određene standardne administrativne provjere u pogledu stručnih kvalifikacija osobe, posebice ako je poznato da se podaci iz kaznene evidencije neće tražiti od drugih država članica, neovisno o rezultatu pretraživanja u sustavu ECRIS-TCN. Međutim, sustav ECRIS-TCN trebalo bi uvijek upotrebljavati ako je zahtjev za podatke iz kaznene evidencije podnijela osoba koja traži podatke o vlastitoj kaznenoj evidenciji u skladu s Okvirnom odlukom 2009/315/PUP, ili ako je taj zahtjev podnesen kako bi se dobili podaci iz kaznene evidencije u skladu s Direktivom 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(21)

Državljani trećih zemalja trebali bi imati pravo dobiti podatke u pisanom obliku o vlastitoj kaznenoj evidenciji u skladu s pravom države članice u kojoj traže da im se dostave takvi podaci i u skladu s Okvirnom odlukom 2009/315/PUP. Prije dostavljanja takvih podataka državljaninu treće zemlje dotična država članica trebala bi poslati upit sustavu ECRIS-TCN.

(22)

Građane Unije koji imaju i državljanstvo treće zemlje uključit će se u sustav ECRIS-TCN samo ako nadležna tijela imaju saznanja da takve osobe imaju državljanstvo treće zemlje. Ako nadležna tijela nemaju saznanja da građani Unije imaju i državljanstvo treće zemlje, ipak je moguće da takve osobe imaju prethodne osuđujuće presude kao državljani treće zemlje. Kako bi se osiguralo da nadležna tijela imaju potpun pregled kaznene evidencije, trebala bi postojati mogućnost slanja upita sustavu ECRIS-TCN kako bi se u pogledu građanina Unije provjerilo ima li neka država članica podatke iz kaznene evidencije o toj osobi kao državljaninu treće zemlje.

(23)

U slučaju da se podaci zabilježeni u središnjem sustavu podudaraju s podacima koje je država članica upotrijebila za pretraživanje (pogodak), podatke o identitetu u vezi s kojima je zabilježen pogodak trebalo bi dostaviti zajedno s pogotkom. Rezultat pretraživanja trebala bi upotrebljavati središnja tijela samo u svrhu podnošenja zahtjeva putem sustava ECRIS ili Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) osnovana Uredbom (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća (7), Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) osnovana Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) osnovan Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (9) samo u svrhu podnošenja zahtjeva za podatke o osuđujućim presudama, kako je navedeno u ovoj Uredbi.

(24)

U prvom redu, prikazi lica uključeni u sustav ECRIS-TCN trebali se upotrebljavati samo u svrhe potvrđivanja identiteta državljanina treće zemlje kako bi se utvrdile države članice koje imaju podatke o prethodnim osuđujućim presudama koje se odnose na tog državljanina treće zemlje. U budućnosti bi se prikazi lica trebali moći upotrebljavati za automatizirano biometrijsko traženje podudarnosti, pod uvjetom da tehnički i politički zahtjevi za to budu ispunjeni. Uzimajući u obzir nužnost i proporcionalnost, kao i tehnička kretanja u području računalnih programa za prepoznavanje lica, Komisija bi trebala procijeniti dostupnost i spremnost potrebne tehnologije prije donošenja delegiranog akta o upotrebi prikaza lica u svrhu identificiranja državljana trećih zemalja kako bi se utvrdile države članice koje imaju podatke o prethodnim osuđujućim presudama koje se odnose na te osobe.

(25)

Upotreba biometrijskih podataka potrebna je zbog toga što je to najpouzdanija metoda za identifikaciju državljana trećih zemalja na državnom području država članica koji često nemaju isprave ni bilo kakva druga sredstva identifikacije, kao i za pouzdanije traženje podudarnosti među podacima o državljanima trećih zemalja.

(26)

Države članice trebale bi u središnji sustav unijeti podatke o otiscima prstiju osuđenih državljana trećih zemalja koji su prikupljeni u skladu s nacionalnim pravom tijekom kaznenog postupka. Kako bi im u središnjem sustavu bili dostupni što je moguće potpuniji podaci o identitetu, države članice trebale bi moći u središnji sustav unijeti i podatke o otiscima prstiju koji su prikupljeni za druge svrhe osim za kazneni postupak, ako su ti podaci o otiscima prstiju dostupni za upotrebu u okviru kaznenog postupka u skladu s nacionalnim pravom.

(27)

Ovom Uredbom trebali bi se utvrditi minimalni kriteriji u pogledu podataka o otiscima prstiju koje bi države članice trebale uključiti u središnji sustav. Države članice trebale bi moći odabrati hoće li unijeti podatke o otiscima prstiju državljana trećih zemalja koji su osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili unijeti podatke o otiscima prstiju državljana trećih zemalja koji su osuđeni za kazneno djelo koje je u skladu s pravom dotične države članice kažnjivo kaznom zatvora u maksimalnom trajanju od najmanje 12 mjeseci.

(28)

Države članice trebale bi u sustavu ECRIS-TCN izraditi evidenciju o osuđenim državljanima trećih zemalja. Ako je moguće, to bi se trebalo raditi automatski i bez nepotrebne odgode nakon što se njihova osuđujuća presuda unese u nacionalnu kaznenu evidenciju. Države članice trebale bi, u skladu s ovom Uredbom, unijeti u središnji sustav alfanumeričke podatke i podatke o otiscima prstiju koji se odnose na osuđujuće presude izrečene nakon datuma početka unosa podataka u sustav ECRIS-TCN. Od istog datuma, i u bilo kojem trenutku nakon toga, države članice trebale bi moći u središnji sustav unijeti prikaze lica.

(29)

Države članice također bi trebale, u skladu s ovom Uredbom, u sustavu ECRIS-TCN izraditi evidenciju o državljanima trećih zemalja osuđenima prije datuma početka unosa podataka kako bi se osigurala najveća moguća učinkovitost sustava. Međutim, države članice ne bi trebale imati obvezu prikupljati u tu svrhu podatke koji nisu već bili uneseni u njihovu kaznenu evidenciju prije datuma početka unosa podataka. Podatke o otiscima prstiju državljana trećih zemalja prikupljene u vezi s takvim prethodnim osuđujućim presudama trebalo bi uključiti samo ako su prikupljeni tijekom kaznenog postupka te ako dotična država članica smatra da se može ustanoviti njihova jasna podudarnost s drugim podacima o identitetu iz kaznene evidencije.

(30)

Poboljšanjem razmjene podataka o osuđujućim presudama trebalo bi se državama članicama pomoći u provedbi Okvirne odluke 2008/675/PUP, u skladu s kojom su države članice tijekom novog kaznenog postupka dužne uzeti u obzir prethodne osuđujuće presude u drugim državama članicama, u mjeri u kojoj se prethodne nacionalne osuđujuće presude uzimaju u obzir u skladu s nacionalnim pravom.

(31)

Ako se u sustavu ECRIS-TCN prikaže pogodak, to samo po sebi ne bi trebalo značiti da je dotični državljanin treće zemlje osuđen u naznačenim državama članicama. Postojanje prethodnih osuđujućih presuda trebalo bi se potvrditi samo na temelju podataka dobivenih iz kaznene evidencije dotičnih država članica.

(32)

Neovisno o mogućnosti upotrebe financijskih programa Unije u skladu s primjenjivim pravilima, svaka država članica trebala bi snositi svoje troškove koji proizlaze iz provedbe, upravljanja, upotrebe i održavanja vlastite baze podataka kaznenih evidencija i nacionalnih baza podataka otisaka prstiju, kao i iz provedbe, upravljanja, upotrebe i održavanja tehničkih prilagodbi potrebnih za upotrebu sustava ECRIS-TCN, uključujući njihova povezivanja sa središnjom nacionalnom pristupnom točkom.

(33)

Eurojust, Europol i EPPO trebali bi imati pristup sustavu ECRIS-TCN u svrhu utvrđivanja država članica koje imaju podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje kako bi imali potporu za svoje propisane zadaće. Eurojust bi također trebao imati izravan pristup sustavu ECRIS-TCN za potrebe obavljanja zadaće u okviru ove Uredbe da djeluje kao kontaktna točka za treće zemlje i međunarodne organizacije, ne dovodeći u pitanje primjenu načelâ pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, uključujući pravila o uzajamnoj pravnoj pomoći. Iako bi trebalo uzeti u obzir stajalište država članica koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a, EPPO-u ne bi trebalo odbiti pristup podacima o osuđujućim presudama samo na temelju činjenice da dotična država članica ne sudjeluje u toj pojačanoj suradnji.

(34)

Ovom se Uredbom uspostavljaju stroga pravila o pristupu sustavu ECRIS-TCN i potrebne zaštitne mjere, uključujući odgovornost država članica u pogledu prikupljanja i upotrebe podataka. Njome se također utvrđuje na koji način pojedinci mogu ostvariti svoje pravo na naknadu štete, pristup, ispravak, brisanje i pravnu zaštitu, a posebno pravo na djelotvoran pravni lijek i nadzor nad postupcima obrade od strane neovisnih javnih tijela. Njome se stoga poštuju temeljna prava i slobode sadržana osobito u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka, načelo jednakosti pred zakonom i opću zabranu diskriminacije. U tom se pogledu njome također uzimaju u obzir Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te druge obveze povezane s ljudskim pravima u skladu s međunarodnim pravom.

(35)

Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (10) trebala bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka koju provode nadležna nacionalna tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje. Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (11) trebala bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka koju provode nacionalna tijela ako takva obrada nije obuhvaćena područjem primjene Direktive (EU) 2016/680. Koordinirani nadzor trebalo bi osigurati u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (12), koju bi trebalo primjenjivati i na obradu osobnih podataka koju provodi agencija eu-LISA.

(36)

U pogledu prethodnih osuđujućih presuda, središnja tijela trebala bi unijeti alfanumeričke podatke do isteka razdoblja za unos podataka u skladu s ovom Uredbom, dok bi podatke o otiscima prstiju trebala unijeti u roku od dvije godine od datuma početka rada sustava ECRIS-TCN. Države članice trebale bi moći sve podatke istodobno unijeti, pod uvjetom da se poštuju ti rokovi.

(37)

Trebalo bi utvrditi pravila o odgovornosti za štetu država članica, Eurojusta, Europola, EPPO-a i agencije eu-LISA u odnosu na štetu nastalu zbog bilo koje povrede ove Uredbe.

(38)

Kako bi se poboljšalo utvrđivanje država članica koje imaju podatke o prethodnim osuđujućim presudama koje se odnose na državljane trećih zemalja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s dopunom ove Uredbe na način da se predvidi upotreba prikaza lica u svrhu identificiranja državljana trećih zemalja radi utvrđivanja država članica koje imaju podatke o prethodnim osuđujućim presudama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (13). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(39)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za uspostavu sustava ECRIS-TCN i operativno upravljanje njime, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(40)

Države članice trebale bi što je prije moguće poduzeti mjere potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje sustava ECRIS-TCN, uzimajući u obzir vrijeme koje je potrebno agenciji eu-LISA za razvoj i provedbu sustava ECRIS-TCN. Međutim, države članice trebale bi imati najmanje 36 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe da poduzmu mjere radi usklađivanja s ovom Uredbom.

(41)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest omogućivanje brze i učinkovite razmjene točnih podataka iz kaznene evidencije o državljanima trećih zemalja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se uspostavom zajedničkih pravila on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(42)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(43)

U skladu s člancima 1. i 2. te člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(44)

U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21, Ujedinjena Kraljevina je obavijestila da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(45)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (15) te je on dao mišljenje 12. prosinca 2017. (16),

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavljaju:

(a)

sustav za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o prethodnim osuđujućim presudama koje se odnose na državljane trećih zemalja („sustav ECRIS-TCN”);

(b)

uvjeti na temelju kojih se središnja tijela koriste sustavom ECRIS-TCN kako bi dobila podatke o takvim prethodnim osuđujućim presudama s pomoću Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) koji je uspostavljen Odlukom 2009/316/PUP, kao i uvjeti na temelju kojih se Eurojust, Europol i EPPO koriste sustavom ECRIS-TCN.

Članak 2.

Područje primjene

Ova Uredba primjenjuje se na obradu podataka o identitetu državljana trećih zemalja kojima su izrečene osuđujuće presude u državama članicama u svrhu utvrđivanja država članica u kojima su takve osuđujuće presude izrečene. Uz iznimku članka 5. stavka 1. točke (b) podtočke ii., one odredbe ove Uredbe koje se primjenjuju na državljane trećih zemalja primjenjuju se i na građane Unije koji imaju i državljanstvo treće zemlje i kojima su izrečene osuđujuće presude u državama članicama.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„osuđujuća presuda” znači bilo koja pravomoćna odluka kaznenog suda protiv fizičke osobe s obzirom na kazneno djelo, u mjeri u kojoj je ta odluka upisana u kaznenu evidenciju države članice koja je izrekla osuđujuću presudu;

2.

„kazneni postupak” znači faza koja prethodi suđenju, faza suđenja i izvršenje osuđujuće presude;

3.

„kaznena evidencija” znači nacionalni registar ili nacionalni registri u kojima su evidentirane osuđujuće presude u skladu s nacionalnim pravom;

4.

„država članica koja je izrekla osuđujuću presudu” znači država članica u kojoj je izrečena osuđujuća presuda;

5.

„središnje tijelo” znači tijelo imenovano u skladu s člankom 3. stavkom 1. Okvirne odluke 2009/315/PUP;

6.

„nadležna tijela” znači središnja tijela te Eurojust, Europol i EPPO, koji imaju ovlasti za pristup ili slanje upita sustavu ECRIS-TCN u skladu s ovom Uredbom;

7.

„državljanin treće zemlje” znači osoba koja nije građanin Unije u smislu članka 20. stavka 1. UFEU-a ili koja je osoba bez državljanstva ili osoba čije državljanstvo nije poznato;

8.

„središnji sustav” znači baza podataka, odnosno baze podataka, koje razvija i održava agencija eu-LISA, a u kojima su drže podaci o identitetu državljana trećih zemalja kojima su izrečene osuđujuće presude u državama članicama;

9.

„softver sučelja” znači računalni program koji imaju nadležna tijela i koji im omogućuje pristup središnjem sustavu putem komunikacijske infrastrukture iz članka 4. stavka 1. točke (d);

10.

„podaci o identitetu” znači alfanumerički podaci, podaci o otiscima prstiju i prikazi lica koji se upotrebljavaju kako bi se uspostavila veza između tih podataka i fizičke osobe;

11.

„alfanumerički podaci” znači podaci izraženi slovima, brojkama, posebnim znakovima, razmacima između znakova i interpunkcijskim znakovima;

12.

„podaci o otiscima prstiju” znači podaci koji se odnose na ravne otiske i otiske uzete zakretanjem svih prstiju osobe;

13.

„prikaz lica” znači digitalni prikaz lica osobe;

14.

„pogodak” znači podudarnost ili podudarnosti utvrđene usporedbom podataka o identitetu zabilježenih u središnjem sustavu i podataka o identitetu upotrijebljenih za pretraživanje;

15.

„središnja nacionalna pristupna točka” znači nacionalna točka povezivanja s komunikacijskom infrastrukturom iz članka 4. stavka 1. točke (d);

16.

„referentni implementacijski računalni program za ECRIS” znači računalni program koji je Komisija razvila i stavila na raspolaganje državama članicama za razmjenu podataka iz kaznene evidencije putem ECRIS-a;

17.

„nacionalno nadzorno tijelo” znači neovisno javno tijelo koje je država članica osnovala na temelju primjenjivih pravila Unije o zaštiti podataka;

18.

„nadzorna tijela” znači Europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalna nadzorna tijela.

Članak 4.

Tehnička struktura sustava ECRIS-TCN

1.   Sustav ECRIS-TCN sastoji se od:

(a)

središnjeg sustava, u kojem su pohranjeni podaci o identitetu osuđenih državljana trećih zemalja;

(b)

središnje nacionalne pristupne točke u svakoj državi članici;

(c)

softvera sučelja kojim se omogućuje povezivanje nadležnih tijela sa središnjim sustavom putem središnjih nacionalnih pristupnih točki i komunikacijske infrastrukture iz točke (d);

(d)

komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava i središnjih nacionalnih pristupnih točki.

2.   Središnji sustav smješten je u tehničkim pogonima agencije eu-LISA.

3.   Softver sučelja integrira se s referentnim implementacijskim računalnim programom za ECRIS. Za slanje upita sustavu ECRIS-TCN te za slanje naknadnih zahtjeva za podatke iz kaznene evidencije države članice koriste se referentnim implementacijskim računalnim programom za ECRIS ili, u okolnostima i pod uvjetima utvrđenima u stavcima od 4. do 8., nacionalnim implementacijskim računalnim programom za ECRIS.

4.   Odgovornost je država članica koje upotrebljavaju svoj nacionalni implementacijski računalni program za ECRIS da osiguraju da se njihovim nacionalnim implementacijskim računalnim programom za ECRIS omogućuje njihovim nacionalnim tijelima nadležnima za kaznenu evidenciju korištenje sustavom ECRIS-TCN, uz iznimku softvera sučelja, u skladu s ovom Uredbom. U tu svrhu, prije datuma početka rada sustava ECRIS-TCN u skladu s člankom 35. stavkom 4., one osiguravaju da njihov nacionalni implementacijski računalni program za ECRIS funkcionira u skladu s protokolima i tehničkim specifikacijama utvrđenima u provedbenim aktima iz članka 10. kao i u skladu sa svim daljnjim tehničkim zahtjevima koje na osnovi tih provedbenih akata utvrdi agencija eu-LISA na temelju ove Uredbe.

5.   Sve dok ne upotrebljavaju referentni implementacijski računalni program za ECRIS, države članice koje upotrebljavaju svoj nacionalni implementacijski računalni program za ECRIS također osiguravaju, bez nepotrebne odgode, provedbu svih naknadnih tehničkih prilagodbi svojeg nacionalnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS koje su potrebne zbog bilo kojih promjena tehničkih specifikacija utvrđenih u provedbenim aktima iz članka 10. ili zbog promjena bilo kojih daljnjih tehničkih zahtjeva koje na osnovi tih provedbenih akata utvrdi agencija eu-LISA na temelju ove Uredbe.

6.   Države članice koje upotrebljavaju svoj nacionalni implementacijski računalni program za ECRIS snose sve troškove u odnosu na provedbu, održavanje i daljnji razvoj svojeg nacionalnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS te njegovu povezanost sa sustavom ECRIS-TCN, uz iznimku softvera sučelja.

7.   Ako država članica koja upotrebljava svoj nacionalni implementacijski računalni program za ECRIS nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze na temelju ovog članka, ona je obvezna upotrebljavati referentni implementacijski računalni program za ECRIS, uključujući integrirani softver sučelja, kako bi se mogla koristiti sustavom ECRIS-TCN.

8.   Dotične države članice dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije s obzirom na procjenu koju Komisija treba provesti u skladu s člankom 36. stavkom 10. točkom (b).

POGLAVLJE II.

Unošenje i upotreba podataka od strane središnjih tijela

Članak 5.

Unos podataka u sustav ECRIS-TCN

1.   Za svakog osuđenog državljanina treće zemlje središnje tijelo države članice koja je izrekla osuđujuću presudu izrađuje zapis podataka u središnjem sustavu. Taj zapis podataka uključuje:

(a)

kad je riječ o alfanumeričkim podacima:

i.

podatke koje treba uključiti osim ako u pojedinačnim slučajevima takvi podaci nisu poznati središnjem tijelu (obvezni podaci):

prezime,

ime (imena),

datum rođenja,

mjesto rođenja (grad i zemlja),

državljanstvo ili državljanstva,

spol,

prethodna imena ako je primjenjivo,

oznaku države članice koja je izrekla osuđujuću presudu;

ii.

podatke koje treba uključiti ako su uneseni u kaznenu evidenciju (neobvezni podaci):

imena roditelja;

iii.

podatke koje treba uključiti ako su dostupni središnjem tijelu (dodatni podaci):

identifikacijski broj ili vrstu i broj identifikacijskih isprava osobe, kao i naziv tijela koje je izdalo te isprave,

pseudonimi ili druga imena;

(b)

kad je riječ o podacima o otiscima prstiju:

i.

podatke o otiscima prstiju koji su prikupljeni u skladu s nacionalnim pravom tijekom kaznenog postupka;

ii.

barem podatke o otiscima prstiju prikupljene na osnovi bilo kojeg od sljedećih kriterija:

ako je državljanin treće zemlje osuđen na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci,

ili

ako je državljanin treće zemlje osuđen za kazneno djelo koje je u skladu s pravom države članice kažnjivo kaznom zatvora u maksimalnom trajanju od najmanje 12 mjeseci.

2.   Podaci o otiscima prstiju iz stavka 1. točke (b) ovog članka imaju tehničke specifikacije za kvalitetu, razlučivost i obradu podataka o otiscima prstiju predviđene u provedbenom aktu iz članka 10. stavka 1. točke (b). Referentni broj podataka o otiscima prstiju osuđene osobe uključuje oznaku države članice koja je izrekla osuđujuću presudu.

3.   Zapis podataka može sadržavati i prikaze lica osuđenog državljanina treće zemlje ako se pravom države članice koja je izrekla osuđujuću presudu dopušta prikupljanje i pohranjivanje prikaza lica osuđenih osoba.

4.   Država članica koja je izrekla osuđujuću presudu izrađuje zapis podataka automatski, ako je to moguće, i bez nepotrebne odgode nakon što se osuđujuća presuda unese u kaznenu evidenciju.

5.   Države članice koje su izrekle osuđujuće presude izrađuju zapise podataka i za osuđujuće presude izrečene prije datuma početka unosa podataka u skladu s člankom 35. stavkom 1. u mjeri u kojoj su podaci povezani s osuđenim osobama pohranjeni u njihovim nacionalnim bazama podataka. U tim slučajevima podatke o otiscima prstiju uključuje se samo ako su prikupljeni tijekom kaznenog postupka u skladu s nacionalnim pravom te ako se može ustanoviti njihova jasna podudarnost s drugim podacima o identitetu iz kaznene evidencije.

6.   Kako bi ispunile obveze utvrđene u stavku 1. točki (b) podtočkama i. i ii. te stavku 5., države članice mogu upotrebljavati podatke o otiscima prstiju koji su prikupljeni u druge svrhe osim kaznenog postupka, ako je takva upotreba dopuštena nacionalnim pravom.

Članak 6.

Prikazi lica

1.   Do stupanja na snagu delegiranog akta predviđenog u stavku 2. prikazi lica mogu se upotrebljavati samo za potvrđivanje identiteta državljanina treće zemlje koji je identificiran na temelju alfanumeričkog pretraživanja ili pretraživanja upotrebom podataka o otiscima prstiju.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 37. kojima se ova Uredba dopunjuje u pogledu upotrebe prikaza lica u svrhu identificiranja državljana trećih zemalja kako bi se, kada to postane tehnički moguće, utvrdile države članice koje imaju podatke o prethodnim osuđujućim presudama koje se odnose na takve osobe. Prije izvršavanja te ovlasti i vodeći računa o nužnosti i proporcionalnosti, kao i o tehničkim kretanjima u području računalnih programa za prepoznavanje lica, Komisija procjenjuje dostupnost i spremnost potrebne tehnologije.

Članak 7.

Upotreba sustava ECRIS-TCN za utvrđivanje država članica koje imaju podatke iz kaznene evidencije

1.   Središnja tijela koriste se sustavom ECRIS-TCN za utvrđivanje država članica koje imaju podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje kako bi dobila podatke o prethodnim osuđujućim presudama putem ECRIS-a, ako su u dotičnoj državi članici zatraženi podaci iz kaznene evidencije o toj osobi u svrhu kaznenog postupka protiv te osobe, ili u bilo koju od sljedećih svrha, ako je to predviđeno na temelju nacionalnog prava i u skladu s njim:

provjere vlastite kaznene evidencije osobe na njezin zahtjev,

sigurnosnog odobrenja,

dobivanja dozvole ili odobrenja,

provjere u svrhu zapošljavanja,

provjere za dobrovoljne aktivnosti koje uključuju izravne i redovite kontakte s djecom ili ranjivim osobama,

vize, stjecanja državljanstva i migracijskih postupaka, uključujući postupke azila, i

provjera u vezi s ugovorima o javnoj nabavi i javnim ispitivanjima.

Međutim, u posebnim slučajevima osim onih u kojima državljanin treće zemlje zatraži od središnjeg tijela podatke o vlastitoj kaznenoj evidenciji, ili ako se zahtjev podnosi u svrhu dobivanja podataka iz kaznene evidencije u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2011/93/EU, tijelo koje traži podatke iz kaznene evidencije može odlučiti da takva upotreba sustava ECRIS-TCN nije primjerena.

2.   Ako je to predviđeno na temelju nacionalnog prava i u skladu s njim, svaka država članica koja odluči upotrebljavati sustav ECRIS-TCN u bilo koje druge svrhe osim onih iz stavka 1. kako bi dobila podatke o prethodnim osuđujućim presudama putem ECRIS-a obavješćuje Komisiju o takvim drugim svrhama i svim promjenama u vezi s tim svrhama do datuma početka rada, kako je navedeno u članku 35. stavku 4., ili u bilo koje doba nakon toga. Komisija objavljuje takve obavijesti u Službenom listu Europske unije u roku od 30 dana od primitka obavijesti.

3.   Eurojust, Europol i EPPO imaju pravo slati upite sustavu ECRIS-TCN radi utvrđivanja država članica koje imaju podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje u skladu s člancima od 14. do 18. Međutim, oni ne smiju unositi nikakve podatke u sustav ECRIS-TCN, niti ih ispravljati ili brisati.

4.   U svrhe iz stavaka 1., 2. i 3. nadležna tijela također mogu slati upite sustavu ECRIS-TCN kako bi u pogledu građanina Unije provjerila ima li bilo koja država članica podatke iz kaznene evidencije o toj osobi kao državljaninu treće zemlje.

5.   Prilikom slanja upita sustavu ECRIS-TCN nadležna tijela mogu se služiti svim ili samo nekim od podataka iz članka 5. stavka 1. Najmanji skup podataka koji je potreban za slanje upita sustavu utvrđuje se u provedbenom aktu donesenom u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (g).

6.   Nadležna tijela također mogu slati upite sustavu ECRIS-TCN koristeći se prikazima lica, pod uvjetom da je takva funkcija ugrađena u skladu s člankom 6. stavkom 2.

7.   U slučaju pogotka središnji sustav nadležnom tijelu automatski dostavlja podatke o državama članicama koje imaju podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje, zajedno s pridruženim referentnim brojevima i svim pripadajućim podacima o identitetu. Takvi podaci o identitetu upotrebljavaju se samo za potrebe provjere identiteta dotičnog državljanina treće zemlje. Rezultat pretraživanja u središnjem sustavu može se upotrijebiti samo u svrhu podnošenja zahtjeva u skladu s člankom 6. Okvirne odluke 2009/315/PUP ili zahtjeva iz članka 17. stavka 3. ove Uredbe.

8.   Ako nema pogotka, središnji sustav automatski o tome obavješćuje nadležno tijelo.

POGLAVLJE III.

Zadržavanje i mijenjanje podataka

Članak 8.

Razdoblje zadržavanja za pohranu podataka

1.   Svaki zapis podataka pohranjuje se u središnjem sustavu sve dok su podaci povezani s osuđujućim presudama protiv dotične osobe pohranjeni u kaznenoj evidenciji.

2.   Po isteku razdoblja zadržavanja iz stavka 1. središnje tijelo države članice koja je izrekla osuđujuću presudu briše zapis podataka iz središnjeg sustava, uključujući sve podatke o otiscima prstiju ili prikaze lica. To se brisanje prema mogućnosti čini automatski, a u svakom slučaju najkasnije mjesec dana nakon isteka razdoblja zadržavanja.

Članak 9.

Mijenjanje i brisanje podataka

1.   Države članice mogu mijenjati ili brisati podatke koje su unijele u sustav ECRIS-TCN.

2.   Za svako mijenjanje podataka iz kaznene evidencije zbog kojih je izrađen zapis podataka u skladu s člankom 5., država članica koja je izrekla osuđujuću presudu bez nepotrebne odgode provodi istovjetno mijenjanje podataka pohranjenih u tom zapisu podataka u središnjem sustavu.

3.   Ako država članica koja je izrekla osuđujuću presudu opravdano smatra da su podaci koje je zabilježila u središnjem sustavu netočni ili da su ti podaci u središnjem sustavu obrađeni protivno ovoj Uredbi, ona:

(a)

odmah pokreće postupak za provjeru točnosti dotičnih podataka ili zakonitosti njihove obrade, ovisno o slučaju;

(b)

prema potrebi i bez nepotrebne odgode ispravlja ili briše podatke iz središnjeg sustava.

4.   Ako država članica, koja nije država članica koja je izrekla osuđujuću presudu i unijela podatke, opravdano smatra da su podaci zabilježeni u središnjem sustavu netočni ili da su ti podaci u središnjem sustavu obrađeni protivno ovoj Uredbi, ona bez nepotrebne odgode kontaktira središnje tijelo države članice koja je izrekla osuđujuću presudu.

Država članica koja je izrekla osuđujuću presudu:

(a)

odmah pokreće postupak za provjeru točnosti dotičnih podataka ili zakonitosti njihove obrade, ovisno o slučaju;

(b)

prema potrebi i bez nepotrebne odgode ispravlja ili briše podatke iz središnjeg sustava;

(c)

bez nepotrebne odgode obavješćuje drugu državu članicu o tome da su podaci ispravljeni ili izbrisani, ili o razlozima zbog kojih podaci nisu ispravljeni ili izbrisani.

POGLAVLJE IV.

Razvoj, rad i odgovornosti

Članak 10.

Donošenje provedbenih akata Komisije

1.   Komisija što je prije moguće donosi provedbene akte potrebne za tehnički razvoj i provedbu sustava ECRIS-TCN, a posebno akte o:

(a)

tehničkim specifikacijama za obradu alfanumeričkih podataka;

(b)

tehničkim specifikacijama za kvalitetu, razlučivost i obradu podataka o otiscima prstiju;

(c)

tehničkim specifikacijama za softver sučelja;

(d)

tehničkim specifikacijama za kvalitetu, razlučivost i obradu prikaza lica u svrhe navedene i pod uvjetima navedenima u članku 6.;

(e)

kvaliteti podataka, uključujući mehanizam i postupke za provjere kvalitete podataka;

(f)

unosu podataka u skladu s člankom 5.;

(g)

pristupu i slanju upita sustavu ECRIS-TCN u skladu s člankom 7.;

(h)

mijenjanju i brisanju podataka u skladu s člancima 8. i 9.;

(i)

vođenju evidencije i pristupu evidenciji u skladu s člankom 31.;

(j)

radu središnjeg repozitorija te pravilima o sigurnosti podataka i zaštiti podataka koja se primjenjuju na repozitorij, u skladu s člankom 32.;

(k)

pružanju statističkih podataka u skladu s člankom 32.;

(l)

zahtjevima u pogledu funkcioniranja i dostupnosti sustava ECRIS-TCN, uključujući minimalne specifikacije i zahtjeve u vezi s biometrijskom učinkovitosti sustava ECRIS-TCN, posebice u pogledu tražene stope lažno pozitivnih rezultata identifikacije i stope lažno negativnih rezultata identifikacije.

2.   Provedbeni akti iz stavka 1. donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 38. stavka 2.

Članak 11.

Razvoj sustava ECRIS-TCN i operativno upravljanje njime

1.   Agencija eu-LISA odgovorna je za razvoj sustava ECRIS-TCN u skladu s načelom tehničke i integrirane zaštite podataka. Povrh toga, agencija eu-LISA odgovorna je za operativno upravljanje sustavom ECRIS-TCN. Razvoj se sastoji od razrade i provedbe tehničkih specifikacija, testiranja i sveobuhvatne koordinacije projekta.

2.   Agencija eu-LISA odgovorna je i za daljnji razvoj i održavanje referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS.

3.   Agencija eu-LISA određuje oblikovanje fizičke strukture sustava ECRIS-TCN, uključujući njegove tehničke specifikacije i razvoj u pogledu središnjeg sustava, središnje nacionalne pristupne točke te softvera sučelja. To oblikovanje usvaja njezin upravni odbor, podložno pozitivnom mišljenju Komisije.

4.   Agencija eu-LISA razvija i provodi sustav ECRIS-TCN što je prije moguće nakon stupanja na snagu ove Uredbe te nakon što Komisija donese provedbene akte predviđene u članku 10.

5.   Prije faze oblikovanja i razvoja sustava ECRIS-TCN upravni odbor agencije eu-LISA osniva Odbor za upravljanje programom koji se sastoji od deset članova.

Odbor za upravljanje programom sastoji se od osam članova koje imenuje upravni odbor, predsjednika savjetodavne skupine iz članka 39. i jednog člana kojeg imenuje Komisija. Članovi koje imenuje upravni odbor biraju se isključivo iz onih država članica za koje su u skladu s pravom Unije u potpunosti obvezujući zakonodavni instrumenti kojima se uređuje ECRIS i koje će sudjelovati u sustavu ECRIS-TCN. Upravni odbor osigurava da članovi koje imenuje u Odbor za upravljanje programom imaju potrebno iskustvo i stručno znanje u području razvoja informatičkih sustava kojima se podupiru pravosudna tijela i tijela nadležna za kaznenu evidenciju, i upravljanja tim sustavima.

Agencija eu-LISA sudjeluje u radu Odbora za upravljanje programom. Predstavnici agencije eu-LISA u tu svrhu prisustvuju sastancima Odbora za upravljanje programom kako bi izvješćivali o radu na oblikovanju i razvoju sustava ECRIS-TCN te o svim drugim povezanim aktivnostima i radu.

Odbor za upravljanje programom sastaje se najmanje svaka tri mjeseca te češće ako je to potrebno. Odbor osigurava prikladno upravljanje fazom oblikovanja i razvoja sustava ECRIS-TCN te osigurava usklađenost između središnjih i nacionalnih projekata sustava ECRIS-TCN te usklađenost s nacionalnim implementacijskim računalnim programom za ECRIS. Odbor za upravljanje programom redovito, po mogućnosti svakog mjeseca, upravnom odboru agencije eu-LISA podnosi pisana izvješća o napretku projekta. Odbor za upravljanje programom nema ovlasti za donošenje odluka ni mandat za zastupanje članova upravnog odbora.

6.   Odbor za upravljanje programom utvrđuje svoj poslovnik, koji osobito uključuje pravila o:

(a)

predsjedavanju;

(b)

mjestima sastanaka;

(c)

pripremi sastanaka;

(d)

prisustvovanju stručnjaka sastancima;

(e)

planovima za komuniciranje kojima se osigurava da su članovi upravnog odbora koji ne sudjeluju u projektu u potpunosti obaviješteni.

7.   Odborom za upravljanje programom predsjeda država članica za koju su u skladu s pravom Unije u potpunosti obvezujući zakonodavni instrumenti kojima se uređuje sustav ECRIS i zakonodavni instrumenti kojima se uređuju razvoj, uspostava, rad i upotreba svih opsežnih informacijskih sustava kojima upravlja agencija eu-LISA.

8.   Agencija članovima Odbora za upravljanje programom plaća sve njihove putne troškove i troškove boravka. Članak 10. Poslovnika agencije eu-LISA primjenjuje se mutatis mutandis. Agencija eu-LISA vodi tajništvo Odbora za upravljanje programom.

9.   Tijekom faze oblikovanja i razvoja savjetodavna skupina iz članka 39. sastoji se od nacionalnih voditelja projekta za sustav ECRIS-TCN, a njome predsjedava agencija eu-LISA. Ona se tijekom faze oblikovanja i razvoja sastaje redovito, prema mogućnosti najmanje jednom mjesečno, sve do početka rada sustava ECRIS-TCN. Nakon svakog sastanka ona podnosi izvješće Odboru za upravljanje programom. Ona osigurava tehničko stručno znanje za pružanje podrške u obavljanju zadaća Odbora za upravljanje programom te prati stanje priprema u državama članicama.

10.   Kako bi se osigurala povjerljivost i cjelovitost podataka pohranjenih u sustavu ECRIS-TCN u svakom trenutku, agencija eu-LISA u suradnji s državama članicama osigurava odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere, uzimajući u obzir najnovija dostignuća, trošak provedbe i rizike koje predstavlja obrada.

11.   Agencija eu-LISA odgovorna je za sljedeće zadaće povezane s komunikacijskom infrastrukturom iz članka 4. stavka 1. točke (d):

(a)

nadzor;

(b)

sigurnost;

(c)

koordinaciju odnosa između država članica i pružatelja komunikacijske infrastrukture.

12.   Komisija je odgovorna za sve druge zadaće povezane s komunikacijskom infrastrukturom iz članka 4. stavka 1. točke (d), a osobito za:

(a)

zadaće povezane s izvršenjem proračuna;

(b)

nabavu i obnovu;

(c)

ugovorna pitanja.

13.   Agencija eu-LISA razvija i održava mehanizam i postupke za provjere kvalitete podataka pohranjenih u sustavu ECRIS-TCN te podnosi redovita izvješća državama članicama. Agencija eu-LISA Komisiji redovito podnosi izvješća u kojima se navode uočeni problemi i države članice na koje se ti problemi odnose.

14.   Operativno upravljanje sustavom ECRIS-TCN sastoji se od svih zadaća potrebnih za rad sustava ECRIS-TCN u skladu s ovom Uredbom, a posebno rada na održavanju i tehničkog razvoja koji su potrebni kako bi se osiguralo da sustav ECRIS-TCN radi na zadovoljavajućoj razini u skladu s tehničkim specifikacijama.

15.   Agencija eu-LISA obavlja zadaće povezane s pružanjem osposobljavanja u vezi s tehničkom upotrebom sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS.

16.   Ne dovodeći u pitanje članak 17. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije, utvrđenog Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (17), agencija eu-LISA primjenjuje odgovarajuća pravila za čuvanje profesionalne tajne ili druge jednakovrijedne obveze u pogledu povjerljivosti na svoje cjelokupno osoblje koje mora raditi s podacima registriranima u središnjem sustavu. Ta se obveza nastavlja primjenjivati i nakon što to osoblje napusti dužnost ili radno mjesto odnosno po prestanku njihovih aktivnosti.

Članak 12.

Odgovornosti država članica

1.   Svaka je država članica odgovorna za:

(a)

osiguravanje sigurne veze između svoje nacionalne kaznene evidencije i baza podataka otisaka prstiju te središnje nacionalne pristupne točke;

(b)

razvoj, rad i održavanje veze iz točke (a);

(c)

osiguravanje veze između svojih nacionalnih sustava i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS;

(d)

upravljanje i mehanizme za pristup propisno ovlaštenog osoblja središnjih tijela sustavu ECRIS-TCN u skladu s ovom Uredbom te za uspostavu i redovito ažuriranje popisa tog osoblja i profilâ iz članka 19. stavka 3. točke (g).

2.   Prije nego li osoblju svojeg središnjeg tijela koje ima pravo pristupa sustavu ECRIS-TCN odobri obradu podataka pohranjenih u središnjem sustavu, svaka država članica tom osoblju osigurava odgovarajuće osposobljavanje, koje osobito obuhvaća pravila o sigurnosti podataka i zaštiti podataka te primjenjiva temeljna prava.

Članak 13.

Odgovornost za upotrebu podataka

1.   U skladu s primjenjivim pravilima Unije o zaštiti podataka, svaka država članica osigurava da se podaci zabilježeni u sustavu ECRIS-TCN zakonito obrađuju, a posebno:

(a)

da pristup podacima ima samo propisno ovlašteno osoblje radi obavljanja svojih zadaća;

(b)

da se podaci prikupljaju zakonito i uz potpuno poštovanje ljudskog dostojanstva i temeljnih prava državljanina treće zemlje;

(c)

da se podaci zakonito unose u sustav ECRIS-TCN;

(d)

da su podaci točni i ažurirani u trenutku unošenja u sustav ECRIS-TCN.

2.   Agencija eu-LISA osigurava da se sustavom ECRIS-TCN upravlja u skladu s ovom Uredbom, delegiranim aktom iz članka 6. stavka 2. i provedbenim aktima iz članka 10. te u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725. Agencija eu-LISA osobito poduzima potrebne mjere kako bi osigurala sigurnost središnjeg sustava i komunikacijske infrastrukture iz članka 4. stavka 1. točke (d), ne dovodeći u pitanje odgovornosti svake države članice.

3.   Agencija eu-LISA što je prije moguće obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju, kao i Europskog nadzornika za zaštitu podataka o mjerama koje poduzima u skladu sa stavkom 2. u svrhu početka rada sustava ECRIS-TCN.

4.   Komisija podatke iz stavka 3. stavlja na raspolaganje državama članicama i javnosti na javnim internetskim stranicama koje se redovito ažuriraju.

Članak 14.

Pristup Eurojusta, Europola i EPPO-a

1.   Eurojust ima izravan pristup sustavu ECRIS-TCN za potrebe provedbe članka 17., te za izvršavanje svojih zadaća iz članka 2. Uredbe (EU) 2018/1727, radi utvrđivanja država članica koje imaju podatke o prethodnim osuđujućim presudama koje se odnose na državljane trećih zemalja.

2.   Europol ima izravan pristup sustavu ECRIS-TCN za potrebe izvršavanja svojih zadaća iz članka 4. stavka 1. točaka od (a) do (e) i (h) Uredbe (EU) 2016/794 radi utvrđivanja država članica koje imaju podatke o prethodnim osuđujućim presudama koje se odnose na državljane trećih zemalja.

3.   EPPO ima izravan pristup sustavu ECRIS-TCN za potrebe izvršavanja svojih zadaća iz članka 4. Uredbe (EU) 2017/1939 radi utvrđivanja država članica koje imaju podatke o prethodnim osuđujućim presudama koje se odnose na državljane trećih zemalja.

4.   U slučaju pogotka kojim se naznačuju države članice koje u imaju podatke iz kaznene evidencije o određenom državljaninu treće zemlje, Eurojust, Europol i EPPO mogu se poslužiti svojim kontaktima s nacionalnim tijelima tih država članica kako bi zatražili podatke iz kaznene evidencije na način predviđen u njihovim osnivačkim aktima.

Članak 15.

Pristup ovlaštenog osoblja Eurojusta, Europola i EPPO-a

Eurojust, Europol i EPPO odgovorni su za upravljanje pristupom propisno ovlaštenog osoblja sustavu ECRIS-TCN i s njime povezane aranžmane u skladu s ovom Uredbom te za uspostavu i redovito ažuriranje popisa takvog osoblja i njihovih profila.

Članak 16.

Odgovornosti Eurojusta, Europola i EPPO-a

Eurojust, Europol i EPPO:

(a)

uspostavljaju tehnička sredstva za povezivanje sa sustavom ECRIS-TCN i odgovorni su za održavanje te poveznice;

(b)

osiguravaju odgovarajuće osposobljavanje, koje osobito obuhvaća pravila o sigurnosti podataka i zaštiti podataka te primjenjiva temeljna prava, članovima svojeg osoblja koji imaju pravo pristupa sustavu ECRIS-TCN prije nego ih ovlaste za obradu podataka pohranjenih u središnjem sustavu;

(c)

osiguravaju da su osobni podaci koje obrađuju na temelju ove Uredbe zaštićeni u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

Članak 17.

Kontaktna točka za treće zemlje i međunarodne organizacije

1.   Treće zemlje i međunarodne organizacije mogu, za potrebe kaznenog postupka, uputiti Eurojustu svoje zahtjeve za podatke o tome koje države članice, ako postoje, imaju podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje. U tu svrhu koriste se standardnim obrascem koji je naveden u Prilogu ovoj Uredbi.

2.   Kada Eurojust zaprimi zahtjev u skladu sa stavkom 1., on upotrebljava sustav ECRIS-TCN kako bi utvrdio koje države članice, ako postoje, imaju podatke iz kaznene evidencije o dotičnom državljaninu treće zemlje.

3.   U slučaju pogotka Eurojust provjerava s državom članicom koja ima podatke iz kaznene evidencije o dotičnom državljaninu treće zemlje je li suglasna s time da Eurojust obavijesti treću zemlju ili međunarodnu organizaciju o nazivu dotične države članice. Ako ta država članica da svoju suglasnost, Eurojust obavješćuje treću zemlju ili međunarodnu organizaciju o nazivu te države članice i o tome kako može toj državi članici uputiti zahtjev za izvatke iz kaznene evidencije u skladu s primjenjivim postupcima.

4.   Ako nema pogotka ili ako Eurojust ne može dati odgovor u skladu sa stavkom 3. na zahtjeve podnesene u skladu s ovim člankom, Eurojust obavješćuje dotičnu treću zemlju ili međunarodnu organizaciju da je dovršio postupak, a pri tome ne naznačuje ima li jedna od država članica podatke iz kaznene evidencije o dotičnoj osobi.

Članak 18.

Dostavljanje podataka trećoj zemlji, međunarodnoj organizaciji ili privatnoj stranci

Ni Eurojust, ni Europol, ni EPPO ni bilo koje središnje tijelo ne smiju trećoj zemlji, međunarodnoj organizaciji ili privatnoj stranci prenijeti ili staviti na raspolaganje podatke dobivene iz sustava ECRIS-TCN o državljaninu treće zemlje. Ovim člankom ne dovodi se u pitanje članak 17. stavak 3.

Članak 19.

Sigurnost podataka

1.   Agencija eu-LISA poduzima potrebne mjere kako bi osigurala sigurnost sustava ECRIS-TCN, ne dovodeći u pitanje odgovornosti svake države članice i uzimajući u obzir zaštitne mjere navedene u stavku 3.

2.   U pogledu rada sustava ECRIS-TCN, agencija eu-LISA poduzima potrebne mjere kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u stavku 3., uključujući donošenje sigurnosnog plana te plana kontinuiteta poslovanja i oporavka u slučaju katastrofe, te kako bi se osiguralo da se ugrađeni sustavi mogu ponovno uspostaviti u slučaju prekida.

3.   Države članice osiguravaju sigurnost podataka prije i tijekom njihova prijenosa do središnje nacionalne pristupne točke i primanja s te točke. Svaka država članica osobito:

(a)

fizički zaštićuje podatke, među ostalim izradom planova za zaštitu infrastrukture u nepredviđenim situacijama;

(b)

neovlaštenim osobama uskraćuje pristup nacionalnim objektima u kojima država članica provodi djelatnosti povezane sa sustavom ECRIS-TCN;

(c)

sprječava neovlašteno čitanje, umnožavanje, mijenjanje ili uklanjanje nosača podataka;

(d)

sprječava neovlašten unos podataka i neovlašteno pregledavanje, mijenjanje ili brisanje pohranjenih osobnih podataka;

(e)

sprječava neovlaštenu obradu podataka u sustavu ECRIS-TCN i svaku neovlaštenu mijenjanje ili brisanje podataka obrađenih u sustavu ECRIS-TCN;

(f)

osigurava da osobe koje su ovlaštene pristupiti sustavu ECRIS-TCN imaju pristup samo podacima obuhvaćenima svojim odobrenjem pristupa, i to isključivo s pomoću identiteta pojedinačnih korisnika i povjerljivih načina pristupa;

(g)

osigurava da sva nadležna tijela koja imaju pravo pristupa sustavu ECRIS-TCN izrade profile u kojima se opisuju funkcije i odgovornosti osoba koje su ovlaštene za unos, ispravak, brisanje, pregledavanje i pretraživanje podataka te da te profile bez nepotrebne odgode stave na raspolaganje nacionalnim nadzornim tijelima na njihov zahtjev;

(h)

osigurava mogućnost provjere i utvrđivanja kojim se tijelima, uredima i agencijama Unije mogu slati osobni podaci upotrebom opreme za priopćivanje podataka;

(i)

osigurava mogućnost da se provjeri i utvrdi koji su se podaci obrađivali u sustavu ECRIS-TCN, kada su se obrađivali, tko ih je obrađivao i u koju svrhu;

(j)

sprječava neovlašteno čitanje, umnožavanje, mijenjanje ili brisanje osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka u sustav ECRIS-TCN ili iz njega ili tijekom prijenosa podatkovnih medija, posebice odgovarajućim tehnikama šifriranja;

(k)

prati učinkovitost sigurnosnih mjera iz ovog stavka i poduzima potrebne organizacijske mjere koje se odnose na samopraćenje i nadzor kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom.

4.   Agencija eu-LISA i države članice surađuju kako bi osigurale dosljedan pristup sigurnosti podataka utemeljen na procesu upravljanja sigurnosnim rizikom kojim se obuhvaća cijeli sustav ECRIS-TCN.

Članak 20.

Odgovornost za štetu

1.   Svaka osoba ili svaka država članica koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog nezakonitih postupaka obrade ili bilo koje druge radnje koja nije u skladu s ovom Uredbom ima pravo na naknadu štete od:

(a)

države članice odgovorne za pretrpljenu štetu; ili

(b)

agencije eu-LISA ako agencija eu-LISA nije poštovala svoje obveze iz ove Uredbe ili iz Uredbe (EU) 2018/1725.

Država članica odgovorna za pretrpljenu štetu odnosno agencija eu-LISA u cijelosti ili djelomično oslobađa se od odgovornosti za štetu ako dokaže da nije odgovorna za događaj koji je prouzročio nastanak štete.

2.   Ako neka država članica, Eurojust, Europol ili EPPO ne ispune svoje obveze u skladu s ovom Uredbom i time nanesu štetu sustavu ECRIS-TCN, tu se državu članicu, Eurojust, Europol odnosno EPPO smatra odgovornim za takvu štetu, osim ako i u mjeri u kojoj agencija eu-LISA ili neka druga država članica koja sudjeluje u sustavu ECRIS-TCN nije poduzela razumne mjere za sprječavanje nastanka štete ili smanjivanje njezina učinka na najmanju moguću mjeru.

3.   Zahtjevi za naknadu štete prema državi članici za štetu iz stavaka 1. i 2. uređuju se pravom države članice kojoj je zahtjev upućen. Zahtjevi za naknadu štete prema agenciji eu-LISA, Eurojustu, Europolu i EPPO-u za štetu iz stavaka 1. i 2. uređuju se njihovim osnivačkim aktima.

Članak 21.

Samopraćenje

Države članice osiguravaju da svako središnje tijelo poduzme mjere potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom te da prema potrebi surađuje s nadzornim tijelima.

Članak 22.

Sankcije

Svaka zloupotreba podataka unesenih u sustav ECRIS-TCN podliježe sankcijama ili stegovnim mjerama, u skladu s nacionalnim pravom ili pravom Unije, koje su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

POGLAVLJE V.

Prava i nadzor u vezi sa zaštitom podataka

Članak 23.

Voditelj obrade podataka i izvršitelj obrade podataka

1.   Svako središnje tijelo smatra se voditeljem obrade podataka u skladu s primjenjivim pravilima Unije o zaštiti podataka u pogledu obrade osobnih podataka koju država članica tog središnjeg tijela provodi na temelju ove Uredbe.

2.   Agencija eu-LISA smatra se izvršiteljem obrade podataka u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 u pogledu osobnih podataka koje u središnji sustav unesu države članice.

Članak 24.

Svrha obrade osobnih podataka

1.   Podaci uneseni u središnji sustav smiju se obrađivati samo radi utvrđivanja država članica koje imaju podatke iz kaznene evidencije o državljanima trećih zemalja.

2.   Uz iznimku propisno ovlaštenog osoblja Eurojusta, Europola i EPPO-a koje ima pristup sustavu ECRIS-TCN za potrebe ove Uredbe, pristup sustavu ECRIS-TCN ograničava se isključivo na propisno ovlašteno osoblje središnjih tijela. Pristup je ograničen na ono što je potrebno za obavljanje zadaća u skladu sa svrhom iz stavka 1. te na ono što je nužno i proporcionalno ciljevima koji se žele postići.

Članak 25.

Pravo na pristup, ispravak, brisanje i ograničavanje obrade

1.   Državljani trećih zemalja mogu središnjem tijelu bilo koje države članice podnositi zahtjeve u pogledu prava pristupa osobnim podacima, ispravka i brisanja tih podataka te ograničavanja njihove obrade, koja su navedena u primjenjivim pravilima Unije o zaštiti podataka.

2.   Ako je zahtjev podnesen državi članici koja nije država članica koja je izrekla osuđujuću presudu, država članica kojoj je zahtjev podnesen prosljeđuje ga državi članici koja je izrekla osuđujuću presudu bez nepotrebne odgode, a u svakom slučaju u roku od deset radnih dana od primitka zahtjeva. Nakon primitka zahtjeva država članica koja je izrekla osuđujuću presudu:

(a)

odmah pokreće postupak za provjeru točnosti dotičnih podataka ili zakonitosti njihove obrade u sustavu ECRIS-TCN; i

(b)

bez nepotrebne odgode odgovara državi članici koja je proslijedila zahtjev.

3.   Ako su podaci zabilježeni u sustavu ECRIS-TCN netočni ili su bili nezakonito obrađeni, država članica koja je izrekla osuđujuću presudu ispravlja ili briše te podatke u skladu s člankom 9. Država članica koja je izrekla osuđujuću presudu ili, ako je to primjenjivo, država članica kojoj je zahtjev podnesen bez nepotrebne odgode u pisanom obliku potvrđuje dotičnoj osobi da su poduzete mjere za ispravljanje ili brisanje podataka koji se odnose na tu osobu. Država članica koja je izrekla osuđujuću presudu također bez nepotrebne odgode o poduzetim mjerama obavješćuje sve druge države članice koje su primile podatke o osuđujućim presudama dobivene na temelju upita poslanog sustavu ECRIS-TCN.

4.   Ako se država članica koja je izrekla osuđujuću presudu ne slaže s tim da su podaci zabilježeni u sustavu ECRIS-TCN netočni ili da su bili nezakonito obrađeni, ona donosi upravnu ili sudsku odluku kojom u pisanom obliku objašnjava dotičnoj osobi zbog čega nije spremna ispraviti ili izbrisati podatke koji se odnose na nju. Nacionalno nadzorno tijelo može prema potrebi biti obaviješteno o takvim slučajevima.

5.   Država članica koja donese odluku u skladu sa stavkom 4. dotičnoj osobi dostavlja i informacije kojima objašnjava koje korake ta osoba može poduzeti ako joj nije prihvatljivo objašnjenje dano u skladu sa stavkom 4. To uključuje informacije o tome kako pokrenuti postupak ili podnijeti pritužbu nadležnim tijelima ili sudovima te države članice te o svoj pomoći, među ostalim o pomoći nacionalnih nadzornih tijela, koja je dostupna u skladu s nacionalnim pravom te države članice.

6.   Svaki zahtjev podnesen u skladu sa stavkom 1. sadržava podatke potrebne za identifikaciju dotične osobe. Ti se podaci upotrebljavaju isključivo kako bi se omogućilo ostvarivanje prava iz stavka 1. te se odmah nakon toga brišu.

7.   Ako se primjenjuje stavak 2., središnje tijelo kojem je zahtjev upućen vodi pisanu evidenciju o tome da je takav zahtjev podnesen, načinu postupanja u vezi s njim i kojem je tijelu proslijeđen. Na zahtjev nacionalnog nadzornog tijela središnje tijelo bez odgode tom nacionalnom nadzornom tijelu stavlja na raspolaganje tu evidenciju. Središnje tijelo i nacionalno nadzorno tijelo brišu takvu evidenciju tri godine nakon njezine izrade.

Članak 26.

Suradnja radi osiguravanja poštovanja pravâ zaštite podataka

1.   Središnja tijela međusobno surađuju kako bi se osiguralo poštovanje prava utvrđenih u članku 25.

2.   Nacionalno nadzorno tijelo u svakoj državi članici na zahtjev dotičnoj osobi na raspolaganje stavlja informacije o tome kako može ostvariti svoje pravo na ispravljanje ili brisanje podataka koji se odnose na nju, u skladu s primjenjivim pravilima Unije o zaštiti podataka.

3.   Za potrebe ovog članka, nacionalno nadzorno tijelo države članice koja je dostavila podatke surađuje s nacionalnim nadzornim tijelom države članice kojem je zahtjev podnesen.

Članak 27.

Pravna sredstva

Sve osobe imaju pravo podnijeti pritužbu i pravo na pravni lijek u državi članici koja je izrekla osuđujuću presudu, a koja je odbila pravo na pristup ili pravo na ispravljanje ili brisanje podataka koji se odnose na tu osobu, navedeno u članku 25., u skladu s nacionalnim pravom ili pravom Unije.

Članak 28.

Nadzor koji provode nacionalna nadzorna tijela

1.   Svaka država članica osigurava da nacionalna nadzorna tijela imenovana u skladu s primjenjivim pravilima Unije o zaštiti podataka prate zakonitost obrade osobnih podataka iz članaka 5. i 6. koju obavlja dotična država članica, uključujući prijenos tih podataka u sustav ECRIS-TCN i iz njega.

2.   Nacionalno nadzorno tijelo osigurava da se revizija postupaka obrade podataka u nacionalnoj kaznenoj evidenciji i bazama podataka otisaka prstiju koji se odnose na razmjenu podataka između tih sustava i sustava ECRIS-TCN provodi u skladu s odgovarajućim međunarodnim revizijskim standardima najmanje svake tri godine od datuma početka rada sustava ECRIS-TCN.

3.   Države članice osiguravaju da njihova nacionalna nadzorna tijela imaju dostatne resurse za izvršenje zadaća koje su im povjerene na temelju ove Uredbe.

4.   Svaka država članica dostavlja sve podatke koje zatraže njezina nacionalna nadzorna tijela, a posebno podatke o aktivnostima izvršenima u skladu s člancima 12., 13. i 19. Svaka država članica svojim nacionalnim nadzornim tijelima odobrava pristup svojoj evidenciji na temelju članka 25. stavka 7. i članka 31. stavka 6. te im omogućuje da u svakom trenutku imaju pristup svim njezinim objektima povezanima sa sustavom ECRIS-TCN.

Članak 29.

Nadzor koji provodi Europski nadzornik za zaštitu podataka

1.   Europski nadzornik za zaštitu podataka prati izvršavaju li se u skladu s ovom Uredbom aktivnosti obrade osobnih podataka koje u pogledu sustava ECRIS-TCN provodi agencija eu-LISA.

2.   Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se revizija aktivnosti obrade osobnih podataka koje izvršava agencija eu-LISA provodi u skladu s odgovarajućim međunarodnim revizijskim standardima najmanje svake tri godine. Izvješće o toj reviziji šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, agenciji eu-LISA i nadzornim tijelima. Agenciji eu-LISA omogućuje se iznošenje primjedaba prije donošenja izvješća.

3.   Agencija eu-LISA dostavlja podatke koje zatraži Europski nadzornik za zaštitu podataka, odobrava mu pristup svim dokumentima i svojoj evidenciji iz članka 31. te mu omogućuje pristup svim svojim objektima u svakom trenutku.

Članak 30.

Suradnja nacionalnih nadzornih tijela i Europskog nadzornika za zaštitu podataka

Koordinirani nadzor nad sustavom ECRIS-TCN osigurava se u skladu s člankom 62. Uredbe (EU) 2018/1725.

Članak 31.

Vođenje evidencije

1.   Agencija eu-LISA i nadležna tijela osiguravaju, svatko u skladu sa svojim nadležnostima, da se svi postupci obrade podataka u sustavu ECRIS-TCN evidentiraju u skladu sa stavkom 2. za potrebe provjere dopuštenosti zahtjeva, praćenja cjelovitosti i sigurnosti podataka te zakonitosti obrade podataka, kao i za potrebe samopraćenja.

2.   Evidencija sadržava:

(a)

svrhu zahtjeva za pristup podacima u sustavu ECRIS-TCN;

(b)

podatke prenesene kako je navedeno u članku 5.;

(c)

upućivanje na nacionalni spis;

(d)

datum i točno vrijeme radnje;

(e)

podatke upotrijebljene u upitu;

(f)

identifikacijsku oznaku službenika koji je izvršio pretraživanje.

3.   Evidencija o pregledavanju i otkrivanju omogućuje da se utvrdi obrazloženje za takve radnje.

4.   Evidencija se upotrebljava samo za praćenje zakonitosti obrade podataka te za osiguravanje cjelovitosti i sigurnosti podataka. Samo se evidencija koja ne sadržava osobne podatke može upotrijebiti za praćenje i evaluaciju iz članka 36. Ta evidencija štiti se odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa te se briše nakon tri godine ako više nije potrebna za postupke praćenja koji su već započeti.

5.   Agencija eu-LISA bez nepotrebne odgode i na zahtjev središnjim tijelima stavlja na raspolaganje evidenciju svojih postupaka obrade.

6.   Nadležna nacionalna nadzorna tijela odgovorna za provjeru dopuštenosti zahtjeva i praćenje zakonitosti obrade podataka te cjelovitosti i sigurnosti podataka imaju pristup evidenciji na vlastiti zahtjev za potrebe ispunjavanja svojih dužnosti. Središnja tijela bez nepotrebne odgode i na zahtjev nadležnim nacionalnim nadzornim tijelima stavljaju na raspolaganje evidenciju svojih postupaka obrade.

POGLAVLJE VI.

Završne odredbe

Članak 32.

Upotreba podataka za izvješćivanje i u statističke svrhe

1.   Propisno ovlašteno osoblje agencije eu-LISA, nadležnih tijela i Komisije ima pristup podacima obrađenima u sustavu ECRIS-TCN isključivo u svrhu izvješćivanja i u statističke svrhe, a da pritom nije moguća identifikacija pojedinaca.

2.   Za potrebe stavka 1. agencija eu-LISA uspostavlja i uvodi središnji repozitorij koji se nalazi u njezinim tehničkim pogonima i koji sadržava podatke iz stavka 1. kojim se omogućuje dobivanje izvješća i statističkih podataka koji se mogu prilagoditi, a da pri tom nije moguća identifikacija pojedinaca. Pristup središnjem repozitoriju odobrava se sigurnim pristupom uz kontrolu pristupa i posebne korisničke profile, i to isključivo u svrhu izvješćivanja i u statističke svrhe.

3.   Postupci koje je agencija eu-LISA uspostavila s ciljem praćenja funkcioniranja sustava ECRIS-TCN iz članka 36. te referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS uključuju mogućnost redovite izrade statističkih podataka za potrebe praćenja.

Agencija eu-LISA Komisiji svaki mjesec dostavlja statističke podatke koji se odnose na bilježenje, pohranu i razmjenu podataka iz kaznene evidencije putem sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS. Agencija eu-LISA osigurava da na temelju tih statističkih podataka nije moguća identifikacija pojedinaca. Na zahtjev Komisije agencija eu-LISA dostavlja statističke podatke o određenim aspektima koji se odnose na provedbu ove Uredbe.

4.   Države članice agenciji eu-LISA dostavljaju statističke podatke potrebne za izvršavanje njezinih obveza iz ovog članka. One Komisiji dostavljaju statističke podatke o broju osuđenih državljana trećih zemalja te o broju osuđujućih presuda izrečenih protiv državljana trećih zemalja na svojem državnom području.

Članak 33.

Troškovi

1.   Troškovi nastali u vezi s uspostavom i radom središnjeg sustava, komunikacijske infrastrukture iz članka 4. stavka 1. točke (d), softvera sučelja i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS pokrivaju se iz općeg proračuna Unije.

2.   Troškovi povezivanja Eurojusta, Europola i EPPO-a sa sustavom ECRIS-TCN pokrivaju se iz proračuna svakog od tih tijela.

3.   Ostale troškove snose države članice, posebno troškove nastale povezivanjem postojećih nacionalnih kaznenih evidencija, baza podataka otisaka prstiju i središnjih tijela sa sustavom ECRIS-TCN, kao i troškove udomljavanja referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS.

Članak 34.

Obavješćivanje

1.   Svaka država članica obavješćuje agenciju eu-LISA o svojem središnjem tijelu ili tijelima koja imaju pristup za unos, ispravljanje, brisanje, pregledavanje ili pretraživanje podataka, kao i o svakoj promjeni u vezi s tim.

2.   Agencija eu-LISA osigurava objavu popisa središnjih tijela koje su prijavile države članice u Službenom listu Europske unije te na svojim internetskim stranicama. Kada zaprimi obavijest o promjeni središnjeg tijela države članice, agencija eu-LISA ažurira popis bez nepotrebne odgode.

Članak 35.

Unos podataka i početak rada

1.   Nakon što se Komisija uvjeri da su ispunjeni sljedeći uvjeti, ona utvrđuje datum od kojeg države članice počinju unositi podatke iz članka 5. u sustav ECRIS-TCN:

(a)

doneseni su relevantni provedbeni akti iz članka 10.;

(b)

države članice potvrdile su tehničke i pravne aranžmane za prikupljanje i prijenos podataka iz članka 5. u sustav ECRIS-TCN te su o njima obavijestile Komisiju;

(c)

Agencija eu-LISA provela je, u suradnji s državama članicama, opsežno testiranje sustava ECRIS-TCN, pri čemu se koristila anonimnim testnim podacima.

2.   Nakon što Komisija utvrdi datum početka unosa podataka u skladu sa stavkom 1., ona obavješćuje države članice o tom datumu. U roku od dva mjeseca od tog datuma države članice unose podatke iz članka 5. u sustav ECRIS-TCN, uzimajući u obzir članak 41. stavak 2.

3.   Nakon završetka razdoblja iz stavka 2. agencija eu-LISA, u suradnji s državama članicama, provodi završno testiranje sustava ECRIS-TCN.

4.   Nakon uspješnog dovršetka testiranja iz stavka 3. i nakon što agencija eu-LISA zaključi da je sustav ECRIS-TCN spreman za početak rada, ona o tome obavješćuje Komisiju. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o rezultatima testiranja i donosi odluku o datumu od kojeg sustav ECRIS-TCN treba početi s radom.

5.   Odluka Komisije o datumu početka rada sustava ECRIS-TCN, kako je navedeno u stavku 4., objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

6.   Države članice počinju upotrebljavati sustav ECRIS-TCN od datuma koji odredi Komisija u skladu sa stavkom 4.

7.   Prilikom donošenja odluka iz ovog članka Komisija može odrediti različite datume za unošenje alfanumeričkih podataka i podataka o otiscima prstiju u sustav ECRIS-TCN, kako je navedeno u članku 5., kao i za početak rada u odnosu na te različite kategorije podataka.

Članak 36.

Praćenje i evaluacija

1.   Agencija eu-LISA osigurava da su uspostavljeni postupci za praćenje razvoja sustava ECRIS-TCN s obzirom na ciljeve povezane s planiranjem i troškovima te za praćenje funkcioniranja sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS s obzirom na ciljeve povezane s tehničkim rezultatima, troškovnom učinkovitošću, sigurnošću i kvalitetom usluge.

2.   Za potrebe praćenja funkcioniranja sustava ECRIS-TCN i njegova tehničkog održavanja agencija eu-LISA ima pristup potrebnim podacima koji se odnose na postupke obrade podataka koji se provode u sustavu ECRIS-TCN i u referentnom implementacijskom računalnom programu za ECRIS.

3.   Agencija eu-LISA do 12. prosinca 2019. te svakih šest mjeseci nakon toga tijekom faze oblikovanja i razvoja Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o trenutačnom stanju u pogledu razvoja sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS.

4.   Izvješće iz stavka 3. sadržava pregled trenutačnih troškova i napretka projekta, procjenu financijskih učinaka kao i informacije o svim tehničkim problemima i rizicima koji bi mogli utjecati na sveukupne troškove sustava ECRIS-TCN, koji se pokrivaju iz općeg proračuna Unije u skladu s člankom 33.

5.   U slučaju znatnog kašnjenja u procesu razvoja, agencija eu-LISA obavješćuje Europski parlament i Vijeće što je prije moguće o razlozima kašnjenja i njihovom učinku na rokove i financiranje.

6.   Nakon završetka faze razvoja sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS, agencija eu-LISA podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem se objašnjava na koji su način ispunjeni ciljevi, a posebno oni koji se odnose na planiranje i troškove, te se obrazlažu eventualna odstupanja.

7.   U slučaju tehničke nadogradnje sustava ECRIS-TCN koja bi mogla prouzročiti znatne troškove agencija eu-LISA obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

8.   Dvije godine nakon početka rada sustava ECRIS-TCN i svake godine nakon toga agencija eu-LISA Komisiji podnosi izvješće o tehničkom funkcioniranju sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS, uključujući njihovu sigurnost, posebno na temelju statističkih podataka o funkcioniranju i upotrebi sustava ECRIS-TCN te o razmjeni podataka iz kaznene evidencije putem referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS.

9.   Četiri godine nakon početka rada sustava ECRIS-TCN i svake četiri godine nakon toga Komisija provodi cjelovitu evaluaciju sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS. Izvješćem o cjelovitoj evaluaciji sastavljenim na toj osnovi obuhvaćaju se procjena primjene ove Uredbe te ispitivanje ostvarenih rezultata u odnosu na zadane ciljeve i utjecaja na temeljna prava. Izvješćem se obuhvaća i procjena toga jesu li i dalje valjana temeljna načela za rad sustava ECRIS-TCN, procjena primjerenosti upotrebe biometrijskih podataka za svrhe sustava ECRIS-TCN, procjena sigurnosti sustava ECRIS-TCN i procjena svih sigurnosnih učinaka na budući rad. Evaluacijom se obuhvaćaju sve potrebne preporuke. Komisija šalje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Agenciji Europske unije za temeljna prava.

10.   Osim toga, prvom cjelovitom evaluacijom iz stavka 9. obuhvaća se procjena sljedećeg:

(a)

u kojoj mjeri se, na temelju relevantnih statističkih podataka i dodatnih informacija koje su dostavile države članice, doprinijelo ostvarenju ciljeva ove Uredbe uključivanjem u sustav ECRIS-TCN podataka o identitetu građana Unije koji imaju i državljanstvo treće zemlje;

(b)

mogućnosti, za neke države članice, da nastave upotrebljavati nacionalni implementacijski računalni program za ECRIS, kako je navedeno u članku 4.;

(c)

unosa podataka o otiscima prstiju u sustav ECRIS-TCN, posebice primjene minimalnih kriterija iz članka 5. stavka 1. točke (b) podtočke ii.;

(d)

učinka ECRIS-a i sustava ECRIS-TCN na zaštitu osobnih podataka.

Procjeni se, prema potrebi, mogu priložiti zakonodavni prijedlozi. Naknadne cjelovite evaluacije mogu obuhvaćati procjenu bilo kojeg od tih aspekata ili svih njih.

11.   Države članice, Eurojust, Europol i EPPO agenciji eu-LISA i Komisiji dostavljaju podatke potrebne za sastavljanje izvješćâ iz stavaka 3., 8. i 9. u skladu s kvantitativnim pokazateljima koje su prethodno definirali Komisija ili agencija eu-LISA ili i jedni i drugi. Tim podacima ne smiju se ugroziti metode rada niti obuhvaćati podaci koji otkrivaju izvore, članove osoblja ili istrage.

12.   Ako je to relevantno, nadzorna tijela agenciji eu-LISA i Komisiji dostavljaju podatke potrebne za sastavljanje izvješćâ iz stavka 9. u skladu s kvantitativnim pokazateljima koje su prethodno definirali Komisija ili agencija eu-LISA ili i jedni i drugi. Tim podacima ne smiju se ugroziti metode rada niti obuhvaćati podaci koji otkrivaju izvore, članove osoblja ili istrage.

13.   Agencija eu-LISA Komisiji dostavlja podatke potrebne za pripremu cjelovitih evaluacija iz stavka 9.

Članak 37.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 11. lipnja 2019.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 2. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 38.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 39.

Savjetodavna skupina

Agencija eu-LISA osniva savjetodavnu skupinu kako bi stekla stručna znanja povezana sa sustavom ECRIS-TCN i referentnim implementacijskim računalnim programom za ECRIS, posebice u kontekstu pripreme njezina godišnjeg programa rada i godišnjeg izvješća o radu. Tijekom faze oblikovanja i razvoja primjenjuje se članak 11. stavak 9.

Članak 40.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1726

Uredba (EU) 2018/1726 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 1. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Agencija je odgovorna za pripremanje i razvijanje sustava ulaska/izlaska (EES), DubliNeta, europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS), sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS ili operativno upravljanje tim sustavima.”;

2.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.a

Zadaće u vezi sa sustavom ECRIS-TCN i referentnim implementacijskim računalnim programom za ECRIS

U vezi sa sustavom ECRIS-TCN i referentnim implementacijskim računalnim programom za ECRIS Agencija izvršava:

(a)

zadaće koje su joj dodijeljene Uredbom (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća (*1);

(b)

zadaće u vezi s osposobljavanjem za tehničku uporabu sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS.

(*1)  Uredba (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 135, 22.5.2019., str. 1.).”;"

3.

u članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Agencija prati razvoj istraživanja koja su relevantna za operativno upravljanje SIS-om II, VIS-om, Eurodacom, EES-om, ETIAS-om, DubliNetom, sustavom ECRIS-TCN i drugim opsežnim informacijskim sustavima iz članka 1. stavka 5.”;

4.

u članku 19. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (ee) zamjenjuje se sljedećim:

„(ee)

donosi izvješća o razvoju EES-a na temelju članka 72. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/2226, izvješća o razvoju ETIAS-a na temelju članka 92. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/1240 i izvješća o razvoju sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS na temelju članka 36. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/816;”;

(b)

točka (ff) zamjenjuje se sljedećim:

„(ff)

donosi izvješća o tehničkom funkcioniranju SIS-a II na temelju članka 50. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 odnosno članka 66. stavka 4. Odluke 2007/533/PUP, VIS-a na temelju članka 50. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 767/2008 i članka 17. stavka 3. Odluke 2008/633/PUP, EES-a na temelju članka 72. stavka 4. Uredbe (EU) 2017/2226, ETIAS-a na temelju članka 92. stavka 4. Uredbe (EU) 2018/1240 te sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS na temelju članka 36. stavka 8. Uredbe (EU) 2019/816;”;

(c)

točka (hh) zamjenjuje se sljedećim:

„(hh)

daje formalne primjedbe na izvješća Europskog nadzornika za zaštitu podataka o revizijama provedenima na temelju članka 45. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1987/2006, članka 42. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 767/2008 i članka 31. stavka 2. Uredbe (EU) br. 603/2013, članka 56. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/2226, članka 67. Uredbe (EU) 2018/1240 i članka 29. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/816 te osigurava odgovarajuće postupanje nakon tih revizija;”;

(d)

umeće se sljedeća točka:

„(lla)

Komisiji dostavlja statističke podatke povezane sa sustavom ECRIS-TCN i referentnim implementacijskim računalnim programom za ECRIS na temelju članka 32. stavka 3. drugog podstavka Uredbe (EU) 2019/816;”;

(e)

točka (mm) zamjenjuje se sljedećim:

„(mm)

osigurava godišnju objavu popisa nadležnih tijela ovlaštenih za izravno pretraživanje podataka pohranjenih u SIS-u II na temelju članka 31. stavka 8. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i članka 46. stavka 8. Odluke 2007/533/PUP, zajedno s popisom ureda nacionalnih sustava SIS-a II (uredi N.SIS II) i ureda SIRENE na temelju članka 7. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 odnosno članka 7. stavka 3. Odluke 2007/533/PUP, kao i popisa nadležnih tijela na temelju članka 65. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/2226, popisa nadležnih tijela na temelju članka 87. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/1240 te popisa središnjih tijela na temelju članka 34. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/816;”;

5.

u članku 22. stavku 4. iza trećeg podstavka umeće se sljedeći podstavak:

„Eurojust, Europol i EPPO mogu biti nazočni na sastancima upravnog odbora kao promatrači kada je na dnevnom redu pitanje koje se odnosi na sustav ECRIS-TCN u pogledu primjene Uredbe (EU) 2019/816.”;

6.

u članku 24. stavku 3. točka (p) zamjenjuje se sljedećim:

„(p)

ne dovodeći u pitanje članak 17. Pravilnika o osoblju za dužnosnike, utvrđivanje zahtjeva povjerljivosti radi usklađivanja s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1987/2006, člankom 17. Odluke 2007/533/PUP, člankom 26. stavkom 9. Uredbe (EZ) br. 767/2008, člankom 4. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 603/2013, člankom 37. stavkom 4. Uredbe (EU) 2017/2226, člankom 74. stavkom 2. Uredbe 2018/1240 i člankom 11. stavkom 16. Uredbe (EU) 2019/816;”;

7.

u članku 27. stavku 1. umeće se sljedeća točka:

„(da)

savjetodavna skupina za sustav ECRIS-TCN;”.

Članak 41.

Provedba i prijelazne odredbe

1.   Države članice poduzimaju mjere koje su potrebne radi usklađivanja s ovom Uredbom što je prije moguće, kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje sustava ECRIS-TCN.

2.   Za osuđujuće presude izrečene prije datuma početka unosa podataka u skladu s člankom 35. stavkom 1., središnja tijela u središnjem sustavu stvaraju pojedinačne zapise podataka kako slijedi:

(a)

alfanumerički podaci unose se u središnji sustav do kraja razdoblja iz članka 35. stavka 2.;

(b)

podaci o otiscima prstiju unose se u središnji sustav u roku od dvije godine od početka rada u skladu s člankom 35. stavkom 4.

Članak 42.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu 17. travnja 2019.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednik

G. CIAMBA


(1)  Stajalište Europskog parlamenta od 12. ožujka 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 9. travnja 2019.

(2)  Okvirna odluka Vijeća 2008/675/PUP od 24. srpnja 2008. o poštovanju presuda među državama članicama Europske unije u novom kaznenom postupku (SL L 220, 15.8.2008., str. 32.).

(3)  Okvirna odluka Vijeća 2009/315/PUP od 26. veljače 2009. o organizaciji i sadržaju razmjene podataka iz kaznene evidencije između država članica (SL L 93, 7.4.2009., str. 23.).

(4)  Odluka Vijeća 2009/316/PUP od 6. travnja 2009. o uspostavi Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) na temelju članka 11. Okvirne odluke 2009/315/PUP (SL L 93, 7.4.2009., str. 33.).

(5)  Uredba (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1077/2011 (SL L 295, 21.11.2018., str. 99.).

(6)  Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (SL L 335, 17.12.2011., str. 1.).

(7)  Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138.).

(8)  Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

(9)  Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(10)  Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(11)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(12)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(13)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(14)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(15)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(16)  SL C 55, 14.2.2018., str. 4.

(17)  SL L 56, 4.3.1968., str. 1.


PRILOG

STANDARDNI OBRAZAC ZAHTJEVA ZA DOSTAVU INFORMACIJA IZ ČLANKA 17. STAVKA 1. UREDBE (EU) 2019/816 RADI DOBIVANJA INFORMACIJA O TOME KOJA DRŽAVA ČLANICA, AKO POSTOJI, IMA PODATKE IZ KAZNENE EVIDENCIJE O DRŽAVLJANINU TREĆE ZEMLJE

Image 1 Tekst slike

Top