EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32014R0003

Delegirana uredba Komisije (EU) br. 3/2014 оd 24. listopada 2013. kojom se dopunjuje Uredba (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva funkcionalne sigurnosti vozila za odobrenje vozila s dva ili tri kotača i četverocikala Tekst značajan za EGP

OJ L 7, 10.1.2014, p. 1–12 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force: This act has been changed. Current consolidated version: 16/10/2016

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2014/3/oj

10.1.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 7/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 3/2014

оd 24. listopada 2013.

kojom se dopunjuje Uredba (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva funkcionalne sigurnosti vozila za odobrenje vozila s dva ili tri kotača i četverocikala

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o odobrenju i nadziranju tržišta vozila s dva ili tri kotača i četverocikala (1), posebno njezin članak 18. stavak 3., članak 20. stavak 2., članak 22. stavak 5., članak 54. stavak 3.,

budući da:

(1)

Unutarnje tržište obuhvaća područje bez unutarnjih granica na kojem je osigurano slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala. Stoga se, kako je definirano u Uredbi (EU) br. 168/2013, primjenjuje opsežan EU sustav odobrenja tipa i pojačani sustav nadzora tržišta za vozila L-kategorije i njihovih sustava, komponenata i zasebnih tehničkih jedinica.

(2)

Pojam „vozila L-kategorije” obuhvaća široki raspon lakih vrsta vozila s dva, tri ili četiri kotača, npr. bicikle s dodatnim pogonom, mopede s dva i tri kotača, motocikle s dva i tri kotača, motocikle s bočnom prikolicom i laka vozila na četiri kotača (četverocikli) poput terenskih vozila i kvadrimobila.

(3)

Prema Odluci Vijeća 97/836/EZ (2), Unija je prihvatila sporazum Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu u pogledu usvajanja ujednačenih tehničkih propisa za vozila s kotačima, opremu i dijelove kojima vozila s kotačima mogu biti opremljena i/ili se na njima rabiti i uvjete za recipročna priznavanja odobrenja zajamčena na temelju tih propisa („Revidirani sporazum iz 1958.”).

(4)

Prema Odluci 97/836/EZ Unija je prihvatila i uredbe Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) br. 1, 3, 4, 6, 7, 8, 10, 11, 12, 13, 14, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 23, 25, 26, 28, 31, 34, 37, 38, 39, 43, 44, 46, 48, 58, 66, 73, 77, 79, 80, 87, 89, 90, 91, 93, 97, 98, 99, 100 i 102.

(5)

Unija je prihvatila Pravilnik Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) br. 110 o specifičnim komponentama motornih vozila koje rabe komprimirani prirodni plin (CNG) u svojem pogonskom sustavu i o vozilima u pogledu montaže određenih komponenata s odobrenjem tipa koje rabe komprimirani prirodni plin (CNG) u pogonskom sustavu. Prema Odluci Vijeća 2000/710/EZ (3), Unija je prihvatila i Pravilnik UNECE-a br. 67 o odobrenjima posebne opreme za motorna vozila čije je pogonsko gorivo ukapljeni naftni plin.

(6)

Proizvođači se u skladu s Uredbom (EZ) br. 168/2013 prijavljuju za odobrenje tipa za vozila L-kategorije, njihove sustave, komponente i zasebne tehničke jedinice. U zakonodavstvu Unije većina zahtjeva za dijelove vozila preuzeta je iz odgovarajućih odredbi Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE). Odredbe Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) stalno se nadopunjuju, a odnosne odredbe Unije moraju se u skladu s time redovito ažurirati. Da bi se izbjeglo ovakvo dupliciranje, Visoka skupina CARS 21 preporučila je (4) zamjenu nekoliko direktiva Unije ugrađivanjem i obaveznom primjenom odgovarajućih odredbi Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) u zakon Unije.

(7)

Mogućnost primjene pravilnika UNECE-a Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) u zakonodavstvu Unije koje omogućuje ugrađivanje tih pravilnika UNECE-a u svrhu EU odobrenja tipa navodi se u Uredbi (EU) br. 168/2013. Prema toj Uredbi odobrenje tipa u skladu s pravilnicima UNECE-a s obaveznom primjenom smatra se EU odobrenjem tipa u skladu s uredbom i njezinim delegiranim i provedbenim aktima.

(8)

Obavezna primjena pravilnika UNECE-a ne pomaže samo u izbjegavanju dupliciranja tehničkih zahtjeva, već i certifikacije i administrativnih postupaka. Nadalje, odobrenje tipa koje se izravno temelji na međunarodno dogovorenim standardima može unaprijediti pristup tržištima u trećim zemljama, a naročito u zemljama koje su ugovorne strane u Revidiranom sporazumu iz 1958. čime se poboljšava konkurentnost industrije Unije.

(9)

Primjereno je na popis pravilnika UNECE-a s obaveznom primjenom određenom u Prilogu I. ovoj Uredbi uključiti i pravilnike UNECE-a br. 1, 3, 4, 6, 7, 8, 10, 14, 16, 17, 18, 19, 20, 23, 26, 28, 30, 31, 34, 37, 38, 39, 43, 44, 45, 46, 48, 53, 54, 55, 56, 57, 60, 62, 64, 67, 72, 74, 75, 76, 77, 78, 81, 82, 87, 90, 91, 97, 98, 99, 100, 104, 106, 110, 112, 113, 116, 119, 121, 122, 123 i 127.

(10)

Članak 22. i prilozi II.B i VIII. Uredbi (EU) br. 168/2013 određuju funkcionalne sigurnosne zahtjeve. Zahtjevi u pogledu sjedišta i sjedala, mogućnosti upravljanja, svojstava okretanja i skretanja, testiranja izdržljivosti sustava, dijelova i opreme važnih za funkcionalnu sigurnost i integriteta konstrukcije vozila L-kategorije smatraju se mjerodavnim za funkcionalnu sigurnost vozila L-kategorije kao i zahtjevi za sigurnost električnih instalacija koji su dodani radi prilagođavanja tehničkom napretku. Usvojeni su zahtjevi u pogledu pločice ograničenja maksimalne brzine i njezine lokacije na vozilu te u pogledu sustava zaštite od prevrtanja kako bi se riješile specifične karakteristike vozila kategorije L7e-B koja su projektirana za terensko korištenje, ali voze i asfaltiranim javnim cestama.

(11)

Ograničenje omjera pomoćne snage propulzije i stvarne snage papučice na „četiri” za bicikle projektirane za vožnju bicikla određeno u Prilogu XIX. trebalo bi biti predmetom budućih znanstvenih istraživanja i procjena. Po dostupnosti znanstvenih i statističkih podataka za vozila puštena na tržište, prije spomenuti omjer „četiri” mora se razmotriti u budućoj reviziji ove Uredbe.

(12)

Ta Uredba mora se primjenjivati od datuma primjene Uredbe (EZ) br. 168/2013,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

TEMA I DEFINICIJE

Članak 1.

Tema

Ova Uredba određuje detaljne tehničke zahtjeve i postupke ispitivanja u pogledu funkcionalne sigurnosti za odobrenje i nadzor tržišta vozila L-kategorije te sustava, komponenata i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila u skladu s Uredbom (EU) br. 168/2013 i donosi popis pravilnika UNECE-a i njihovih izmjena.

Članak 2.

Definicije

Vrijede definicije iz Uredbe (EU) br. 168/2013. Nadalje, vrijede sljedeće definicije:

1.

„uređaj za zvučno upozoravanje” znači uređaj koji emitira zvučni signal kojim se upozorava na prisutnost ili manevriranje vozila u opasnim prometnim situacijama koji se sastoji od jednog ili više otvora za emitiranje zvuka iz jednog izvora napajanja ili od nekoliko komponenata od kojih svaka emitira zvučni signal, a koje istodobno pokreće jedna kontrola;

2.

„vrsta električnog uređaja za zvučno upozoravanje” znači uređaji za zvučno upozoravanje koji se bitno međusobno ne razlikuju, naročito u pogledu sljedećih aspekata: trgovački znak ili naziv, način rada, vrsta napajanja (istosmjerna struja, izmjenična struja, komprimirani zrak), vanjski oblik kućišta i dimenzije dijafragmi, oblik ili vrsta otvora za emitiranje zvuka, nazivna frekvencija zvuka, nazivni napon napajanja, a u slučaju uređaja za upozoravanje koje izravno napaja vanjski izvor komprimiranog zraka, nazivni radni tlak;

3.

„vrsta mehaničkog uređaja za upozoravanje” znači uređaji za zvučno upozoravanje koji se bitno međusobno ne razlikuju, naročito u pogledu sljedećih aspekata: trgovački znak ili naziv, način rada, vrsta pokretanja, vanjski oblik i dimenzije zvona i unutarnja konstrukcija;

4.

„vrsta vozila u pogledu zvučnog upozoravanja” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju u odnosu na: broj uređaja za zvučno upozoravanje kojima je vozilo opremljeno, vrste uređaja za zvučno upozoravanje kojima je vozilo opremljeno, montažne sklopove korištene za postavljanje uređaja za zvučno upozoravanje na vozilo, krutost dijelova konstrukcije na koje se uređaji za zvučno upozoravanje postavljaju te oblik i materijale karoserije na koje može utjecati zvuk emitiran iz uređaja za upozoravanje koji mogu imati učinak maskiranja zvuka;

5.

„karoserija” znači vanjska konstrukcija motornog vozila koja se sastoji od branika, vrata, nosivih stupova, bočnih stijenki, krova, poda, prednje pregrade, stražnje pregrade i/ili vanjskih ploča;

6.

„vrsta vozila u pogledu kočenja” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju u odnosu na maksimalnu masu, distribuciju mase između osovina, maksimalnu projektnu brzinu konstrukcije vozila, veličinu guma i dimenzije kotača te na projektne karakteristike sustava kočenja i njegovih komponenata;

7.

„vrsta vozila u pogledu električne sigurnosti” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju u odnosu na lokaciju provodljivih dijelova i komponenata cijele električne instalacije vozila, instalaciju električnog pogona i galvanizacijom povezanu visokonaponsku sabirnicu te na prirodu i vrstu električnog pogona te galvanizacijom povezane visokonaponske komponente;

8.

„mogući način aktivne vožnje” znači način rada pri kojem će položaj papučice gasa, aktiviranje ekvivalentne kontrole ili otpuštanje sustava kočenja uzrokovati da električni pogon pokrene vozilo;

9.

„barijera” znači dijelovi koji pružaju zaštitu od izravnog kontakta s dijelovima pod naponom iz bilo kojeg smjera pristupa;

10.

„provodljiva veza” znači veza koja koristi priključke na vanjski izvor napajanja tijekom punjenja sustava za pohranjivanje energije s mogućnošću ponovnog punjenja (REESS);

11.

„REESS” znači sustav za pohranjivanje električne energije s mogućnošću ponovnog punjenja koji isporučuje energiju za električnu propulziju;

12.

„spojni sustav za punjenje REESS-a” znači električni krug koji se koristi za punjenje REESS-a iz izvora električne energije, uključujući ulaznu energiju iz vozila;

13.

„izravan kontakt” znači kontakt osoba s dijelovima pod naponom;

14.

„električna šasija” znači skup sastavljen od provodljivih dijelova međusobno povezanih električnim vezama čiji se potencijal koristi kao referenca;

15.

„električni krug” znači sklop povezanih dijelova pod naponom koji je projektiran tako da je tijekom normalnog rada pod naponom;

16.

„sustav za pretvorbu električne energije” znači sustav koji generira i isporučuje električnu energiju za električnu propulziju;

17.

„električni pogon” znači električni krug s motorima za vuču i uključuje REESS, sustav za pretvorbu električne energije, elektroničke pretvornike, potrebno ožičenje i priključke i spojni sustav za punjenje REESS-a;

18.

„elektronički pretvornik” znači uređaj koji može kontrolirati i/ili pretvarati električnu snagu za električnu propulziju;

19.

„kućište” znači dio u kojemu se nalaze unutarnje jedinice i koji pruža zaštitu od izravnog kontakta iz bilo kojeg smjera pristupa;

20.

„izloženi provodljivi dio” znači provodljivi dio koji se može dodirivati u skladu s propisima stupnja zaštite IPXXB koji mogu biti pod naponom u uvjetima kvara izolacije;

21.

„vanjski izvor napajanja električnom energijom” znači električno napajanje izmjeničnom (AC) ili istosmjernom (DC) strujom izvan vozila;

22.

„visokonaponski” znači klasifikacija električne komponente ili kruga ako je njihov radni napon > 60 V i ≤ 1 500 V DC ili > 30 V i ≤ 1 000 V AC efektivne vrijednosti (rms);

23.

„visokonaponska sabirnica” znači električni krug sa spojnim sustavom za punjenje REESS-a koji radi pri visokom naponu;

24.

„neizravni kontakt” znači kontakt osoba s izloženim provodljivim dijelovima;

25.

„dijelovi pod naponom” znači provodljivi dijelovi koji su tijekom normalne uporabe pod naponom;

26.

„prtljažnik” znači prostor u vozilu za smještaj prtljage ograničen krovom, haubom, poklopcem prtljažnika ili stražnjim vratima i podom te bočnim stijenkama, barijerom i kućištem koji štite pogonski vod od izravnog kontakta s dijelovima pod naponom, a koji je odvojen od kabine za putnike prednjom ili stražnjom pregradom;

27.

„sustav praćenja otpora izolacije u vozilu” znači uređaj koji prati otpor izolacije između visokonaponskih sabirnica i električne šasije;

28.

„trakcijska baterija otvorenog tipa” znači tekući tip akumulatora koji se nadopunjuje vodom i u atmosferi generira vodik;

29.

„putnička kabina” znači prostor za smještaj putnika ograničen krovom, podom, bočnim stijenkama, vratima, staklom prozora, prednjom i stražnjom pregradom ili stražnjom ogradom te barijerama i kućištima koji štite pogonski vod od izravnog kontakta s dijelovima pod naponom;

30.

„stupanj zaštite” znači zaštita koju pruža barijera ili kućište u odnosu na kontakt mjerne sonde s dijelovima pod naponom poput standardizirane zglobne mjerne sonde za ispitivanje duljine (IPXXB) ili mjerne žičane sonde (IPXXD);

31.

„prekid rada zbog servisa” znači uređaj za deaktiviranje električnog kruga u svrhu servisiranja ili provjere električnih komponenata poput REESS-a i gorivnih ćelija;

32.

„kruti izolator” znači izolacijska obloga kabelskog sklopa koja izolira dijelove pod naponom od izravnog kontakta iz bilo kojeg smjera pristupa, pokriva priključke izoliranih dijelova pod naponom, te na lak ili boju koji su naneseni u svrhu izolacije;

33.

„radni napon” znači efektivna vrijednost (rms) napona električnog kruga prema specifikaciji proizvođača vozila za svaki zasebni ili galvanizacijom izolirani krug koji se može stvoriti u svakom provodljivom dijelu u uvjetima otvorenog kruga ili u normalnim radnim uvjetima;

34.

„tip vozila u pogledu izdržljivosti” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju u odnosu na sveukupne projektne karakteristike i na proizvodnju vozila i komponenata i postrojenja za njihovo sastavljanje te na postupke kontrole i osiguranja kvalitete;

35.

„tip vozila u pogledu prednjih i stražnjih zaštitnih struktura” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju u pogledu oblika i lokacije struktura, dijelova i komponenata smještenih na prednjoj i stražnjoj strani vozila;

36.

„projekcija” znači dimenzija ruba koja je određena u skladu sa stavkom 2. Priloga 3. Pravilniku UNECE-a br. 26 (5);

37.

„linija poda” znači linija prema definiciji iz stavka 2.4. Pravilnika UNECE-a br. 26;

38.

„struktura vozila” znači dijelovi vozila, uključujući karoseriju, komponente, branike, nosače, spone, gume, kotače, štitnike kotača i stakla izrađene od materijala najmanje tvrdoće 60 Shore (A);

39.

„tip vozila u pogledu stakla, brisača vjetrobranskog stakla, sustava za odmrzavanje i odmagljivanje” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju po obliku, veličini, debljini i karakteristikama vjetrobranskog stakla, načina njegove montaže, karakteristika brisača i sustava za pranje te karakteristika sustava za odmrzavanje i odmagljivanje;

40.

„sustav brisača vjetrobranskog stakla” znači sustav koji se sastoji od uređaja za brisanje vanjske površine vjetrobranskog stakla zajedno s priborom i kontrolama potrebnim za pokretanje i zaustavljanje uređaja;

41.

„polje brisača” znači površina vjetrobranskog stakla očišćena metlicama brisača kada sustav brisača radi u normalni uvjetima;

42.

„sustav pranja vjetrobranskog stakla” znači uređaji za pohranjivanje, prijenos i usmjeravanje tekućine prema vanjskoj površini vjetrobranskog stakla zajedno s kontrolama potrebnim za pokretanje i zaustavljanje uređaja;

43.

„kontrola sustava pranja” znači uređaj kojim se sustav pranja vjetrobranskog stakla ručno aktivira i deaktivira;

44.

„pumpa sustava pranja” znači uređaj za prijenos tekućine iz spremnika sustava pranja na vanjsku površinu vjetrobranskog stakla;

45.

„mlaznica” znači uređaj koji služi za usmjeravanje tekućine na vjetrobransko staklo;

46.

„potpuno pripremljen (sustav)” znači sustav koji je normalno aktiviran tijekom nekog vremenskog razdoblja u kojemu se tekućina prenosila kroz pumpu i cijevi i izlazila iz mlaznica;

47.

„očišćena površina” znači prethodno zaprljana površina na kojoj se ne nalaze bilo kakvi tragovi kapljica i preostale prljavštine nakon što se potpuno osuši;

48.

„područje vidljivosti A” znači površina ispitivanja A definirana u stavku 2.2. Priloga 18. Pravilniku UNECE-a 43 (6);

49.

„glavni kontrolni prekidač vozila” znači uređaj kojim se sustav elektronike u vozilu prebacuje iz stanja isključenosti, što je slučaj kada je vozilo parkirano i bez prisutnosti vozača, u stanje normalnog rada;

50.

„tip vozila u pogledu identifikacije kontrola, znakova i indikatora” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju po broju, lokaciji i karakteristikama kontrola, oznaka i indikatora i tolerancija mehanizma brzinomjera, tehničkoj konstanti brzinomjera, prikazanom rasponu brzina, ukupnom omjeru prijenosa, uključujući sve pogone reduktora do brzinomjera te po oznakama minimalne i maksimalne veličine guma;

51.

„kontrola” znači bilo koji dio vozila ili komponente koje izravno pokreće vozač i time uzrokuje promjenu stanja ili rada vozila ili jednog od dijelova;

52.

„znakovi” znači optički signali koji pokazuju pokretanje vozila, ispravno ili neispravno funkcioniranje ili stanje, ili nemogućnost rada;

53.

„indikatori” znači uređaj koji pruža informacije o ispravnom funkcioniranju ili stanju sustava ili dijela sustava poput razine ili temperature tekućine;

54.

„brzinomjer” znači uređaj koji vozaču u svakom trenutku pokazuje brzinu vozila;

55.

„putomjer” znači uređaj koji pokazuje prijeđenu udaljenost vozila;

56.

„simbol” znači dijagram s kojeg se identificira kontrola, znak ili indikator;

57.

„zajednički prostor” znači određeno područje na kojem mogu zajedno biti prikazani više od jednog znaka, indikatora, simbola ili drugih informacija;

58.

„tip vozila u pogledu instalacije rasvjete” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju po dimenzijama i vanjskom obliku vozila te po broju, lokaciji i projektnim karakteristikama montiranih svjetlosnih uređaja ili uređaja za svjetlosnu signalizaciju;

59.

„svjetlosni uređaj” znači odobren tip žaruljice ili odobreni tip retro-reflektora;

60.

„uređaji za svjetlosnu signalizaciju” znači svjetlosni uređaji koji se mogu koristiti za signalizaciju;

61.

„jedan (svjetlosni uređaj)” znači svjetlosni uređaj ili dio uređaja koji ima jednu funkciju i jednu površinu osvjetljenja te jedan ili više izvora svjetlosti; to se može odnositi i na bilo koji sklop dva nezavisna ili grupirana svjetlosna uređaja, bez obzira na to jesu li identični ili nisu, koji imaju istu funkciju, ako su instalirani tako da projekcije površina svjetlosnog uređaja koje emitiraju svjetlost na danoj poprečnoj ravnini zauzimaju najmanje 60 % najmanjeg pravokutnika koji omeđuje projekcije navedenih površina emitiranja svjetlosti;

62.

„površine emitiranja svjetlosti” svjetlosnog uređaja znači cijela ili dio vanjske površine prozirnog materijala kako je navedeno u dokumentaciji odobrenja tipa komponente; to može uključivati ili u cijelosti sadržavati površinu osvjetljenja, a može uključivati i površinu koja je potpuno omeđena svjetlosnim uređajem;

63.

„površina osvjetljenja” svjetlosnog uređaja znači površina prema definiciji iz stavka 2.7. Pravilnika UNECE-a br. 53 (7);

64.

„nezavisni (svjetlosni uređaj)” znači svjetlosni uređaj koji ima zasebnu površinu osvjetljenja, izvor svjetlosti i kućište žaruljice;

65.

„grupirani (svjetlosni uređaji)” znači svjetlosni uređaji sa zasebnim površinama osvjetljenja i izvorima svjetlosti, ali jednim kućištem žaruljice;

66.

„kombinirani (svjetlosni uređaji)” znači svjetlosni uređaji sa zasebnim površinama osvjetljenja i zajedničkim izvorom svjetlosti i kućištem žaruljice;

67.

„recipročno ugrađeni (svjetlosni uređaji)” znači svjetlosni uređaji koji imaju zasebne izvore svjetlosti ili jedan izvor svjetlosti koji radi u različitim uvjetima (npr. optičke, mehaničke ili električne razlike), potpuno ili djelomično zajedničke površine osvjetljenja i zajedničko kućište žaruljice;

68.

„duga svjetla” znači uređaji koji se koriste za osvjetljavanje ceste na dugoj udaljenosti ispred vozila (glavni snop);

69.

„kratka prednja svjetla” znači uređaj koji osvjetljava cestu ispred vozila bez uzrokovanja prekomjernog stresa ili nelagode vozačima koji dolaze u susret ili drugim korisnicima ceste (položeni snop);

70.

„prednja svjetla pozicije” znači uređaj koji se koristi za ukazivanje na prisutnost vozila kada se ono gleda s prednje strane;

71.

„dnevna svjetla” znači svjetlo koje osvjetljava prema naprijed koje se koristi da vozilo čini vidljivijim tijekom vožnje po danu;

72.

„prednje svjetlo za maglu” znači uređaj koji se koristi za poboljšanje osvjetljenja ceste u slučaju magle, snijega, pljuskova ili oblaka prašine;

73.

„svjetlo indikatora smjera” znači uređaj koji se koristi za pokazivanje namjere vozača da promijeni smjer u desno ili u lijevo drugim cestovnim korisnicima;

74.

„signal upozorenja” znači istodobni rad svih svjetala indikatora smjera vozila kako bi se privukla pažnja ostalih cestovnih korisnika na trenutačnu opasnost koje vozilo predstavlja;

75.

„svjetlo kočenja” znači uređaj koji se koristi za upozoravanje cestovnih korisnika koji su iza vozila da vozač tog vozila pritišće papučicu kočnice;

76.

„stražnja svjetla pozicije” znači uređaj koji se koristi za ukazivanje na prisutnost vozila kada se ono gleda sa stražnje strane;

77.

„stražnje svjetlo za maglu” znači uređaj koji se koristi da bi vozilo učinilo vidljivijim sa stražnje strane u slučaju magle, snijega, pljuskova ili oblaka prašine;

78.

„svjetlo vožnje unatrag” znači uređaj koji se koristi za osvjetljavanje ceste na stražnjem dijelu vozila i za upozoravanje ostalih cestovnih korisnika na to da vozilo vozi unatrag ili će početi voziti unatrag;

79.

„svjetlo registarske pločice” znači uređaj koji se rabi za osvjetljavanje površine namijenjene za registarsku pločicu koji se sastoji od jednog ili nekoliko optičkih elemenata;

80.

„retro-reflektor” znači uređaj koji se rabi za pokazivanje prisutnosti vozila refleksijom svjetlosti koja se emitira iz izvora svjetlosti nepovezanog s vozilom, a promatrač se nalazi blizu izvora, isključujući retro-reflektirajuće registarske pločice ili pločice ograničenja brzine;

81.

„stražnji retro-reflektor” znači retro-reflektorski uređaj koji se koristi za ukazivanje na prisutnost vozila kada se ono gleda sa stražnje strane;

82.

„bočni retro-reflektor” znači retro-reflektorski uređaj koji se koristi za ukazivanje na prisutnost vozila kada se ono gleda sa strane;

83.

„bočno svjetlo oznake” znači uređaj koji se koristi za ukazivanje na prisutnost vozila kada se ono gleda sa strane;

84.

„referentna os” znači karakteristike osi uređaja koje su navedene u dokumentaciji odobrenja tipa komponente za uporabu kao reference smjera (H = 0°, V = 0°) za kutove polja fotometrijskih mjerenja prilikom postavljanja svjetla na vozilo;

85.

„referentno središte” znači sjecište referentne osi s površinom koja emitira svjetlost s time da referentno središte određuje proizvođač svjetlosnog uređaja;

86.

„geometrijska vidljivost” znači kutovi koji mogu odrediti kvadratno polje na kojemu je površina koja emitira svjetlost svjetlosnog uređaja potpuno vidljiva ako se odnosni kutovi (α vertikalni i β horizontalni) mjere na vanjskoj konturi odnosne vidljive površine, a svjetlo se promatra izdaleka, ali ako se bilo kakve prepreke nalaze unutar tog polja i djelomično zaklanjaju površinu koja emitira svjetlost, može se prihvatiti da su bez obzira na to, čak i s preprekama, fotometrijske vrijednosti propisane za odobrenje tipa svjetlosnog uređaja usklađene;

87.

„uzdužna središnja ravnina vozila” znači ravnina simetrije vozila ili, ako vozilo nije simetrično, vertikalna uzdužna ravnina koja prolazi kroz sredinu osovina vozila;

88.

„znakovi rada” znači vizualni, zvučni i svi ostali ekvivalentni signali koji pokazuju da je svjetlosni uređaj uključen i radi li ispravno ili ne;

89.

„znak zatvorenog kruga” znači znak koji pokazuje da je neki uređaj uključen, ali ne pokazuje radi li on ispravno ili ne;

90.

„tip vozila u pogledu vidljivosti stražnje strane vozila” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju po dimenzijama i vanjskom obliku vozila te po broju, lokaciji i projektnim karakteristikama montiranih uređaja za neizravno gledanje;

91.

„tip vozila u pogledu sustava zaštite od prevrtanja” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju po strukturi osnovne namjene vozila za ublažavanje ili izbjegavanje ozbiljne ozljede putnika u vozilu uzrokovane prevrtanjem vozila tijekom normalnog korištenja;

92.

„zona razmaka” znači prostor koji zauzima muška lutka 50. percentilnog ranga predstavljena hibridnim III antropomorfnim uređajem za ispitivanje u normalnom sjedećem položaju na svim sjedalima;

93.

„tip vozila u pogledu točaka učvršćenja sigurnosnih pojaseva i sigurnosnih pojaseva” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju po glavnoj konstrukciji i projektnim karakteristikama vozila i karakteristikama točaka učvršćenja sigurnosnog pojasa te po broju, lokaciji i konfiguraciji montiranih sigurnosnih pojaseva;

94.

„sustav podešavanja” znači uređaj koji dijelovima sjedala omogućuje podešavanje kako bi se postigao položaj sjedenja prilagođen morfologiji putnika, uključujući uzdužna, vertikalna i/ili kutna podešavanja;

95.

„sustav pomicanja” znači sustav podešavanja i blokiranja, uključujući sklapanje stražnjih sjedala prema sjedalima ispred drugih sjedala što putnicima omogućuje pristup takvim stražnjim sjedalima i izlaz s njih ako blizu stražnjeg reda sjedala ne postoje vrata;

96.

„sjedalica” znači položaj sjedenja u kojem vozač ili putnik sjede razdvojenih nogu;

97.

„sjedalo” znači položaj sjedenja koji nije položaj sjedišta u kojem sjedalo ima stražnju stranu koja predstavlja naslon za leđa vozača ili putnika;

98.

„naslon” znači strukturni element iza točke ograničenja položaja sjedenja na visini većoj od 450 mm mjereno od vertikalne ravnine koja prolazi kroz R-točku (točku ograničenja) kako bi se osoba koja sjedi mogla potpuno nasloniti;

99.

„muška lutka 50. percentilnog ranga” znači fizički antropomorfni uređaj za ispitivanje koji posjeduje određene dimenzije i mase ili virtualni model od kojih oba predstavljaju tijelo prosječne muške osobe;

100.

„stvarno učvršćenje sigurnosnog pojasa” znači točka konstrukcije vozila ili konstrukcije sjedala ili bilo koji dio vozila na koji je sklop sigurnosnog pojasa fizički montiran;

101.

„efektivno učvršćenje sigurnosnog pojasa” znači jasnije definirana točka u vozilu dovoljne krutosti za promjenu usmjeravanja i smjera sigurnosnog pojasa putnika u vozilu, a obuhvaća takvu točku koja je najbliža dijelu pojasa koji je u stvarnom i izravnom kontaktu s odnosnim putnikom;

102.

„prednji položaj sjedenja” znači jedan krajnji prednji položaj sjedenja koji se može grupirati u redu s nekoliko drugih položaja sjedenja;

103.

„stražnji položaj sjedenja” znači jedan položaj sjedenja koji se nalazi potpuno iza linije prednjeg položaja sjedenja koji se može grupirati u redu s nekoliko položaja sjedenja;

104.

„referentna linija torza” znači linija torza koju određuje proizvođač vozila za svaki položaj sjedenja, koja je određena u skladu s Prilogom 3. Pravilniku UNECE-a br. 17 (8);

105.

„kut torza” znači kut između vertikale i linije torza;

106.

„projektni položaj” znači položaj u kojem se uređaj poput sjedala može podesiti tako da sve relevantne postavke što je moguće bolje odgovaraju navedenom položaju;

107.

„ISOFIX” znači sustav za postavljanje dječjih autosjedalica u vozilo koji ima krute točke učvršćenja u vozilu, dva odgovarajuća kruta priključka na dječjoj autosjedalici i dijelove za ograničavanje rotacije sustava za ograničenje pomicanja djeteta;

108.

„tip vozila u pogledu položaja sjedenja” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju po obliku, lokaciji i broju sjedala ili sjedalica;

109.

„odrasla ženska lutka 5. percentilnog ranga” znači fizički antropomorfni uređaj za ispitivanje koji posjeduje određene dimenzije i mase ili virtualni model od kojih oba predstavljaju tijelo sitne ženske osobe;

110.

„tip vozila u pogledu sposobnosti upravljanja, svojstava okretanja i skretanja” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju po projektnim karakteristikama mehanizma upravljanja, uređaja za obrtanje smjera i blokirajućih diferencijala ako je vozilo opremljeno takvim uređajima;

111.

„krug okretanja” znači krug unutar kojega se nalaze projekcije na ravninu tla za sve točke vozila, uključujući retrovizore kada se vozilo vozi po krugu;

112.

„neuobičajene vibracije” znači vibracije koje se značajno razlikuju od normalnih i konstantnih vibracija, koje odlikuje jedno ili više nehotičnih oštrih povećanja amplituda vibracija što dovodi do povećanih sila upravljanja koje nisu konstantne i po prirodi nisu predvidive;

113.

„tip vozila u pogledu montaže guma” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju po vrsti guma, određenim minimalnim i maksimalnim vrijednostima veličine gume, dimenzijama kotača i odmaka te po svojstvima brzine i opterećenja prikladnim za opremu i karakteristikama montiranih štitnika kotača;

114.

„odmak kotača” znači udaljenost plohe svoda glavčine kotača do središnje linije naplatka;

115.

„rezervna jedinica za privremeno korištenje” znači guma koja se razlikuje od one za postavljanje na vozilo za normalne uvjete vožnje i namijenjena je samo za privremeno korištenje u uvjetima ograničene vožnje;

116.

„nazivno maksimalno opterećenje” znači masa koju gume mogu nositi kada rade u skladu sa zahtjevima za njihovo korištenje koje određuje proizvođač guma, a izražava se kao broj indeksa opterećenja;

117.

„indeks opterećenja” znači broj povezan s maksimalnim nazivnim opterećenjem gume i povezan je s definicijom u stavku 2.26. Pravilnika UNECE-a br. 75 (9), stavku 2.28. Pravilnika UNECE-a br. 30 (10), stavku 2.27. Pravilnika UNECE-a br. 54 (11) i stavku 2.28. Pravilnika UNECE-a br. 106 (12);

118.

„simbol kategorije brzine” znači simbol definiran u stavku 2.28. Pravilnika UNECE-a br. 75, stavku 2.29. Pravilnika UNECE-a br. 30, stavku 2.28. Pravilnika UNECE-a br. 54 i stavku 2.29. Pravilnika UNECE-a br. 106;

119.

„tip vozila u pogledu pločice ograničenja maksimalne brzine i njezine lokacije na vozilu” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju po projektnoj brzini vozila, materijalu, orijentaciji, karakteristikama konstrukcije pločice ograničenja maksimalne brzine;

120.

„gotovo ravna površina” znači površina krutog materijala polumjera zakrivljenosti od najmanje 5 000 mm;

121.

„tip vozila u pogledu unutarnje opreme i vrata” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju po karakteristikama konstrukcije unutarnje opreme vozila, broju i lokaciji sjedala i vrata;

122.

„razina upravljačke ploče” znači linija koja je određena točkama kontakta vertikalnih tangenti s upravljačkom pločom ili se na razini horizontalne ravnine poklapa s R-točkom položaja sjedenja vozača kada se vozač nalazi na višoj razini od točke kontakta odnosne tangente;

123.

„kontaktni rubovi” znači rubovi koji mogu dodirivati površine uređaja za ispitivanje i mogu se sastojati od struktura, elemenata ili komponenata smještenih bilo gdje u vozilu, uključujući bez ograničenja pod putničke kabine, bočne stranice, vrata, prozore, krov, stupove krova, rebra krova, štitnike za sunce, upravljačku ploču, upravljač, sjedala, naslone za glavu, sigurnosne pojaseve, ručice, dugmad, poklopce, pretince i svjetla;

124.

„vrata” znači bilo koja struktura ili materijal koji se mora otvoriti, pomaknuti, preklopiti, otpustiti, gurnuti ili na drugi način maknuti da bi osoba ušla ili izašla iz vozila;

125.

„središte vrata” znači dimenzionalna lokacija na vertikalnoj ravnini paralelnoj s uzdužnom središnjom ravninom vozila koja se poklapa s težištem vrata;

126.

„tip vozila u pogledu nazivne maksimalne projektne ili neto snage i/ili projektnog ograničenja brzine vozila” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju po maksimalnoj projektnoj izlaznoj snazi električnih motora i/ili motora, maksimalnoj projektnoj brzini vozila i karakteristikama konstrukcije uređaja i metodologije uporabljene za učinkovito ograničavanje maksimalne moguće brzine vozila i/ili izlazne snage;

127.

„tip vozila u pogledu strukturne cjelovitosti” znači vozila koja se bitno međusobno ne razlikuju po projektnim karakteristikama mehaničkih spojeva poput zavarenih i spojeva s navojima te po okviru, šasiji i/ili karoseriji vozila i načina na koje je ono osigurano.

POGLAVLJE II.

OBAVEZE PROIZVOĐAČA

Članak 3.

Zahtjevi povezani sa sigurnošću opreme i pokazivanja

1.   Proizvođač će vozila L-kategorije opremiti sustavima, komponentama i zasebnim tehničkim jedinicama koji utječu na funkcionalnu sigurnost, a projektirani su, konstruirani i sastavljeni tako da osposobe vozilo za normalnu uporabu i održavanje prema propisima proizvođača u skladu s detaljnim tehničkim zahtjevima i postupcima ispitivanja. U skladu s člancima 6. do 22. proizvođač će fizičkim pokaznim ispitivanjem tijelu nadležnom za odobrenja pokazati da su vozila L-kategorije koja su dostupna na tržištu, registrirana ili ulaze u uporabu u Uniji usklađena sa zahtjevima funkcionalne sigurnosti članaka 18., 20., 22. i 54. Uredbe (EU) br. 168/2013 i s detaljnim tehničkim zahtjevima i postupcima ispitivanja određenim u ovoj Uredbi.

2.   Proizvođači će pokazati da su rezervni dijelovi i oprema dostupni na tržištu ili ulaze u uporabu u Uniji za koje je potrebno odobrenje tipa odobreni u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 168/2013 kako je određeno u detaljnim tehničkim zahtjevima i postupcima ispitivanja na koje se poziva u ovoj uredbi. Odobreno vozilo L-kategorije opremljeno takvim rezervnim dijelom ili opremom zadovoljavat će iste zahtjeve ispitivanja funkcionalne sigurnosti i graničnih vrijednosti izvedbe kao vozilo opremljeno originalnim dijelom ili opremom koji zadovoljava zahtjeve izdržljivosti do i uključujući one određene u članku 22. stavku 2. Uredbe (EU) br. 168/2013.

3.   Proizvođači će nadležnom tijelu za odobrenja predati opis poduzetih mjera za sprječavanje upletanja u sustav upravljanja pogona i njegove izmjene, uključujući kontrolna računala funkcionalne sigurnosti.

Članak 4.

Primjena pravilnika UNECE-a

1.   Pravilnici UNECE-a i izmjene određene u Prilogu I. ovoj Uredbi primjenjivat će se na odobrenje tipa.

2.   Upućivanja na kategorije vozila L1, L2, L3, L4, L5, L6 i L7 u pravilnicima UNECE-a trebaju se shvaćati kao upućivanja na kategorije vozila L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e u sklopu ove Uredbe, uključujući sve potkategorije.

3.   Vozila s maksimalnom projektnom brzinom vozila ≤ 25 km/h moraju ispunjavati sve relevantne zahtjeve pravilnika UNECE-a koji se primjenjuju na vozila s maksimalnom projektnom brzinom vozila > 25 km/h.

Članak 5.

Tehničke specifikacije zahtjeva i postupaka ispitivanja funkcionalne sigurnosti

1.   Postupci ispitivanja učinkovitosti funkcionalne sigurnosti provodit će se u skladu sa zahtjevima ispitivanja određenim u ovoj Uredbi.

2.   Postupci ispitivanja provodit će ili će njima prisustvovati nadležna tijela za odobrenja ili, ako ga je ovlastilo nadležno tijelo za odobrenja, tehnički servis.

3.   O metodama mjerenja i rezultatima ispitivanja bit će obaviješteno nadležno tijelo za odobrenja u formatu izvještaja o ispitivanju koji je određen u članku 72. točki (g) Uredbe (EU) br. 168/2013.

Članak 6.

Zahtjevi koji se primjenjuju na uređaje za zvučno upozoravanje

Zahtjevi za postupke ispitivanja i izvođenje koji se primjenjuju na uređaje za zvučno upozoravanje, na koje se poziva u Prilogu II. dijelu B1 Uredbe (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 7.

Zahtjevi koji se primjenjuju na sustave kočenja uključujući protuklizne i kombinirane sustave kočenja ako su montirani

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na sustave kočenja, uključujući protuklizne i kombinirane sustave kočenja ako su montirani, na koje se poziva u Prilogu II. dijelu B2 i Prilogu VIII. Uredbi (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu III. ovoj uredbi.

Članak 8.

Zahtjevi koji se primjenjuju na električnu sigurnost

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na električnu sigurnost, na koje se poziva u Prilogu II. dijelu B3 Uredbe (EU) br. 168/2013, provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu IV. ovoj Uredbi.

Članak 9.

Zahtjevi koji se primjenjuju na deklaraciju proizvođača u pogledu ispitivanja izdržljivosti bitnih sustava, dijelova i opreme za funkcionalnu sigurnost

Deklaracije proizvođača u pogledu ispitivanja izdržljivosti sustava, dijelova i opreme za funkcionalnu sigurnost na koju se upućuje u Prilogu II. dijelu B4 Uredbe (EU) br. 168/2013 bit će u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu V. ovoj Uredbi.

Članak 10.

Zahtjevi koji se primjenjuju na prednje i stražnje zaštitne strukture

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitosti koji se primjenjuju na prednje i stražnje zaštitne strukture na koje se upućuje u Prilogu II. dijelu B5 Uredbe (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu VI. ovoj Uredbi.

Članak 11.

Zahtjevi koji se primjenjuju na stakla, brisače vjetrobranskog stakla, sustav za pranje stakla te na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na stakla, brisače vjetrobranskog stakla, sustav za pranje stakla te na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje na koje se upućuje u Prilogu II. dijelu B6 Uredbe (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu VII. ovoj Uredbi.

Članak 12.

Zahtjevi koji se primjenjuju na upravljačke kontrole vozača, uključujući identifikaciju kontrola, znakove i indikatore

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na upravljačke kontrole vozača, uključujući identifikaciju kontrola, znakove i indikatore na koje se upućuje u Prilogu II. dijelu B7 Uredbe (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu VIII. ovoj Uredbi.

Članak 13.

Zahtjevi koji se primjenjuju na montažu osvjetljenja i uređaja za svjetlosnu signalizaciju, uključujući automatsko uključivanje/isključivanje osvjetljenja

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na montažu osvjetljenja i uređaja za svjetlosnu signalizaciju, uključujući automatsko uključivanje/isključivanje osvjetljenja na koje se poziva u Prilogu II. dijelu B8 i Prilogu VIII. Uredbi (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu IX. ovoj Uredbi.

Članak 14.

Zahtjevi koji se primjenjuju na vidljivost stražnje strane vozila

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na vidljivost stražnje strane vozila, na koje se upućuje u Prilogu II. dijelu B9 Uredbe (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu X. ovoj Uredbi.

Članak 15.

Zahtjevi koji se primjenjuju na sustav zaštite od prevrtanja

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na sustav zaštite od prevrtanja na koje se upućuje u Prilogu II. dijelu B10 Uredbe (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu XI. ovoj Uredbi.

Članak 16.

Zahtjevi koji se primjenjuju na točke učvršćenja sigurnosnog pojasa i na sigurnosni pojas

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na točke učvršćenja sigurnosnih pojaseva i na sigurnosne pojaseve, na koje se upućuje u Prilogu II. dijelu B11 Uredbe (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu XII. ovoj Uredbi.

Članovi 17.

Zahtjevi koji se primjenjuju za položaj sjedenja (sjedalice i sjedala)

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju za položaje sjedenja (sjedalice i sjedala), na koje se upućuje u Prilogu II. dijelu B12 Uredbe (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu XIII. ovoj Uredbi.

Članak 18.

Zahtjevi koji se primjenjuju na sposobnost upravljanja, svojstva okretanja i skretanja

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na sposobnost upravljanja, svojstva okretanja i skretanja, na koje se upućuje u Prilogu II. dijelu B13 Uredbe (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu XIV. ovoj Uredbi.

Članak 19.

Zahtjevi koji se primjenjuju na montažu guma

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na montažu guma, na koje se upućuje u Prilogu II. dijelu B14 Uredbe (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu XV. ovoj Uredbi.

Članak 20.

Zahtjevi koji se primjenjuju na pločicu ograničenja maksimalne brzine i njezine lokacije na vozilu

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na pločicu ograničenja maksimalne brzine i njezine lokacije na vozilima L-kategorije, na koje se upućuje u Prilogu II. dijelu B15 Uredbe (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu XVI. ovoj Uredbi.

Članak 21.

Zahtjevi koji se primjenjuju na zaštitu putnika u vozilu, uključujući unutarnju opremu i vrata vozila

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na zaštitu putnika u vozilu, uključujući unutarnju opremu i vrata vozila, na koje se upućuje u Prilogu II. dijelu B16 Uredbe (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu XVII. ovoj Uredbi.

Članak 22.

Zahtjevi koji se primjenjuju na maksimalnu kontinuiranu nazivnu i/ili neto snagu i/ili ograničenje projektne maksimalne brzine vozila

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na maksimalnu kontinuiranu nazivnu i/ili neto snagu i/ili ograničenje projektne maksimalne brzine vozila L-kategorije, na koje se upućuje u Prilogu II. dijelu B17 Uredbe (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu XVIII. ovoj Uredbi.

Članak 23.

Zahtjevi koji se primjenjuju na strukturnu cjelovitost vozila

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na strukturnu cjelovitost vozila, na koje se upućuje u Prilogu II. dijelu B18 i Prilogu VIII. Uredbi (EU) br. 168/2013 provodit će se i provjeravati u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu XIX. ovoj Uredbi.

POGLAVLJE III.

OBAVEZE DRŽAVA ČLANICA

Članak 24.

Odobrenje tipa vozila, sustava, komponenata i zasebnih tehničkih jedinica

U skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 168/2013 s datumom stupanja na snagu koji je određen u Prilogu IV., državna tijela će, u slučaju da nova vozila nisu u skladu s Uredbom (EU) br. 168/2013 i odredbama te Uredbe, smatrati certifikate sukladnosti nevažećima u svrhe članka 43. stavka 1. Uredbe (EU) br. 168/2013 te će na osnovama koje se odnose na funkcionalnu sigurnost zabraniti ponudu tih vozila na tržištu, njihovu registraciju ili rad.

POGLAVLJE IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu na dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2016. godine.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. listopada 2013.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 60, 2.3.2013., str. 52.

(2)  SL L 346, 17.12.1997., str. 78.

(3)  SL L 290, 17.11.2000., str. 29.

(4)  Izvješće koje je 2006. godine objavila Komisija pod nazivom „CARS 21: regulatorni sustav koji će automobilskim proizvođačima omogućiti konkurentnost u 21. stoljeću”.

(5)  SL L 215, 14.8.2010., str. 27.

(6)  SL L 230, 31.8.2010., str. 119.

(7)  SL L 166, 18.6.2013., str. 55.

(8)  SL L 230, 31.8.2010., str. 81.

(9)  SL L 84, 30.3.2011., str. 46.

(10)  SL L 307, 23.11.2011., str. 1.

(11)  SL L 307, 23.11.2011., str. 2.

(12)  SL L 257, 30.9.2010., str. 231.


POPIS PRILOGA

Broj priloga

Naslov priloga

Stranica br.

I.

Popis obaveznih pravilnika UNECE-a

13

II.

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na uređaje za zvučno upozoravanje

15

III.

Zahtjevi koji se primjenjuju na kočenje, uključujući protuklizne i kombinirane sustave kočenja

19

IV.

Zahtjevi u pogledu električne sigurnosti

20

V.

Zahtjevi koji se primjenjuju na deklaraciju proizvođača u pogledu ispitivanja izdržljivosti bitnih sustava, dijelova i opreme za funkcionalnu sigurnost

31

VI.

Zahtjevi koji se primjenjuju na prednje i stražnje zaštitne strukture

32

VII.

Zahtjevi koji se primjenjuju na stakla, brisače vjetrobranskog stakla, sustav za pranje stakla te na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje

34

VIII.

Zahtjevi koji se primjenjuju na upravljačke kontrole vozača, uključujući identifikaciju kontrola, znakove i indikatore

39

IX.

Zahtjevi koji se primjenjuju na montažu osvjetljenja i uređaja za svjetlosnu signalizaciju, uključujući automatsko uključivanje/isključivanje osvjetljenja

53

X.

Zahtjevi u pogledu vidljivosti stražnje strane vozila

78

XI.

Zahtjevi koji se primjenjuju na sustave zaštite od prevrtanja (ROPS)

79

XII.

Zahtjevi koji se primjenjuju na točke učvršćenja sigurnosnog pojasa i na sigurnosni pojas

82

XIII.

Zahtjevi koji se primjenjuju za položaj sjedenja (sjedalice i sjedala)

90

XIV.

Zahtjevi u pogledu mogućnosti upravljanja, svojstava okretanja i skretanja

92

XV.

Zahtjevi koji se primjenjuju na montažu guma

93

XVI.

Zahtjevi koji se primjenjuju na pločicu ograničenja maksimalne brzine i njezine lokacije na vozilu

95

XVII.

Zahtjevi u pogledu zaštite putnika u vozilu, uključujući unutarnju opremu i vrata vozila

97

XVIII.

Zahtjevi u pogledu maksimalne kontinuirane nazivne i/ili neto snage i/ili ograničenje projektne maksimalne brzine vozila

100

XIX.

Zahtjevi u pogledu strukturne cjelovitosti vozila

102

PRILOG I.

Popis obaveznih pravilnika UNECE-a

Pravilnik UNECE-a br.

Predmet

Niz izmjena

Referenca SL

Primjenjivost

1

Prednja svjetla za motorna vozila (R2, HS1)

02

SL L 177, 10.7.2010., str. 1.

L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e

3

Retro-reflektori

Dodatak 12. nizu 02 izmjena

SL L 323, 6.12.2011., str. 1.

L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e

6

Indikatori smjera

Dodatak 19. nizu 01 izmjena

SL L 177, 10.7.2010., str. 40.

L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e

7

Indikatori smjera

Dodatak 16. nizu 02 izmjena

SL L 148, 12.6.2010., str. 1.

L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e

8

Prednja svjetla za motorna vozila (H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, H8, H9, H11, HIR1, HIR2)

05

SL L 177, 10.7.2010., str. 71.

L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e

16

Sigurnosni pojasevi, sustavi za ograničavanje i sustavi za ograničavanje pomicanja djeteta

Dodatak 1. nizu 06 izmjena

SL L 233, 9.9.2011., str. 1.

L2e, L4e, L5e, L6e i L7e

19

Prednja svjetla za maglu

Dodatak 2. nizu 03 izmjena

SL L 177, 10.7.2010., str. 113.

L3e, L4e, L5e i L7e

20

Prednja svjetla za motorna vozila (H4)

03

SL L 177, 10.7.2010., str. 170.

L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e

28

Uređaji za zvučno upozoravanje

Dodatak 3. nizu 00 izmjena

SL L 323, 6.12.2011., str. 33.

L3e, L4e i L5e

37

Žarulje sa žarnom niti

Dodatak 34. nizu 03 izmjena

SL L 297, 13.11.2010., str. 1.

L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e

38

Stražnja svjetla za maglu

Dodatak 15. nizu 00 izmjena

SL L 4, 7.1.2012., str. 20.

L3e, L4e, L5e i L7e

43

Sigurnosna stakla

Dodatak 12. nizu 00 izmjena

SL L 230, 31.8.2010., str. 119.

L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e

46

Uređaji za neizravno gledanje (retrovizori)

Dodatak 4. nizu 02 izmjena

SL L 177, 10.7.2010., str. 211.

L2e, L5e, L6e i L7e

50

Svjetlosne komponente za vozila L-kategorije

Dodatak 16. nizu 00 izmjena

Još nije objavljen u SL-u

L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e

53

Instalacija osvjetljenja (motocikl)

Dodatak 14. nizu 01 izmjena

SL L 166, 18.6.2010., str. 55.

L3e

56

Prednja svjetla za mopede i vozila koja se smatraju mopedima

01

Još nije objavljen u SL-u

L1e, L2e i L6e

57

Prednja svjetla za motocikle i vozila koja se smatraju motociklima

02

Još nije objavljen u SL-u

L3e, L4e, L5e i L7e

60

Identifikacija kontrola, znakova i indikatora

Dodatak 2. nizu 00 izmjena

SL L 95, 31.3.2004., str. 10.

L1e i L3e

72

Prednja svjetla za motocikle i vozila koja se smatraju motociklima (HS1)

01

Još nije objavljen u SL-u

L3e, L4e, L5e i L7e

74

Instalacija osvjetljenja (moped)

Dodatak 7. nizu 00 izmjena

SL L 166, 18.6.2010., str. 88.

L1e

75

Gume

Dodatak 13. nizu 01 izmjena

SL L 84, 30.3.2011., str. 46.

L1e, L2e, L3e, L4e i L5e

78

Kočenje, uključujući protuklizne i kombinirane sustave kočenja

Dodatak 3. nizu 02 izmjena

SL L 95, 31.3.2004., str. 67.

L1e, L2e, L3e, L4e i L5e

81

Retrovizori

Dodatak 2. nizu 00 izmjena

SL L 185, 13.7.2012., str. 1.

L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e

82

Prednja svjetla za mopede i vozila koja se smatraju mopedima (HS2)

01

Još nije objavljen u SL-u

L1e, L2e i L6e

87

Dnevna svjetla

Dodatak 15. nizu 00 izmjena

SL L 4, 7.1.2012., str. 24.

L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e

98

Glavna svjetla s izvorom svjetlosti pomoću električnih izboja u plinu

Dodatak 4. nizu 01 izmjena

Još nije objavljen u SL-u

L3e

99

Izvori svjetlosti koji ispuštaju plin

Dodatak 5. nizu 00 izmjena

SL L 164, 30.6.2010., str. 151.

L3e

112

Prednja svjetla s asimetričnim snopovima

Dodatak 12. nizu 00 izmjena

SL L 230, 31.8.2010., str. 264.

L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e

113

Prednja svjetla sa simetričnim snopovima

Dodatak 2. nizu 01 izmjena

SL L 330, 16.12.2005., str. 214.

L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e

Objašnjenje:

Činjenica da je neka komponenta na ovom popisu ne znači da je njezina instalacija obavezna. Za neke komponente, međutim, postoje zahtjevi obaveznog instaliranja navedeni u prilozima ove Uredbe.

PRILOG II.

Zahtjevi za postupke ispitivanja i učinkovitost koji se primjenjuju na uređaje za zvučno upozoravanje

DIO 1.

Zahtjevi koji se primjenjuju na odobrenje tipa mehaničkih ili električnih uređaja za zvučno upozoravanje namijenjenih za postavljanje na vozila kategorija L1e, L2e i L6e

1.   Opći zahtjevi

1.1.

Električni uređaji za zvučno upozoravanje moraju emitirati ujednačen zvuk, a njihov zvučni spektar ne smije zamjetno varirati tijekom rada. U slučaju uređaja za upozoravanje isporučenih s izmjeničnom strujom, ovaj zahtjev primjenjuje se isključivo na konstantnu brzinu generatora, a ta je brzina unutar raspona određenog u točki 2.3.2.

1.2.

Električni uređaji za zvučno upozoravanje moraju imati takve karakteristike zvuka (spektralna distribucija energije zvuka, razina tlaka zvuka) i mehaničke karakteristike da prolaze ispitivanja određena u točkama 2. do 3.4.

1,3.

Električni uređaji za zvučno upozoravanje mogu sadržavati značajke koje im omogućuju da rade na značajno nižim razinama glasnoće zvuka.

1.4.

Mehanički uređaji za zvučno upozoravanje moraju biti opremljeni ručicom kojom se ručno upravlja, tipa zvona na povlačenje čime se naglo rotiraju dva metalna diska koja nisu povezana u kućištu zvona ili tipa zvona s jednim udarom.

2.   Mjerenja razine zvuka

2.1.

Uređaji za zvučno upozoravanje trebali bi se ispitivati u okruženju bez jeke. Moguće ih je alternativno ispitivati u komori koja je djelomično bez jeke ili na očišćenom vanjskom prostoru. U tom slučaju moraju se poduzeti mjere predostrožnosti kako bi se na mjernom području izbjegle refleksije od tla, npr. postavljanjem brojnih zaslona za apsorpciju zvuka. Mora se provjeriti da sferno izobličenje nije veće od 1 dB(A) unutar polukugle polumjera ne manjeg od 5 m do maksimalne frekvencije koja će se izmjeriti u smjeru mjerenja te na visini uređaja i mikrofona. Buka ambijenta mora biti barem 10 dB(A) niža od razina tlaka zvuka koje će se mjeriti.

Uređaj koji se ispituje i mikrofon moraju biti na istoj visini u rasponu od 1,15 do 1,25 m. Linija maksimalne osjetljivosti mikrofona mora se poklapati sa smjerom u kojem uređaj za upozoravanje emitira zvuk najviše razine.

Mikrofon mora biti postavljen tako da je njegova membrana na udaljenosti 2 ± 0,01 m od izlazne razine zvuka koji emitira uređaj. U slučaju uređaja s nekoliko izlaza ova udaljenost odredit će se u odnosu na izlaznu ravninu koja je najbliža mikrofonu.

2.2.

Mjerenja razine tlaka zvuka moraju uključivati uporabu opreme za mjerenje razine zvuka klase preciznosti 1 koja zadovoljava zahtjeve IEC publikacije br. 651, prvo izdanje (1979.).

Sva mjerenja moraju se provoditi primjenom „nagle” vremenske konstante. Za mjerenje svih razina tlaka zvuka rabit će se ponderirana krivulja (A).

Fourierova transformacija zvučnog signala rabit će se u mjerenju spektra emitiranog zvuka. Alternativno se mogu rabiti filtri treće oktave koji zadovoljavaju zahtjeve određene u IEC publikaciji br. 225, prvo izdanje (1966.), a u tom slučaju mora se odrediti pojasna frekvencija središta oktave dodavanjem kvadratne sredine tlakova zvuka u pojasima treće oktave središnjih frekvencija od 2 000, 2 500 i 3 150 Hz.

U svim slučajevima samo se Fourierova transformacija može smatrati referentnom metodom.

2.3.

Električni uređaji za zvučno upozoravanje moraju se isporučivati s jednim od sljedećih odgovarajućih napona:

2.3.1.

U slučaju uređaja za zvučno upozoravanje koji primaju istosmjernu struju, napon ispitivanja od 6,5, 13,0 ili 26,0 V izmjeren na izlaznoj strani električnog izvora i odgovarajući nominalni napon od 6, 12 ili 24 V.

2.3.2.

Ako uređaji za zvučno upozoravanje primaju istosmjernu struju koju isporučuje električni generator tipa koji se obično rabi s ovom vrstom uređaja, akustične karakteristike uređaja moraju se snimati pri brzinama alternatora koje odgovaraju 50 %, 75 % i 100 % maksimalne brzine koju je naveo proizvođač alternatora za kontinuirani rad. Tijekom ispitivanja alternator ne smije biti podvrgnut nijednom drugom električnom opterećenju. Ispitivanje izdržljivosti opisano u točkama 3 do 3.4. izvest će se pri brzini koju je naveo proizvođač opreme, a ona će se odabrati iz prije navedenog raspona.

2.3.3.

Ako se za ispitivanje uređaja za zvučno upozoravanje koji prima istosmjernu struju rabi ispravljena struja, neizravnana komponenta napona na njegovim priključcima izmjerena od vrška do vrška tijekom rada uređaja za upozoravanje ne smije prelaziti 0,1 V.

2.3.4.

Otpor električnog vodiča za primanje istosmjerne struje, uključujući otpor priključaka i kontakata, mora ležati što je moguće bliže vrijednosti 0,05 Ω za nominalni napon od 6 V, 0,10 Ω za nominalni napon od 12 V i 0,20 Ω za nominalni napon od 24 V.

2.4.

Mehanički uređaji za zvučno upozoravanje moraju se ispitivati na sljedeći način:

2.4.1.

Uređajem za ispitivanje mora rukovati osoba ili druga vanjska sredstva guranjem radne ručice prema preporuci proizvođača. Prisutnost operatera ne smije imati bilo kakav zamjetan utjecaj na rezultate ispitivanja. Jedna mjerna sekvenca sastoji se od deset uzastopnih operacija duž cijele putanje ručice za rukovanje unutar 4 ± 0,5 s. Mora se provesti pet sekvenci, a iza svake od njih mora uslijediti pauza. Cijeli postupak mora se provesti pet puta.

2.4.2.

Za svaku od 25 mjernih sekvenci mora se zabilježiti razina zvuka A-krivulje koja mora biti unutar 2,0 dB(A), a za konačni rezultat mora se izračunati prosjek tih vrijednosti.

2.5.

Uređaji za zvučno upozoravanje moraju biti fiksno montirani pomoću dijela ili dijelova koje je u tu svrhu namijenio proizvođač, na nosaču mase najmanje 10 puta veće od mase uređaja za upozoravanje koji se ispituje i težiti najmanje 30 kg. Nosač mora biti postavljen tako da refleksije od njegovih stijenki i vibracije nemaju značajnog učinka na rezultate mjerenja.

2.6.

U uvjetima koji su prije određeni razina zvuka A-krivulje ne smije prelaziti 115 dB(A) u slučaju električnih uređaja za zvučno upozoravanje i 95 dB(A) u slučaju mehaničkih uređaja za zvučno upozoravanje.

2.7.

Razina tlaka zvuka unutar pojasa frekvencije 1 800 do 3 550 Hz električnog uređaja za zvučno upozoravanje mora biti viša od bilo koje frekvencijske komponente iznad 3 550 Hz, a u svakom slučaju najmanje 90 dB(A). Razina tlaka zvuka mehaničkih uređaja za upozoravanje mora biti najmanje 80 dB(A).

2.8.

Karakteristike određene u točkama 2.6. do 2.7. mora pokazivati svaki uređaj za zvučno upozoravanje koji je podvrgnut ispitivanju izdržljivosti navedenom u točkama 3. do 3.4.

2.8.1.

Svako odstupanje napona mora biti između 115 % i 95 % nazivne vrijednosti u slučaju električnih uređaja za zvučno upozoravanje koji primaju istosmjernu struju ili između 50 % i 100 % maksimalne brzine alternatora koju je odredio proizvođač alternatora za kontinuirani rad u slučaju električnih uređaja za zvučno upozoravanje koji primaju izmjeničnu struju.

2.9.

Vremenska odgoda između aktuacije i trenutka u kojem zvuk doseže maksimalnu vrijednost kako se zahtijeva u točkama 2.6. do 2.7. ne smije prelaziti 0,2 sekunde mjereno na temperaturi ambijenta od 293 ± 5 K (20 ± 5 °C). Ovi se zahtjevi posebno odnose na pneumatske ili elektro-pneumatske uređaje za upozoravanje.

2.10.

U uvjetima napajanja koje određuju njihovi proizvođači, pneumatski ili elektro-pneumatski uređaji za upozoravanje moraju imati jednaku akustičku učinkovitost koja se zahtijeva od klasičnih električnih uređaja za zvučno upozoravanje.

2.11.

Minimalna vrijednost prema zahtjevima iz točaka 2.6. do 2.7. mora se dobiti za svaku komponentu u višetonskom uređaju koji može nezavisno emitirati zvuk. Maksimalna ukupna razina zvuka mora se postići sa svim komponentama koje istodobno rade.

3.   Ispitivanje izdržljivosti

3.1.

Temperatura ambijenta mora biti između 288 K i 303 K (15 °C i 30 °C).

3.2.

Električnim uređajima za zvučno upozoravanje mora se dobavljati nominalni napon pri otporu vodiča određenom u točkama 2.3.1. do 2.3.4. i u skladu s točkom 2.8.1., a njima se mora rukovati 10 000 puta pri brzini od jedne sekunde aktivacije iza kojih slijede četiri sekunde neaktivnosti. Tijekom ispitivanja uređaj za zvučno upozoravanje izložen je umjetnom vjetru ili struji zraka brzine 10 m/s ± 2 m/s.

3.2.1.

Ako se ispitivanje provodi u izoliranoj komori, ta komora mora imati volumen dovoljan da osigura normalnu disipaciju topline koju proizvodi uređaj za upozoravanje tijekom ispitivanja izdržljivosti.

3.3.

Kada se dovrši polovica zahtijevanih postupaka, električni uređaj za zvučno upozoravanje može se ponovno postaviti ako su se karakteristike razine zvuka izmijenile u odnosu na one prije ispitivanja. Kada se dovrši ukupan broj zahtijevanih postupaka, uređaj za zvučno upozoravanje može se opet ponovno postaviti te mora uzastopno ispunjavati zahtjeve ispitivanja određene u točki 2.8.

3.4.

Četiri jedinice tipa mehaničkog uređaja za upozoravanje moraju se podvrgnuti ispitivanju izdržljivosti. Svaki uređaj mora biti nov i ne smije se tijekom ispitivanja podmazivati. On će se aktivirati 30 000 puta duž cijelog hoda ručice za rukovanje pri brzini od 100 ± 5 operacija u minuti. Četiri uređaja potom će se podvrgnuti ispitivanju prskanja soli u skladu sa standardom EN ISO 9227:2012. Tri od četiri jedinice moraju zadovoljavati ispitivanja određena u točki 2.8.

DIO 2.

Zahtjevi za odobrenje tipa vozila u pogledu zvučnog upozoravanja

1.   Zahtjevi za opremu

1.1.

Vozila kategorija L1e-B, L2e i L6e moraju biti opremljena jednim električnim uređajem za zvučno upozoravanje s odobrenjem tipa komponente sukladno ovoj Uredbi ili Pravilniku UNECE-a br. 28 (1).

1.2.

Vozila kategorije L1e-B s maksimalnom projektnom brzinom vozila ≤ 25 km/h i maksimalnom kontinuiranom nazivnom ili neto snagom ≤ 500 W mogu alternativno biti opremljena mehaničkim uređajem za zvučno upozoravanje s odobrenjem tipa komponente sukladno ovoj Uredbi, a u tom slučaju ne vrijede zahtjevi iz točaka 2.1.1. do 2.1.7.

1.3.

Vozila kategorija L3e, L4e i L5e moraju ispunjavati sve relevantne zahtjeve za opremu Pravilnika UNECE-a br. 28.

1.3.1.

U nedostatku određenih uputa pojam „motocikli” u ovoj Uredbi odnosit će se na vozila kategorije L3e, L4e i L5e.

1.4.

Vozila kategorije L7e moraju ispunjavati sve relevantne zahtjeve za opremu Pravilnika UNECE-a br. 28 koji su propisani za vozila kategorije L5e.

1.5.

U nedostatku određenih zahtjeva u Pravilniku UNECE-a br. 28 i navedenih u dijelu 1. točki 1.3., uređaji za zvučno upozoravanje i dodatni uređaji montirani na vozilima koja pogone jedan ili više električnih motora mogu sadržavati značajku koja omogućuje da se uređaj isprekidano aktivira tako da radi pri značajno nižoj razini zvuka od one zahtijevane za uređaje za zvučno upozoravanje, emitirajući kontinuirani, ujednačeni zvuk sa spektrom zvuka koji zamjetno ne varira tijekom rada, s ciljem da se primjerice pješaci upozore na približavanje vozila.

2.   Zahtjevi u pogledu radnih karakteristika instaliranih električnih uređaja za zvučno upozoravanje

2.1.

Za vozila kategorija L1e-B, L2e i L6e:

2.1.1.

Napon ispitivanja mora odgovarati naponu određenom u dijelu 1. točkama 2.3. do 2.3.2.

2.1.2.

Razine tlaka zvuka moraju se mjeriti u uvjetima koji su određeni u dijelu 1. točki 2.2.

2.1.3.

Razina tlaka zvuka A-krivulje koju emitiraju uređaji za zvučno upozoravanje mora se mjeriti na udaljenosti od 7,0 m ispred vozila, a ono mora biti na otvorenoj lokaciji, na što je moguće ravnijem tlu i opremljeno uređajima za zvučno upozoravanje s istosmjernom strujom uz isključen motor.

2.1.4.

Mikrofon mjernog instrumenta mora biti postavljen na uzdužnoj središnjoj ravnini vozila.

2.1.5.

Tlak razine zvuka pozadinske buke i buka vjetra mora biti najmanje 10 dB(A) ispod razine zvuka koji se mjeri.

2.1.6.

Maksimalan tlak razine zvuka mora se mjeriti u rasponu od 0,5 do 1,5 m iznad tla.

2.1.7.

Prilikom mjerenja u uvjetima iz točaka 2.1.1. do 2.1.5. maksimalna razina zvuka koja je određena u točki 2.1.6. mora biti između 75 dB(A) i 112 dB(A).

2.2.

Vozila kategorija L3e, L4e i L5e moraju ispunjavati sve relevantne zahtjeve za radne karakteristike Pravilnika UNECE-a br. 28.

2.2.1.

U nedostatku određenih uputa pojam „motocikli” u ovoj Uredbi odnosit će se na vozila kategorije L3e, L4e i L5e.

2.3.

Vozila kategorije L7e moraju ispunjavati sve relevantne zahtjeve za radne karakteristike Pravilnika UNECE-a br. 28 koji su propisani za vozila kategorije L5e.

(1)  SL L 323, 6.12.2011., str. 33.

PRILOG III.

Zahtjevi koji se primjenjuju na kočenje, uključujući protuklizne i kombinirane sustave kočenja

1.   Zahtjevi za odobrenje tipa vozila u pogledu kočenja

1.1.

Vozila kategorija L1e, L2e, L3e, L4e i L5e moraju ispunjavati sve relevantne zahtjeve Pravilnika UNECE-a br. 78.

1.1.1.

Iako su zahtjevi određeni u točki 1.1., odredbe u točkama 1.1.1.1. do 1.1.1.3. primjenjuju se na vozila kategorije L1e s masom ≤ 35 kg koja su opremljena kako slijedi:

1.1.1.1.

U uređajima za kočenje u kojima je prijenos hidraulički, spremnici koji sadrže rezervnu tekućinu moraju se izuzeti iz zahtjeva zbog jednostavnosti provjere razine tekućine iz prije spomenutog pravilnika UNECE-a.

1.1.1.2.

Za kočnice na obruču u svrhe posebnih odredbi koje se odnose na mokre kočnice u prije spomenutom pravilniku UNECE-a, voda se mora usmjeravati na dio obruča kotača koji osigurava trenje, s mlaznicama pozicioniranim 10 do 30 mm od stražnjih kočnica.

1.1.1.3.

Za vozila sa širinama obruča kotača od 45 mm ili manjim (šifra 1.75) u pogledu učinkovitosti kočenja prednjom kočnicom samo kada su opterećena maksimalnom dozvoljenom masom, zaustavni put ili odgovarajuća srednja vrijednost maksimalne deceleracije (MFDD) mora biti sukladna propisanoj u prije spomenutom pravilniku UNECE-a. Ako se ovaj zahtjev ne može zadovoljiti zbog ograničenog prianjanja gume i površine ceste, zaustavni put S ≤ 0,1 + V2/115 s odgovarajućom srednjom vrijednosti maksimalne deceleracije od 4,4 m/s2 mora se primijeniti za ispitivanja opterećenja vozila do njegove maksimalne dopuštene mase istodobnom uporabom oba uređaja za kočenje.

1.1.2.

Za odobrenje tipa vozila vrijede odredbe navedene u Prilogu VIII. Uredbi (EU) br. 168/2013 o obaveznoj opremi za napredne sustave kočenja.

1.2.

Vozila kategorije L6e moraju ispunjavati sve relevantne zahtjeve Pravilnika UNECE-a br. 78 koji su propisani za vozila kategorije L2e.

1.3.

Vozila kategorije L7e moraju ispunjavati sve relevantne zahtjeve Pravilnika UNECE-a br. 78 koji su propisani za vozila kategorije L5e.

PRILOG IV.

Zahtjevi u pogledu električne sigurnosti

1.   Zahtjevi za odobrenje tipa vozila u pogledu električne sigurnosti

1.1.   Vozila koja pogone jedan ili više električnih motora, uključujući čista ili hibridna električna vozila, moraju ispunjavati zahtjeve iz ovog Priloga.

2.   Opći zahtjevi u pogledu zaštite od električnog udara i električne sigurnosti koji se primjenjuju na visokonaponske sabirnice u uvjetima u kojima one nisu povezane s vanjskim visokonaponskim izvorima napajanja.

2.1.   Zaštita od izravnog kontakta s dijelovima pod naponom mora biti sukladna zahtjevima određenim u nastavku. Postojeće zaštite (npr. kruti izolator, barijera, kućište) ne smiju se moći otvoriti, rastaviti ili ukloniti bez uporabe alata.

Zaštita od pristupa dijelovima pod naponom mora biti ispitivana u skladu s odredbama određenim u Dodatku 3. – Zaštita od izravnog kontakta s dijelovima pod naponom.

2.1.1.   Zaštita dijelova pod naponom u kabini vozača i putničkoj kabini te u prtljažniku mora zadovoljavati stupanj zaštite IPXXD.

2.1.2.   Zaštita dijelova pod naponom u područjima izvan kabine vozača, putničke kabine i prtljažnika mora zadovoljavati stupanj zaštite IPXXB.

2.1.3.   Zaštita dijelova pod tlakom vozila u kojima ne postoji zatvorena kabina za vozača, a postoji putnička kabina, cijelo vozilo mora zadovoljavati stupanj zaštite IPXXD.

2.1.4.   Smatra se da priključci (uključujući ulaznu energiju iz vozila) moraju ispunjavati zahtjeve ako:

su i oni usklađeni sa stupnjem zaštite IPXXB kad se odvajaju bez uporabe alata,

se nalaze ispod poda vozila i postoje s mehanizmom za zaključavanje (npr. zaključavanje vijkom ili bajunetnim mehanizmom),

su isporučeni s mehanizmom za zaključavanje, a druge komponente se najprije moraju ukloniti uporabom alata kako bi se odvojio priključak, ili

napon dijelova pod naponom dolazi do vrijednosti ≤ DC 60 V ili ≤ AC 30 V (rms) unutar jedne sekunde od odvajanja priključka.

2.1.5.   U slučaju da se glavni prekidač može otvoriti, rastavljati ili uklanjati bez uporabe alata, stupanj zaštite IPXXB mora biti zadovoljen u svim ovim uvjetima.

2.1.6.   Zahtjevi za specifične oznake

2.1.6.1.

U slučaju REESS-a s visokim naponom simbol prikazan na slici 4.-1. mora se postaviti na ili u blizini REESS-a. Pozadina simbola mora biti žuta, obrub i strelica moraju biti crni.

Slika 4.-1.

Oznake visokonaponske opreme

Image 1

2.1.6.2.

Simbol mora osim toga biti postavljen na sva kućišta i barijere koji, kada se uklone, izlažu dijelove s visokonaponskim krugovima. Odredba je neobavezna za priključke visokonaponskih sabirnica i ne primjenjuje se u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

ako se barijerama ili kućištima ne može fizički pristupati, ne može ih se otvarati ili uklanjati dok se druge komponente vozila ne uklone pomoću alata, ili

ako se barijere ili kućišta nalaze ispod poda vozila.

2.1.6.3.

Kabeli za visokonaponske sabirnice koji se u cijelosti ne nalaze u kućištima moraju se označiti vanjskim pokrovom narančaste boje.

2.2.   Zaštita od neizravnog kontakta s dijelovima pod naponom mora biti sukladna zahtjevima određenim u nastavku.

2.2.1.   Zbog zaštite od električnog udara koji može nastati od neizravnog kontakta, izloženi provodljivi dijelovi poput provodljive barijere i kućišta, moraju se sigurno galvanizacijom povezati s električnom šasijom vezama poput, primjerice, električne žice, kabela za uzemljenje, varova ili vijčanim vezama tako da ne postoji nijedan opasan električni potencijal.

2.2.2.   Otpor između svih izloženih provodljivih dijelova i električnog kućišta mora biti manji od 0,1 Ω ako postoji protok struje najmanje jakosti 0,2 A. Ovaj se zahtjev smatra zadovoljenim ako je galvanska veza uspostavljena zavarivanjem.

2.2.3.   U slučaju vozila koja će se povezati s uzemljenim električnim izvorom napajanja pomoću provodljive veze, mora postojati uređaj koji omogućuje galvansku vezu s električnom šasijom ili uzemljenjem.

Taj uređaj će omogućiti vezu s uzemljenjem prije nego što se vanjski napon počne dobavljati vozilu i mora zadržati tu vezu dok se vanjski napon ne ukloni s vozila.

Usklađenost s ovim zahtjevima može se dokazati pomoću priključka koji je odredio proizvođač vozila ili drugih analiza.

2.2.3.1.

Galvanska veza električne šasije do uzemljenja nije potrebna u sljedećim slučajevima:

vozilo može rabiti samo namjenski punjač koji je zaštićen ako dođe do bilo kakvog kvara na izolaciji,

cijela metalna karoserija vozila je zaštićena ako dođe do bilo kakvog kvara na izolaciji, ili

vozilo se ne može puniti bez potpunog uklanjanja kompleta trakcijske baterije iz vozila.

2.3.   Otpor izolacije mora ispunjavati zahtjeve određene u nastavku.

2.3.1.   U pogledu električne pogonske osovine koja se sastoji od odvojenih sabirnica istosmjerne i izmjenične struje:

Ako su sabirnice izmjenične i istosmjerne struje galvanizacijom međusobno izolirane, otpor izolacije između svih visokonaponskih sabirnica i električnog kućišta mora imati minimalnu vrijednost od 100 Ω/V radnog napona sabirnica istosmjerne struje i minimalnu vrijednost od 500 Ω/V radnog napona sabirnica izmjenične struje.

Mjerenja se moraju provoditi u skladu s odredbom iz Dodatka 1. – Metoda mjerenja otpora izolacije.

2.3.2.   U pogledu električne pogonske osovine koja se sastoji od kombiniranih sabirnica istosmjerne i izmjenične struje:

Ako su sabirnice istosmjerne i izmjenične struje povezane galvanizacijom, otpor izolacije između visokonaponskih sabirnica i električne šasije mora biti minimalne vrijednosti 500 Ω/V radnog napona.

Međutim, ako su sve sabirnice izmjenične struje zaštićene jednom od sljedeće dvije mjere, otpor izolacije između visokonaponske sabirnice i električne šasije mora imati minimalnu vrijednost od 100 Ω/V radnog napona:

dva ili više slojeva krutog izolatora, barijera ili kućišta koji nezavisno zadovoljavaju zahtjeve iz točaka 2.1. do 2.1.6.3., na primjer kabelski sklop, ili

mehanički robusne zaštite s dovoljnom izdržljivosti za vijek trajanja vozila poput kućišta motora, kućišta elektroničkih pretvarača ili priključaka.

Otpor izolacije između visokonaponske sabirnice i električne šasije može se dokazati izračunom, mjerenjem ili njihovom kombinacijom.

Mjerenje se mora provoditi u skladu s Dodatkom 1. – Metoda mjerenja otpora izolacije.

2.3.3.   U pogledu gorivih ćelija vozila:

Ako se tijekom vremena ne može zadovoljavati zahtjev za minimalni otpor, tada se zaštita mora postići na jedan od sljedećih načina:

dva ili više slojeva krutog izolatora, barijera ili kućišta koji nezavisno zadovoljavaju zahtjeve iz točaka 2.1. do 2.1.6.3., ili

sustav nadzora otpora izolacije u vozilu s upozorenjima vozaču ako otpor izolacije padne ispod minimalne zahtijevane vrijednosti. Otpor izolacije između visokonaponske sabirnice i sustava spojke za punjenje REESS-a koji ne sadrži električnu energiju, osim tijekom punjenja REESS-a, i električnu šasiju nije potrebno nadzirati.

Ispravan rad sustava za nadzor otpora izolacije u vozilu mora se ispitati kako je opisano u Dodatku 2. – Potvrdna metoda za rad sustava nadzora izolacije u vozilu.

2.3.4.   Zahtjevi za otpor izolacije za sustav spojke za punjenje REESS-a.

Ulaz energije vozila ili kabel za punjenje, ako su trajno priključeni na vozilo, namijenjeni da se provodljivom vezom povežu s uzemljenim vanjskim izvorom izmjenične struje i električni krugovi koji su galvanizacijom povezani s ulazom energije vozila/kabelom za ponovno punjenje tijekom punjenja REESS-a, moraju imati otpor izolacije između visokonaponske sabirnice i električne šasije od najmanje 1,0 ΜΩ kada je sprežnik punjača odvojen. Tijekom mjerenja trakcijska baterija može biti odvojena.

3.   Zahtjevi u pogledu REESS-a

3.1.   Zaštita u slučaju prejake struje.

REESS se neće pregrijavati u slučaju prejake struje ili, ako je REESS sklon pregrijavanju zbog prejake struje, tada on mora biti opremljen jednim ili više zaštitnih uređaja poput osigurača, prekidača kruga i/ili glavnih kontaktora.

Kada je primjenjivo, proizvođač vozila navest će relevantne podatke i analizu koji dokazuju da je pregrijavanje od prejake struje spriječeno bez uporabe zaštitnih uređaja.

3.2.   Sprječavanje akumulacije plina.

Mjesta za postavljanje trakcijske baterije otvorenog tipa koja mogu proizvoditi vodik moraju biti opremljena ventilatorom ili ventilacijskom cijevi ili bilo kojim drugim prikladnim sredstvom za sprječavanje akumulacije vodika. Za vozila s okvirom otvorenog tipa koja ne omogućuje akumulaciju vodika na takvim mjestima nije potreban ventilator ili ventilacijska cijev.

3.3.   Zaštite od prolijevanja elektrolita.

Elektrolit se ne smije prolijevati iz vozila kada se vozilo nagne u bilo kojem smjeru, nasloni ulijevo ili udesno na tlo ili čak kada se REESS obrne.

U slučaju prolijevanja elektrolita iz REESS-a ili iz njegovih komponenata iz drugih razloga, elektroliti ne smiju doći do vozača i do bilo koje osobe oko vozila tijekom normalnih radnih uvjeta, parkiranja (i ako je vozilo parkirano na padini) ili tijekom bilo kojeg drugog normalnog rada.

3.4.   Slučajno ili nehotično odvajanje.

REESS i njegove komponente moraju se u vozilu instalirati tako da spriječe mogućnost nenamjernog ili nehotičnog odvajanja ili izbacivanja REESS-a.

REESS i njegove komponente ne smiju biti izbačeni kada se vozilo nagne u bilo kojem smjeru, nasloni ulijevo ili udesno na tlo ili čak kada se REESS obrne.

4.   Sigurnosni zahtjevi tijekom rada

4.1.   Postupak uključivanja i isključivanja napajanja sustava propulzije

4.1.1.   Kako bi se pri pokretanju, uključujući sustav uključivanja napajanja, odabrao mogući način aktivne vožnje, vozač mora provesti najmanje dvije namjerne i karakteristične radnje.

4.1.2.   Najmanje jedna trenutna indikacija mora se dati vozaču kada se vozilo prebaci u mogući način aktivne vožnje. Ova se odredba ne primjenjuje u uvjetima u kojima motori s unutarnjim sagorijevanjem izravno ili neizravno stvaraju propulzijsku snagu vozila.

4.1.3.   Prilikom napuštanja vozila vozač će se signalom obavijestiti (npr. optičkim ili zvučnim signalom) ako je vozilo i dalje u mogućem načinu aktivne vožnje.

4.1.4.   Ako REESS u vozilu može izvana napajati vozač, pomicanje vozila njegovim vlastitim sustavom propulzije neće biti moguće tako dugo dok je priključak vanjskog električnog izvora napajanja povezan s ulazom vozila. Usklađenost s ovim zahtjevom dokazat će se pomoću priključka koji je odredio proizvođač vozila.

U slučaju trajno povezanih kabela za punjenje, gornji zahtjev smatra se zadovoljenim kada uporaba kabela za punjenje očigledno sprječava uporabu vozila (npr. kabel je uvijek usmjeren preko kontrola operatera, sjedala vozača, vilice ili upravljača ili sjedalo koje pokriva prostor za pohranu kabela mora biti u otvorenom položaju).

4.1.5.   Ako je vozilo opremljeno jedinicom za upravljanje smjerom (uređajem za obrtanje smjera), stanje te jedinice bit će pokazano vozaču.

4.1.6.   Dopušteno je da je samo jedna radnja potrebna za deaktiviranje mogućeg načina aktivne vožnje ili za dovršetak postupka isključivanja napajanja.

4.2.   Vožnja s reduciranom snagom

4.2.1.   Indikacija reducirane snage

Ako je električni sustav propulzije opremljen uređajima za automatsko reduciranje snage propulzije vozila (npr. način rada pri kvaru pogonske osovine), značajne redukcije pokazat će se vozaču.

4.2.2.   Indikacija niske razine sadržaja energije REESS-a

Ako stanje napunjenosti u REESS-u ima značajan učinak na vozilo, karakteristike vožnje (npr. ubrzanje i mogućnost kretanja mora procijeniti tehnički servis zajedno s proizvođačem vozila), niski energetski sadržaj pokazat će se vozaču zamjetnim uređajem (npr. vizualni ili zvučni signal). U tu svrhu rabit će se indikacija uporabljena za točku 4.2.1.

4.3.   Vožnja unatrag

Neće biti moguće aktivirati upravljačku funkciju vožnje vozila unatrag dok se vozilo kreće prema naprijed.

4.4.   Određivanje emisije vodika

4.4.1.   Ova provjera provest će se na svim tipovima vozila opremljenim trakcijskim baterijama otvorenog tipa, a moraju biti zadovoljeni svi zahtjevi.

4.4.2.   Vozila će biti opremljena punjačima u vozilu. Ispitivanje će se provesti prema metodi opisanoj u Prilogu 7. Pravilniku UNECE-a br. 100 (1). Uzorkovanje vodika i analiza moraju biti prema propisima, a ostale metode analize mogu se rabiti uz uvjet da se može dokazati dobivanje ekvivalentnih rezultata.

4.4.3.   Prilikom normalnog postupka punjenja u uvjetima navedenim u Prilogu 7. Pravilniku UNECE-a br. 100 emisije vodika moraju biti < 125 g tijekom 5 sati mjerenja ili ispod (25 × t2) (g) tijekom t2 (h).

4.4.4.   Prilikom punjenja koje se provodi punjačem u vozilu koji pokazuje kvar (uvjeti navedeni u Prilogu 7. Pravilniku UNECE-a br. 100), emisije vodika moraju biti ispod 42 g. Nadalje, punjač u vozilu mora ograničiti taj mogući kvar na 30 minuta.

4.4.5.   Svim postupcima povezanim s punjenjem REESS-a mora se automatski upravljati, uključujući zaustavljanje punjenja.

4.4.6.   Ne smije biti moguće ručno preskakati faze punjenja.

4.4.7.   Normalan rad povezivanja i odvajanja napajanja ili privremeni prekidi napajanja ne smiju utjecati na sustav upravljanja fazama punjenja.

4.4.8.   Kvarovi punjenja koji mogu dovesti do kvara punjača u vozilu tijekom uzastopnih postupaka punjenja moraju se trajno signalizirati vozaču ili jasno pokazivati operateru koji namjerava započeti postupak punjenja.

4.4.9.   Detaljne upute u vezi s postupkom punjenja i izjavi o sukladnosti sa zahtjevima koji su određeni u točkama 4.4.1. do 4.4.8. moraju se nalaziti u priručniku s uputama za vozilo.

4.4.10.   Mogu se primjenjivati rezultati ispitivanja dobiveni od drugih tipova vozila koji su uobičajeni za rezultate unutar iste obitelji vozila, u skladu s odredbama određenim u Dodatku 2. Prilogu 7. Uredbi br. 100.


(1)  SL L 57, 2.3.2011., str. 54.

Dodatak 1.

Metoda mjerenja otpora izolacije za ispitivanje na temelju vozila

1.   Općenito

Otpor izolacije svake visokonaponske sabirnice vozila mora se mjeriti ili odrediti izračunom pomoću vrijednosti mjerenja sa svakog dijela ili jedinice komponente visokonaponske sabirnice (u daljem tekstu „podijeljeno mjerenje”).

2.   Metoda mjerenja

Mjerenje otpora izolacije mora se provoditi odabirom odgovarajuće metode mjerenja iz metoda navedenih u točkama 2.1. do 2.2., ovisno o električnom punjenju dijelova pod naponom ili otporu izolacije itd.

Raspon električnog kruga za mjerenje razjasnit će se unaprijed pomoću dijagrama električnih krugova itd.

Nadalje, mogu se provoditi izmjene potrebne za mjerenje otpora izolacije poput uklanjanja poklopca kako bi se pristupilo dijelovima pod naponom, crtanja linija mjerenja, promjena softvera itd.

U slučajevima u kojima izmjerene vrijednosti tijekom rada sustava nadzora otpora izolacije u vozilu nisu stabilne, mogu se provesti potrebne izmjene za izvođenje mjerenja poput zaustavljanja rada predmetnog uređaja ili njegova uklanjanja. Nadalje, ako je uređaj uklonjen, mora se dokazati, pomoću crteža itd., da to neće promijeniti otpor izolacije između dijelova pod naponom i električne šasije.

Izuzetna pažnja mora se posvetiti kratkom spoju, električnom udaru itd., jer ova konfiguracija može zahtijevati izravno rukovanje visokonaponskim krugom.

2.1.   Metoda mjerenja pomoću napona iz izvora izvan vozila

2.1.1.   Mjerni instrument

Mora se rabiti instrument za ispitivanje otpora izolacije sposoban primjenjivati napon istosmjerne struje viši od napona visokonaponske sabirnice.

2.1.2.   Metoda mjerenja

Instrument za ispitivanje otpora izolatora mora se povezati između dijelova pod naponom i električne šasije. Zatim se otpor izolacije mora mjeriti primjenom napona istosmjerne struje čija je vrijednost najmanje jednaka polovici vrijednosti radnog napona visokonaponske sabirnice.

Ako sustav ima nekoliko raspona napona (npr. zbog konvertora snage) u galvanizacijom povezanom krugu, a neke od komponenata ne mogu podnijeti radni napon cijelog kruga, otpor izolacije između tih komponenata i električne šasije može se mjeriti zasebno primjenom najmanje polovine njihovog radnog napona dok su one odvojene.

2.2.   Metoda mjerenja pomoću REESS-a vozila i izvora napona istosmjerne struje

2.2.1.   Uvjeti za ispitivanje vozila

Visokonaponska sabirnica napunit će se energijom iz REESS-a vozila i/ili iz sustava za pretvorbu energije i razine napona REESS-a i/ili sustav za pretvorbu energije tijekom ispitivanja mora biti najmanje vrijednosti jednake nominalnom radnom naponu koji je odredio proizvođač vozila.

2.2.2.   Mjerni instrument

Voltmetar koji se rabi za ovo ispitivanje mora mjeriti vrijednosti istosmjerne struje i mora imati unutarnji otpor od najmanje 10 ΜΩ.

2.2.3.   Metoda mjerenja

2.2.3.1.   Prvi korak

Napon se mjeri kako je prikazano na slici 4.-Ap1.-1., a napon visokonaponske sabirnice (Vb) se bilježi. Vb mora biti jednak ili veći od nominalnog radnog napona REESS-a i/ili sustava za pretvorbu energije prema specifikacijama proizvođača vozila.

Slika 4.-Ap1.-1.

Mjerenje Vb, V1, V2

Image 2

2.2.3.2.   Drugi korak

Izmjerite i zabilježite napon (V1) između negativne strane visokonaponske sabirnice i električne šasije (pogledati sliku 4.-Ap1.-1.).

2.2.3.3.   Treći korak

Izmjerite i zabilježite napon (V2) između pozitivne strane visokonaponske sabirnice i električne šasije (pogledati sliku 4.-Ap1.-1.).

2.2.3.4.   Četvrti korak

Ako je V1 veći od ili jednak V2, umetnite standardni poznati otpor (Ro) između negativne strane visokonaponske sabirnice i električne šasije. S postavljenim Ro izmjerite napon (V1’) između negativne strane visokonaponske sabirnice i električne šasije (pogledati sliku 4.-Ap1.-2.).

Izračunajte električnu izolaciju (Ri) prema sljedećoj formuli:

Formula
ili
Formula

Slika 4.-Ap1.-2.

Mjerenje V1'

Image 3

Ako je V2 veći V1, umetnite standardni poznati otpor (Ro) između pozitivne strane visokonaponske sabirnice i električne šasije. S postavljenim Ro izmjerite napon (V2’) između pozitivne strane visokonaponske sabirnice i električne šasije (pogledati sliku 4.-Ap1.-3.). Izračunajte električnu izolaciju (Ri) prema prikazanoj formuli. Tu vrijednosti električne izolacije (Ω) podijelite s vrijednošću nazivnog radnog napona visokonaponske sabirnice (V).

Izračunajte električnu izolaciju (Ri) prema sljedećoj formuli:

Formula
ili
Formula

Slika 4.-Ap1.-3.

Mjerenje V2’

Image 4

2.2.3.5.   Peti korak

Vrijednost Ri (Ω) električne izolacije podijeljena s vrijednosti radnog napona visokonaponske sabirnice daje otpor izolacije (Ω/V).

Napomena: Standardni poznati otpor Ro (Ω) mora biti vrijednost minimalnog potrebnog otpora izolacije (Ω/V) pomnožena s vrijednosti radnog napona vozila plus/minus 20 % (V). Ro ne mora biti precizna vrijednost budući da jednadžbe vrijede za bilo koji Ro; međutim, vrijednost Ro u ovom rasponu mora osiguravati dobro rješenje za mjerenja napona.

Dodatak 2.

Metoda potvrde za funkciju sustava nadzora otpora izolacije u vozilu

1.

Sustav nadzora otpora izolacije u vozilu mora se potvrditi sljedećom metodom:

Umetnite otpornik koji ne uzrokuje pad otpora izolacije između priključka koji se nadzire i električne šasije ispod minimalne zahtijevane vrijednosti otpora izolacije. Aktivirat će se upozorenje.

Dodatak 3.

Zaštita od izravnih kontakata dijelova pod naponom

1.   Pristupne sonde

Pristupne sonde za potvrdu zaštite osoba od pristupa dijelovima pod naponom navedene su u tablici 4.-Ap3.-1.

2.   Uvjeti ispitivanja

Pristupna sonda gura se u bilo koji otvor kućišta silom određenom u tablici 4.-Ap3.-1. Ako djelomično ili potpuno prodire, postavlja se u svaki mogući položaj, ali ni u kojem slučaju zaustavna površina ne smije potpuno prodrijeti kroz otvor.

Unutarnje barijere smatraju se dijelom kućišta.

Mora se povezati niskonaponsko napajanje od ≥ 40 V i ≤ 50 V u seriji s povezanom odgovarajućom žaruljicom, ako je potrebno, između sonde i dijelova pod naponom unutar barijere ili kućišta.

Metoda jednog kruga primijenit će se na pomične dijelove pod naponom visokonaponske opreme.

Unutarnjim pomičnim dijelovima može se rukovati ili ih se na drugi način, gdje je to moguće, može polako premjestiti.

3.   Uvjeti prihvaćanja

Pristupna sonda ne smije dodirivati dijelove pod naponom.

Ako se ovaj zahtjev provjerava signalnim krugom između sonde i dijelova pod naponom, žaruljica se ne smije upaliti.

U slučaju ispitivanja standardiziranom zglobnom mjernom sondom za ispitivanje duljine (IPXXB) ona može prodrijeti do 80 mm svoje duljine, ali zaustavna površina (promjera 50 mm x 20 mm) ne smije proći kroz otvor. Počinjući iz ravnog položaja oba zgloba mjerne sonde moraju se uspješno saviti kroz kut do 90 stupnjeva u odnosu na os susjednog segmenta sonde i moraju se postaviti u svaki mogući položaj.

U slučaju ispitivanja za IPXXD, pristupna sonda može prodrijeti do cijele svoje duljine, ali zaustavna površina ne smije potpuno proći kroz otvor.

Tablica 4.-Ap3.-1.

Pristupne sonde za ispitivanja za zaštitu osoba od pristupa opasnim dijelovima

Prvi broj

Dod. slovo

Pristupna sonda

Ispitivanje sila

2

B

Zglobna mjerna sonda za ispitivanje duljine

Za pune dimenzije pogledati sliku 4.-Ap3.-1. u nastavku

Image 5

10 N ± 10 %

4, 5, 6

D

Žica za ispitivanje promjera 1,0 mm, duljine 100 mm

Image 6

1 N ± 10 %

Slika 4.-Ap3.-1.

Zglobna mjerna sonda