EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32009R0072

Uredba Vijeća (EZ) br. 72/2009 od 19. siječnja 2009. o promjenama Zajedničke poljoprivredne politike izmjenom uredbi (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 320/2006, (EZ) br. 1405/2006, (EZ) br. 1234/2007, (EZ) br. 3/2008 i (EZ) br. 479/2008 te stavljanje izvan snage uredbi (EEZ) br. 1883/78, (EEZ) br. 1254/89, (EEZ) br. 2247/89, (EEZ) br. 2055/93, (EZ) br. 1868/94, (EZ) br. 2596/97, (EZ) br. 1182/2005 i (EZ) br. 315/2007

OJ L 30, 31.1.2009, p. 1–15 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Croatian: Chapter 03 Volume 068 P. 85 - 99

No longer in force, Date of end of validity: 31/12/2013; Implicitno stavljeno izvan snage 32013R1308

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2009/72/oj

03/Sv. 068

HR

Službeni list Europske unije

85


32009R0072


L 030/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.01.2009.


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 72/2009

od 19. siječnja 2009.

o promjenama Zajedničke poljoprivredne politike izmjenom uredbi (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 320/2006, (EZ) br. 1405/2006, (EZ) br. 1234/2007, (EZ) br. 3/2008 i (EZ) br. 479/2008 te stavljanje izvan snage uredbi (EEZ) br. 1883/78, (EEZ) br. 1254/89, (EEZ) br. 2247/89, (EEZ) br. 2055/93, (EZ) br. 1868/94, (EZ) br. 2596/97, (EZ) br. 1182/2005 i (EZ) br. 315/2007

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u o obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke 36. i 37.,

uzimajući u o obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u o obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (2),

nakon savjetovanja s Odborom regija (3),

budući da:

(1)

Reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a) dogovorene u 2003. i 2004. uključivale su odredbe o izvješćivanju kako bi se ocijenila njihova učinkovitost, a posebno njihov utjecaj na postizanje zacrtanih ciljeva, te kako bi se analizirali njihovi učinci na odnosnim tržištima. U tom je kontekstu Komisija 20. studenoga 2007. predstavila Europskom parlamentu i Vijeću Priopćenje pod naslovom „Pripreme za pregled ,zdravstvenoga stanja’ reforme ZPP-a”. Potrebno je uzeti u obzir to Priopćenje i daljnje rasprave Europskog parlamenta, Vijeća, Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija o njegovim glavnim točkama, kao i brojna mišljenja dobivena savjetovanjem s javnošću.

(2)

Odredbe je ZPP-a o javnoj intervenciji potrebno pojednostaviti i uskladiti tako da se proširi raspisivanje javnih natječaja kako bi se ostvario što usklađeniji pristup. Posebno poštovanje najvećih količina i količinskih ograničenja za žitarice, maslac i obrano mlijeko u prahu mogu zahtijevati brzo djelovanje. Kako bi se to moglo provesti te budući da se pri zaključivanju otkupa po fiksnoj cijeni, usvajanju koeficijenata dodjele i prelasku na javni natječaj u slučaju pšenice ne primjenjuje pravo na tajnost, Komisiji bi brzo djelovanje trebalo biti omogućeno bez pomoći Odbora.

(3)

Sustav intervencije za žitarice potrebno je prilagoditi kako bi se osigurali konkurentnost i tržišna orijentiranost u sektoru, a istodobno zadržala uloga sustava intervencije kao sigurnosne mreže u slučaju poremećaja na tržištu, te radi lakše prilagodbe poljoprivrednika na tržišne uvjete. Nakon donošenja Uredbe Vijeća (EZ) br. 735/2007 (4), kojom je reformiran sustav intervencije za kukuruz, Komisija je započela s pregledom sustava intervencije za žitarice na temelju analize kojom je otkriven određeni stupanj rizika za dodatnu intervenciju za ječam u slučaju niskih cijena. Od tada se stanje u pogledu žitarica znatno promijenilo, a trenutačno je obilježeno povoljnim cijenama na svjetskome tržištu koje su posljedica rastuće svjetske potražnje i niskih svjetskih zaliha žitarica. U tom bi kontekstu bilo potrebno utvrditi iznos intervencije za ostale krmne žitarice na nulu. Na taj način intervencija ne bi imala negativan učinak na tržište žitarica. Povoljno stanje u sektoru žitarica zabilježeno je i u pogledu tvrde pšenice. To znači da je intervencijski otkup tvrde pšenice izgubio na važnosti budući da su tržišne cijene znatno više od intervencijske cijene. Stoga intervencijski otkup tvrde pšenice trenutačno nije nužan, zbog čega bi bilo potrebno utvrditi iznos intervencije na nulu. Budući da je intervencija za žitarice zamišljena kao sigurnosna mreža, a ne kao element kojim se utječe na formiranje cijena, razlike u razdoblju žetve u državama članicama, što označava stvarni početak tržišnih godina, nisu više važne budući da cijene više ne odražavaju iznos intervencije zajedno s mjesečnim povećanjem. Stoga je s ciljem pojednostavnjenja potrebno uskladiti datume za intervenciju za žitarice u čitavoj Zajednici.

(4)

Od uvođenja reforme ZPP-a u 2003., konkurentnost sektora riže porasla je uz stabilnu proizvodnju, smanjenje zaliha zbog povećane potražnje na tržištu Zajednice i na svjetskom tržištu, te s očekivanom cijenom znatno višom od intervencijske cijene. Stoga intervencijski otkup riže trenutačno nije nužan, zbog čega bi iznos intervencije bilo potrebno utvrditi na nulu.

(5)

Očekuje se da će proizvodnja i potrošnja svinjskog mesa srednjoročno porasti, iako sporije u odnosu na prethodno desetljeće zbog konkurencije mesa peradi i viših cijena krme. Očekuje se da će cijene svinjskog mesa ostati znatno više od intervencijske cijene. Intervencijski otkup svinjskog mesa ne provodi se već godinama, te bi s obzirom na sadašnje i očekivano stanje na tržištu bilo potrebno ukinuti mogućnost intervencijskog otkupa svinjskog mesa.

(6)

Kako je na temelju sadašnjeg i očekivanog stanja na tržištu moguće očekivati da se u 2009. intervencija neće ni u kojem slučaju primijeniti na svinjsko meso, tvrdu pšenicu i rižu, potrebno je izmijeniti ili ukinuti intervenciju za te proizvode od tržišne godine 2009./2010. Izmjene u vezi s intervencijom za ostale žitarice trebale bi se primjenjivati od tržišne godine 2010./2011. kako bi se poljoprivrednici mogli tome prilagoditi.

(7)

Srednjoročna predviđanja u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda obilježena su neprekidnim porastom potražnje za proizvodima s visokom dodanom vrijednosti u Zajednici, znatnim povećanjem svjetske potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima zbog porasta prihoda i stanovništva u velikom broju regija u svijetu, te sve većom sklonosti potrošača mlijeku i mliječnim proizvodima.

(8)

S obzirom na gornje granice kvote za mlijeko, srednjoročno se očekuje postupan, iako umjereni pad proizvodnje mlijeka u Zajednici, a neprekidno će restrukturiranje u državama članicama koje nisu bile članice Zajednice do 1. svibnja 2004. dovesti do smanjenja nekomercijalne proizvodnje mlijeka, dok će porast proizvodnje ostati ograničen zbog postojanja kvota. Istodobno, očekuje se da će količina mlijeka koja se isporučuje mljekarama za preradu i dalje rasti u odnosnome razdoblju. S obzirom na znatnu vanjsku i unutarnju potražnju, sustav kvota za mlijeko ograničava širenje proizvodnje uzimajući u obzir činjenicu da su kvote bile uvedene kao odgovor na prekomjernu proizvodnju. U ovakvome stanju na tržištu, kvote smanjuju tržišnu orijentiranost budući da narušavaju odgovor poljoprivrednika na cjenovne signale te ograničavaju učinkovitost sektora usporavanjem restrukturiranja. Kvote bi se trebale prestati primjenjivati od 2015. Potrebno je postupno uvesti odgovarajuće prilagodbe kako bi se omogućio nesmetan prijelaz i izbjeglo pretjerano prilagođavanje nakon prestanka primjene kvota. Stoga je potrebno utvrditi postupno ukidanje kvota za mlijeko i mliječne proizvode uz godišnje povećanje od 1 % po tržišnoj godini od 2009./2010. do 2013./2014. Iz istih je razloga potrebno uvesti i druge izmjene kako bi sustav kvota za mlijeko postao fleksibilniji u pogledu prilagodbe sadržaja masti, i to ukidanjem prilagodbe utvrđene člankom 80. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (5), te u pogledu pravila o neaktivnost kvota, i to povećanjem postotka iz članka 72. stavka 2. navedene Uredbe koji proizvođač smije koristiti u dvanaestomjesečnom razdoblju, čime bi se olakšala ponovna dodjela neiskorištene kvote. U pogledu restrukturiranja sektora, državama članicama do 31. ožujka trebala bi biti dopuštena dodjela dodatne državne potpore u određenim granicama. Povećanje kvota utvrđeno Uredbom Vijeća (EZ) br. 248/2008 od 17. ožujka 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1234/2007 u pogledu nacionalnih kvota za mlijeko (6), i godišnje povećanje od 1 %, zajedno s ostalim promjenama kojima se smanjuje vjerojatnost uvođenja pristojbi za viškove, znače da rizik uvođenja pristojbe na temelju postojećih proizvodnih tokova postoji samo u Italiji ako se godišnje povećanje od 1 % bude primjenjivalo od razdoblja 2009./2010. do 2013./2014. Stoga bi, uzimajući u obzir postojeće proizvodne tokove u svim državama članicama, povećanje kvote bilo potrebno koncentrirati u Italiji kako bi se izbjegao taj rizik. Kako bi se u svim državama članicama osigurao kontrolirani i nesmetani prijelaz zbog povećanja kvote, potrebno je ojačati sustav pristojbi za viškove u naredne dvije godine i utvrditi ga kako bi imao odvraćajući učinak. Stoga je potrebno uvesti dodatnu pristojbu za slučajeve u kojima količine isporučenog mlijeka znatno prelaze kvote za razdoblje 2008./2009.

(9)

Tržište se sira neprestano širi uz povećanu potražnju u kao i izvan Zajednice. Općenito su stoga cijene sira već neko vrijeme nepromijenjene i na njih nije znatno utjecalo smanjenje institucionalnih cijena nepakiranih proizvoda (maslac i obrano mlijeko u prahu). S gospodarskog stajališta te sa stajališta upravljanja tržištem, trajna i neobvezatna potpora za privatno skladištenje proizvoda visoke vrijednosti čiju cijenu određuje tržište, kao što je sir, nije više opravdana, te ju je stoga potrebno ukinuti.

(10)

U okviru reforme sektora mlijeka i mliječnih proizvoda, te s obzirom na postojeće stanje na tržištu, potpora za obrano mlijeko u prahu koje se koristi kao hrana za životinje i obrano mlijeko namijenjeno proizvodnji kazeina nije više potrebna. Međutim, ako se nakupe viškovi mliječnih proizvoda ili ako bi do toga vjerojatno moglo doći, čime bi se stvorila ili bi se mogla stvoriti ozbiljna neravnoteža na tržištu, predmetna bi potpora još mogla biti korisna. Međutim, tu bi odluku trebala donijeti Komisija na temelju pouzdane analize tržišta, a ne na temelju obveze provedbe sustava svake godine. Sustav potpore bi stoga trebao biti neobvezatan. Ako bi se sustav provodio, potporu bi bilo potrebno utvrditi unaprijed ili putem javnog natječaja.

(11)

Potpora za otkup maslaca za kolače i sladoled te za izravnu potrošnju, smanjena je u skladu sa smanjenjem intervencijske cijene za maslac od 2004., te je stoga bila jednaka nuli prije obustavljanja javnih natječaja zbog povoljnih uvjeta na tržištu. Sustavi potpore za otkup nisu više potrebni kao potpora tržištu na razini intervencijske cijene, te ih je stoga potrebno ukinuti.

(12)

Kao u okviru reforme ZPP-a iz 2003., s ciljem jačanja konkurentnosti poljoprivrede Zajednice i promicanja više tržišno orijentirane i održive poljoprivrede, potrebno je nastaviti prijelaz s potpore za proizvodnju na potporu za proizvođače ukidanjem postojećih potpora iz jedinstvene Uredbe o organizaciji zajedničkog tržišta za sušenu krmu, lan, konoplju i krumpirov škrob, te uključivanjem potpore za te proizvode u sustav potpore dohotku odvojene od proizvodnje za svako poljoprivredno gospodarstvo. Kao u okviru reforme ZPP-a iz 2003., potpora odvojena od proizvodnje koja se isplaćuje poljoprivrednicima neće dovesti do promjene stvarno isplaćenih iznosa, ali će znatno povećati učinkovitost potpore dohotku.

(13)

Potporu za lan i vlakna konoplje potrebno je odvojiti od proizvodnje. Međutim, kako bi se industrija lana i konoplje mogla tome prilagoditi, ovu bi potporu bilo potrebno uključiti u sustav jedinstvenih plaćanja tijekom prijelaznog razdoblja. Stoga bi se potpora za duga lanena vlakna, kratka lanena vlakna i vlakna konoplje trebala isplaćivati do 1. srpnja 2012. Daljnje postojanje potpore za kratka lanena vlakna i vlakna konoplje znači da bi bilo potrebno sniziti potporu za duga lanena vlakna s ciljem uspostavljanja ravnoteže potpora u sektoru. Međutim, predmetno bi sniženje trebalo primjenjivati tek od tržišne godine 2010./2011. kako bi se uvažila opravdana očekivanja uzgajivača.

(14)

Sustav za sušenu krmu reformiran je 2003. kada je dio potpore dodijeljen industriji, a ostatak odvojen od proizvodnje i uključen u sustav jedinstvenih plaćanja. S obzirom na opći prijelaz prema većoj tržišnoj orijentiranosti, na postojeće stanje na tržištima krme i proteinskih usjeva, te na posebno negativni utjecaj na okoliš koji je u posljednje vrijeme imala proizvodnja dehidrirane krme, potrebno je dovršiti prijelaz na potpunu odvojenost od proizvodnje za čitavi sektor tako da se preostala potpora odvoji od industrije. Kako bi se ublažile posljedice prestanka plaćanja potpore industriji, potrebno je uvesti odgovarajuće prilagodbe cijene koja se isplaćuje proizvođačima sirovina, koji će imati pravo na povećanu izravnu potporu, što će biti rezultat navedenog odvajanja potpore od proizvodnje. Iako se restrukturiranje sektora provodi od reformi iz 2003., potrebno je utvrditi prijelazno razdoblje do 1. travnja 2012. kako bi sektor mogao tome prilagoditi.

(15)

Sustav utvrđen Uredbom Vijeća (EZ) br. 1868/94 od 27. srpnja 1994. o utvrđivanju sustava proizvodnih ograničenja s obzirom na proizvodnju krumpirovog škroba (7), neće više biti potreban nakon što se ukine odnosna potpora za uzgajivače krumpira za proizvodnju škroba, utvrđena Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za sustave izravne potpore u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određeni sustavi potpore za poljoprivrednike (8). Potpora za proizvođače djelomično je odvojena od proizvodnje u 2003., a sada bi je trebalo potpuno odvojiti od proizvodnje, ali potrebno je utvrditi prijelazno razdoblje do 1. srpnja 2012. kako bi poljoprivrednici mogli prilagoditi svoje obveze isporuke sustavu potpore za krumpirov škrob. Odnosna najmanja cijena također bi trebala vrijediti u istome razdoblju. Nakon isteka toga razdoblja potrebno je ukinuti sustav kvota za izravna plaćanja istodobno s potpunim uključenjem tog izravnog plaćanja u sustav jedinstvenih plaćanja. U međuvremenu je predmetne odredbe potrebno uključiti u Uredbu o jedinstvenom ZOT-u, kao i ostale sustave potpora i kvota.

(16)

Uslijed razvoja na domaćim i međunarodnim tržištima žitarica i škroba, naknada za proizvodnju škroba više nije potrebna s obzirom na njezine prvobitne ciljeve, zbog čega ju je potrebno ukinuti. Uslijed postojećeg i očekivanog stanja na tržištu iznos te potpore je već neko vrijeme jednak nuli, a takvo se stanje očekuje i u budućnosti, što znači da se odnosnu potporu može vrlo brzo ukinuti bez negativnih posljedica u sektoru.

(17)

Organizacije proizvođača mogu imati korisnu ulogu u pogledu združivanja isporuke u sektorima u kojima postoji neravnoteža broja proizvođača i kupaca. Države bi članice stoga trebale biti u stanju priznati organizacije proizvođača na razini Zajednice u svim sektorima.

(18)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1782/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkim pravilima za programe izravne potpore u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i o uvođenju određenih programa potpore poljoprivrednicima (9), predviđeno je da države članice mogu zadržati određeni postotak dijela nacionalnih gornjih granica koje odgovaraju plaćanju po površini za hmelj i posebno iskoristiti ta sredstva za financiranje određenih aktivnosti priznatih organizacija proizvođača. Ta je Uredba stavljena izvan snage, a Uredbom (EZ) br. 73/2009 plaćanje po površini za hmelj odvaja se od proizvodnje počevši od 1. siječnja 2010., što znači da će posljednje plaćanje organizacijama proizvođača na temelju starih odredaba biti izvršeno 2010. Kako bi organizacije proizvođača hmelja mogle i dalje obavljati svoje aktivnosti kao i do sada, potrebno je posebnom odredbom utvrditi jednake iznose koji će se primjenjivati u državama članicama s učinkom od 1. siječnja 2011. za iste aktivnosti.

(19)

Uredbom o jedinstvenom ZOT-u, utvrđuje se da se iznosi zadržani iz potpore za maslinike iz članka 110.i stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 koriste za financiranje radnih programa organizacija gospodarskih subjekata. Uredba (EZ) br. 1782/2003 stavlja se izvan snage. U interesu jasnoće i pravne sigurnosti, potrebno je posebnom odredbom utvrditi iznose koji će se primjenjivati u državama članicama za te radne programe.

(20)

U interesu je pravne sigurnosti i jednostavnosti primjereno razjasniti i uskladiti odredbe o neprimjeni članaka 87., 88. i 89. Ugovora na plaćanja koja vrše države članice u skladu s Uredbom (EZ) br. 1234/2007 ili Uredbom Vijeća (EZ) br. 247/2006 od 30. siječnja 2006. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije (10), Uredbom Vijeća (EZ) br. 320/2006 od 20. veljače 2006. o utvrđivanju privremenog plana za restrukturiranje industrije šećera u Zajednici (11), Uredbom Vijeća (EZ) br. 1405/2006 od 18. rujna 2006. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka (12), Uredbom Vijeća (EZ) br. 3/2008 od 17. prosinca 2007. o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (13) i Uredbom Vijeća (EZ) br. 479/2008 od 29. travnja 2008. o zajedničkoj organizaciji tržišta vina (14). U tom bi kontekstu bilo potrebno izuzeti odredbe tih uredbi koje bi u određenim okolnostima trebale ili mogle potpadati pod državnu potporu u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora, iz primjene pravila o državnoj potpori. Odnosne odredbe sadrže odgovarajuće uvjete za dodjelu potpore kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja.

(21)

Stoga je Uredbe (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 320/2006, (EZ) br. 1405/2006, (EZ) br. 1234/2007, (EZ) br. 3/2008 i (EZ) br. 479/2008 potrebno u skladu s time izmijeniti.

(22)

Sljedeći su akti zastarjeli i stoga ih je u interesu pravne sigurnosti potrebno staviti izvan snage: Uredba Vijeća (EEZ) br. 1883/78 od 2. kolovoza 1978. o utvrđivanju općih pravila za financiranje intervencija od strane Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi, Komponente za jamstva (15), Uredba Vijeća (EEZ) br. 1254/89 od 3. svibnja 1989. kojom se za tržišnu godinu 1989./1990. između ostalog utvrđuju određene cijene šećera i standardna kakvoća repe (16), Uredba Vijeća (EEZ) br. 2247/89 od 24. srpnja 1989. o izvanrednoj mjeri za besplatnu isporuku određenih poljoprivrednih proizvoda Poljskoj (17), Uredba Vijeća (EEZ) br. 2055/93 od 19. srpnja 1993. kojom se dodjeljuje posebna referentna količina određenim proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda (18) i Uredba Vijeća (EZ) br. 1182/2005 od 18. srpnja 2005. kojom se donose autonomne i prijelazne mjere za otvaranje carinske kvote Zajednice za uvoz živih goveda podrijetlom iz Švicarske (19). Sljedeći akti postaju zastarjeli s učinkom od 1. svibnja 2009. i stoga ih je iz istih razloga potrebno staviti izvan snage s učinkom od toga datuma: Uredba Vijeća (EZ) br. 2596/97 od 18. prosinca 1997. kojom se produžuje razdoblje iz članka 149. stavka 1. Akta o pristupanju Austrije, Finske i Švedske (20) i Uredba Vijeća (EZ) br. 315/2007 od 19. ožujka 2007. o utvrđivanju prijelaznih mjera kojima se odstupa od Uredbe (EZ) br. 2597/97 u pogledu mlijeka za piće proizvedenog u Estoniji (21).

(23)

Ovu je Uredbu u pravilu potrebno primjenjivati od njezinog stupanja na snagu. Međutim, kako bi se osiguralo da odredbe ove Uredbe nisu u sukobu s određenim potporama koje se isplaćuju u tržišnim godinama 2008./2009. ili 2009./2010., potrebno je utvrditi kasniji datum početka primjene onih odredaba koje izravno utječu na provedbu sustava u sektorima za koje su predviđene tržišne godine. Stoga je u tim slučajevima ovu Uredbu potrebno primjenjivati tek od početka narednih tržišnih godina,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 247/2006

Članak 16. Uredbe (EZ) br. 247/2006 mijenja se kako slijedi:

1.

Drugi podstavak stavka 3. briše se.

2.

Dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2. ovog članka i odstupajući od članka 180. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 (22) i članka 3. Uredbe (EZ) br. 1184/2006 (23), članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice na temelju glave III. stavka 3. ovog članka i članaka 17. i 21. ove Uredbe, a u skladu s ovom Uredbom.

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 320/2006

Uredba (EZ) br. 320/2006 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 6. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Države članice ne dodjeljuju državnu potporu za mjere diverzifikacije iz ovog članka. Međutim, ako se gornjim granicama iz trećeg podstavka stavka 4. dopušta dodjela potpore za diverzifikaciju u visini od 100 %, odnosna država članica isplaćuje barem 20 % prihvatljivog izdatka.”

2.

Dodaje se sljedeći članak:

„Članak 13.a

Državne potpore

Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 5. ove Uredbe i odstupajući od članka 180. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 (24) i članka 3. Uredbe (EZ) br. 1184/2006 (25), članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice na temelju članaka 3., 6., 7., 8., 9. i 11. ove Uredbe, a u skladu s ovom Uredbom.

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1405/2006

Sljedeći se stavak dodaje članku 11. Uredbe (EZ) br. 1405/2006:

„3.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2. ovog članka i odstupajući od članka 180. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 (26) i članka 3. Uredbe (EZ) br. 1184/2006 (27), članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice na temelju članaka 4. i 7. ove Uredbe, a u skladu s ovom Uredbom.

Članak 4.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1234/2007

Uredba (EZ) br. 1234/2007 mijenja se kako slijedi:

1.

Točka (a) članka 8. stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

za sektor žitarica, 101,31 EUR po toni”.

2.

Stavak 2. članka 10. briše se.

3.

Pododjeljak II. odjeljka II. poglavlja I. glave I. dijela II. zamjenjuje se sljedećim:

Pododjeljak II.

Početak otkupa

Članak 11.

Razdoblja javne intervencije

Javna je intervencija dostupna:

(a)

za žitarice od 1. studenoga do 31. svibnja;

(b)

za neoljuštenu rižu od 1. travnja do 31. srpnja;

(c)

za šećer za vrijeme čitavih tržišnih godina 2008./2009. i 2009./2010.;

(d)

za goveđe i teleće meso za vrijeme svih tržišnih godina;

(e)

za maslac i obrano mlijeko u prahu od 1. ožujka do 31. kolovoza.

Članak 12.

Početak javne intervencije

1.   U razdobljima iz članka 11., javna je intervencija:

(a)

dostupna za pšenicu;

(b)

dostupna za tvrdu pšenicu, ječam, kukuruz, sirak, neoljuštenu rižu, šećer, maslac i obrano mlijeko u prahu do ograničenja intervencije iz članka 13. stavka 1.;

(c)

dostupna od strane Komisije za goveđe i teleće meso bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1. ako je prosječna tržišna cijena goveđeg i telećeg mesa u određenoj državi članici ili regiji države članice tijekom reprezentativnog razdoblja zabilježena na temelju ljestvice Zajednice za razvrstavanje trupova iz članka 42. stavka 1., niža od 1 560 EUR po toni.

2.   Javnu intervenciju za goveđe i teleće meso iz točke (c) stavka 1. zatvara Komisija bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1. ako tijekom reprezentativnog razdoblja uvjeti iz te točke više nisu ispunjeni.

Članak 13.

Ograničenja intervencije

1.   Javni intervencijski otkup vrši se uz sljedeća ograničenja:

(a)

za tvrdu pšenicu, ječam, kukuruz, sirak i neoljuštenu rižu, 0 tona za razdoblja iz članka 11. točke (a), odnosno točke (b);

(b)

za šećer, 600 000 tona izraženo u bijelom šećeru za svaku tržišnu godinu;

(c)

za maslac, 30 000 tona za svako razdoblje iz članka 11. točke (e);

(d)

za obrano mlijeko u prahu, 109 000 tona za svako razdoblje iz članka 11. točke (e).

2.   Na šećer uskladišten u skladu s točkom (b) stavka 1. ovog članka tijekom tržišne godine ne smije se primjenjivati bilo koja druga mjera skladištenja iz članaka 32., 52. i 63.

3.   Odstupajući od stavka 1., Komisija može za proizvode iz točaka (a), (c) i (d) toga stavka odlučiti nastavak javne intervencije iznad iznosa iz toga stavka ako stanje na tržištu, a posebno kretanje tržišnih cijena, to zahtijevaju.”.

4.

Pododjeljak III. odjeljka II. poglavlja I. glave I. dijela II. zamjenjuje se sljedećim:

Pododjeljak III.

Intervencijske cijene

Članak 18.

Intervencijske cijene

1.   Intervencijska cijena:

(a)

za pšenicu jednaka je referentnoj cijeni za najveću ponuđenu količinu od 3 milijuna tona po intervencijskome razdoblju iz članka 11. točke (a);

(b)

za maslac jednaka je 90 % referentne cijene za ponuđene količine u okviru ograničenja iz članka 13. stavka 1. točke (c);

(c)

za obrano mlijeko u prahu jednaka je referentnoj cijeni za ponuđene količine u okviru ograničenja iz članka 13. stavka 1. točke (d).

2.   Intervencijske cijene i količine za intervenciju utvrđuje Komisija putem postupaka javnih natječaja za sljedeće proizvode:

(a)

pšenicu za količine koje premašuju najveću ponuđenu količinu od 3 milijuna tona po intervencijskome razdoblju iz članka 11. točke (a);

(b)

tvrdu pšenicu, ječam, kukuruz, sirak i neoljuštenu rižu primjenom članka 13. stavka 3.;

(c)

goveđe i teleće meso;

(d)

maslac za ponuđene količine koje premašuju ograničenje iz članka 13. stavka 1. točke (c), i to primjenom članka 13. stavka 3., i

(e)

obrano mlijeko u prahu za ponuđene količine koje premašuju ograničenje iz članka 13. stavka 1. točke (d), i to primjenom članka 13. stavka 3.

U posebnim je okolnostima postupke javnih natječaja moguće ograničiti na određene države članice ili regiju države članice, ili je moguće utvrditi intervencijske cijene i količine za intervenciju za određene države članice ili regiju države članice, i to na temelju zabilježenih prosječnih tržišnih cijena.

3.   Najviša otkupna cijena utvrđena na temelju javnih natječaja iz stavka 2.:

(a)

za žitarice i neoljuštenu rižu ne smije biti viša od odnosnih referentnih cijena;

(b)

za goveđe i teleće meso ne smije biti viša od prosječne tržišne cijene zabilježene u određenoj državi članici ili regiji države članice, uvećane za iznos koji utvrđuje Komisija na temelju objektivnih mjerila;

(c)

za maslac ne smije biti viša od 90 % referentne cijene;

(d)

za obrano mlijeko u prahu ne smije biti viša od referentne cijene.

4.   Intervencijske cijene iz stavaka 1., 2. i 3.:

(a)

za žitarice ne smiju dovesti u pitanje povećanja ili sniženja temeljena na kakvoći, i

(b)

za neoljuštenu rižu povećavaju se ili smanjuju, ovisno o slučaju, ako je kakvoća proizvoda ponuđenih agenciji za plaćanja različita od standardne kakvoće utvrđene točkom A Priloga IV. Nadalje, Komisija smije utvrditi povećanja i smanjenja intervencijske cijene kako bi osigurala usmjerenost proizvodnje prema određenim sortama.

5.   Intervencijska cijena za šećer iznosi 80 % referentne cijene utvrđene za tržišnu godinu nakon tržišne godine u kojoj je podnesena ponuda. Međutim, ako je kakvoća šećera ponuđenog agenciji za plaćanje različita od standardne kakvoće utvrđene točkom B Priloga IV. za koju je utvrđena referentna cijena, intervencijska se cijena, ovisno o slučaju, povećava ili smanjuje.”.

5.

Točka (b) članka 28. briše se.

6.

Članak 30. briše se.

7.

Članak 31. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (e) stavka 1. briše se;

(b)

drugi podstavak stavka 2. briše se.

8.

Članak 36. briše se.

9.

Članak 43. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

zahtjeve i uvjete koje moraju ispuniti proizvodi za javni intervencijski otkup, kako je utvrđeno člankom 10., ili za koje se dodjeljuje potpora za privatno skladištenje iz članaka 28. i 31., a posebno zahtjeve i uvjete u pogledu kakvoće, skupina kakvoće, razreda kakvoće, kategorija, količina, pakiranja, uključujući označivanje, najveće starosti, konzerviranja, faze proizvoda na koju se odnosi intervencijska cijena i trajanja privatnog skladištenja;”;

(b)

sljedeća se točka dodaje nakon točke (a):

„(aa)

poštovanje najvećih količina i količinskih ograničenja iz članka 13. stavka 1. i članka 18. stavka 1. točke (a); u ovome je kontekstu provedbenim pravilima moguće ovlastiti Komisiju da zaključi otkup po fiksnoj cijeni, usvoji koeficijente za dodjelu i, za pšenicu, raspiše javni natječaj na temelju članka 18. stavka 2. bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1.;”;

10.

Članak 46. stavak 3. briše se.

11.

Članak 55. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 55.

Sustavi kvota

1.   Sustav kvota primjenjuje se na sljedeće proizvode:

(a)

mlijeko i ostale mliječne proizvode u smislu točaka (a) i (b) članka 65.;

(b)

šećer, izoglukozu i inulinski sirup;

(c)

krumpirov škrob za koji se može ostvariti pravo na potporu Zajednice.

2.   U pogledu sustava kvota iz točaka (a) i (b) stavka 1. ovog članka, ako proizvođač premaši odnosnu kvotu i, u pogledu šećera, ne iskoristi dodatne količine iz članka 61., na te je količine dužan platiti pristojbu za viškove sukladno uvjetima iz odjeljaka II. i III.”.

12.

U članku 72. stavku 2. „70 %” zamjenjuje se s „85 %”.

13.

Sljedeći se podstavak dodaje članku 78. stavku 1.:

„Međutim, za dvanaestomjesečna razdoblja s početkom od 1. travnja 2009. i 1. travnja 2010., pristojba za viškove količina isporučenog mlijeka čije količine premašuju nacionalne kvote za isporuku za 106 %, koja se primjenjuje u dvanaestomjesečnom razdoblju s početkom od 1. travnja 2008., iznosi 150 % pristojbe iz drugoga podstavka.”.

14.

Članak 80. mijenja se kako slijedi:

(a)

sljedeći se podstavak dodaje stavku 1.:

„Na nacionalnoj se razini pristojba za viškove količine računa na temelju iznosa isporuka, prilagođenog u skladu s prvim podstavkom.”;

(b)

stavak 2. briše se;

(c)

sljedeći se podstavak dodaje stavku 3.:

„Ako se primjenjuje treći podstavak članka 78. stavka 1., pri utvrđivanju udjela svakoga proizvođača u iznosu pristojbe koja se plaća zbog primjene više stope iz toga podstavka, države su članice dužne osigurati da se taj iznos razmjerno razdijeli među proizvođačima odgovornima na temelju objektivnih kriterija koje utvrđuje država članica.”.

15.

Sljedeći se odjeljak dodaje u poglavlje III. glave I. dijela II.:

Odjeljak III.a

Kvote za krumpirov škrob

Članak 84.a

Kvote za krumpirov škrob

1.   Državama članicama koje proizvode krumpirov škrob dodjeljuju se kvote za tržišnu godinu tijekom koje se primjenjuje sustav kvota u skladu s člankom 204. stavkom 5. i Prilogom X.a.

2.   Svaka država članica proizvođač iz Priloga X.a raspoređuje vlastitu kvotu među proizvođačima krumpirovog škroba za uporabu u odnosnim tržišnim godinama na temelju podkvota dodijeljenih svakome proizvođaču tijekom 2007./2008.

3.   Poduzeće koje proizvodi krumpirov škrob ne smije sklopiti ugovore o uzgoju s proizvođačima krumpira za količinu krumpira iz koje bi se proizvela količina škroba veća od dodijeljene mu kvote iz stavka 2.

4.   Sve količine krumpirovog škroba koje premašuju kvotu iz stavka 2. izvoze se kao takve iz Zajednice prije 1. siječnja nakon završetka odnosne tržišne godine. Za njih se ne ostvaruje pravo na povrat izvoznih carina.

5.   Bez obzira na stavak 4., poduzeće koje proizvodi krumpirov škrob može u bilo kojoj tržišnoj godini, te dodatno u odnosu na vlastitu kvotu za tu godinu, iskoristiti najviše 5 % vlastite kvote za narednu tržišnu godinu. U tom se slučaju kvota za narednu tržišnu godinu smanjuje za tu količinu.

6.   Odredbe ovog odjeljka ne primjenjuju se na krumpirov škrob koji proizvode poduzeća na koja se ne odnosi stavak 2. ovog članka, te koja kupuju krumpir za koji proizvođači ne primaju plaćanja iz članka 77. Uredbe (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za sustave izravne potpore u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određeni sustavi potpore za poljoprivrednike (28)

16.

U članku 85. dodaje se sljedeća točka:

„(d)

u vezi s odjeljkom III.a, udruživanje, promjena vlasništva i početak ili prestanak poslovanja proizvođača krumpirovog škroba.”.

17.

Pododjeljak I. odjeljka I. poglavlja IV. glave I. dijela II. briše se.

18.

U članku 91. stavku 1., prva se dva podstavka zamjenjuju sljedećim podstavkom:

„Potpora za preradu slame od lana s dugim vlaknima uzgojenog za vlakna i slame od lana s kratkim vlaknima i konoplje uzgojenih za vlakna, dodjeljuje se za tržišne godine 2009./2010. do 2011./2012. ovlaštenim primarnim prerađivačima na temelju količine stvarno dobivenih vlakana iz slame za koju je zaključen ugovor o prodaji s poljoprivrednikom.”.

19.

Prvi podstavak članka 92. stavka 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

druga alineja točke (a) zamjenjuje se sljedećim dvjema alinejama:

„—

na 200 EUR po toni za tržišnu godinu 2009./2010.; i

na 160 EUR po toni za tržišne godine 2010./2011. i 2011./2012.”.

(b)

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

na 90 EUR po toni za tržišne godine 2009./2010., 2010./2011. i 2011./2012. za kratka lanena vlakna i vlakna konoplje koja sadrže najviše 7,5 % nečistoća i drvenastih dlačica.”.

20.

Članak 94. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Za duga lanena vlakna, za koja je moguće dodijeliti potporu, utvrđuje se najveća zajamčena količina od 80 878 tona za svaku od tržišnih godina 2009./2010. do 2011./2012. Ta se količina raspoređuje među određenim državama članicama u obliku nacionalnih zajamčenih količina u skladu s točkom A.I. Priloga XI.”.

21.

Članak 94. stavak 1.a zamjenjuje se sljedećim:

„1.a   Za kratka lanena vlakna i vlakna konoplje, za koja je moguće dodijeliti potporu, utvrđuje se najveća zajamčena količina od 147 265 tona za svaku od tržišnih godina 2009./2010. do 2011./2012. Ta se količina raspoređuje među određenim državama članicama u obliku nacionalnih zajamčenih količina u skladu s točkom A.II. Priloga XI.”.

22.

Sljedeći se pododjeljak dodaje odjeljku I. poglavlja IV. glave I. dijela II.:

Pododjeljak III.

Krumpirov škrob

Članak 95.a

Premija za krumpirov škrob

1.   Premija od 22,25 EUR po toni proizvedenog škroba isplaćuje se proizvođačima krumpirovog škroba za tržišne godine 2009./2010., 2010./2011. i 2011./2012. za količinu krumpirovog škroba do kvotnog ograničenja iz članka 84.a stavka 2., pod uvjetom da su proizvođačima krumpira platili najmanju cijenu za sav krumpir potreban za proizvodnju škroba u količini do kvotnog ograničenja.

2.   Najmanja cijena krumpira namijenjenog za proizvodnju krumpirovog škroba iznosi 178,31 EUR po toni za odnosne tržišne godine.

Ova se cijena odnosi na količinu krumpira isporučenog tvornici koja je potrebna za proizvodnju jedne tone škroba.

Najmanja se cijena prilagođava ovisno o sadržaju škroba u krumpiru.

3.   Komisija donosi podrobna pravila za provedbu ovog pododjeljka.”.

23.

Članak 96. briše se.

24.

Članci 99. i 100. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 99.

Potpora za obrano mlijeko i obrano mlijeko u prahu namijenjeni za uporabu kao hrana za životinje

1.   Ako se nakupe viškovi mliječnih proizvoda ili ako bi do toga vjerojatno moglo doći, čime bi se stvorila ili bi se mogla stvoriti ozbiljna neravnoteža na tržištu, Komisija smije donijeti odluku o dodjeli potpore za obrano mlijeko i obrano mlijeko u prahu proizvedene u Zajednici i namijenjene za uporabu kao hrana za životinje, i to u skladu s uvjetima i normama za proizvode koje utvrđuje Komisija. Potporu je moguće utvrditi unaprijed ili putem postupka javnog natječaja.

U smislu ovog članka, mlaćenica i mlaćenica u prahu smatraju se obranim mlijekom i obranim mlijekom u prahu.

2.   Iznose potpore utvrđuje Komisija uzimajući u obzir referentnu cijenu utvrđenu u članku 8. stavku 1. točki (e) podtočki ii. za obrano mlijeko u prahu, te razvoj stanja na tržištu u pogledu obranog mlijeka i obranog mlijeka u prahu.

Članak 100.

Potpora za obrano mlijeko koje se prerađuje u kazein i kazeinate

1.   Ako se nakupe viškovi mliječnih proizvoda ili ako bi do toga vjerojatno moglo doći, čime bi se stvorila ili bi se mogla stvoriti ozbiljna neravnoteža na tržištu, Komisija može donijeti odluku o dodjeli potpore za obrano mlijeko proizvedeno u Zajednici koje se prerađuje u kazein i kazeinate, i to u skladu s uvjetima i normama za proizvode za to mlijeko i za od njega proizvedeni kazein i kazeinate koje utvrđuje Komisija. Potporu je moguće utvrditi unaprijed ili putem postupka javnoga natječaja.

2.   Potporu utvrđuje Komisija uzimajući u obzir razvoj stanja na tržištu u pogledu obranog mlijeka u prahu i referentnu cijenu obranog mlijeka u prahu utvrđenu u članku 8. stavku 1. točki (e) podtočki ii.

Potpora se može razlikovati ovisno o tome prerađuje li se obrano mlijeko u kazein ili kazeinate, te ovisno o kakvoći tih proizvoda.”.

25.

Članak 101. briše se.

26.

Članak 102. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Pored potpore Zajednice, države članice smiju dodijeliti državnu potporu za isporuku proizvoda iz stavka 1. učenicima u obrazovnim ustanovama. Države članice smiju financirati predmetnu državnu potporu putem pristojbe koja se naplaćuje u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda ili putem bilo kojeg drugog doprinosa sektora mlijeka i mliječnih proizvoda”.

27.

Dodaje se sljedeći odjeljak:

Odjeljak III.a

Potpora u sektoru hmelja

Članak 102.a

Potpore organizacijama proizvođača

1.   Zajednica financira plaćanje u korist organizacija proizvođača u sektoru hmelja priznatih na temelju članka 122. radi financiranja ciljeva iz tog članka.

2.   Financiranje Zajednice za plaćanje organizacijama proizvođača godišnje iznosi 2 277 000 EUR za Njemačku.

3.   Komisija donosi podrobna pravila za provedbu ovog odjeljka.”.

28.

Članak 103. mijenja se kako slijedi:

(a)

uvodni dio stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Zajednica financira trogodišnje radne programe koje izrađuju organizacije subjekata iz članka 125. u jednom ili više od sljedećih područja:”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„1.a   Godišnje financiranje Zajednice za radne programe iznosi:

(a)

11 098 000 EUR za Grčku,

(b)

576 000 EUR za Francusku, i

(c)

35 991 000 EUR za Italiju.”.

29.

Članak 103.e stavak 2. briše se.

30.

Članak 105. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Države članice smiju isplaćivati posebne državne potpore za zaštitu pčelinjaka ugroženih zbog nepovoljnih strukturnih ili prirodnih uvjeta, ili u okviru programa gospodarskog razvoja, izuzev onih namijenjenih za proizvodnju ili trgovinu. Države su članice dužne obavijestiti Komisiju o tim potporama, kao i o pčelarskim programima u skladu s člankom 109.”.

31.

Članak 119. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 119.

Uporaba kazeina i kazeinata u proizvodnji sira

Ako se isplaćuje potpora u skladu s člankom 100., Komisija smije zatražiti prethodno odobrenje za uporabu kazeina i kazeinata u proizvodnji sira koje se dodjeljuje samo ako je predmetna uporaba nužni uvjet za izradu proizvoda.”.

32.

Sljedeći se stavak dodaje članku 122.:

„Države članice smiju priznati i organizacije proizvođača koje čine proizvođači iz bilo kojeg sektora iz članka 1., osim sektora iz točke (a) prvoga stavka, i to pod uvjetima utvrđenima u točkama (b) i (c) toga stavka.”.

33.

Članak 124. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Članak 122. i članak 123. stavak 1. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje priznavanje organizacija proizvođača ili međustrukovnih organizacija, o čemu odlučuju države članice na temelju nacionalnog zakonodavstva i u skladu sa zakonodavstvom Zajednice, iz bilo kojeg sektora iz članka 1., osim sektora iz članka 122. stavka 1. točke (a) i članka 123. stavka 1.”.

34.

Članak 180. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 180.

Primjena članaka 87., 88. i 89. Ugovora

Članci 87., 88. i 89. Ugovora primjenjuju se na proizvodnju i trgovinu proizvodima iz članka 1. stavka 1. točaka (a) do (k) i točaka (m) do (u), te članka 1. stavka 3. ove Uredbe.

Međutim, članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice na temelju članaka 44., 45., 46., 47., 48., 102., 102.a, 103., 103.a, 103.b, 103.e, 103.ga, 104., 105. i 182. ove Uredbe, a u skladu s ovom Uredbom.”.

35.

Sljedeći se stavak dodaje članku 182.:

„7.   Do 31. ožujka 2014. države članice mogu poljoprivrednicima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda dodijeliti državnu potporu čiji je ukupni godišnji iznos jednak 55 % gornje granice iz članka 69. stavaka 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 73/2009, osim potpore Zajednice koja se dodjeljuje u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom (b) te Uredbe. Međutim, ni u kojem slučaju ukupni iznos potpore Zajednice koja se dodjeljuje u okviru mjera iz članka 69. stavka 4. te Uredbe i državne potpore ne smije prijeći gornju granicu iz članka 69. stavka 4. i 5.”.

36.

Sljedeća se točka dodaje članku 184.:

„6.   prije 31. prosinca 2010. i 31. prosinca 2012. Europskom parlamentu i Vijeću u vezi s razvojem stanja na tržištu i posljedičnim uvjetima za postupno ukidanje sustava kvota za mlijeko, prema potrebi zajedno s odgovarajućim prijedlozima. Nadalje, u izvješću će se proučiti posljedice po proizvođače sireva s oznakom izvornosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 510/2006.”.

37.

Sljedeći se stavak dodaje članku 204.:

„5.   U odnosu na krumpirov škrob primjenjuje se odjeljak III.a poglavlja III. glave I. dijela II. do kraja tržišne godine 2011./2012. za krumpirov škrob”.

38.

Točka 1. Priloga IX. zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi.

39.

Tekst iz Priloga II. ovoj Uredbi dodaje se kao Prilog X.a.

39.a)

Točka A.II Priloga XI. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Raspodjela maksimalne zajamčene količine za svaku tržišnu godinu od 2009./2010. do 2011./2012. za lan i vlakno konoplje između država članica iz članka 94. stavka 1.a”;

(b)

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

5 000 tona koje treba raspodijeliti u nacionalnim zajamčenim količinama za svaku tržišnu godinu od 2009./2010. do 2011./2012. između Danske, Irske, Grčke, Italije i Luksemburga. Ta se raspodjela određuje na temelju područja koja su bila podložna jednom od ugovora ili obveza iz članka 91. stavka 1.”.

40.

Tekst iz Priloga III. ovoj Uredbi dodaje se u Prilog XXII. kao točka 20.a.

Članak 5.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 3/2008

Članak 13. stavak 6. Uredbe (EZ) br. 3/2008 zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Odstupajući od članka 180. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 (29) i članka 3. Uredbe (EZ) br. 1184/2006 (30), članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice, uključujući njihove financijske doprinose, ni na financijske doprinose koji proizlaze iz parafiskalnih pristojbi ili obveznih doprinosa država članica ili organizacija predlagatelja za programe prihvatljive za potporu Zajednice na temelju članka 36. Ugovora, koje je Komisija odabrala u skladu s člankom 8. stavkom 1. ove Uredbe.

Članak 6.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 479/2008

Članak 127. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008 zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ne dovodeći u pitanje najveće stope potpore iz drugoga podstavka članka 8. stavka 4. ove Uredbe, članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice na temelju glave II., poglavlja III. glave V. i članka 119. ove Uredbe, a u skladu s ovom Uredbom.”.

Članak 7.

Odredbe o stavljanju izvan snage

1.   Uredbe (EEZ) br. 1883/78, (EEZ) br. 1254/89, (EEZ) br. 2247/89, (EEZ) br. 2055/93 i (EZ) br. 1182/2005 stavljaju se izvan snage.

2.   Uredbe (EZ) br. 2596/97 i (EZ) br. 315/2007 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. svibnja 2009.

3.   Uredba (EZ) br. 1868/94 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. srpnja 2009.

Upute na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se uputama na Uredbu (EZ) br. 1234/2007 i čitaju se u skladu s tablicom za usklađivanje iz Priloga XXII. te Uredbe.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Međutim:

(a)

Točke 5. do 8., 12. do 14. i 38. članka 4. primjenjuju se od 1. travnja 2009.;

(b)

Točke 11., 15., 16., 18. do 25., 31., 37. i 39. članka 4. primjenjuju se od 1. srpnja 2009.;

(c)

Točke 1., 3. i 4., te točka 9. podtočka (b) članka 4. primjenjuju se od:

i.

1. srpnja 2009. za tvrdu pšenicu,

ii.

1. rujna 2009. za sektor riže,

iii.

1. listopada 2009. za sektor šećera,

iv.

1. srpnja 2010. za pšenicu, ječam, kukuruz i sirak,

(d)

Točka 27. članka 4. primjenjuje se od 1. siječnja 2011.;

(e)

Točka 17. članka 4. primjenjuje se od 1. travnja 2012.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. siječnja 2009.

Za Vijeće

Predsjednik

P. GANDALOVIČ


(1)  Mišljenje od 19. studenoga 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  Mišljenje od 23. listopada 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu). Mišljenje doneseno nakon neobveznog savjetovanja.

(3)  Mišljenje od 8. listopada 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu). Mišljenje doneseno nakon neobveznog savjetovanja.

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 735/2007 od 11. lipnja 2007. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1784/2003 o organizaciji zajedničkog tržišta žitarica (SL L 169, 29.6.2007., str. 6.).

(5)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(6)  SL L 76, 19.3.2008., str. 6.

(7)  SL L 197, 30.7.1994., str. 4.

(8)  SL L 30, 31.1.2009., str. 16.

(9)  SL L 270, 21.10.2003., str. 1.

(10)  SL L 42, 14.2.2006., str. 1.

(11)  SL L 58, 28.2.2006., str. 42.

(12)  SL L 265, 26.9.2006., str. 1.

(13)  SL L 3, 5.1.2008., str. 1.

(14)  SL L 148, 6.6.2008., str. 1.

(15)  SL L 216, 5.8.1978., str. 1.

(16)  SL L 126, 9.5.1989., str. 1.

(17)  SL L 216, 27.7.1989., str. 5.

(18)  SL L 187, 29.7.1993., str. 8.

(19)  SL L 190, 22.7.2005., str. 1.

(20)  SL L 351, 23.12.1997., str. 12.

(21)  SL L 84, 24.3.2007., str. 1.

(22)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).

(23)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (SL L 214, 4.8.2006., str. 7.).”

(24)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).

(25)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (SL L 214, 4.8.2006., str. 7.).”

(26)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom o ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).

(27)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (SL L 214, 4.8.2006., str. 7.).”

(28)  Vidjeti stranicu 16. ovog Službenog lista.”.

(29)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).

(30)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (SL L 214, 4.8.2006., str. 7.).”


PRILOG I.

„1.   Nacionalne kvote: količine (u tonama) za dvanaestomjesečno razdoblje po državi članici:

Država članica

2008./2009.

2009./2010.

2010./2011.

2011./2012.

2012./2013.

2013./2014.

2014./2015.

Belgija

3 427 288,740

3 461 561,627

3 496 177,244

3 531 139,016

3 566 450,406

3 602 114,910

3 602 114,910

Bugarska

998 580,000

1 008 565,800

1 018 651,458

1 028 837,973

1 039 126,352

1 049 517,616

1 049 517,616

Češka

2 792 689,620

2 820 616,516

2 848 822,681

2 877 310,908

2 906 084,017

2 935 144,857

2 935 144,857

Danska

4 612 619,520

4 658 745,715

4 705 333,172

4 752 386,504

4 799 910,369

4 847 909,473

4 847 909,473

Njemačka

28 847 420,391

29 135 894,595

29 427 253,541

29 721 526,076

30 018 741,337

30 318 928,750

30 318 928,750

Estonija

659 295,360

665 888,314

672 547,197

679 272,669

686 065,395

692 926,049

692 926,049

Irska

5 503 679,280

5 558 716,073

5 614 303,234

5 670 446,266

5 727 150,729

5 784 422,236

5 784 422,236

Grčka

836 923,260

845 292,493

853 745,418

862 282,872

870 905,700

879 614,757

879 614,757

Španjolska

6 239 289,000

6 301 681,890

6 364 698,709

6 428 345,696

6 492 629,153

6 557 555,445

6 557 555,445

Francuska

25 091 321,700

25 342 234,917

25 595 657,266

25 851 613,839

26 110 129,977

26 371 231,277

26 371 231,277

Italija

10 740 661,200

11 288 542,866

11 288 542,866

11 288 542,866

11 288 542,866

11 288 542,866

11 288 542,866

Cipar

148 104,000

149 585,040

151 080,890

152 591,699

154 117,616

155 658,792

155 658,792

Latvija

743 220,960

750 653,170

758 159,701

765 741,298

773 398,711

781 132,698

781 132,698

Litva

1 738 935,780

1 756 325,138

1 773 888,389

1 791 627,273

1 809 543,546

1 827 638,981

1 827 638,981

Luksemburg

278 545,680

281 331,137

284 144,448

286 985,893

289 855,752

292 754,310

292 754,310

Mađarska

2 029 861,200

2 050 159,812

2 070 661,410

2 091 368,024

2 112 281,704

2 133 404,521

2 133 404,521

Malta

49 671,960

50 168,680

50 670,366

51 177,070

51 688,841

52 205,729

52 205,729

Nizozemska

11 465 630,280

11 580 286,583

11 696 089,449

11 813 050,343

11 931 180,847

12 050 492,655

12 050 492,655

Austrija

2 847 478,469

2 875 953,254

2 904 712,786

2 933 759,914

2 963 097,513

2 992 728,488

2 992 728,488

Poljska

9 567 745,860

9 663 423,319

9 760 057,552

9 857 658,127

9 956 234,709

10 055 797,056

10 055 797,056

Portugal

1 987 521,000

2 007 396,210

2 027 470,172

2 047 744,874

2 068 222,323

2 088 904,546

2 088 904,546

Rumunjska

3 118 140,000

3 149 321,400

3 180 814,614

3 212 622,760

3 244 748,988

3 277 196,478

3 277 196,478

Slovenija

588 170,760

594 052,468

599 992,992

605 992,922

612 052,851

618 173,380

618 173,380

Slovačka

1 061 603,760

1 072 219,798

1 082 941,996

1 093 771,416

1 104 709,130

1 115 756,221

1 115 756,221

Finska

2 491 930,710

2 516 850,017

2 542 018,517

2 567 438,702

2 593 113,089

2 619 044,220

2 619 044,220

Švedska

3 419 595,900

3 453 791,859

3 488 329,778

3 523 213,075

3 558 445,206

3 594 029,658

3 594 029,658

Ujedinjena Kraljevina

15 125 168,940

15 276 420,629

15 429 184,836

15 583 476,684

15 739 311,451

15 896 704,566

15 896 704,566”


PRILOG II.

„PRILOG X.a

Kvote za krumpirov škrob po tržišnoj godini, kako je utvrđeno člankom 84.a

Država članica

u tonama

Češka

33 660

Danska

168 215

Njemačka

656 298

Estonija

250

Španjolska

1 943

Francuska

265 354

Latvija

5 778

Litva

1 211

Nizozemska

507 403

Austrija

47 691

Poljska

144 985

Slovačka

729

Finska

53 178

Švedska

62 066

UKUPNO

1 948 761”


PRILOG III.

„20.a   Uredba (EEZ) br. 1868/94

Uredba (EEZ) br. 1868/94

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 55. stavak 1. točka (c)

Članak 2. stavci 1. i 2., prvi podstavak

Članak 84.a stavci 1. i 2.

Članak 4.

Članak 84.a stavak 3.

Članak 4.a

Članak 95.a stavak 2.

Članak 5.

Članak 95.a stavak 1.

Članak 6.

Članak 84.a stavci 4. i 5.

Članak 7.

Članak 84.a stavak 6.

Članak 8.

Članak 85. točka (d) i članak 95.a stavak 3.”


Top