This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02013R1380-20230101
Regulation (EU) No 1380/2013 of the European Parliament and of the Council of 11 December 2013 on the Common Fisheries Policy, amending Council Regulations (EC) No 1954/2003 and (EC) No 1224/2009 and repealing Council Regulations (EC) No 2371/2002 and (EC) No 639/2004 and Council Decision 2004/585/EC
Consolidated text: Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ
Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ
02013R1380 — HR — 01.01.2023 — 004.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
UREDBA (EU) br. 1380/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2013. ( L 354 28.12.2013, 22) |
Koju je izmijenila:
|
|
|||
br. |
stranica |
datum |
||
L 354 |
86 |
28.12.2013 |
||
UREDBA (EU) 2015/812 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. svibnja 2015. |
L 133 |
1 |
29.5.2015 |
|
UREDBA (EU) 2017/2092 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. studenoga 2017. |
L 302 |
1 |
17.11.2017 |
|
UREDBA (EU) 2019/1241 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. |
L 198 |
105 |
25.7.2019 |
|
UREDBA (EU) 2022/2495 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 14. prosinca 2022. |
L 325 |
1 |
20.12.2022 |
Koju je ispravio:
UREDBA (EU) br. 1380/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 11. prosinca 2013.
o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ
DIO I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Područje primjene
Zajednička ribarstvena politika (ZRP) obuhvaća:
očuvanje morskih bioloških resursa i upravljanje ribarstvom i flotama koji iskorištavaju te resurse;
u odnosu na tržišne mjere i financijske mjere za potporu provedbe ZRP-a: slatkovodne biološke resurse, akvakulturu te preradu i trženje proizvodima ribarstva i akvakulture.
ZRP obuhvaća aktivnosti navedene u stavku 1. koje se provode:
na državnom području država članica na koje se primjenjuje Ugovor;
u vodama Unije, uključujući od strane ribarskih plovila koja plove pod zastavom ili su registrirana u trećim zemljama;
od strane ribarskih plovila Unije izvan voda Unije; ili
od strane državljana država članica, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost države zastave.
Članak 2.
Ciljevi
Kako bi se postigao cilj postupnog obnavljanja i održavanja populacija ribljih stokova iznad razina biomase sposobnih za proizvodnju najvišeg održivog prinosa, stopa iskorištavanja koja osigurava najviši održivi prinos postići će se do 2015., gdje je to moguće i, na postupnoj, progresivnoj osnovi, najkasnije do 2020. za sve stokove.
ZRP posebno:
postupno eliminira odbačene ulove od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir najbolji raspoloživi znanstveni savjet izbjegavanjem i smanjivanjem odbačenog ulova do najmanje moguće mjere i postupnim osiguravanjem iskrcavanja ulova;
ako je potrebno, na najbolji mogući način iskorištava neželjeni ulov, bez stvaranja tržišta za one ulove koji su manji od minimalne referentne veličine potrebne za očuvanje;
omogućava uvjete za gospodarski isplativ i konkurentan ribolov i prerađivačku industriju te za aktivnosti na obali koje su povezane s ribolovom;
osigurava mjere za prilagodbu ribolovnog kapaciteta flota s razinama ribolovnih mogućnosti u skladu s stavkom 2., s ciljem osiguravanja gospodarski isplativih flota bez prevelikog iskorištavanja morskih bioloških resursa;
promiče razvoj održivih aktivnosti akvakulture u Uniji i pridonosi opskrbi hranom i sigurnosti hrane te zapošljavanju;
pridonosi primjerenom životnom standardu za one koji ovise o ribolovnim aktivnostima, imajući u vidu priobalno ribarstvo i društveno-gospodarske aspekte,
pridonosi učinkovitom i transparentnom unutarnjem tržištu za proizvode ribarstva i akvakulture te osiguravanju ravnopravnih uvjeta za proizvode ribarstva i akvakulture koji se stavljaju na tržište Unije;
uzima u obzir interese potrošača i proizvođača;
promiče aktivnosti obalnog ribolova, uzimajući u obzir društveno-gospodarske aspekte;
usklađena je sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020. godine kako je određeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ, kao i u drugim politikama Unije.
Članak 3.
Načela dobrog upravljanja
ZRP se rukovodi sljedećim načelima dobrog upravljanja:
jasno definiranje odgovornosti na razini Unije, na regionalnim, nacionalnim i lokalnim razinama;
uzimanje u obzir regionalnih posebnosti, kroz regionalizirani pristup;
uspostavljanje mjera u skladu s najboljim raspoloživim znanstvenim savjetom;
dugoročna perspektiva;
troškovna učinkovitost administrativnih poslova;
prikladna uključenost dionika, posebno savjetodavnih vijeća, u svim fazama, od začetka do provedbe mjera;
primarna odgovornost države zastave;
usklađenost s drugim politikama Unije;
korištenje procjena utjecaja prema potrebi;
usklađenost između unutarnje i vanjske dimenzije ZRP-a;
transparentnost upravljanja podacima u skladu s postojećim pravnim zahtjevima uz poštovanje privatnog života, zaštite osobnih podataka i pravila o povjerljivosti; dostupnost podataka odgovarajućim znanstvenim tijelima, drugim tijelima sa znanstvenim ili upravljačkim interesom i drugim definiranim krajnjim korisnicima.
Članak 4
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:
"vode Unije" znači vode pod suverenitetom ili jurisdikcijom država članica, s izuzetkom voda koje graniče s područjima navedenim u Prilogu II. Ugovora;
"morski biološki resursi" znači raspoložive i dostupne žive morske vodene vrste, uključujući anadromne i katadromne vrste tijekom njihovog života u moru;
"slatkovodni biološki resursi" znači raspoložive i dostupne žive slatkovodne vrste;
"ribarsko plovilo" znači svako plovilo opremljeno za komercijalno iskorištavanje morskih bioloških resursa ili klopka za tune;
"ribarsko plovilo Unije" znači ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom države članice i registrirano je u Uniji;
"ulazak u ribolovnu flotu" znači registracija ribarskog plovila u registar ribarske flote države članice;
"maksimalni održivi prinos" znači najveća teoretska ravnoteža prinosa koji se može neprestano prosječno uzimati iz stoka pod postojećim prosječnim okolišnim uvjetima bez značajnijeg utjecaja na proces reprodukcije;
"predostrožni pristup upravljanju ribarstvom", prema članku 6. Sporazuma UN-a o ribljim vrstama, znači pristup prema kojem izostanak adekvatne znanstvene informacije ne bi trebao opravdati odgađanje ili nepoduzimanje mjera upravljanja za očuvanje ciljanih vrsta, povezanih ili ovisnih vrsta i neciljanih vrsta i njihova okoliša;
"pristup upravljanju ribarstvom temeljen na ekosustavu" znači integrirani pristup upravljanju ribarstvom unutar ekološki smislenih granica koji teži upravljanju korištenjem prirodnih resursa, vodeći računa o ribolovnim i drugim ljudskim aktivnostima, uz očuvanje kako biološkog bogatstva tako i bioloških procesa potrebnih za zaštitu sastava, strukture i funkcioniranja staništa pogođenih ekosustava, uzimajući u obzir znanje i neizvjesnosti oko biotičkih, abiotičkih i ljudskih komponenti ekosustava;
"odbačeni ulovi" znači ulovi koji se vraćaju u more;
"ribolov koji ima mali utjecaj" znači korištenje selektivnih tehnika ribolova koje imaju manje štetan utjecaj na morske ekosustave ili koji može rezultirati niskim emisijama goriva, ili oboje;
"selektivni ribolov" znači obavljanje ribolova ribolovnim metodama ili ribolovnim alatima koji ciljaju i love organizme prema veličini ili vrsti za vrijeme ribolovne operacije, što omogućava da se neciljani primjerci izbjegnu ili puste neozlijeđeni;
"stopa ribolovne smrtnosti" znači stopa pri kojoj se biomasa ili pojedini primjerci uklanjaju iz stoka putem ribolovnih aktivnosti tijekom određenog vremenskog razbodlja;
"stok" znači morski biološki resurs koji se javlja na određenom području upravljanja;
"ograničenje ulova" znači, prema potrebi, bilo količinsko ograničenje ulova nekog ribljeg stoka ili skupine ribljih stokova u određenom razdoblju kad takvi riblji stokovi ili skupine ribljih stokova podliježu obvezi iskrcavanja bilo količinsko ograničenje iskrcavanja ribljeg stoka ili skupine ribljih stokova tijekom određenog vremenskog razdoblja na koje se obveza iskrcavanja ne primjenjuje;
"referentna točka za očuvanje" znači vrijednosti parametara stokova riblje populacije (kao što je biomasa ili stopa ribolovne smrtnosti) koje se koriste u upravljanju ribolovom, na primjer, s obzirom na prihvatljivi biološki rizik ili željenu razinu prinosa;
"minimalna referentna veličina za očuvanje" znači veličina živih morskih vodenih vrsta uzimajući u obzir zrelost, kako je utvrđena pravom Unije, ispod koje se primjenjuju ograničenja ili poticaji s ciljem izbjegavanja ulova putem takve ribolovne aktivnosti; tu veličinu zamjenjuje, gdje je to relevantno, najmanja iskrcajna veličina;
"stok unutar sigurnih bioloških granica" znači stok za koji postoji velika vjerojatnost da je njegova procijenjena biomasa u mrijestu na kraju prethodne godine viša od granične referentne točke biomase (Blim) i čija je stopa ribolovne smrtnosti za prethodnu godinu niža od granične referentne točke stope ribolovne smrtnosti (Flim);
"zaštitna mjera" znači mjera predostrožnosti osmišljena kako bi se izbjegli nepoželjni događaji;
"tehnička mjera" znači mjera kojom se uređuje sastav ulova po vrsti i veličini i utjecaji utjecaji na dijelove ekosustava koji proizlaze iz ribolovnih aktivnosti određivanjem uvjeta za upotrebu i strukturu ribolovnog alata i ograničenja pristupa ribolovnim područjima;
"ribolovni napor" znači umnožak kapaciteta i aktivnosti ribarskog plovila; za skupinu plovila to je zbroj ribolovnih napora svih plovila u skupini;
"država članica koja ima izravan upravljački interes" znači država članica koja ima interes koji se sastoji ili od ribolovnih mogućnosti ili od odvijanja ribolova u isključivom gospodarskom pojasu dotične države članice ili, u Sredozemnom moru, od tradicionalne ribolovne aktivnosti na otvorenome moru;
"prenosiva ribolovna koncesija" znači opozivo pravo korisnika na određeni dio ribolovnih mogućnosti dodijeljenih državi članici ili utvrđenih u planovima upravljanja koje je usvojila država članica u skladu s člankom 19. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 ( 1 ), koje nositelj može prenijeti;
"ribolovni kapacitet" znači nosivost plovila izražena u GT (bruto tonaža) i njegovu snagu u kW (kilovati) kako je određeno u člancima 4. i 5. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2930/86 ( 2 );
"akvakultura" znači uzgoj ili kultivacija vodenih organizama korištenjem tehnika osmišljenih da povećaju proizvodnju navedenih organizama preko prirodnog kapaciteta okoliša, gdje organizmi ostaju u vlasništvu fizičke ili pravne osobe tijekom faze uzgoja i proizvodnje, do i uključujući fazu izlova;
"povlastica za ribolov" znači povlastica kako je definirana u članku 4. točki 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 ( 3 );
"odobrenje za ribolov" znači odobrenje kako je definirano u članku 4. točki 10. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;
"ribolovna aktivnost" znači potraga za ribom, bacanje, polaganje, povlačenje i potezanje ribolovne opreme, izvlačenje ulova na palubu, prekrcaj, zadržavanje na palubi, prerada na brodu, prebačaj, stavljanje u kaveze, tov i iskrcaj ribe i proizvoda ribarstva;
"proizvodi ribarstva" znači vodeni organizmi koji su rezultat bilo koje ribolovne aktivnosti ili proizvodi dobiveni od njih;
"subjekt" znači fizička ili pravna osoba koja upravlja ili ima poduzeće koje obavlja bilo kakve aktivnosti vezano uz bilo koji stupanj proizvodnje, prerade, stavljanja na tržište, distribucije i maloprodaje proizvoda ribarstva i akvakulture;
"teško kršenje" znači kršenje koje je kao takvo definirano u relevantnom pravu Unije, uključujući u članku 42. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 ( 4 ) te u članku 90. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;
"krajnji korisnik znanstvenih podataka" znači tijelo koje ima istraživački ili upravljački interes za znanstvenu analizu podataka iz sektora ribarstva;
"višak dozvoljenog ulova" znači dio dozvoljenog ulova koji obalna država nema mogućnosti iskoristiti, što rezultira time da ukupna stopa iskorištavanja za pojedine stokove ostaje ispod razina na kojima se stokovi sami mogu obnoviti i održavati populaciju izlovljavanih vrsta iznad željenih razina na temelju najboljeg raspoloživog znanstvenog savjeta;
"proizvodi akvakulture" znači vodeni organizmi u bilo kojem stadiju životnog ciklusa koji su rezultat aktivnosti akvakulture ili proizvodi dobiveni od njih;
"biomasa stoka u mrijestu" znači procjena mase ribe iz određenog stoka koja se razmnožava u određeno vrijeme, uključujući i mužjake i ženke te živorodne ribe,;
"mješoviti ribolov" znači ribolov u kojem je prisutna više od jedne vrste i gdje postoji vjerojatnost da će različite vrste biti uhvaćene u istoj ribolovnoj operaciji;
"sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu" znači međunarodni sporazum sklopljen s trećom državom s ciljem dobivanja pristupa vodama i resursima radi održivog iskorištavanja dijela viška morskih bioloških resursa, u zamjenu za financijsku nadoknadu Unije koja može uključivati sektorsku potporu.
Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće geografske definicije geografskih područja:
"Sjeverno more" znači ICES zone ( 5 ) IV. i IIIa.;
"Baltičko more" znači ICES zone IIIb., IIIc. i IIId.;
"Sjeverozapadne vode" znači ICES zone V. (isključujući Va. i samo vode Unije Vb), VI. i VII.;
"Jugozapadne vode" znači ICES zone VIII., IX. i X. (vode oko Azora) i CECAF zone ( 6 ) 34.1.1., 34.1.2. i 34.2.0. (vode oko Madeire i Kanarskih otoka);
"Sredozemno more" znači pomorske vode Sredozemlja istočno od crte 5°36 zapadno;
"Crno more" znači GFCM geografsko potpodručje kako je definirano rezolucijom GFCM/33/2009/2.
DIO II.
PRISTUP VODAMA
Članak 5.
Opća pravila pristupa vodama
DIO III.
MJERE ZA OČUVANJE I ODRŽIVO ISKORIŠTAVANJE MORSKIH BIOLOŠKIH RESURSA
GLAVA I.
Mjere očuvanja
Članak 6.
Opće odredbe
Članak 7.
Vrste mjera očuvanja
Mjere očuvanja i održivog iskorištavanja morskih bioloških resursa mogu uključivati, inter alia, sljedeće:
višegodišnje planove na temelju članka 9. i 10.;
ciljane vrijednosti za očuvanje i održivo iskorištavanje stokova i povezane mjere za svođenje na najmanju moguću mjeru utjecaja ribolova na morski okoliš;
mjere za prilagodbu ribolovnog kapaciteta ribarskih plovila raspoloživim ribolovnim mogućnostima;
poticaje, uključujući one gospodarske prirode poput ribolovnih mogućnosti, za promicanje načina ribolova koji doprinose selektivnijem ribolovu, izbjegavanju i smanjenju, koliko je moguće, neželjenih ulova te ribolovu s malim utjecajem na morski ekosustav i ribolovne resurse;
mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti;
mjere za postizanje ciljeva iz članka 15.;
utvrđivanje minimalnih referentnih veličina;
pilot projekte o alternativnim tipovima tehnika upravljanja ribolovom i o alatima koji povećavaju selektivnost ili smanjuju na najmanju moguću mjeru negativan utjecaj ribolovnih aktivnosti na morski okoliš;
mjere potrebne za ispunjavanje obveza prema zakonodavstvu Unije u području okoliša donesenog u skladu s člankom 11.;
tehničke mjere kako je navedeno u stavku 2.
Tehničke mjere mogu uključivati, inter alia, sljedeće:
karakteristike ribolovnih alata i pravila koja se odnose na njihovo korištenje;
specifikacije o konstrukciji ribolovnih alata, uključujući:
modifikacije ili dodatne uređaje za poboljšanje selektivnosti ili smanjenje negativnih utjecaja na ekosustav;
modifikacije ili dodatne uređaje za smanjenje slučajnog ulova ugroženih i zaštićenih vrsta, kao i smanjenja drugih neželjenih ulova;
ograničenja ili zabrane korištenja određenih ribolovnih alata i ribolovnih aktivnosti, na određenim područjima ili u određenim razdobljima;
uvjete prestanka djelovanja ribarskih plovila na određenom području na određeno minimalno vremensko razdoblje kako bi se zaštitila privremena agregacija ugroženih vrsta, riba koje se mrijeste, riba manjih od minimalne referentne veličine potrebne za očuvanje i drugih ranjivih morskih resursa;
posebne mjere za smanjenje negativnih utjecaja ribolovnih aktivnosti na morsku biološku raznolikost i morske ekosustave, uključujući mjere za izbjegavanje i smanjivanje, do najveće moguće mjere, neželjenih ulova.
Članak 8.
Uspostava područja za oporavak stokova
GLAVA II.
Posebne mjere
Članak 9.
Načela i ciljevi višegodišnjih planova
Višegodišnji planovi obuhvaćaju ili:
pojedinačne vrste; ili
u slučaju mješovitog ribolova ili gdje je dinamika stokova međusobno povezana, ribolove koji iskorištavaju nekoliko stokova na relevantnom geografskom području, uzimajući u obzir znanje o interakcijama ribljih stokova, ribolova i morskih ekosustava.
Članak 10.
Sadržaj višegodišnjih planova
Prema potrebi i ne dovodeći u pitanje nadležnosti na temelju Ugovora, višegodišnji plan uključuje:
opseg, u smislu stokova, ribolova i područja na koje se višegodišnji plan primjenjuje;
ciljeve koji su sukladni s ciljevima iz članka 2. i s relevantnim odredbama članaka 6. i 9.;
mjerljive ciljeve poput stopa ribolovne smrtnosti i/ili biomase stoka u mrijestu;
jasne vremenske okvire u kojima treba postići ove mjerljive ciljeve;
referentne točke očuvanja sukladne s ciljevima određenim u članku 2.;
ciljeve za očuvanje i tehničke mjere koje treba poduzeti kako bi se postigli ciljevi iz članka 15. i mjere za izbjegavanje i smanjenje, do najmanje moguće mjere, neželjenih ulova.
zaštitne mjere za osiguravanje postizanja mjerljivih ciljeva, kao i, ako je potrebno, korektivne mjere, uključujući za situacije kada je održivost stoka ugrožena zbog pogoršanja dostupnosti ili kvalitete podataka.
Višegodišnji plan također može uključivati:
druge mjere očuvanja, posebno mjere za postupno eliminiranje odbačenog ulova, koje uzimaju u obzir najbolji raspoloživi znanstveni savjet ili za smanjenje negativnog utjecaja na ekosustav, koje će biti dodatno precizirane, prema potrebi, u skladu s člankom 18.;
mjerljive pokazatelje za periodično praćenje i procjenu napretka u pogledu postizanja ciljeva višegodišnjeg plana;
prema potrebi, posebne ciljeve za dio životnog vijeka anadromnih i katadromnih vrsta u slatkoj vodi;
Članak 11.
Mjere očuvanja potrebne za usklađivanje s obvezama na temelju zakonodavstva Unije u području okoliša
Ako se sve države članice ne uspiju suglasiti oko zajedničke preporuke koja se podnosi Komisiji u skladu s prvim podstavkom u roku koji je u njemu određen ili ako se smatra da zajednička preporuka nije u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. Komisija može podnijeti prijedlog u skladu s Ugovorom.
Članak 12.
Mjere Komisije u slučaju ozbiljne ugroze morskih bioloških resursa
Članak 13.
Hitne mjere države članice
Članak 14.
Izbjegavanje i smanjivanje neželjenih ulova
Članak 15.
Obveza iskrcavanja
Svi ulovi vrsta koje podliježu ograničenjima ulova, i, na Sredozemlju, također ulova vrsta koje podliježu minimalnim veličinama kako je definirano u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 1967/2006, uhvaćeni tijekom ribolovnih aktivnosti u vodama Unije ili od strane ribarskih plovila Unije izvan voda Unije u vodama koje nisu pod suverenitetom ili jurisdikcijom trećih zemalja, u ribolovnim i geografskim područjima navedenima u nastavku, donose se i zadržavaju na ribarskom plovilu, bilježe, iskrcavaju i količinski oduzimaju od kvota gdje je to potrebno, osim kad se koriste kao živi mamac, sukladno sljedećim vremenskim okvirima:
Najkasnije od 1. siječnja 2015. godine:
Najkasnije od 1. siječnja 2015. godine za vrste koje definiraju ribarstvo i najkasnijeod 1. siječnja 2017. za sve druge vrste u ribarstvu u vodama Unije na Baltičkom moru za vrste koje podliježu ograničenjima ulova osim onih koje su obuhvaćene točkom (a).
Najkasnije od 1. siječnja 2016. za vrste koje definiraju ribarstvo, a za sve druge vrste najkasnije od 1. siječnja 2019. u:
Sjevernom moru
Sjeverozapadne vode
Jugozapadne vode
druga ribarstva za vrste koje podliježu ograničenjima ulova.
Najkasnije od 1. siječnja 2017. godine za vrste koje definiraju ribarstvo i najkasnije od 1. siječnja 2019. za sve druge vrste u ribarstvu koje nisu obuhvaćene točkom (a) u Sredozemlju, u Crnom moru i svim drugim vodama Unije i u vodama koje ne pripadaju Uniji, a koje nisu pod suverenitetom ili jurisdikcijom trećih zemalja.
Obveza iskrcavanja iz stavka 1. ne primjenjuje se na:
vrste čiji je ribolov zabranjen i koje su identificirane kao takve zakonskim aktom Unije donesenim u području ZRP-a;
vrste za koje znanstveni dokazi pokazuju visoke stope preživljavanja, uzimajući u obzir karakteristike alata, ribarske prakse i ekosustava;
ulovi koji spadaju pod de minimis izuzeća;
riba na kojoj su vidljiva oštećenja koja su prouzročili grabežljivci.
Pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja stavka 1. utvrđuju se višegodišnjim planovima iz članaka 9. i 10. i, gdje je relevantno, dodatno utvrđene u skladu s člankom 18., uključujući:
posebne odredbe o ribolovu ili vrstama obuhvaćenima obvezom iskrcavanja iz stavka 1., kao što su tehničke mjere iz članka 7. stavka 2. točaka od (a) do (e), čiji je cilj povećati selektivnost alata ili smanjiti ili, u najvećoj mogućoj mjeri, ukloniti neželjene ulove;
specifikacija izuzećâ od obveze iskrcavanja vrsta iz stavka 4. točke (b);
odredbe za de minimis izuzeća do ukupno 5 % ukupnih godišnjih ulova svih vrsta koje podliježu obvezi iskrcavanja iz stavka 1. De minimis izuzeće primjenjuje se u sljedećim slučajevima:
gdje znanstveni dokazi pokazuju da je povećanje selektivnosti vrlo teško postići, ili
kako bi se izbjegli nesrazmjerni troškovi za rukovanje neželjenim ulovom, za one ribolovne alate kod kojih neželjeni ulov po ribolovnom alatu ne prelazi određeni postotak, a koji će se utvrditi u planu ukupnog godišnjeg ulova tog alata.
Ulovi na temelju odredbi iz ove točke ne oduzimaju se od relevantnih kvota; međutim, svi se takvi ulovi bilježe u cijelosti.
Za prijelazno razdoblje od četiri godine, postotak ukupnih godišnjih ulova iz ove točke povećava se:
za dva postotna boda u prve dvije godine primjene obveze iskrcavanja; i
za jedan postotni bod u sljedeće dvije godine;
odredbe o dokumentaciji ulova;
prema potrebi, utvrđivanja minimalnih referentnih veličina za očuvanje u skladu sa stavkom 10.
Godišnja izvješća obuhvaćaju:
Članak 16.
Ribolovne mogućnosti
Članak 17.
Kriteriji za dodjelu ribolovnih mogućnosti od strane država članica
Prilikom dodjele ribolovnih mogućnosti koje su im raspoložive kako je navedeno u članku 16., države članice dužne su koristiti transparentne i objektivne kriterije uključujući one ekološke, društvene i gospodarske prirode. Kriteriji koji se koriste mogu uključivati, inter alia, utjecaj ribolova na okoliš, prijašnje poštovanje propisa, doprinos lokalnom gospodarstvu i prijašnje razine ulova. Unutar ribolovnih mogućnosti koje su im dodijeljene, države članice nastoje pružiti poticaje za ribarska plovila koja koriste alate za selektivni ribolov ili ribolovne tehnike koje imaju manje štetan utjecaj na okoliš, poput smanjene potrošnje energije ili nanošenja štete staništima.
GLAVA III.
Regionalizacija
Članak 18.
Regionalna suradnja o mjerama očuvanja
Države članice osiguravaju da zajedničke preporuke o mjerama očuvanja koje treba donijeti sukladno stavku 1. budu utemeljene na najboljem mogućem znanstvenom savjetu i da ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:
da su usklađene s ciljevima navedenima u članku 2.;
da su usklađene s opsegom i ciljevima relevantne mjere očuvanja;
da su usklađene s opsegom te da učinkovito ispunjavaju ciljeve i mjerljive ciljeve navedene u relevantnom višegodišnjem planu;
da su barem jednako stroge kao mjere predviđene pravom Unije.
GLAVA IV.
Nacionalne mjere
Članak 19.
Mjere država članica primjenjive na ribarska plovila koja plove pod njihovom zastavom ili na osobe s poslovnim nastanom na njihovom državnom području
Država članica može donijeti mjere za očuvanje ribljih stokova u vodama Unije pod uvjetom da te mjere ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:
da se primjenjuju isključivo na ribarska plovila koja plove pod zastavom te države članice ili, u slučaju kada ribolovne aktivnosti ne provodi ribarsko plovilo, na osobe s poslovnim nastanom u tom dijelu državnog područja na koje se primjenjuje Ugovor;
da su usklađene s ciljevima određenim u članku 2.;
da su barem jednako stroge kao mjere predviđene pravom Unije.
Članak 20.
Mjere države članice unutar zone od 12 nautičkih milja
DIO IV.
UPRAVLJANJE RIBOLOVNIM KAPACITETOM
Članak 21.
Uspostava sustava prenosivih ribolovnih koncesija
Države članice mogu uspostaviti sustav prenosivih ribolovnih koncesija. Država članica koja ima takav sustav, dužna je uspostaviti i održavati registar prenosivih ribolovnih koncesija.
Članak 22.
Prilagodba i upravljanje ribolovnim kapacitetom
Izvješće sadrži godišnje procjene kapaciteta nacionalne flote i svih segmenata flote svake države članice. Izvješće nastoji utvrditi strukturni prekomjerni kapacitet po segmentu i procijeniti dugoročnu profitabilnost po segmentu. Izvješća su dostupna javnosti.
Komisija svake godine priprema izvješće za Europski parlament i Vijeće o ravnoteži između ribolovnih kapaciteta flotâ državâ članicâ i njihovih ribolovnih mogućnosti u skladu sa smjernicama iz stavka 2. prvog podstavka. Izvješće uključuje akcijske planove iz prvog podstavka ove Uredbe. Prvo se izvješće podnosi do 31. ožujka 2015.
Ako se izvješće ne sastavi kako je navedeno u stavku 2. i/ili ako se ne provede akcijski plan iz prvog podstavka ovog stavka, relevantna financijska pomoć Unije državi članici za investiranje u segment ili segmente predmetne flote može biti proporcionalno suspendirana ili prekinuta u skladu s budućim pravnim aktom Unije kojim se uspostavljaju uvjeti za financijsku potporu pomorskoj i ribarstvenoj politici za razdoblje 2014. - 2020.
Članak 23.
Sustav ulaza/izlaza
Članak 24.
Registri ribolovne flote
DIO V.
ZNANSTVENA OSNOVA ZA UPRAVLJANJE RIBARSTVOM
Članak 25.
Podatkovni zahtjevi za upravljanje ribarstvom
Države članice, u skladu s pravilima donesenima u području prikupljanja podataka, prikupljaju biološke, tehničke, društveno-ekonomske podatke i podatke o okolišu potrebne za upravljanje ribarstvom, upravljaju njima te ih stavljaju na raspolaganje krajnjim korisnicima, uključujući tijelima koja je odredila Komisija. Stjecanje i upravljanje takvim podacima prihvatljivo je za financiranje iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u skladu s budućim pravnim aktom Unije kojim se uspostavljaju uvjeti za financijsku potporu za pomorsku i ribarstvenu politiku za razdoblje 2014. - 2020. Ti podaci posebno omogućuju ocjenu:
stanja iskorištavanih morskih bioloških resursa;
razine ribolova i učinka koji ribolovne aktivnosti imaju na morske biološke resurse i morske ekosustave; i
društveno-ekonomske učinkovitosti ribarstva, akvakulture i prerađivačkih sektora unutar i izvan voda Unije.
Prikupljanje, upravljanje podacima i korištenje podataka temelji se na sljedećim načelima:
točnost i pouzdanost, te pravovremeno prikupljanje;
korištenje mehanizama za koordinaciju s ciljem izbjegavanja dupliciranja prikupljanja podataka u različite svrhe;
sigurna pohrana i zaštita prikupljenih podataka u računalnim bazama podataka, i, prema potrebi, njihova dostupnost javnosti, uključujući na agregiranoj razini istovremeno osiguravajući povjerljivost;
pristup od strane Komisije ili tijela koja je Komisija imenovala, nacionalnim bazama podataka i sustavima koji se koriste za obradu prikupljenih podataka u svrhu provjere postojanja i kvalitete podataka.
pravovremena dostupnost relevantnih podataka i odgovarajućih metodologija kojima su dobiveni tijelima s istraživačkim ili upravljačkim interesom u znanstvenoj analizi podataka iz sektora ribarstva i drugim zainteresiranim stranama, osim u okolnostima kada je potrebna zaštita i povjerljivost u skladu s mjerodavnim pravom Unije.
Komisija procjenjuje godišnje izvješće o prikupljanju podataka nakon savjetovanja sa svojim znanstvenim savjetodavnim tijelom i, prema potrebi, s prikladnim regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom (RFMO-ovi) kojima je Unija ugovorna stranka ili promatrač te s relevantnim međunarodnim znanstvenim tijelima.
Članak 26.
Savjetovanje sa znanstvenima tijelima
Komisija se savjetuje s odgovarajućim znanstvenim tijelima. Prema potrebi, savjetuje se s STECF-om o pitanjima koja se odnose na očuvanje i upravljanje živim morskim resursima, uključujući biološka, ekonomska, socijalna i tehnička pitanja te pitanja vezana uz okoliš. Savjetovanja sa znanstvenim tijelima uzimaju u obzir pravilno upravljanje javnim sredstvima, s ciljem izbjegavanja dupliciranja rada takvih tijela.
Članak 27.
Istraživanje i znanstveno savjetovanje
DIO VI.
VANJSKA POLITIKA
Članak 28.
Ciljevi
Unija posebno:
aktivno podržava i doprinosi razvoju znanstvenih spoznaja i savjetovanja;
unapređuje koherentnost politika u inicijativama Unije, s posebnim naglaskom na aktivnosti vezane uz okoliš, trgovinu i razvoj te jača dosljednost poduzetih aktivnosti u kontekstu razvojne suradnje te znanstvene, tehničke i gospodarske suradnje;
doprinosi održivim ribolovnim aktivnostima koje su ekonomski isplative te potiču zapošljavanje unutar Unije;
osigurava da su ribolovne aktivnosti Unije izvan vodâ Unije utemeljene na istim načelima i standardima koji se primjenjuju na temelju prava Unije u području ZRP-a, istovremeno promičući ravnopravne uvjete za subjekte Unije prema subjektima trećih zemalja;
promiče i podupire, u svim međunarodnim sferama, mjere potrebne za iskorjenjivanje IUU ribolova;
promiče uspostavljanje i jačanje odbora o sukladnosti u okviru RFMO-ova, periodičkih neovisnih ocjena uspješnosti te odgovarajućih korektivnih mjera, uključujući učinkovite i odvraćajuće sankcije koje se trebaju primjenjivati na transparentan i nediskriminirajući način.
GLAVA I.
Međunarodne ribarstvene organizacije
Članak 29.
Aktivnosti Unije u međunarodnim ribarstvenim organizacijama
Članak 30.
Usklađenost s međunarodnim odredbama
Unija surađuje, uključujući putem Europske agencije za kontrolu ribarstva ("Agencija"), s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama koje se bave ribarstvom, uključujući RFMO-ovima, kako bi ojačala usklađenost s mjerama, posebno onima vezanima uz borbu protiv IUU ribolova, kako bi se osiguralo strogo pridržavanje mjera koje su takve međunarodne organizacije donijele.
GLAVA II.
Sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu
Članak 31.
Načela i ciljevi sporazumâ o partnerstvu u održivom ribarstvu
Takvi okviri mogu obuhvaćati:
razvoj i podršku potrebnih znanstvenih i istraživačkih institucija;
sposobnosti praćenja, kontrole i nadzora;
druge elemente za izgradnju kapaciteta u vezi s razvojem politike održivog ribarstva treće zemlje.
Ti sporazumi, u najvećoj mogućoj mjeri, uključuju:
klauzulu koja zabranjuje povoljnije uvjete drugim flotama koje ribare u tim vodama od onih omogućenih gospodarskim subjektima u Uniji, uključujući uvjete koji se odnose na očuvanje, razvoj i upravljanje resursima, financijske sporazume te naknade i prava u vezi s izdavanjem odobrenja za ribolov;
klauzulu o isključivosti u vezi s pravilom predviđenim stavkom 5.
Ako se država pod čijom je zastavom plovilo za vrijeme dok nije bilo upisano u registar ribolovne flote Unije prizna pravom Unije kao država koja ne surađuje u pogledu borbe protiv, odvraćanju od i eliminiranju IUU ribolova, ili kao država koja dopušta neodrživo iskorištavanje živih morskih resursa, takvo odobrenje za ribolov se daje samo ako se utvrdi da su ribolovne operacije plovila prestale i da je vlasnik poduzeo hitne mjere da ispiše plovilo iz registra te države.
Članak 32.
Financijska pomoć
Unija pruža financijsku pomoć trećim zemljama kroz sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu s ciljem:
pokrivanja dijela troškova pristupa ribolovnim resursima u vodama treće zemlje; dio troška za pristup ribolovnim resursima koje trebaju platiti vlasnici plovila iz Unije procjenjuje se za svaki Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu ili protokol uz njega te je pošten, nediskriminirajući i razmjeran koristima osiguranim kroz uvjete pristupa;
uspostave upravljačkog okvira, uključujući razvoj i održavanje potrebnih znanstvenih i istraživačkih institucija, promicanja procesa savjetovanja s interesnim skupinama, te sposobnost praćenja, kontrole i nadzora te ostalih elemenata za izgradnju kapaciteta koji se odnose na razvoj održive ribarstvene politike koju vodi treća zemlja. Takva financijska pomoć uvjetovana je postignućem posebnih rezultata te je komplementarna i u skladu s projektima i programima razvoja provedenih u dotičnoj trećoj zemlji.
GLAVA III.
Upravljanje stokovima od zajedničkog interesa
Članak 33.
Načela i ciljevi upravljanja stokovima od zajedničkog interesa za Uniju i treće zemlje i sporazumi o razmjeni i zajedničkom upravljanju
DIO VII.
AKVAKULTURA
Članak 34.
Promicanje održive akvakulture
S ciljem promicanja održivosti i doprinosa sigurnosti hrane i opskrbe hranom, rastu i zaposlenosti, Komisija uspostavlja neobvezujuće strateške smjernice Unije o zajedničkim prioritetima i ciljevima za razvoj aktivnosti održivih aktivnosti akvakulture. Takve strateške smjernice uzimaju u obzir relativne početne pozicije i različite okolnosti diljem Unije te postavljaju temelj za višegodišnje nacionalne strateške planove, a njihov je cilj:
poboljšati konkurentnost industrije akvakulture i podržati njezin razvoj i inovacije;
smanjiti administrativno opterećenje i učiniti provedbu pravaUnije učinkovitijom i u skladu s potrebama dionika;
poticati gospodarsku aktivnost;
diverzifikacija i poboljšanje kvalitete života u obalnim i kopnenim područjima;
integrirati aktivnosti akvakulture u pomorsko, obalno i kopneno prostorno planiranje.
Višegodišnji nacionalni strateški planovi imaju posebno sljedeće ciljeve:
administrativno pojednostavljenje, posebno vezano uz procjene i studije utjecaja, te dozvole;
razumnu sigurnost za subjekte u akvakulturi u vezi s pristupom vodama i prostoru;
indikatore za ekonomsku i socijalnu stabilnost te stabilnost okoliša;
ocjenu ostalih mogućih prekograničnih učinaka, posebno na morske biološke resurse i morske ekosustave na susjedne države članice;
stvaranje sinergijâ između nacionalnih istraživačkih programa i suradnje između industrije i znanstvene zajednice;
promicanje konkurentne prednosti održive, visokokvalitetne hrane;
promicanje praksi u akvakulturi i istraživanja s ciljem jačanja pozitivnih učinaka na okoliš i riblje resurse, te smanjivanja negativnih učinaka, uključujući smanjenje pritiska na riblje stokove koji se koriste za proizvodnju hrane za životinje i povećanje učinkovitosti resursa.
DIO VIII.
ZAJEDNIČKO UREĐENJE TRŽIŠTA
Članak 35.
Ciljevi
Uspostavlja se zajedničko uređenje tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (zajedničko uređenje tržišta) s ciljem:
doprinošenja postizanju ciljeva određenih u članku 2., a posebno održivom iskorištavanju živih morskih bioloških resursa;
omogućavanja industriji ribarstva i akvakulture da primijeni ZRP na odgovarajućoj razini;
jačanja konkurentnosti industrije ribarstva i akvakulture Unije, posebno proizvođača;
poboljšavanja transparentnosti i stabilnosti tržišta, posebno vezano uz ekonomsko znanje i razumijevanje tržišta Unije za proizvode ribarstva i akvakulture duž opskrbnog lanca, osiguravanja da je raspodjela dodane vrijednosti duž lanca opskrbe sektora uravnoteženija, poboljšanja informiranja i osviještenosti potrošača putem obavijesti i označivanja kojim se pružaju sveobuhvatne informacije;
doprinošenja uspostavi ravnopravnih uvjeta za sve proizvode na tržištu Unije promicanjem održivog iskorištavanja ribolovnih resursa;
doprinošenja osiguravanju raznolike ponude proizvoda ribarstva i akvakulture potrošačima;
pružanja provjerljivih i točnih podataka potrošačima o podrijetlu proizvoda i načinu na koji je proizveden, osobito obilježavanjem i označivanjem.
Zajedničko uređenje tržišta posebno se sastoji od:
organizacije industrije uključujući mjere za stabilizaciju tržišta;
planova proizvodnje i trženja organizacija proizvođača u sektoru ribarstva i akvakulture;
zajedničkih tržnih standarda;
informiranja potrošača.
DIO IX.
KONTROLA I PROVEDBA
Članak 36.
Ciljevi
Kontrola i provedba ZRP-a posebno se temelji na i uključuje sljedeće:
globalni, integrirani i zajednički pristup;
suradnju i koordinaciju između država članica, Komisije i Agencije;
isplativost i proporcionalnost;
korištenje učinkovitih tehnologija kontrole s ciljem dostupnosti i kvalitete podataka o ribarstvu;
okvir Unije za kontrolu, inspekciju i provedbu;
strategiju utemeljenu na riziku koja je usredotočena na sustavne i automatske usporedne provjere svih dostupnih, relevantnih podataka;
razvoj kulture poštovanja pravila i suradnje među svim subjektima i ribarima.
Unija donosi prikladne mjere u odnosu na treće zemlje koje dopuštaju neodrživ ribolov.
Članak 37.
Stručna skupina za sukladnost
Stručna skupina osobito:
redovito raspravlja o pitanjima vezanima uz sukladnost i provedbu u okviru sustava kontrole ribarstva Unije i utvrđuje moguće poteškoće od zajedničkog interesa u provedbi pravila ZRP-a;
oblikuje savjete u vezi s provedbom pravila ZRP-a, uključujući utvrđivanje prioriteta za financijsku pomoć Unije; i
razmjenjuje informacije o aktivnostima kontrole i inspekcije, uključujući borbu protiv IUU ribolova.
Članak 38.
Pilot projekti za nove tehnologije kontrole i sustave upravljanja podacima
Komisija i države članice mogu provoditi pilot projekte za nove tehnologije i sustave upravljanja podacima.
Članak 39.
Doprinosi za troškove kontrole, inspekcije, provedbe i prikupljanja podataka
Države članice mogu zahtijevati od svojih subjekata da daju proporcionalni doprinos za operativne troškove primjene sustava kontrole ribarstva Unije i prikupljanja podataka.
DIO X.
FINANCIJSKI INSTRUMENTI
Članak 40.
Ciljevi
Financijska pomoć Unije može se odobriti radi doprinosa postizanju ciljeva određenih u članku 2.
Članak 41.
Uvjeti za financijsku pomoć državama članicama
Članak 42.
Uvjeti za financijsku pomoć subjektima
DIO XI.
SAVJETODAVNA VIJEĆA
Članak 43.
Uspostava savjetodavnih vijeća
U skladu s Prilogom III., posebno se uspostavljaju sljedeća nova savjetodavna vijeća:
savjetodavno vijeće za najudaljenije regije, podijeljeno na tri odjela za svaki od sljedećih morskih bazena: Zapadni Atlantik, Istočni Atlantik i Indijski ocean;
savjetodavno vijeće za akvakulturu;
savjetodavno vijeće za tržišta;
savjetodavno vijeće za Crno more.
Članak 44.
Zadaće savjetodavnih vijeća
Savjetodavna vijeća mogu:
podnositi preporuke i prijedloge vezane uz upravljanje ribarstvom i društveno-gospodarske aspekte te aspekte očuvanja ribarstva i akvakulture Komisiji i dotičnoj državi članici i, posebno, preporuke o tome kako pojednostavniti pravila o upravljanju ribarstvom;
obavješćivati Komisiju i države članice o problemima vezanim uz upravljanje ribarstvom i društveno-gospodarske aspekte te aspekte očuvanja ribarstva i, prema potrebi, akvakulture u svom geografskom području ili polju nadležnosti i predlagati rješenja za te probleme;
doprinositi, u uskoj suradnji sa znanstvenicima, prikupljanju, dostavljanju i analizi podataka potrebnih za izradu mjera očuvanja.
Ako se radi o pitanju koje je od zajedničkog interesa za dva ili više savjetodavnih vijeća, oni su dužni usuglasiti svoja stajališta kako bi donijeli zajedničke preporuke o tom pitanju.
Članak 45.
Sastav, funkcioniranje i financiranje savjetodavnih vijeća
Savjetodavna vijeća sastoje se od:
organizacija koje predstavljaju subjekte ribarstva i, prema potrebi, akvakulture, te predstavnike prerađivačkog i tržišnog sektora;
druge interesne skupine na koje utječe ZRP (primjerice, organizacije za zaštitu okoliša i skupine potrošača).
DIO XII.
POSTUPOVNE ODREDBE
Članak 46.
Izvršavanje ovlasti
Članak 47.
Odborski postupak
Ako odbor ne da nikakvo mišljenje o nacrtu provedbenog akta koji se treba donijeti sukladno članku 23., Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.
DIO XIII.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 48.
Stavljanje izvan snage i izmjene
Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.
U članku 105. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, umeće se sljedeći stavak:
Članak 49.
Preispitivanje
Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o funkcioniranju ZRP-a do 31. prosinca 2022. godine.
Članak 50.
Godišnje izvješće
Komisija jednom godišnje izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u postizanju maksimalno održivog prinosa i o stanju ribljih stokova, što je prije moguće nakon donošenja godišnje uredbe Vijeća kojom se određuju ribolovne mogućnosti raspoložive u vodama Unije i u određenim vodama koje ne pripadaju Uniji, za plovila Unije.
Članak 51.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
PRISTUP OBALNIM VODAMA U SMISLU ČLANKA 5. STAVKA 2.
1. Obalne vode Irske
(a) PRISTUP ZA FRANCUSKU
Geografsko područje |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
Obala Irske (6 do 12 nautičkih milja) |
|
|
1. Erris Head sjeverozapadno Sybil Point zapadno |
Pridnene (demerzalne) vrste |
Neograničeno |
Škamp |
Neograničeno |
|
2. Mizen Head južno Stags južno |
Pridnene (demerzalne) vrste |
Neograničeno |
Škamp |
Neograničeno |
|
Skuša |
Neograničeno |
|
3. Stags južno Cork južno |
Pridnene (demerzalne) vrste |
Neograničeno |
Škamp |
Neograničeno |
|
Skuša |
Neograničeno |
|
Haringa |
Neograničeno |
|
4. Cork južno, Carnsore Point južno |
Sve vrste |
Neograničeno |
5. Carnsore Point južno, Haulbowline jugoistočno |
Sve vrste, osim školjaka |
Neograničeno |
(b) PRISTUP ZA NIZOZEMSKU
Geografsko područje |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
Obala Irske (6 do 12 milja) |
|
|
1. Stags južno Carnsore Point južno |
Haringa |
Neograničeno |
Skuša |
Neograničeno |
(c) PRISTUP ZA NJEMAČKU
Geografsko područje |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
Obala Irske (6 do 12 nautičkih milja) |
|
|
1. Old Head of Kinsale južno Carnsore Point južno |
Haringa |
Neograničeno |
2. Cork južno Carnsore Point južno |
Skuša |
Neograničeno |
(d) PRISTUP ZA BELGIJU
Geografsko područje |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
Obala Irske (6 do 12 nautičkih milja) |
|
|
1. Cork južno Carnsore Point južno |
Pridnene (demerzalne) vrste |
Neograničeno |
2. Wicklow Head istočno Carlingford Lough jugoistočno |
Pridnene (demerzalne) vrste |
Neograničeno |
2. Obalne vode Belgije
Geografsko područje |
Država članica |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
3 do 12 nautičkih milja |
Nizozemska |
Sve vrste |
Neograničeno |
|
Francuska |
Haringa |
Neograničeno |
3. Obalne vode Danske
Geografsko područje |
Država članica |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
Obala Sjevernog mora (danska/njemačka granica do Hanstholma) (6 do 12 nautičkih milja) |
|
|
|
|
|
||
Danska/njemačka granica do Blåvands Huka |
Njemačka |
Plosnatice |
Neograničeno |
Škampi i kozice |
Neograničeno |
||
Nizozemska |
Plosnatice |
Neograničeno |
|
Oble ribe |
Neograničeno |
||
Od Blåvands Huka do Bovbjerga |
Belgija |
Bakalar |
Neograničeno samo od 1. lipnja do 31. srpnja |
Koljak |
Neograničeno samo od 1. lipnja do 31. srpnja |
||
Njemačka |
Plosnatice |
Neograničeno |
|
Nizozemska |
Iverak zlatopjeg |
Neograničeno |
|
List |
Neograničeno |
||
Od Thyborøna do Hanstholma |
Belgija |
Pišmolj |
Neograničeno samo od 1. lipnja do 31. srpnja |
Iverak zlatopjeg |
Neograničeno samo od 1. lipnja do 31. srpnja |
||
|
Njemačka |
Plosnatice |
Neograničeno |
Papalina |
Neograničeno |
||
Bakalar |
Neograničeno |
||
Ugljenar |
Neograničeno |
||
Koljak |
Neograničeno |
||
Skuša |
Neograničeno |
||
Haringa |
Neograničeno |
||
Pišmolj |
Neograničeno |
||
Nizozemska |
Bakalar |
Neograničeno |
|
Iverak zlatopjeg |
Neograničeno |
||
List |
Neograničeno |
||
Skagerrak (od Hanstholma do Skagena) (4 do 12 nautičkih milja) |
Belgija |
Iverak zlatopjeg |
Neograničeno samo od 1. lipnja do 31. srpnja |
Njemačka |
Plosnatice |
Neograničeno |
|
Papalina |
Neograničeno |
||
Bakalar |
Neograničeno |
||
Ugljenar |
Neograničeno |
||
Koljak |
Neograničeno |
||
Skuša |
Neograničeno |
||
Haringa |
Neograničeno |
||
Pišmolj |
Neograničeno |
||
Nizozemska |
Bakalar |
Neograničeno |
|
Iverak zlatopjeg |
Neograničeno |
||
List |
Neograničeno |
||
Kattegat (3 do 12 milja) |
Njemačka |
Bakalar |
Neograničeno |
Plosnatice |
Neograničeno |
||
Škamp |
Neograničeno |
||
Haringa |
Neograničeno |
||
Sjeverno od Zeelanda do paralele zemljopisne širine koja prolazi kroz svjetionik Forsnæs |
Njemačka |
Papalina |
Neograničeno |
Baltičko more (uključujući Belts, Sound, Bornholm) (3 do 12 nautičkih milja) |
Njemačka |
Plosnatice |
Neograničeno |
Bakalar |
Neograničeno |
||
Haringa |
Neograničeno |
||
Papalina |
Neograničeno |
||
Jegulja |
Neograničeno |
||
Losos |
Neograničeno |
||
Pišmolj |
Neograničeno |
||
Skuša |
Neograničeno |
||
Skagerrak (4 do 12 milja) |
Švedska |
Sve vrste |
Neograničeno |
Kattegat (3 do 12 milja) (1) |
Švedska |
Sve vrste |
Neograničeno |
Baltičko more (3 do 12 milja) |
Švedska |
Sve vrste |
Neograničeno |
(1)
Mjereno od obale. |
4. Obalne vode Njemačke
Geografsko područje |
Država članica |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
Obala Sjevernog mora (3 do 12 nautičkih milja) sve obale |
Danska |
Pridnene (demerzalne) vrste |
Neograničeno |
Papalina |
Neograničeno |
||
Hujice |
Neograničeno |
||
Nizozemska |
Pridnene (demerzalne) vrste |
Neograničeno |
|
Škampe i kozice |
Neograničeno |
||
Danska/njemačka granica do sjeverne točke Amruma na 54°43′N |
Danska |
Škampe i kozice |
Neograničeno |
Baltička obala (3 do 12 milja) |
Danska |
Bakalar |
Neograničeno |
Iverak zlatopjeg |
Neograničeno |
||
Haringa |
Neograničeno |
||
Papalina |
Neograničeno |
||
Jegulja |
Neograničeno |
||
Pišmolj |
Neograničeno |
||
Skuša |
Neograničeno |
5. Obalne vode Francuske i prekomorskih departmana
Geografsko područje |
Država članica |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
Sjeveroistočna Atlantska obala (6 do 12 nautičkih milja) |
|
|
|
Belgijska/francuska granica do istoka departmana Manche (ušće Vire-Grandcamp les Bains 49° 23′ 30″ N-1° 02′ WNNE) |
Belgija |
Pridnene (demerzalne) vrste |
Neograničeno |
Kapice |
Neograničeno |
||
Nizozemska |
Sve vrste |
Neograničeno |
|
Od Dunkerquea (2° 20′ E) do rta Cap d’Antifer (0° 10′ E) |
Njemačka |
Haringa |
Neograničeno samo od 1. listopada do 31. prosinca |
Atlantska obala (6 do 12 nautičkih milja) |
|
|
|
Španjolska/francuska granica do 46° 08′ N |
Španjolska |
Inćuni |
Usmjeren ribolov, neograničeno samo od 1. ožujka do 30. lipnja |
Ribolov živim mamcem samo od 1. srpnja do 31. listopada |
|||
Srdele |
Neograničeno samo od 1. siječnja do 28. veljače i od 1. srpnja do 31. prosinca |
||
|
|
|
Osim toga, aktivnosti vezane uz navedene vrste moraju se provoditi u u skladu s aktivnostima koje su se provodile tijekom 1984. i u granicama tih aktivnosti. |
Obala Sredozemlja (6 do 12 nautičkih milja) |
|
|
|
Španjolska granica Cap Leucate |
Španjolska |
Sve vrste |
Neograničeno |
6. Obalne vode Španjolske
Geografsko područje |
Država članica |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
Atlantska obala (6 do 12 nautičkih milja) |
|
|
|
Francuska/španjolska granica do svjetionika Cap Mayor (3° 47′ W) |
Francuska |
Pelagijske vrste |
Neograničeno u skladu s aktivnostima koje su se provodile tijekom 1984. godine i u granicama tih aktivnosti. |
Obala Sredozemlja (6 do 12 nautičkih milja) |
|
|
|
Francuska granica/Cap Creus |
Francuska |
Sve vrste |
Neograničeno |
7. Obalne vode Hrvatske ()
Geografsko područje |
Država članica |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
12 milja ograničeno na morski prostor pod suverenošću Hrvatske koji se nalazi sjeverno od 45 stupnjeva i 10 minuta paralele sjeverne zemljopisne širine uz zapadnu obalu Istre, od vanjskog ruba teritorijalnog mora Hrvatske, gdje ta paralela dodiruje kopno zapadne obale Istre (Grgatov rt Funtana) |
Slovenija |
Pridnene i male pelagične vrste uključujući srdele i inćune |
100 tona za najviše 25 ribarskih plovila, što uključuje 5 ribarskih plovila opremljenih povlačnim mrežama koćama |
(1)
Gore navedeni režim primjenjuje se od potpune provedbe arbitražne odluke koja proizlazi iz Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske, potpisanog u Stockholmu 4. studenoga 2009. |
8. Obalne vode Nizozemske
Geografsko područje |
Država članica |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
(3 do 12 nautičkih milja) cjelokupna obala |
Belgija |
Sve vrste |
Neograničeno |
Danska |
Pridnene (demerzalne) vrste |
Neograničeno |
|
Papalina |
Neograničeno |
||
Hujice |
Neograničeno |
||
Šarun |
Neograničeno |
||
Njemačka |
Bakalar |
Neograničeno |
|
Škampe i kozice |
Neograničeno |
||
(6 do 12 nautičkih milja) cjelokupna obala |
Francuska |
Sve vrste |
Neograničeno |
9. Obalne vode Slovenije ()
Geografsko područje |
Država članica |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
12 milja ograničeno na morski prostor pod suverenošću Slovenije koji se nalazi sjeverno od 45 stupnjeva i 10 minuta paralele sjeverne zemljopisne širine uz zapadnu obalu Istre, od vanjskog ruba teritorijalnog mora Hrvatske, gdje ta paralela dodiruje kopno zapadne obale Istre (Grgatov rt Funtana) |
Hrvatska |
Pridnene i male pelagične vrste uključujući srdele i inćune |
100 tona za najviše 25 ribarskih plovila, što uključuje 5 ribarskih plovila opremljenih povlačnim mrežama koćama |
(1)
Gore navedeni režim primjenjuje se od potpune provedbe arbitražne odluke koja proizlazi iz Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske, potpisanog u Stockholmu 4. studenoga 2009. |
10. Obalne vode Finske
Geografsko područje |
Država članica |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
Baltičko more (4 do 12 milja) (1) |
Švedska |
Sve vrste |
Neograničeno |
(1)
3 do 12 milja oko otoka Bogskär. |
11. Obalne vode Švedske
Geografsko područje |
Država članica |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
Skagerrak (4 do 12 nautičkih milja) |
Danska |
Sve vrste |
Neograničeno |
Kattegat (3 do 12 milja) (1) |
Danska |
Sve vrste |
Neograničeno |
Baltičko more (4 do 12 milja) |
Danska |
Sve vrste |
Neograničeno |
Finska |
Sve vrste |
Neograničeno |
|
(1)
Mjereno od obale. |
12. Obalne vode Grčke
Geografsko područje |
Država članica |
Vrste |
Važnost ili posebna obilježja |
Jonsko more 6 do 12 nautičkih milja u grčkim teritorijalnim vodama |
Italija |
Glavonošci Rakovi Pridnene (demerzalne) vrste Velike pelagične vrste |
Najviše 68 plovila |
Jug-jugoistok od otoka Krete (istočno od 26° 00′ 00″ E) 6 do 12 nautičkih milja u grčkom IGP-u |
|||
Jug-jugoistok od otoka Koufonisi 6 do 12 nautičkih milja u grčkom IGP-u |
|||
Jug-jugozapad od otoka Kasos 6 do 12 nautičkih milja u grčkom IGP-u |
|||
Jug-jugoistok od otoka Karpathos 6 do 12 nautičkih milja u grčkom IGP-u |
|||
Jug-jugozapad od otoka Rodos (zapadno od 27°59′02,00″ E) 6 do 12 nautičkih milja u grčkom IGP-u |
PRILOG II.
GORNJE GRANICE RIBOLOVNOG KAPACITETA
Gornje granice kapaciteta
Država članica |
GT |
kW |
Belgija |
18 962 |
51 586 |
Bugarska |
7 250 |
62 708 |
Hrvatska |
53 452 |
426 064 |
Danska |
88 762 |
313 333 |
Njemačka |
71 117 |
167 078 |
Estonija |
21 677 |
52 566 |
Irska |
77 568 |
210 083 |
Grčka |
84 123 |
469 061 |
Španjolska (uključujući najudaljenije regije) |
423 550 |
964 826 |
Francuska (uključujući najudaljenije regije) |
214 282 |
1 166 328 |
Italija |
173 506 |
1 070 028 |
Cipar |
11 021 |
47 803 |
Latvija |
46 418 |
58 496 |
Litva |
73 489 |
73 516 |
Malta |
14 965 |
95 776 |
Nizozemska |
166 859 |
350 736 |
Poljska |
38 270 |
90 650 |
Portugal (uključujući najudaljenije regije) |
114 549 |
386 539 |
Rumunjska |
1 908 |
6 356 |
Slovenija |
675 |
8 867 |
Finska |
18 066 |
181 717 |
Švedska |
43 386 |
210 829 |
Ujedinjena Kraljevina |
231 106 |
909 141 |
Gornje granice kapaciteta
Najudaljenije regije Unije |
GT |
kW |
Španjolska |
||
Kanarski otoci: L (1) < 12 m. vode Unije |
2 617 |
20 863 |
Kanarski otoci: L > 12 m. Vode Unije |
3 059 |
10 364 |
Kanarski otoci: L > 12 m. Međunarodne vode i vode trećih zemalja |
28 823 |
45 593 |
Francuska |
||
Otok Reunion: Pridnene i pelagijske vrste. L < 12 m |
1 050 |
19 320 |
Otok Reunion: Pelagijske vrste. L < 12 m |
10 002 |
31 465 |
Francuska Gvajana: Pridnene i pelagijske vrste. Dužina < 12 m |
903 |
11 644 |
Francuska Gvajana: Plovila za ribolov kozica |
7 560 |
19 726 |
Francuska Gvajana: Pelagijske vrste. Plovila za ribolov na otvorenom moru. |
3 500 |
5 000 |
Martinik: Pridnene i pelagijske vrste. L < 12 m |
5 409 |
142 116 |
Martinik: Pelagijske vrste. L < 12 m |
1 046 |
3 294 |
Gvadalupa: Pridnene i pelagijske vrste. L < 12 m |
6 188 |
162 590 |
Gvadalupa: Pelagijske vrste. L < 12 m |
500 |
1 750 |
Mayotte, Plovila s okružujućim mrežama plivaricama |
13 916 (*1) |
24 000 (*1) |
Mayotte, Mehanička plovila s parangalom < 23 m |
2 500 (*1) |
8 500 (*1) |
Mayotte, Pridnene i pelagijske vrste. Plovila < 10 m |
p.m. (*2) |
p.m. (*2) |
Portugal |
||
Madeira: Pridnene vrste. L < 12 m |
604 |
3 969 |
Madeira: Pridnene i pelagijske vrste. L < 12 m |
4 114 |
12 734 |
Madeira: Pelagijske vrste. Mreža potegača. L > 12 m |
181 |
777 |
Azori: Pridnene vrste. L < 12 m |
2 617 |
29 870 |
Azori: Pridnene i pelagijske vrste. L < 12 m |
12 979 |
25 721 |
(1)
„L” znači cjelokupna dužina plovila.
►M1
(*1)
U skladu s planom razvoja predstavljenom Komisiji za tune u Indijskom oceanu (IOTC) 7. siječnja 2011.
(*2)
Gornje granice bit će navedene u ovoj tablici kada budu pripremljene, a najkasnije do 31. prosinca 2025. ◄ |
PRILOG III.
SAVJETODAVNA VIJEĆA
1. Naziv i područje nadležnosti savjetodavnih vijeća
Naziv |
Područja nadležnosti |
Baltičko more |
ICES zone IIIb., IIIc. i IIId. |
Crno more |
Geografsko podpodručje GFCM kako je definirano rezolucijom GFCM/33/2009/2 |
Sredozemno more |
Pomorske vode Sredozemlja istočno od linije 5°36′ zapadno |
Sjeverno more |
ICES zone IV. i IIIa. |
Sjeverozapadne vode |
ICES zone V. (isključujući Va. i samo vode Unije Vb.), VI. i VII. |
Jugozapadne vode |
ICES zone VIII., IX. i X. (vode oko Azora) i zone CECAF-a 34.1.1., 34.1.2. i 34.2.0. (vode oko Madeire i Kanarskih otoka) |
Najudaljenije regije |
Vode Unije oko najudaljenijih regija iz članka 349. stavka 1. Ugovora podijeljene na tri morska bazena: Zapadni Atlantik, Istočni Atlantik i Indijski ocean; |
Pelagijski stokovi (plavi pišmolj, skuša, šarun, haringa, porodica ribe Antigonia Capros) |
Sva geografska područja osim Baltičkog mora i Sredozemnog mora |
Flota za ribolov na otvorenom moru / na velikim udaljenostima |
Vode koje ne pripadaju Uniji |
Akvakultura |
Akvakultura kako je definirano u članku 4. |
Tržišta |
Sva područja tržišta |
2. Funkcioniranje i financiranje savjetodavnih vijeća
(a) Na općoj skupštini i izvršnom odboru, 60 % mjesta dodjeljuje se predstavnicima ribara, a u savjetodavnom vijeću za akvakulturu predstavnicima subjekata ribarstva, i predstavnicima prerađivačkog i tržišnog sektora, a 40 % predstavnicima ostalih interesnih skupina koje su zahvaćene ZRP-om, primjerice organizacija za zaštitu okoliša i skupina potrošača.
(b) Osim za savjetodavno vijeće za akvakulturu i savjetodavno vijeće za tržišta, barem je jedan predstavnik ribolovnog podsektora iz svake dotične države članice član izvršnog odbora.
(c) Članovi izvršnog odbora, kada je to moguće, donose preporuke konsenzusom. Ako nije moguće postići konsenzus, različita mišljenja koja su izrazili članovi navode se u preporukama koje donosi većina prisutnih članova s pravom glasa.
(d) Svako savjetodavno vijeće konsenzusom imenuje predsjedatelja. Predsjedatelj djeluje nepristrano.
(e) Svako savjetodavno vijeće donosi mjere potrebne da se osigura transparentnost i poštivanje svakog izraženog mišljenja.
(f) Preporuke koje je donio izvršni odbor se odmah stavljaju na raspolaganje općoj skupštini, Komisiji, dotičnim državama članicama i, na zahtjev, svakom građaninu.
(g) Sastanci opće skupštine otvoreni su za javnost. Sastanci izvršnog odbora otvoreni su za javnost, osim u iznimnim slučajevima kada većina izvršnog odbora odluči drugačije.
(h) Europske i nacionalne organizacije koje predstavljaju ribarstveni sektor, kao i ostale interesne skupine mogu predlagati članove dotičnim državama članicama. Te države članice postižu dogovor oko članova opće skupštine.
(i) Predstavnicima nacionalnih i regionalnih administracija koji imaju ribolovne interese na dotičnom području i istraživačima iz znanstvenih instituta i instituta za istraživanje ribarstva država članica te iz međunarodnih znanstvenih institucija koje savjetuju Komisiju dopušteno je da kao promatrači sudjeluju na sastancima savjetodavnog vijeća. Svaki kvalificirani znanstvenik može također biti pozvan.
(j) Predstavnici Europskog parlamenta i Komisije mogu sudjelovati kao aktivni promatrači na sastancima savjetodavnog vijeća.
(k) Predstavnici ribarstvenog sektora i ostalih interesnih skupina iz trećih zemalja, uključujući predstavnike iz RFMO-ova koji imaju ribolovni interes u području ili ribarstvu koje obuhvaća savjetodavno vijeće, mogu biti pozvani sudjelovati u savjetodavnom vijeću kao aktivni promatrači kada se raspravljaju pitanja koja na njih utječu.
(l) Savjetodavna vijeća mogu se prijaviti za primanje financijske pomoći Unije kao tijela koja rade na postizanju cilja od općeg europskog interesa.
(m) Komisija potpisuje sporazum o bespovratnim sredstvima sa svakim savjetodavnim vijećem s ciljem pružanja financijske potpore vijeću u operativnim troškovima, uključujući troškove pismenog i usmenog prevođenja.
(n) Komisija može izvršiti sve provjere koje smatra potrebnima kako bi se osigurala usklađenost sa zadaćama dodijeljenim savjetodavnim vijećima.
(o) Svako savjetodavno vijeće jednom godišnje podnosi svoj proračun i izvješće o svojim aktivnostima Komisiji i dotičnim državama članicama.
(p) Komisija ili Revizorski sud mogu, u svakom trenutku, zatražiti da reviziju provede ili vanjsko tijelo koje Komisija ili Revizorski sud odabere ili da reviziju provedu sami odjeli Komisije ili Revizorskog suda.
(q) Svako savjetodavno vijeće imenuje službenog revizora za razdoblje tijekom kojeg prima sredstva Unije.
( 1 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11.).
( 2 ) Uredba Vijeća (EEZ) br. 2930/86 od 22. rujna 1986. o određivanju karakteristika ribarskih plovila (SL L 274, 25.9.1986., str. 1.).
( 3 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).
( 4 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, izmjeni uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999 (SL L 286, 29.10.2008., str. 1.).
( 5 ) ICES (Međunarodno vijeće za istraživanje mora) zone su zone kako su definirane u Uredbi (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u sjeveroistočnom Atlantiku (SL L 87, 31.3.2009., str. 70.).
( 6 ) CECAF (istočni središnji Atlantik ili glavna ribolovna zona FAO-a 34) zone su zone kako su definirane u Uredbi (EZ) br. 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u određenim područjima osim na području sjevernog Atlantika (SL L 87, 31.3.2009., str. 1.).
( 7 ) Uredba (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, te o izmjeni Uredaba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (Vidi stranicu 1 ovog Službenog lista).
( 8 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 od 4. studenoga 2003. o upravljanju ribolovnim naporom koji se odnosi na određena ribolovna područja i resurse Zajednice i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2847/93 i stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 685/95 i (EZ) br. 2027/95 (SL L 289, 7.11.2003., str. 1.).
( 9 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 639/2004 od 30. ožujka 2004. o upravljanju ribarskim flotama registriranim u najudaljenijim regijama Zajednice (SL L 102, 7.4.2004., str. 9.).
( *1 ) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Zajedničkoj ribarstvenoj politici te o izmjeni Uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredaba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 i 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EC (SL L 354, 28.12.2013, str. 23)".