EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document EESC-2023-00754-AC

Mišljenje - Europski gospodarski i socijalni odbor - Europska banka za vodik

EESC-2023-00754-AC

MIŠLJENJE

Europski gospodarski i socijalni odbor

Europska banka za vodik

_____________

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o europskoj banci za vodik

[COM(2023) 156 final]

TEN/805

Izvjestitelj: Thomas KATTNIG

Zahtjev za savjetovanje:

Europska komisija, 02/05/2023

Pravna osnova:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

16/05/2023

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

14/06/2023

Plenarno zasjedanje br.:

579

Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):

162/0/2

1.Zaključci i preporuke

1.1Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja zamisao Europske komisije da se osnuje europska banka za vodik i poziva Komisiju da, uzimajući u obzir detaljne napomene i preporuke navedene u njegovu mišljenju o europskoj strategiji za vodik, preciznije utvrdi točke u nastavku ili da ih uzme u obzir u osmišljavanju i uvođenju europske banke za vodik s gledišta gospodarske i socijalne politike.

1.2EGSO naglašava da se fosilna goriva ne smiju subvencionirati sredstvima EU-a. Stoga se načelo „nenanošenja štete” mora primjenjivati i na sredstva povezana s europskom bankom za vodik: vodik (H2) mora se financirati sredstvima EU-a samo ako upotrijebljena električna energija dolazi iz izvora koji su u skladu s Uredbom o taksonomiji i za koje se smatra da znatno doprinose dekarbonizaciji.

1.3Financiranje europske banke za vodik trebalo bi prvenstveno biti namijenjeno proizvodnji zelenog vodika i ono mora biti u skladu s pravilima EU-a o vodiku. EGSO smatra da bi europska banka za vodik trebala služiti kao instrument za upravljanje potražnjom kako bi na najbolji mogući način mogla upravljati potražnjom i dostupnošću u sektorima koje je teško elektrificirati (osobito u sektoru čelika). Osim toga, izbjegavanju cjenovnog natjecanja unutar Europe, osobito tijekom početnog razdoblja, trebao bi pridonijeti zajednički mehanizam javne nabave u sektorima koje je teško elektrificirati.

1.4EGSO se protivi upotrebi (neobnovljivih) izvora energije iz europskih elektroenergetskih mreža za energetski intenzivne procese elektrolize jer se time povećava ukupna potražnja za energijom. EGSO naglašava da upotrebu vodika treba promicati u vezi s razvojem obnovljivih izvora energije i da ga treba upotrebljavati samo tamo gdje nije moguća izravna elektrifikacija.

1.5U doba višestrukih kriza ključno je u cijelosti istražiti potencijal stvaranja radnih mjesta u sektorima u razvoju. EGSO stoga poziva Europsku komisiju da provede analizu kojom bi se utvrdile vještine radnika u industrijskim sektorima u propadanju, a koje bi bile od koristi za nova radna mjesta u sektoru vodika.

1.6U skladu s planom REPowerEU, u EU-u bi se do 2030. trebalo proizvesti 10 milijuna tona zelenog vodika. Prednost treba dati ubrzavanju razvoja i širenja proizvodnih kapaciteta Europe kako bi se postigla energetska neovisnost i izbjeglo pridonošenje novim strateškim ovisnostima.

1.7EGSO smatra da troškovna učinkovitost projekata kojima treba pružiti potporu ne bi smjela biti jedini čimbenik koji se uzima u obzir pri sastavljanju smjernica za dodjelu sredstava iz europske banke za vodik. Umjesto toga, trebalo bi uključiti niz dodatnih kriterija kvalitete, uključujući standarde okolišne i socijalne održivosti.

1.8EGSO smatra da je potrebno dodatno ojačati postojeći sustav EU-a za trgovanje emisijama, što uključuje djelotvorne zaštitne mjere usmjerene na uvoz (mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama). Predvidljivo i manje nestabilno kretanje cijena može pridonijeti postizanju investicijske sigurnosti za neophodna ulaganja u zeleni vodik. Glavni prioriteti Komisije trebali bi biti jamčenje investicijske sigurnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama, uklanjanje subvencija za prirodni plin i pružanje potpore istraživanju, tehnologiji i inovacijama u području tehnologije proizvodnje i distribucije zelenog vodika.

1.9EGSO naglašava da upotreba vodika mora podlijegati visokim tehničkim sigurnosnim zahtjevima, osobito za operativna postrojenja, i da će biti potrebno propisati uvjete i praćenje kako bi se utvrdili i smanjili rizici.

1.10EGSO žali što se nije dovoljno razmišljalo o provedbi strategije u različitim sektorima i poziva na veće uključivanje javnosti u taj proces transformacije, kako na razini poduzeća tako i na političkoj razini. Nadalje, EGSO poziva Komisiju da procijeni utjecaj razvoja zelenog vodika na troškove potrošnje energije u kućanstvima.

1.11EGSO preporučuje da Komisija pojasni prijelazna razdoblja za industriju u skladu s potrebama pojedinih sektora koje se temelje na putanjama i ciljevima za smanjenje emisija. Industriji čelika i cementa, kao i kemijskoj industriji potrebno je pružiti potporu u transformaciji njihovih energetskih sustava i proizvodnih metoda, kao i nekih dijelova prometnog sektora. EGSO naglašava da te industrije s velikim intenzitetom emisija CO2 u suprotnom možda neće preživjeti promjene.

1.12EGSO smatra da bi europska banka za vodik, u suradnji s državama članicama i njihovim tijelima te drugim financijskim instrumentima i institucijama EU-a, trebala osigurati da se sredstva koordiniraju tako da se od njih ostvaruju najveće moguće koristi i da se pritom izbjegava prekomjerno financiranje.

1.13EGSO smatra da bi europska banka za vodik trebala uključivati odredbe o prevladavajućim plaćama, razvoju radne snage i naukovanju slične odredbama američkog Zakona o smanjenju inflacije.

1.14EGSO se slaže s idejom koja stoji iza osnivanja europske banke za vodik da bi za stvaranje tržišta vodika trebalo uvesti poticajne mjere. Planirano postroživanje pravila za vlasničko razdvajanje vertikalno integriranih društava ugušilo bi brojne općinske projekte. Time bi se otežao uzlet industrije vodika i brzo okončalo lokalno integrirane općinske komunalne projekte.

1.15EGSO poziva na to da u okviru programa financiranja europske banke za vodik javna i općinska poduzeća ne budu u nepovoljnom položaju u usporedbi s poduzećima utemeljenima na tržištu.

1.16EGSO smatra da europska energetska tranzicija može biti uspješna samo ako se globalna trgovina sirovinama, a posebno energijom, također temelji na načelima ekološke i socijalne održivosti i promicanju obnovljivih izvora energije.

2.Kontekst mišljenja

2.1U Komunikaciji o europskoj banci za vodik 1 iznose se opće ideje o konceptu europske banke za vodik kao financijskom instrumentu za pokretanje i promicanje proizvodnje i uvoza zelenog vodika u EU-u, kao i za javno i privatno financiranje i s time uspostavljanje tržišta i njegova lanca vrijednosti. Stoga europska banka za vodik nije banka. Tom se inicijativom utvrđuju četiri stupa europske banke za vodik koji bi trebali postati operativni do kraja 2023. Europska banka za vodik trebala bi primjenom sustava dražbi i plaćanja fiksne cijene po kilogramu proizvedenog vodika tijekom najviše 10 godina ukloniti razliku u troškovima između zelenog vodika i fosilnih goriva za prve projekte. Predviđen je sustav za osiguravanje transparentnosti i koordinacije u pogledu raspoloživosti, uključujući dogovore ili sporazume s trećim zemljama o stjecanju vodika.

2.2U Komunikaciji nedostaje jasna poveznica između politike EU-a u području vodika i strateškog pristupa otvorene autonomije te industrijske politike i politike tržišnog natjecanja EU-a. Informacije o upotrebi sredstava iz inovacijskog fonda, planiranoj preraspodjeli sredstava i očekivanom odnosu između javnih i privatnih ulaganja su ograničene. Slično tome, nisu utvrđeni ni prioriteti za proizvodnju, upotrebu i distribuciju zelenog vodika.

2.3Svrha je banke za vodik s proračunom od 3 milijarde EUR pridonijeti razvoju tržišta vodika, smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i do 2040. smanjiti emisije stakleničkih plinova na nultu neto stopu. Procjenjuje se da su za razvoj proizvodnje vodika potrebna ulaganja u iznosu od 335 do 471 milijarde EUR 2 , što znači da većina potrebnih sredstava mora potjecati iz država članica i privatnih izvora, čak i kad se uzmu u obzir druga dostupna sredstva EU-a.

2.4Komisija u tom pogledu naglašava da zeleni vodik mora imati ključnu ulogu u stvaranju pametnog, bolje integriranog, optimiziranog i sigurnog neovisnog energetskog sustava. Zeleni vodik i njegov lanac vrijednosti mogu imati važnu ulogu u kompenzaciji varijacija u tokovima energije iz obnovljivih izvora i ciljanoj opskrbi sektora koje je teško ili nemoguće elektrificirati.

2.5Vodik se može proizvoditi na mnogo načina, ali često nije povoljan za klimu, zelen, a čak ni klimatski neutralan. Odlučujući čimbenik jest izvor energije koji se upotrebljava za njegovu proizvodnju, primjerice postoji „smeđi” vodik koji se proizvodi uplinjavanjem ugljena, „sivi” vodik koji se proizvodi upotrebom energije iz fosilnih izvora i „crveni” vodik koji se proizvodi upotrebom nuklearne energije. Proizvodnjom „plavog” vodika nastaju velike količine metana (nastali ugljikov dioksid se hvata i skladišti). Međutim, samo „zeleni” vodik koji se proizvodi upotrebom viška energije iz obnovljivih izvora (vjetar, voda ili solarna energija) 3 , doista jest zelen. U tom pogledu EGSO ističe svoje mišljenje TEN 718, u kojem pozdravlja pojašnjenja Komisije u pogledu definicije čistog vodika. Međutim, u njemu se također navodi da je u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju strategija i dalje otvorena za druge oblike niskougljičnog vodika proizvedenog uporabom fosilnih goriva uz hvatanje i skladištenje ugljika, tj. tehnologijom koja se još uvijek razvija. U svijetu se zelenim vodikom trenutačno može zadovoljiti samo 1 % energetskih potreba. Riječ je o vrlo rijetkom, oskudnom, a time i strateškom, resursu.

2.6Komisija je u prijedlogu plana REPowerEU pozvala na ubrzanje razvoja tehnologije vodika do ljeta 2023. kako bi se do 2030. stvorila infrastruktura za proizvodnju, uvoz i prijevoz 20 milijuna tona vodika 4 .

2.7Cilj je programa InvestEU poduprijeti javna i privatna ulaganja u tehnologije koje su povoljne za klimu, uključujući tehnologije na pogon vodikom. U industrijskom planu za zeleni plan predlaže se pojednostavnjenje postupaka iz programa InvestEU i njihova prilagodba trenutačnim potrebama. Cilj je Inovacijskog fonda poduprijeti inovativne tehnologije i rješenja kojima se pridonosi dekarbonizaciji energetski intenzivnih industrija i širenju upotrebe energije iz obnovljivih izvora i skladištenja energije. U skladu s industrijskim planom za zeleni plan, u tu će se svrhu u ovom desetljeću osigurati 40 milijardi EUR. Europska banka za vodik osigurat će 3 milijarde EUR za potporu razvoju tržišta vodika u EU-u. Stoga najveći dio potreba moraju pokriti države članice i privatni subjekti.

2.8Prema procjenama grupacije Hydrogen Europe, proizvodnjom vodika u EU-u stvorit će se oko milijun novih radnih mjesta, uključujući oko 150 000 visokokvalificiranih radnih mjesta.

3.Opće napomene

Beziznimna potpora zelenom vodiku

3.1EGSO naglašava da se fosilna goriva ne smiju subvencionirati sredstvima EU-a. Načelo „nenanošenja štete” koje se izričito navodi u taksonomiji EU-a stoga se mora primjenjivati i na sredstva povezana s europskom bankom za vodik. EGSO naglašava da se elektroliza vodika mora financirati sredstvima EU-a samo ako električna energija koja se u tu svrhu 5 upotrebljava dolazi iz izvora koji je u skladu s Uredbom o taksonomiji i za koji se smatra da znatno doprinosi dekarbonizaciji. EGSO u tom pogledu naglašava da zeleni vodik mora biti prioritet u okviru europske banke za vodik s obzirom na to da je jedini kompatibilan s ciljevima klimatske neutralnosti. 6

3.2Dugoročno, financijsku potporu smjela bi primati samo proizvodnja zelenog vodika. EGSO preporučuje da se prva dražba koju je Komisija najavila za jesen 2023. za potporu proizvodnji zelenog vodika ograniči na sektore koje je teško elektrificirati.

3.3EGSO istodobno priznaje da će upotreba „plavog” vodika biti potrebna sve dok vodik iz obnovljivih izvora ne bude dostupan u odgovarajućoj količini i po prihvatljivoj cijeni. Da bi upravljala potražnjom europska banka za vodik morala bi služiti kao alat za agregiranje potražnje, kojim bi se pružao pregled potražnje za vodikom i njegove dostupnosti u sektorima koje je teško elektrificirati te udruživala takva potražnja kako bi cijena opskrbe bila što niža, što znači da će funkcionirati slično kao i energetska platforma EU-a, kako je predloženo u Komunikaciji o europskoj banci za vodik.

3.4EGSO se slaže sa stajalištem izraženim u Komunikaciji o europskoj banci za vodik da bi mehanizam za zajedničku nabavu vodika u sektorima koje je teško elektrificirati mogao pridonijeti sprečavanju tržišnog natjecanja unutar Europe i umjesto toga poticati zajedničku nabavu. Ta bi zajednička nabava mogla pridonijeti izgradnji prvih funkcionalnih lanaca vrijednosti za uvoz u EU. EGSO napominje da će europska banka za vodik, s obzirom na to da će biti zadužena i za financiranje i koordinaciju, morati raspolagati značajnom stručnošću u nekoliko različitih područja.

3.5EGSO se protivi tome da se neobnovljivi izvori energije iz elektroenergetskih mreža Europe upotrebljavaju za energetski intenzivne postupke elektrolize, čime bi se povećala sveukupna potražnja za energijom, i smatra da su umjesto toga potrebna jasna i transparentna pravila kako bi se za širenje proizvodnje zelenog vodika upotrebljavao isključivo višak električne energije iz obnovljivih izvora energije. EGSO naglašava da upotrebu vodika treba promicati u vezi s razvojem obnovljivih izvora energije i da ga treba upotrebljavati samo tamo gdje nije moguća izravna elektrifikacija.

3.6Kako je navedeno u Europskom planu za vodik 7 , uporaba zelenog vodika nije prikladna za široku i svakodnevnu primjenu kod krajnjeg potrošača, osobito u područjima privatnog prijevoza i sustavâ grijanja.

3.7EGSO smatra da troškovna učinkovitost projekata kojima treba pružiti potporu ne bi smjela biti jedini čimbenik koji se uzima u obzir pri sastavljanju smjernica za dodjelu sredstava iz europske banke za vodik. Umjesto toga ključni kriteriji moraju biti energetska sigurnost, okolišna održivost, promicanje i očuvanje visokokvalitetnih radnih mjesta te hitnost potrebnih ulaganja. Osim toga, osiguravanje konkurentnosti, utvrđivanje socijalnih i okolišnih kriterija te uvođenje obnovljivih izvora energije u zemljama dobavljačima trebali bi biti obvezni.

3.8EGSO smatra da je potrebno dodatno ojačati postojeći sustav EU-a za trgovanje emisijama, što uključuje djelotvorne zaštitne mjere usmjerene na uvoz (mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama). Predvidljivo i manje nestabilno kretanje cijena može pridonijeti postizanju investicijske sigurnosti za potrebna ulaganja u zeleni vodik. Prioriteti Komisije trebali bi biti djelotvorno upravljanje količinama i jamčenje investicijske sigurnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama, uklanjanje subvencija za prirodni plin i pružanje potpore istraživanju, tehnologiji i inovacijama u području tehnologije proizvodnje i distribucije zelenog vodika.

3.9EGSO naglašava da je za razvoj gospodarstva vodika specifičnog za primjenu u pojedinim sektorima potrebno prihvaćanje i sudjelovanje javnosti, neovisno o tome je li riječ o poduzetnicima, radnicima ili potrošačima. Žali što se nije dovoljno razmišljalo o provedbi strategije u različitim sektorima i poziva na veće uključivanje javnosti u taj proces transformacije, kako na razini poduzeća tako i na političkoj razini. Nadalje, EGSO poziva Komisiju da procijeni utjecaj razvoja zelenog vodika na troškove potrošnje energije u kućanstvima.

3.10Komisija je već utrla put ulaganjima u razvoj tehnologija i infrastrukture za zeleni vodik time što je odobrila važan projekt od zajedničkog europskog interesa Hy2Tech. EGSO poziva na dosljednost između mjera potpore europskoj banci za vodik i postojećih inicijativa, programa potpore i projekata VPZEI.

Smanjenje strateških ovisnosti

3.11U skladu s planom REPowerEU, u EU-u bi se do 2030. trebalo proizvesti 10 milijuna tona zelenog vodika. Prednost treba dati ubrzavanju razvoja i širenja proizvodnih kapaciteta Europe kako bi se postigla energetska neovisnost i izbjeglo pridonošenje novim strateškim ovisnostima. S obzirom na to, trebalo bi diversificirati i izvore opskrbe i ugovore o nabavi robe te je pri uvozu vodika potrebno uzeti u obzir europske vrijednosti. U tom procesu treba uzeti u obzir zemljopisne okolnosti (npr. proizvodnju zemlje te njezine mogućnosti i kapacitete za izvoz) i ciljeve strateške autonomije EU-a. Predanost ekološkoj, socijalnoj i gospodarskoj održivosti trebala bi biti dio sporazumâ s trećim zemljama.

3.12Nadalje, EGSO smatra da bi se sporazumi o uvozu zelenog vodika trebali sklapati samo ako od dodane vrijednosti imaju koristi i nacionalni proizvođači u zemljama dobavljačima i ako se vodik koji se uvozi iz trećih zemalja proizvodi samo korištenjem viška električne energije iz obnovljivih izvora. To je korisno za tranziciju gospodarstva na nultu neto stopu emisija u EU-u i trećim zemljama.

3.13EGSO smatra da europska energetska tranzicija može biti uspješna samo ako se globalna trgovina sirovinama, a posebno energijom, također temelji na načelima okolišne i socijalne održivosti i promicanju obnovljivih izvora energije. Energetska i industrijska politika EU-a ne smije ometati zemlje globalnog juga u njihovoj pravednoj tranziciji i sprečavati ih u izgradnji vlastitih kapaciteta u sektoru vodika. Strateški energetski ekstraktivizam štetan je za globalnu energetsku tranziciju, a time i za dugoročnu europsku energetsku tranziciju. Umjesto toga, potrebni su novi pristupi za sklapanje međunarodnih sporazuma o suradnji u području klime i energetike.

Financiranje i institucionalna provedba

3.14EGSO smatra da bi europska banka za vodik, u suradnji s državama članicama, te drugim financijskim instrumentima i institucijama EU-a, trebala osigurati da se sredstva koordiniraju tako da se od njih ostvaruju najveće moguće koristi i da se pritom izbjegava prekomjerno financiranje. Istodobno, da bi europska banka za vodik bila uspješna, birokratske prepreke za pristupanje sredstvima moraju se svesti na najmanju moguću mjeru, osobito s obzirom na jednostavnost američkog Zakona o smanjenju inflacije. EGSO skreće pozornost na potrebu osiguravanja privlačnog i sigurnog okruženja za ulagatelje kako bi se spriječilo da ulaganja odu drugamo zbog povoljnih dugoročnih uvjeta kao što su oni koji se nude američkim Zakonom o smanjenju inflacije.

3.15EGSO smatra da bi europska banka za vodik trebala uključivati odredbe o prevladavajućim plaćama, razvoju radne snage i naukovanju kako bi se osiguralo da veći i raznolikiji skup kvalificiranih radnika ima pristup dobrim radnim mjestima i da radnici posjeduju vještine potrebne za postizanje ciljeva u pogledu čiste energije, a po uzoru na američki Zakon o smanjenju inflacije.

3.16Budući da su uz javna ulaganja potrebna velika privatna ulaganja, treba provesti ex ante procjenu multiplikacijskog učinka javnih ulaganja na temelju precizne ex post evaluacije multiplikacijskih učinaka novijih programa (InvestEU, važni projekti od zajedničkog europskog interesa itd.).

3.17EGSO smatra da je za stvaranje tržišta vodika potrebno uvesti poticaje kao što su razvoj pametnih mreža, infrastrukture, skladišnih kapaciteta i pravnih okvira. Planirano postroživanje pravila od 2031. za vlasničko razdvajanje vertikalno integriranih društava, koja su često općinska komunalna poduzeća i mogu poslovati u području proizvodnje vodika ili upravljanja mrežom, ugušilo bi brojne općinske projekte. Time bi se otežao uzlet industrije vodika i brzo okončalo lokalno integrirane općinske komunalne projekte.

3.18EGSO poziva na to da u okviru programa financiranja europske banke za vodik javna i općinska poduzeća ne budu u nepovoljnom položaju u usporedbi s poduzećima utemeljenima na tržištu.

Socijalna dimenzija

3.19U doba višestrukih kriza ključno je ulagati u radna mjesta otporna na promjene u budućnosti. EGSO stoga naglašava važnost osiguravanja kvalitetnog osposobljavanja radnika te potrebu da energetski sektor postane privlačniji mladim Europljanima. Imajući taj cilj u vidu, EU bi mogao uspostaviti centre izvrsnosti za naukovanje na radnim mjestima koja će biti potrebna u vezi sa zelenim vodikom. Tu bi trebalo osigurati dosljednost s akademijama za industriju s nultom neto stopom emisija koje Komisija predlaže u svojem industrijskom planu za zeleni plan. Te bi akademije trebale uvesti i programe usavršavanja i prekvalifikacije u strateškim energetskim i proizvodnim sektorima kao što je zeleni vodik. Nadalje, Komisija bi trebala blisko surađivati s državama članicama na uspostavi standardiziranih postupaka akreditacije, osiguravanju uzajamnog priznavanja kvalifikacija i izradi smjernica za obrazovanje i osposobljavanje u tom području.

3.20Osim tih sektorskih programa usavršavanja i prekvalifikacije specifičnih za pojedina poduzeća, u društvu je potrebno staviti veći naglasak na strukovno osposobljavanje i daljnje obrazovanje. Potreban je dodatan rad na razini cijelog obrazovnog sustava kako bi se podigla svijest o pravednoj tranziciji i osigurale potrebne vještine.

3.21Kako bi se poticalo otvaranje radnih mjesta uvođenjem tehnologije zelenog vodika potrebno je pružati potporu MSP-ovima, na koje u privatnom sektoru u Europi otpada gotovo dvije trećine radnih mjesta ako se izuzme sektor financija 8 . EGSO poziva Komisiju da pri osmišljavanju europske banke za vodik posebnu pozornost prida potporama MSP-ovima.

3.22EGSO također napominje da, kako bi postao konkurentniji i otporniji, EU treba zadržati kontrolu nad imovinom i industrijskim sektorima i suzbijati industrijski damping iz drugih regija svijeta.

Sigurnosni zahtjevi

3.23EGSO naglašava da upotreba vodika mora podlijegati visokim tehničkim sigurnosnim zahtjevima, osobito za operativna postrojenja, i da će biti potrebno propisati uvjete i praćenje kako bi se utvrdili i smanjili rizici.

Bruxelles, 14. lipnja 2023.

Oliver RÖPKE

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

_____________

(1)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52023DC0156&qid=1687523126495 .
(2)    Radni dokument službi Europske komisije, SWD(2022) 230, str. 28.
(3)     Wasserstoff-Farbenlehre (sustav označivanja vodika bojama) | SOLARIFY .
(4)    COM(2022) 230  final , str. 7. i SWD(2022), str. 26.
(5)    Primjerice, ako operater elektrolizatora dokaže da električnu energiju za elektrolizu dobiva izravno iz novoizgrađenog postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili ima ugovor o opskrbi električnom energijom koji se aktivira tek kada su cijene na veleprodajnom tržištu negativne.
(6)    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu”, 27.1.2021.
(7)    Clean Hydrogen Joint Undertaking (2019): Hydrogen roadmap Europe, A sustainable pathway for the European energy transition (Zajedničko poduzeće za čisti vodik (2019.): Europski plan za vodik, Održivo postizanje europske energetske tranzicije) Hydrogen roadmap Europe – Ured za publikacije EU-a .
(8)     https://www.touteleurope.eu/actualite/les-entreprises-dans-l-union-europeenne.html .
Top