1.Zaključci i preporuke

1.1Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržava viziju Komisije da se propisi EU-a o komunalnim otpadnim vodama ažuriraju i pripreme za sljedeća dva desetljeća, pri čemu treba razmotriti pitanje pročišćavanja otpadnih voda, kao i aspekata energije i kružnog gospodarstva te poboljšanja upravljanja.

1.2EGSO prepoznaje čistu vodu kao strateški resurs za osiguravanje funkcioniranja našeg društva i otpornog gospodarstva EU-a, kao i za zdravlje okoliša i ljudi, te stoga smatra da s njom treba postupati s odgovarajućom pažnjom. Oko 60 % rječnih slivova EU-a prekogranično je i zahtijeva prekograničnu suradnju. Nedavna ekološka katastrofa na rijeci Odri trebala bi biti upozorenje na ono što se događa u slučaju neuspješne suradnje i nedostatka transparentnosti.

1.3EGSO smatra da se onečišćenje mora ponajprije rješavati na izvoru, ali uviđa da je pročišćavanje komunalnih otpadnih voda važan posljednji korak za zaštitu prihvatnih voda, što donosi koristi za okoliš, zdravlje ljudi i društvo.

1.4Mikroonečišćujuće tvari, kao što su farmaceutski ostaci, uzrokuju sve veću zabrinutost u vezi s kvalitetom vode. EGSO stoga pozdravlja prijedlog da se u odabranim postrojenjima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ugrade dodatni sustavi pročišćavanja za njihovo uklanjanje te ističe da je potrebno uložiti znatne napore da bi se uklonili stari standardi uvođenjem novih inovativnih metoda pročišćavanja.

1.5Kako bi se osigurala provedba načela „onečišćivač plaća” i osigurala cjenovna pristupačnost vodnih usluga, EGSO snažno podupire prijedlog za proširenu odgovornost proizvođača kojim bi se od proizvođača zahtijevalo da pokriju troškove uklanjanja mikroonečišćujućih tvari koje proizlaze iz njihovih proizvoda iz otpadnih voda. Da bi to načelo bilo učinkovito, izuzeća moraju biti strogo ograničena.

1.6Ako se područje primjene Direktive proširi na aglomeracije s ekvivalentom stanovnika većim od 1000, mora postojati i mogućnost za decentralizirana rješenja pomoću malih postrojenja s posebnim naglaskom na funkcionalnost.

1.7Prelijevanja kanalizacijskog sustava izvorišta su onečišćenja, uključujući gene za antimikrobnu otpornost, mikroplastiku i toksične tvari koje ugrožavaju vodene organizme, zdravlje ljudi i stanje voda namijenjenih rekreaciji. Direktivom bi se trebala uvesti gornja granica njihove pojavnosti, a izvješćivanje javnosti trebalo bi pružiti potpunu sliku o opterećenju onečišćujućim tvarima koje se prenosi prelijevanjem. Otjecanje u gradskim područjima, u obliku onečišćene kišnice (uključujući snijeg) iz urbanog krajolika, npr. cesta, treba sakupljati i pravilno pročišćavati prije ispuštanja u prihvatne vode.

1.8Klimatske promjene utječu na hidrološki ciklus, uz predviđene povećane pojave obilnih kiša i suša. Preventivne mjere, kao što su plavo-zelena rješenja za hvatanje i zadržavanje kišnice, npr. putem zelenih krovova ili kišnih vrtova, rasterećuju kanalizacijske sustave (čime se smanjuje rizik od prelijevanja kanalizacijskog sustava) i donose brojne dodatne koristi za urbani krajolik.

1.9EGSO je zabrinut zbog toga što su vodoopskrba i odvodnja javne usluge, ali ih ponekad pružaju privatna poduzeća. Potrebno je uspostaviti pravila i propise kako bi se osiguralo da se javnim uslugama ne upravlja s ciljem ostvarivanja dobiti te da se prihodi ulažu u održavanje i poboljšanje usluga.

1.10EGSO ističe da je voda resurs nužan za život, ali je sve oskudniji. Dvije trećine europskih građana smatra kvalitetu i/ili količinu vode u svojoj zemlji ozbiljnim problemom. 1 Kako bi se uspješno proveo cilj održivog razvoja br. 6 „Osiguravanje pristupa vodi i sanitarnim uvjetima za sve” i kako bi se izbjegle buduće krize, te probleme treba hitno rješavati. Osiguravanje cjenovne pristupačnosti vode trebalo bi biti prioritet za sve države članice.

1.11EGSO također poziva europske institucije da im rješavanje pitanja vode postane prioritet i da osmisle plavi plan EU-a kao radikalno nastojanje da se predvide potrebe i očuvaju vodni resursi i da se njima na odgovarajući način upravlja na temelju sveobuhvatnog i koordiniranog plana u kojem se postavljaju ambiciozni ciljevi i iznose mjere povezane s dogovorenim ključnim etapama. EGSO će tijekom 2023. iznijeti konkretne prijedloge za plavi plan EU-a.

2.Prijedlog Komisije

2.1Komisija predlaže proširenje područja primjene Direktive na aglomeracije s ekvivalentom stanovnika većim od 1 000, što znači da će i mali gradovi biti obvezni prikupljati i pročišćavati komunalne otpadne vode te da će za to moći zatražiti financijska sredstva EU-a. Komisija će razviti nove standarde za decentralizirana postrojenja, a države članice morat će osigurati bolje praćenje i kontrolu takvih postrojenja.

2.2Prelijevanja kanalizacijskog sustava i otjecanje oborinskih voda u gradskim područjima prepoznati su kao važni ostali izvori nepročišćenih komunalnih otpadnih voda, a države članice morat će uspostaviti cjelovite planove upravljanja za komunalne otpadne vode kako bi se smanjilo onečišćenje iz tih izvora. Prednost bi trebalo dati preventivnim mjerama, kao što su plavo-zelena rješenja, i optimizaciji postojećih sustava s pomoću digitalnih tehnika.

2.3Kako bi se smanjile emisije hranjivih tvari, uvest će se nove granične vrijednosti za uklanjanje dušika i fosfora, kao prvi korak za veća postrojenja s ekvivalentom stanovnika većim od 100 000, a zatim za srednje velika postrojenja s ekvivalentom stanovnika većim od 10 000 u područjima u kojima eutrofikacija i dalje predstavlja problem. Također je predviđen zahtjev za uklanjanje mikroonečišćujućih tvari za sva velika postrojenja i srednje velika postrojenja u kojima su ugroženi okoliš ili zdravlje ljudi. Kako bi se smanjilo opterećenje nestabilnim tvarima, čime će se povećati mogućnosti za kružnost, države članice imaju nove obveze u pogledu rješavanja pitanja ispuštanja otpadnih voda koje nisu iz kućanstava u kanalizaciju na izvoru.

2.4Kako bi se pokrili troškovi potrebne nadogradnje i praćenja radi uklanjanja mikroonečišćujućih tvari te potaknuo razvoj ekološki prihvatljivijih proizvoda, uvest će se proširena odgovornost proizvođača prema kojoj će se od proizvođača farmaceutskih proizvoda i proizvoda proizvedenih u skladu s propisima EU-a o kozmetičkim proizvodima zahtijevati financijski doprinos.

2.5Uveden je novi cilj energetske neutralnosti za sektor otpadnih voda do 2040., što znači da količina energije koju taj sektor troši na nacionalnoj razini mora biti jednaka količini energije koju proizvodi iz obnovljivih izvora.

2.6Prijedlogom se 2040. godina određuje kao rok za potpunu usklađenost, a uvode se i privremeni rokovi kako bi se osigurao napredak.

3.Opće napomene

3.1Čista voda jedan je od naših najdragocjenijih resursa, ključan za funkcioniranje ekosustava i našeg društva te za socioekonomsku aktivnost. Poljoprivreda, proizvodnja energije i turistički sektor uvelike ovise o pristupu čistoj vodi. Ujedinjeni narodi među ciljeve održivog razvoja postavili su pristup čistoj vodi i sanitarne uvjete kao temeljnu ljudsku potrebu za zdravljem i dobrobiti 2 . Međutim, slatka voda pod utjecajem je raznih aktivnosti, a predviđa se da će taj utjecaj porasti kao rezultat klimatskih promjena.

3.2Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda ključni je dio zakonodavstva EU-a čiji je cilj zaštititi okoliš od štetnih učinaka nepročišćenih otpadnih voda. Na snazi je više od 30 godina te se od njezina donošenja kvaliteta europskih rijeka, jezera i mora znatno poboljšala, iako dvije trećine površinskih vodnih tijela još uvijek nije u dobrom stanju. Države članice EU-a uspostavile su sabirne sustave i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda uz pomoć financijskih sredstava EU-a. U cijelom EU-u postoji visoka razina usklađenosti s Direktivom, pri čemu se 98 % otpadnih voda prikuplja, a 92 % uspješno pročišćava, u skladu s trenutačnim područjem primjene te direktive.

3.3Aktualna revizija pruža priliku za ažuriranje direktive rješavanjem preostalih izvora nepročišćenih otpadnih voda i novih onečišćujućih tvari te poboljšanjem energetskih aspekata i aspekata kružnog gospodarstva u pogledu pročišćavanja otpadnih voda u skladu sa zelenim planom i digitalizacijom Europe. Međutim, EGSO poziva europske institucije da otpadne vode uključe u širu viziju, da im rješavanje pitanja vode postane prioritet i da osmisle plavi plan EU-a kao radikalno nastojanje da se predvide potrebe i očuvaju vodni resursi i da se njima na odgovarajući način upravlja na temelju sveobuhvatnog i koordiniranog plana u kojem se postavljaju ambiciozni ciljevi i iznose mjere povezane s dogovorenim ključnim etapama. EGSO će tijekom 2023. iznijeti konkretne prijedloge za plavi plan EU-a.

3.4Potrebna su velika ulaganja u vodni sektor. OECD je procijenio da sve države članice osim Njemačke moraju povećati sredstva za najmanje 25 % kako bi ispunile zahtjeve postojeće Direktive 3 . Međutim, u toj se procjeni ne uzimaju u obzir troškovi održavanja kanalizacijskih sustava. Zbog novih pravila bit će potrebna dodatna ulaganja te je ključno da se financiranje proširi na vodne naknade i javni proračun radi obuhvaćanja i sektora koji doprinose onečišćenju komunalnih otpadnih voda kako bi pristup vodi i odvodnji ostao cjenovno pristupačan za kućanstva.

3.5Pročišćavanje otpadnih voda uzrokuje trošak i zahtijeva resurse i energiju. Onečišćenje se mora rješavati ponajprije na samom izvoru i mora imati prednost pred rješenjima koja se primjenjuju na kraju procesa. Stoga bi političkim mjerama prije svega trebalo što više ograničiti emisije štetnih tvari koje dospijevaju u okoliš i društvo. Pročišćavanje komunalnih otpadnih voda posljednji je korak za zaštitu prihvatnih voda i ispunjavanje ciljeva zakonodavstva EU-a o vodama. EGSO stoga poziva na veću sinergiju sa strategijama urbanog razvoja (Plan EU-a za gradove, Sporazum iz Ljubljane, različita tematska partnerstva itd.).

3.6Potrebno je uložiti veće napore u promicanje osnaživanja građana u pitanjima koja se odnose na prikupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda te na gospodarenje njima. Šira javnost ne bi trebala biti uključena samo u provedbu pročišćavanja otpadnih voda u smislu informiranja, već i u pogledu sudjelovanja: u svim državama članicama trebalo bi uspostaviti mehanizme kojima bi se građanima omogućilo da prijave uočene propuste u prikupljanju i/ili pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti nezakonitim industrijskim ispuštanjima.

3.7Europa ima velik potencijal da postane predvodnik u pružanju rješenja za sektor pročišćavanja otpadnih voda, od naprednih tehnologija pročišćavanja do energetskih rješenja. Razvoj sektora otpadnih voda prilika je za inovacije i tehnologiju te prilika za izvoz znanja i privlačenje mladih poduzetnika.

4.Posebne napomene

4.1Komunalne otpadne vode odraz su društva i naših obrazaca potrošnje i proizvodnje. Sadržavaju složenu mješavinu ispusta iz kućanstava, otjecanja s ulica i iz zgrada te industrijske i druge otpadne vode koje nisu iz kućanstava, a koje treba pravilno pročistiti kako ne bi predstavljale prijetnju ljudskom zdravlju i okolišu ili utjecale na vode namijenjene rekreaciji. Radni uvjeti te zdravlje i sigurnost radnika uključenih u sustav komunalnih otpadnih voda trebali bi biti glavni prioritet.

4.2Općim ciljem do 2040. i privremenim ciljevima utvrđuje se jasan put za pročišćavanje otpadnih voda za sljedeća dva desetljeća. Međutim, naše poznavanje rizika koje za vodeni okoliš predstavljaju smjese kemikalija u površinskim vodama je ograničeno, a mnoge od tih kemikalija potječu iz proizvoda koje upotrebljavamo u našim domovima. Nadalje, izgradnja, održavanje i rad postrojenja za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda uzrokuju visoke financijske troškove i emisije stakleničkih plinova. Preispitivanja i evaluacije ključnih dijelova Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i Direktive o mulju iz otpadnih voda prilika su za modernizaciju i poboljšanje usklađenosti u cijelom sektoru te za pomoć u ostvarivanju ambicija europskog zelenog plana.

4.3Antimikrobna otpornost sve više zabrinjava društvo, a komunalne otpadne vode, bez obzira na to jesu li pročišćene ili ne, žarište su njezina širenja. 4 Antimikrobna otpornost potiče se ne samo prekomjernom uporabom antibiotika, nego i drugim antimikrobnim sredstvima, kao što su fungicidi, antivirusna sredstva, paraziticidi, pa i neki dezinficijensi i antiseptici, koji se svi koriste u urbanom okruženju, posebno u bolnicama. Ako se ne poduzmu mjere, kao što je npr. smanjenje prekomjerne uporabe antimikrobnih sredstava, predviđa se da će do 2050. godišnje umirati 10 milijuna ljudi od infekcije otporne na antibiotike, upozorava se u izvješću UN-a 5 .

4.4Otjecanje oborinskih voda u gradskim područjima glavni je put kojim toksične, nebiorazgradive i nove onečišćujuće tvari ulaze u vodene ekosustave, uključujući plastični otpad, ugljikovodike, deterdžente, hormone, otapala, patogene, pesticide, teške metale i sintetizirane nanomaterijale. 6 Unatoč onečišćenju, otjecanje oborinskih voda u gradskim područjima često se obrađuje kao čista kišnica zbog nedostatka praćenja i ne pročišćuje se prije ispuštanja u prihvatne vode. To predstavlja velik rizik za ekosustave; na primjer, primijećena je akutna smrtnost kod lososa povezana s otrovnom tvari (6PPD-kinon) u automobilskim gumama 7 .

4.5Prelijevanja kanalizacijskog sustava žarišta su mikroonečišćujućih tvari, antimikrobne otpornosti 8 , mikroplastike i otpada koji završava u prihvatnim vodama. Predstavljaju prijetnju okolišu i ljudskom zdravlju, ali i turističkom sektoru, koji ovisi o čistim vodama namijenjenima rekreaciji. Opterećenje kanalizacije kišnicom može se smanjiti uvođenjem plavozelenih rješenja koja zadržavaju vodu i omogućuju joj da se infiltrira u tlo, uključujući zelene krovove, uklanjanje nepropusnih površina i kišne vrtove. To su ne samo troškovno učinkoviti načini zadržavanja kišnice, nego i donose brojne dodatne koristi za urbani krajolik, uključujući smanjenje rizika od poplava i toplinskih otoka te povećanje bioraznolikosti i dobrobiti u gradu. Za postizanje prelaska na učinkovitije pročišćavanje otpadnih voda i kružno gospodarstvo potrebne su promjene u regulatornim i institucijskim pristupima, ali i u načinu na koji mi kao građani shvaćamo našu individualnu i kolektivnu odgovornost za gospodarenje otpadnim vodama.

4.6EGSO podržava uvođenje obaveznih planova za cjelovito pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s ciljem smanjenja prelijevanja kanalizacijskog sustava i onečišćenja iz otjecanja oborinskih voda u gradskim područjima. No iako je namjera planova za upravljanje komunalnim otpadnim vodama dobra, postoji opasnost da postanu samo prazne ljušture jer su sadržaj i cilj (smanjenje prelijevanja mješovitog kanalizacijskog sustava na 1 % protoka po suhom vremenu) samo indikativni. Pravilno gospodarenje kišnicom ključno je kako bi se spriječilo onečišćenje prihvatnih voda, ali i kako bi se gradovi prilagodili klimatskim promjenama u kojima će intenzivne kiše i dugotrajni toplinski valovi postati svakodnevica s obzirom na to da su ekstremni vremenski uvjeti i druge klimatske nepogode sve češći i ozbiljniji diljem Europe.

4.7Pokazalo se da se naprednim („kvartarnim”) pročišćavanjem smanjuje opterećenje brojnim štetnim tvarima u prihvatnim vodama 9 . Stoga su dobrodošli novi zahtjevi za praćenje i uklanjanje mikroonečišćujućih tvari za velika i odabrana srednje velika postrojenja. Međutim, potrebno je obratiti pozornost na troškove i učinke uklanjanja različitim tehnikama, kao što su ozonacija ili aktivni ugljik. Odgovarajuće financiranje istraživanja i razvoja novih tehnologija i obrazovnih programa usklađenih na razini EU-a za operativno osoblje pomoći će u sprječavanju i uklanjanju novih onečišćujućih tvari.

4.8Uvođenje proširene odgovornosti proizvođača velik je korak naprijed za načelo „onečišćivač plaća” i dobrodošao odgovor na zaključak Europskog revizorskog suda da trošak onečišćenja i dalje u velikoj mjeri snose porezni obveznici. 10  To je u skladu i s integracijom načela „onečišćivač plaća” u zakonodavstvo o okolišu, jačanjem sustava odgovornosti za okoliš na razini EU-a i boljom zaštitom sredstava EU-a od njihove upotrebe za financiranje projekata koje bi trebao financirati onečišćivač.

4.9Eutrofikacija je i dalje problem u EU-u jer je pogođeno više od 30 % rijeka, jezera i obalnih voda te 81 % morskih voda EU-a, a tijekom posljednjeg desetljeća ostvaren je slab napredak 11 . Stoga je pozitivno što su odredbe ažurirane i usklađene kako bi se osiguralo da će sva velika postrojenja morati smanjiti hranjive tvari do 2035., a srednja postrojenja koja ih ispuštaju u područja osjetljiva na eutrofikaciju do 2040. Iako su rokovi vrlo ambiciozni u pogledu izazova i njihove provedbe, investicijskog kapaciteta sektora i životnog vijeka postojećih resursa, mnoge države članice već imaju takve zahtjeve u pogledu uklanjanja hranjivih tvari i EGSO pozdravlja usklađivanje u cijelom EU-u.

4.10U evaluaciji Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda utvrđeno je da male aglomeracije predstavljaju znatan udio preostalih izvora nepročišćenih otpadnih voda i opterećuju vodna tijela 12 . Iako bi bilo dobro da se proćiščava više otpadnih voda, prijedlog nosi nekoliko izazova jer polaganje novih kanalizacijskih cijevi predstavlja znatan trošak u rijetko naseljenim područjima, što zahtijeva značajnu financijsku potporu. Trebalo bi promicati decentralizirana rješenja i pojedinačne sustave koji dobro funkcioniraju. Suhi (kompostirani) nužnici smanjuju potrošnju pitke vode za ispiranje i mogu poticati kružno gospodarstvo vraćanjem ljudskog izmeta u tlo bez složenih, skupih i energetski zahtjevnih sustava prikupljanja, crpljenja i pročišćavanja. WHO je razvio takve smjernice za sigurnu ponovnu uporabu otpadnih voda, izlučevina i sive vode 13 .

4.11Istjecanje iz kanalizacijskih cijevi često je zanemaren i uglavnom neprijavljen izvor nepročišćene otpadne vode koji ugrožava podzemne vode. To može predstavljati znatan udio opterećenja okoliša onečišćenjem iz gradskih sustava 14 . Problem će se vjerojatno povećavati s obzirom na sve starije kanalizacijske mreže. Potrebno je odgovarajuće praćenje i kvantifikacija istjecanja kanalizacije te bi ih trebalo uključiti u Direktivu kao zahtjev.

4.12Pročišćavanje otpadnih voda zahtijeva znatne količine energije i često čini znatan dio troškova općina za električnu energiju. Istodobno, otpadne vode sadržavaju energiju u različitim oblicima, uključujući kemijsku, kinetičku i toplinsku energiju, koju bi trebalo korisno iskoristiti kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima u skladu s ciljevima EU-a. Pozitivno je to što se pitanje energetske učinkovitosti rješava s ciljem postizanja energetske neutralnosti sektora do 2040.

4.13Sektor otpadnih voda ima velik potencijal da postane izvor resursa. U EU-u već postoje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda koja su energetski pozitivna zahvaljujući tehnologijama za uštedu energije i proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, npr. anaerobnom razgradnjom kanalizacijskog mulja i naknadnom uporabom proizvedenog bioplina. 15 Dodatni je potencijal dvostruka namjena područja postrojenja za pročišćavanje na kojima bi se postavljale fotonaponske elektrane, što treba promicati.

4.14Deset milijuna ljudi i dalje nema pristup sanitarnim uvjetima u EU-u. Stoga je dobrodošla činjenica da se prijedlogom od država članica zahtijeva da poboljšaju pristup sanitarnim uvjetima, posebno za ranjive i marginalizirane skupine, uključujući osiguravanje besplatnih javnih zahoda do 2027. Međutim, taj bi zahtjev trebalo ojačati tako da se od država članica zahtijeva da osiguraju pristup sanitarnim uvjetima za sve u ranoj fazi urbanističkog planiranja te da razmotre cjenovnu pristupačnost i socijalni aspekt vodnih usluga. To uključuje dugi životni ciklus pogona za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda i njihovu svojstvenu nefleksibilnost za prilagodbu ili nadogradnju.

4.15Kako bi se postigla cjenovna pristupačnost vodnih usluga, izuzeća od programa proširene odgovornosti proizvođača moraju se strogo ograničiti. Po mogućnosti bi trebalo ukloniti izuzeće za proizvode koji se stavljaju na tržište u količini manjoj od dvije tone godišnje jer su neke tvari snažne čak i u malim količinama te bi barem trebalo pojasniti da se te dvije tone odnose na tržište EU-a, a ne na nacionalnu razinu. Također bi trebalo osigurati da proširena odgovornost proizvođača obuhvaća internetske trgovce na malo.

4.16Trošak pročišćavanja otpadnih voda čini znatan dio računa za vodu, ali mnogi korisnici vode nisu svjesni usluge pročišćavanja otpadnih voda kao niti toga u kojoj je mjeri pročišćavanje otpadnih voda kvalitetno provedeno na njihovu području. Stoga je nova odredba o izvješćivanju javnosti dobrodošla jer bi se njome osiguralo širenje ažuriranih informacija o postotku pročišćenih (ali i nepročišćenih) otpadnih voda u tom području, kao i o opterećenju onečišćujućim tvarima koje ispuštaju postrojenja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i pojedinačni sustavi, kao i prelijevanja kanalizacijskog sustava i otjecanja oborinskih voda u gradskim područjima.

Bruxelles, 22. veljače 2023.

Christa Schweng

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

_____________

(1)      Europsko udruženje za vode (EWA), Water Manifesto (Manifest za vodu) .

(2)    Ujedinjeni narodi, ciljevi održivog razvoja, cilj 6: osigurati pristup pitkoj vodi za sve i higijenske uvjete za sve .

(3)    OECD, Financing Water Supply, Sanitation and Flood Protection (Financiranje vodoopskrbe, sanitarnih uvjeta i zaštite od poplava) .

(4)    UNEP, How drug-resistant pathogens in water could spark another pandemic (Patogeni otporni na lijekove u vodi mogli bi prouzročiti novu pandemiju) .

(5)      UNEP, Environmental Dimensions of Antimicrobial Resistance (Okolišne dimenzije antimikrobne otpornosti) .

(6)      Lapointe et al., Sustainable strategies to treat urban runoff needed (Potrebne održive strategije za postupanje s površinskim otjecanjem voda u gradskim područjima) , Nature Sustainability 5, 2022., str. 366–369.

(7)    Tian et al., A ubiquitous tire rubber–derived chemical induces acute mortality in coho salmon (Sveprisutna kemikalija dobivena iz gume za automobilsku gumu izaziva akutnu smrtnost kod lososa) , Science, sv. 371., 2021., str. 185. – 189.

(8)      EAWAG, Monitoring antibiotic resistance in wastewater (Praćenje otpornosti na antibiotike u otpadnim vodama) .

(9)      Wilhelm et al., Does wastewater treatment plant upgrading with activated carbon result in an improvement of fish health ? (Dovodi li osuvremenjenje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda aktivnim ugljenom do poboljšanja zdravlja riba?) , Aquatic Toxicology, sv. 192., 2017., str. 184. – 197.

(10)      Europski revizorski sud, Tematsko izvješće br. 12/2021, „Načelo ‚onečišćivač plaća’: Nedosljedna primjena u politikama i mjerama EU-a u području okoliša” .

(11)      Europska komisija, Izvješće o provedbi Direktive Vijeća 91/676/EEZ .

(12)    Europska komisija, Evaluacija Direktive Vijeća 91/271/EEZ .

(13)      WHO, Guidelines for the safe use of wastewater, excreta and greywater (Smjernice za sigurnu uporabu otpadnih voda, izlučevina i sive vode).  

(14)      Nguyen & Venohr, Harmonised assessment of nutrient pollution from urban systems including losses from sewer exfiltration: a case study in Germany (Usklađena procjena onečišćenja hranjivim tvarima iz urbanih sustava, uključujući gubitke od istjecanja kanalizacije: studija slučaja u Njemačkoj) , Environmental Science and Pollution Research, sv. 28., 2021.

(15)      Vidjeti na primjer Marselisborg WWTP – from wastewater plant to power plant (Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda Marselisborg – od postrojenja do elektrane). .