OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST DELEGIRANOG AKTA

1.1. Opći kontekst i cilj

Europski zeleni plan 1 i prelazak na klimatski neutralno i održivo gospodarstvo do 2050. Uniji nudi nove mogućnosti, ali i predstavlja izazov. Ulaganja u zelenu tranziciju pomoći će Europi da postane prvi klimatski neutralan kontinent, doprinijet će zaštiti, očuvanju i povećanju Unijina prirodnog kapitala te će zaštiti zdravlje i dobrobit građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem. Ulaganja u čistu energiju i energetsku učinkovitost ojačat će Unijinu otvorenu stratešku autonomiju i smanjiti ovisnost o uvozima fosilnih goriva iz trećih zemalja, čime će se u budućnosti smanjiti cijene energije. Ulaganja u vlastitu sposobnost razvoja i proizvodnje čistih tehnologija ojačat će i Unijinu konkurentnost. U tu svrhu i kako bi ispunila ciljeve iz zelenog plana 2 , Unija će trebati uložiti dodatnih 700 milijarda EUR godišnje. Najveći dio tih ulaganja morat će se privatno financirati. To je u skladu i s Komisijinim prioritetom izgradnje gospodarstva spremnog za budućnost i u interesu građana, koje donosi stabilnost, radna mjesta, rast i ulaganja.

Uredbom (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća 3 („Uredba o taksonomiji”) nastoji se potaknuti usmjeravanje kapitala prema djelatnostima koje znatno doprinose ostvarivanju ciljeva europskog zelenog plana, kao što su klimatska neutralnost i otpornost na klimatske promjene, nulta stopa onečišćenja, očuvanje bioraznolikosti i ekosustava, prelazak na kružno gospodarstvo te održivo korištenje vodnih i morskih resursa. Očekuje se da će Uredba o taksonomiji, u kojoj je utvrđeno koje se ekonomske djelatnosti mogu smatrati okolišno održivima, pomoći poduzećima, ulagateljima i oblikovateljima politika da usmjere ulaganja u gospodarske sektore u kojima su ona najpotrebnija za pravednu zelenu tranziciju.

Tim se okvirom doprinosi povećanju transparentnosti, smanjenju rizika od „manipulativnog zelenog marketinga” i izbjegavanju fragmentacije tržišta, do koje može doći zbog nepostojanja zajedničkog poimanja o tome što čini okolišno održive ekonomske djelatnosti. Uredbom o taksonomiji ulagateljima se ne nameće obveza ulaganja u ekonomske djelatnosti koje ispunjavaju posebne kriterije utvrđene u toj uredbi.

Uredbom o taksonomiji utvrđuje se okvir za taksonomiju EU-a s četiri uvjeta koje ekonomska djelatnost mora ispuniti da bi se smatrala okolišno održivom. Okolišno održiva djelatnost:

i.    mora znatno doprinositi jednom ili više od šest okolišnih ciljeva 4 iz članka 9. Uredbe o taksonomiji u skladu s člancima od 10. do 16. te uredbe;

ii.    ne smije nanositi bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju u smislu članka 17. te uredbe;

iii.    mora se obavljati u skladu s minimalnim (socijalnim) zaštitnim mjerama iz članka 18. Uredbe o taksonomiji;

iv.    mora ispunjavati kriterije tehničke provjere koje je Komisija utvrdila u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 10. stavkom 3., člankom 11. stavkom 3., člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. ili člankom 15. stavkom 2. Uredbe o taksonomiji. Kriterijima tehničke provjere operacionaliziraju se uvjeti iz točaka i. i ii. tako što se utvrđuju zahtjevi uspješnosti za svaku ekonomsku djelatnost kojima se određuje pod kojim uvjetima ta djelatnost: i. znatno doprinosi određenom okolišnom cilju; i ii. ne nanosi bitnu štetu drugim okolišnim ciljevima.

Komisija je 4. lipnja 2021. donijela Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2021/2139 5 , u kojoj se utvrđuju kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se za određene ekonomske djelatnosti određuje doprinose li znatno ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanose li bitnu štetu kojem drugom relevantnom okolišnom cilju („Delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti”). Komisija je 6. srpnja 2021. donijela Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2021/2178 6 , u kojoj se utvrđuju sadržaj, metodologija i prikaz informacija koje moraju objavljivati nefinancijska i financijska poduzeća koja su obvezna izvješćivati o taksonomskoj prihvatljivosti i usklađenosti svojih djelatnosti s taksonomijom EU-a („Delegirani akt o obvezi objavljivanja informacija u skladu s taksonomijom EU-a”). Komisija je 9. ožujka 2022. donijela Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2022/1214 7 o izmjeni Delegiranog akta o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti i Delegiranog akta o obvezi objavljivanja informacija u skladu s taksonomijom EU-a. Te su se izmjene odnosile na određene djelatnosti iz taksonomije EU-a povezane s proizvodnjom energije iz nuklearne energije i iz prirodnog plina te su utvrđeni posebni zahtjevi za objavljivanje informacija o tim djelatnostima.

U ovom Delegiranom aktu („Delegirani akt o taksonomiji okolišno održivih djelatnosti”) utvrđuju se kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se smatra da određene ekonomske djelatnosti u sektorima proizvodnje, opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom i sanacije okoliša, gradnje građevina niskogradnje, upravljanja rizicima od katastrofa, informacija i komunikacije, zaštite i obnove okoliša te pružanja smještaja znatno doprinose: i. održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa; ii. prelasku na kružno gospodarstvo; iii. sprečavanju i kontroli onečišćenja; ili iv. zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava. U ovom se aktu utvrđuju i kriteriji na temelju kojih se određuje nanose li te ekonomske djelatnosti bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju. U ovom se aktu prednost daje onim ekonomskim djelatnostima i sektorima za koje je utvrđeno da imaju najveći potencijal za znatan doprinos jednom ili više od navedena četiri okolišna cilja te za koje je bilo moguće odmah osmisliti ili poboljšati preporučene kriterije. Za određene sektore i djelatnosti, kao što su poljoprivreda, šumarstvo ili ribarstvo te određene proizvodne djelatnosti, bit će potrebna daljnja procjena i prilagodba kriterija 8 .

Budući da će klimatske promjene vjerojatno utjecati na sve sektore gospodarstva, oni će se morati prilagoditi negativnim učincima aktualnih i očekivanih budućih klimatskih promjena. Stoga su u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti utvrđeni kriteriji tehničke provjere za prilagodbu klimatskim promjenama za sve sektore i ekonomske djelatnosti na koje se odnose kriteriji tehničke provjere za ublažavanje klimatskih promjena. Zbog vremenskih ograničenja Platforma i Komisija nisu u ovoj fazi mogle osmisliti kriterije za prilagodbu koji bi se odnosili i na djelatnosti uključene u Delegirani akt o taksonomiji okolišno održivih djelatnosti radi njihove prilagodbe klimatskim promjenama. Komisija nastoji osmisliti kriterije tehničke provjere za relevantne djelatnosti kako bi se one prilagodile klimatskim promjenama u budućnosti.

Ovim Delegiranim aktom ujedno se mijenja i Delegirani akt o obvezi objavljivanja informacija u skladu s taksonomijom EU-a kako bi se zajamčilo da su zahtjevi za objavljivanje informacija propisani tim aktom usklađeni s odredbama Delegiranog akta o taksonomiji okolišno održivih djelatnosti te kako bi se ispravio manji broj tehničkih pogrešaka i neusklađenosti.

Ovaj delegirani akt o izmjenama dio je regulatornog paketa koji uključuje i delegirani akt o izmjeni Delegiranog akta o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, kojim se utvrđuju kriteriji tehničke provjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama za dodatne ekonomske djelatnosti koje dosad još nisu uključene u taj delegirani akt. Njime se uvode i ograničene izmjene tehničke prirode radi poboljšanja provedbe Delegiranog akta o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti.

1.2. Pravni kontekst

Ovaj Delegirani akt temelji se na ovlastima iz članka 8. stavka 4., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. i članka 15. stavka 2. Uredbe o taksonomiji. Kriteriji tehničke provjere utvrđeni su u skladu sa zahtjevima iz članka 19. te uredbe.

U skladu s člankom 31. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 9 ovim Delegiranim aktom u jednom se aktu objedinjuje pet povezanih ovlasti iz Uredbe o taksonomiji. Riječ je o ovlastima iz članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. i članka 15. stavka 2. Uredbe o taksonomiji, koje se odnose na kriterije tehničke provjere za održivo korištenje i zaštitu vodnih i morskih resursa, prelazak na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrolu onečišćenja odnosno zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava, te o ovlasti iz članka 8. stavka 4. o informacijama koje trebaju objavljivati poduzeća koja podliježu obvezi objavljivanja nefinancijskih informacija na temelju članka 19.a ili članka 29.a Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća 10 („Računovodstvena direktiva”).

2.SAVJETOVANJA PRIJE DONOŠENJA AKTA

Ovaj Delegirani akt temelji se na preporukama Platforme za održivo financiranje, stručne skupine Komisije koja je osnovana 2020., a okuplja razne dionike iz privatnog i javnog sektora. Platforma je na temelju članka 20. Uredbe o taksonomiji zadužena za savjetovanje Komisije o kriterijima tehničke provjere za šest okolišnih ciljeva iz taksonomije EU-a.

Dajući prednost ekonomskim djelatnostima s najvećim potencijalom za znatan doprinos nekom od četiriju okolišnih ciljeva iz taksonomije EU-a, Platforma je izradila nacrt kriterija tehničke provjere za niz djelatnosti.

Nacrt kriterija tehničke provjere koji je Platforma predložila objavljen je u svrhu prikupljanja povratnih informacija dionika u razdoblju od kolovoza do rujna 2021. Platforma je razmotrila povratne informacije dobivene od dionika prije objave svojih konačnih preporuka u ožujku i studenome 2022. 11 O konačnim preporukama Platforme raspravljalo se u više navrata i u okviru Komisijine Stručne skupine država članica za održivo financiranje, posebno na sastancima održanima 6. travnja, 8. srpnja, 4. listopada i 15. prosinca 2022. te 24. siječnja 2023.

Komisija je razmotrila predložene kriterije tehničke provjere koje je osmislila Platforma te ih je dodatno uskladila sa zahtjevima iz članka 19. Uredbe o taksonomiji. Nacrt delegiranog akta dostavljen je Stručnoj skupini država članica za održivo financiranje i Platformi 5. travnja 2023. te je objavljen, zajedno s predloženim izmjenama Delegiranog akta o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti i izmjenama Delegiranog akta o obvezi objavljivanja informacija u skladu s taksonomijom EU-a, i dionici su imali priliku iznijeti povratne informacije od 5. travnja do 3. svibnja 2023. Povratne informacije iznijelo je 636 dionika 12 .

O nacrtu delegiranog akta raspravljalo se i s Platformom za održivo financiranje na sastancima održanima 19. travnja i 24. svibnja 2023. O nacrtu delegiranog akta raspravljalo se i stručnjacima iz država članica i promatračima iz Europskog parlamenta na sastancima Stručne skupine država članica za održivo financiranje održanima 20. travnja 2023. i 25. svibnja 2023. O njemu se 25. svibnja 2023. vodila i ad hoc rasprava sa zastupnicima u Europskom parlamentu.

Povratne informacije Platforme, Stručne skupine država članica za održivo financiranje i dionika bile su uglavnom pozitivne, među ostalim i kad je riječ o uključivanju novih ciljeva i sektora u taksonomiju EU-a. Izraženo je nekoliko razloga za zabrinutost, posebno u pogledu neuključivanja određenih sektora koji se smatraju ključnima, uz napomenu o mogućim posljedicama za poduzeća čije djelatnosti nisu obuhvaćene taksonomijom. Mišljenja su se uvelike razilazila među onima koji predlažu strože i onima koji predlažu blaže kriterije. Neki su dionici smatrali da kalibracija kriterija za određene djelatnosti nije dovoljno ambiciozna, a drugi da su određeni kriteriji suviše ambiciozni, složeni ili usko definirani. Mnogi su se fokusirali na primjenjivost kriterija, modalitete izvješćivanja i tehnička objašnjenja.

Nakon pomnog razmatranja primljenih povratnih informacija provedene su ciljane kalibracije određenih kriterija i druge tehničke izmjene u fazi finalizacije ove Delegirane uredbe. Riječ je posebno o tehničkim pojašnjenjima, usklađivanju s postojećim sektorskim propisima, uključivanju upućivanja na predstojeća preispitivanja i povećanju dosljednosti kriterija nenanošenja bitne štete za nekoliko djelatnosti.

Većina primjedbi odnosila se na djelatnosti koje doprinose cilju kružnog gospodarstva, posebno u sektorima proizvodnje, graditeljstva, pročišćavanja vode i gospodarenja otpadom. Povratne informacije primljene u razdoblju u kojem je javnosti omogućeno da se očituje sažeto su iznesene u Prilogu 7.2. radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovoj Delegiranoj uredbi. Glavne izmjene kriterija uvedene nakon kraja razdoblja za davanje povratnih informacija navedene su u poglavlju 4. tog radnog dokumenta službi Komisije, razvrstane prema cilju i sektoru.

Djelatnosti koje znatno doprinose održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa – Prilog I.

Izmjene temeljene na primljenim povratnim informacijama uglavnom su bile tehničke prirode. Uvedene su ciljane izmjene, posebno u pogledu djelatnosti pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, radi pojašnjenja tehničkih pitanja i boljeg usklađenja s EU-ovim okvirom za vodu. Kad je riječ o rješenjima koja se temelje na prirodi, opis te djelatnosti izmijenjen je kako bi se njezin opseg proširio na jezera jer su ona dio riječne mreže. Osim toga, kriteriji nenanošenja bitne štete izmijenjeni su kako bi se osigurala usklađenost te djelatnosti i drugih usko povezanih djelatnosti uključenih u Delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti (i njegove izmjene) i Delegirani akt o taksonomiji okolišno održivih djelatnosti.

Djelatnosti koje znatno doprinose prelasku na kružno gospodarstvo – Prilog II.

Kad je riječ o proizvodnji, promjene su se uglavnom odnosile na poboljšanje primjenjivosti kriterija. Kad je riječ o proizvodnji plastične ambalaže, dionici su uglavnom zatražili usklađivanje kriterija taksonomije s Komisijinim prijedlogom revizije propisa EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu. Komisija je u tom pogledu izmijenila tekst o uporabi recikliranog sadržaja, dizajnu za ponovnu uporabu, rotaciji i sustavima za ponovnu uporabu te o mogućnosti recikliranja proizvoda. Komisija je prilagodila i razinu ambicije kriterija za uporabu kružnih sirovina i postavila nove ciljeve na temelju okolišnih, socijalnih i gospodarskih učinaka procijenjenih u procjeni učinka priloženoj Komisijinu Prijedlogu uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu. Ažuriranim ciljevima osigurava se da su kriteriji taksonomije stroži od predstojećih revidiranih propisa, ali istodobno primjenjiviji s obzirom na trenutačnu tehnološku dostupnost. Kad je riječ o kriterijima za proizvodnju električne i elektroničke opreme, Komisija je pojasnila da se primjenjuju samo ako su relevantni za određeni proizvod i da se njima ne isključuju proizvodi za koje je kriterije nemoguće ispuniti zbog prirode proizvoda. Komisija je izmijenila i prvotnu odredbu o komponentama „bogatima kritičnim sirovinama” kako bi bila jasnija i primjenjivija u praksi.

Kad je riječ o građevinskim djelatnostima i poslovanju nekretninama obuhvaćenima ovim Delegiranim aktom, uvedene su ograničene izmjene kako bi se objasnili ili definirali upotrijebljeni tehnički pojmovi te kako bi se tekst kriterija znatnog doprinosa uskladio za sve djelatnosti iz tog sektora. Osim toga, kriteriji nenanošenja bitne štete izmijenjeni su kako bi se osigurala usklađenost te djelatnosti i drugih usko povezanih djelatnosti uključenih u Delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti (i njegove izmjene) i Delegirani akt o taksonomiji okolišno održivih djelatnosti.

Uvedene su i izmjene za djelatnost pružanja rješenja temeljenih na podacima informacijske/operativne tehnologije kako bi ju se uskladilo s povezanom djelatnosti za cilj povezan s vodom te kako bi se poboljšala primjenjivost kriterija znatnog doprinosa. Primjerice, za kriterije znatnog doprinosa od 2 do 7 navedeno je da subjekti moraju imati samo jednu (ili dvije) sposobnosti navedene za svako rješenje koje se temelji na podacima informacijske/operativne tehnologije kako bi se ispunio odgovarajući kriterij.

Kad je riječ o djelatnostima gospodarenja otpadom i pročišćavanja vode te uslužnim djelatnostima, većina izmjena bile su tehničke izmjene ili pojašnjenja.

Djelatnosti koje znatno doprinose sprečavanju i kontroli onečišćenja – Prilog III.

Kad je riječ o proizvodnji aktivnih farmaceutskih sastojaka ili lijekova te farmaceutskih proizvoda, kao i djelatnosti zbrinjavanja otpada i sanacije okoliša, izmjene su uglavnom bile tehničke ili usmjerene na pojašnjavanje opisa djelatnosti ili primjene kriterija tehničke provjere.

Djelatnosti koje znatno doprinose zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava – Prilog IV.

Na temelju raznolikih primljenih povratnih informacija provedene su ciljane izmjene za djelatnost očuvanja. Glavne izmjene odnosile su se na pojašnjenje formulacije o mjerama nadoknade kako bi se razjasnilo da se samo neto povećanje bioraznolikosti može uračunati u aktivnost očuvanja. Nadalje, uvedene su izmjene kojima se uporaba gnojiva, uključujući stajski gnoj, ograničava na područja u kojima je to potrebno za postizanje ciljeva očuvanja i obnove te u skladu s najboljom praksom i primjenjivim pravom.

Uvedene su ograničene promjene i za turističku djelatnost: posebno je pojašnjeno da je potrebna analiza takozvanog „kapaciteta održivosti”, tj. najvećeg broja ljudi koji mogu istodobno posjetiti turističko odredište bez uništenja okoliša, te da treba povećati fleksibilnost zahtjeva povezanih s nabavom certificiranih proizvoda.

Izmjene Delegiranog akta o obvezi objavljivanja informacija u skladu s taksonomijom EU-a – prilozi od V. do VIII.

Dionici su pozdravili predložene izmjene Delegiranog akta o obvezi objavljivanja informacija kojima se izvješćivanje o svim okolišnim ciljevima, uključujući djelatnosti obuhvaćene ovom Uredbom, uključuje u okvir za izvješćivanje. Pozdravili su i tehničke ispravke kojima se poboljšava primjenjivost okvira za izvješćivanje.

Izvršeni su dodatni tehnički ispravci na temelju povratnih informacija dobivenih od dionika, uključujući Platformu i države članice. Riječ je posebno o usklađivanju oznaka za ekonomske djelatnosti te daljnjem usklađivanju i poboljšanju upotrebljivosti svih priloga Delegiranom aktu o obvezi objavljivanja informacija za nefinancijska i financijska poduzeća. Neki su dionici zatražili više vremena za provedbu ili iznijeli opsežnije prijedloge za izmjene okvira izvješćivanja, kao što je uključivanje izloženosti prema MSP-ovima u objave banaka, što bi se moglo razmotriti kasnije u sklopu šireg preispitivanja okvira za izvješćivanje predviđenog člankom 9. Delegiranog akta o obvezi objavljivanja informacija.

3.PROCJENA UČINAKA

Komisija je provela procjenu učinaka Delegiranog akta. Ta procjena učinaka nije bila formalna jer je Delegirani akt usklađen s odlukama o politikama koje su već donesene u Uredbi o taksonomiji i, u velikoj mjeri, u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti. Za Uredbu o taksonomiji provedena je procjena učinka 13 , u kojoj su procijenjeni gospodarski, socijalni i okolišni učinci izvješćivanja na temelju taksonomije EU-a. Za Delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti provedena je proporcionalna procjena učinka 14 , u kojoj su podrobno prikazani opći pristupi primijenjeni pri određivanju kriterija tehničke provjere. Ta procjena i dalje je relevantna za kriterije tehničke provjere za okolišne ciljeve.

Ovaj Delegirani akt popraćen je analitičkim radnim dokumentom službi Komisije 15 u kojem se: i. opisuju kontekst i svrha inicijative; ii. objašnjava primijenjeni pristup za utvrđivanje posebnih kriterija tehničke provjere i kako bi ti kriteriji trebali funkcionirati u praksi; iii. objašnjavaju sva odstupanja od preporuka Platforme ili dopune tim preporukama; iv. ukratko iznose očekivane koristi i troškovi inicijative, što ponajprije uključuje administrativne troškove; i v. opisuje kako će se inicijativa pratiti i evaluirati.

Komisija je ocijenila usklađenost ovog Delegiranog akta s ciljem klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća 16 i s ciljem postizanjem napretka u prilagodbi u skladu s člankom 5. te uredbe.

U skladu sa zahtjevima iz članka 17. Uredbe o taksonomiji Komisija je kriterije tehničke provjere prilagodila kako bi se zajamčilo da ekonomske djelatnosti koje znatno doprinose nekom od okolišnih ciljeva ne nanose bitnu štetu ublažavanju klimatskih promjena kako bi se osiguralo da se nijedna djelatnost koja proizvodi znatne emisije stakleničkih plinova ne može smatrati okolišno održivom. Za svaku pojedinu ekonomsku djelatnost u obzir je uzet njezin potencijal za proizvodnju visokih emisija stakleničkih plinova, a time i nanošenje bitne štete cilju ublažavanja klimatskih promjena. Za djelatnosti koje imaju takav potencijal osmišljeni su kriteriji nenanošenja bitne štete ublažavanju klimatskih promjena. Za djelatnosti s niskim rizikom od visokih emisija stakleničkih plinova nisu predloženi kriteriji. Kad god je to moguće i primjereno, u kriterijima nenanošenja bitne štete ublažavanju klimatskih promjena upućuje se na usklađenost s minimalnim zahtjevima iz prava EU-a. Ako pravom EU-a nisu propisane konkretne minimalne razine uspješnosti povezane s okolišnim ciljevima, primijenjeni su kvantitativni pokazatelji iz zakonodavstva, kao što su podaci o postrojenjima u okviru EU-ova sustava za trgovanje emisijama. Kriteriji mogu biti kvantitativni, na primjer emisije stakleničkih plinova, i kvalitativni, na primjer zahtjev za postojanje plana za praćenje istjecanja metana.

Slično tomu, Komisija je prilagodila kriterije tehničke provjere kako bi se osiguralo da ekonomske djelatnosti koje znatno doprinose nekom od okolišnih ciljeva ne nanose bitnu štetu prilagodbi klimatskim promjenama. Time se osigurava da se ne može smatrati okolišno održivom nijednu djelatnost koja ima povećan štetni učinak na aktualne i očekivane buduće klimatske promjene, na samu tu djelatnost ili na ljude, prirodu ili imovinu.

Primijenjeni pristup za određivanje kriterija nenanošenja bitne štete prilagodbi klimatskim promjenama temelji se na shvaćanju da su svi odgovorni za prilagodbu klimatskim promjenama te da bi sve razine upravljanja trebale svoje odluke i postupke uskladiti sa zahtjevima prilagodbe klimatskim promjenama, što uključuje i pojedince i gospodarske subjekte. Kriteriji nenanošenja bitne štete prilagodbi klimatskim promjenama temelje se na tome je li određena djelatnost usklađena sa zahtjevima prilagodbe klimatskim promjenama, tj. jesu li utvrđeni bilo kakvi postojeći i budući učinci koji su značajni za tu djelatnost te jesu li osmišljena rješenja kako bi se smanjili ili izbjegli mogući gubici ili posljedice za kontinuitet poslovanja. Kriterijima nenanošenja bitne štete utvrđuje se zahtjev koji se temelji na procesima i koji je jednak za sve ekonomske djelatnosti. Taj zahtjev koji se temelji na procesima predlaže se za sve djelatnosti u skladu s pristupom koji se temelji na činjenici da će klimatske promjene utjecati na cjelokupno gospodarstvo.

4.PRAVNI ELEMENTI DELEGIRANOG AKTA

Pravo na donošenje delegiranih akata predviđeno je člankom 8. stavkom 4., člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. i člankom 15. stavkom 2. Uredbe o taksonomiji.

U članku 1. utvrđuju se kriteriji tehničke provjere za održivo korištenje i zaštitu vodnih i morskih resursa.

U članku 2. utvrđuju se kriteriji tehničke provjere za prelazak na kružno gospodarstvo.

U članku 3. utvrđuju se kriteriji tehničke provjere za sprečavanje i kontrolu onečišćenja.

U članku 4. utvrđuju se kriteriji tehničke provjere za zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava.

U članku 5. utvrđuju se izmjene Delegiranog akta o obvezi objavljivanja informacija u skladu s taksonomijom EU-a.

U članku 6. utvrđuju se pravila o stupanju na snagu i datum početka primjene ove Uredbe.

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) …/...

оd 27.6.2023.

o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa, prelasku na kružno gospodarstvo, sprečavanju i kontroli onečišćenja ili zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju i o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 17 , a posebno njezin članak 8. stavak 4., članak 12. stavak 2., članak 13. stavak 2., članak 14. stavak 2. i članak 15. stavak 2.,

budući da:

(1)Uredbom (EU) 2020/852 uveden je opći okvir na temelju kojeg se određuje može li se ekonomska djelatnost smatrati okolišno održivom da bi se utvrdilo u kojoj je mjeri ulaganje okolišno održivo. Ta se uredba primjenjuje na mjere koje donesu Unija ili države članice i kojima se za sudionike ili izdavatelje na financijskim tržištima utvrđuju zahtjevi koji se odnose na financijske proizvode ili korporativne obveznice koji su stavljeni na raspolaganje kao okolišno održivi, na sudionike na financijskim tržištima koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode i na poduzeća koja podliježu obvezi objavljivanja nefinancijskog izvješća u skladu s člankom 19.a Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća 18 ili konsolidiranog nefinancijskog izvješća u skladu s člankom 29.a te direktive. Gospodarski subjekti ili javna tijela koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) 2020/852 mogu je primjenjivati na dobrovoljnoj osnovi.

(2)Člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. i člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852 od Komisije se zahtijeva da donese delegirane akte kojima se utvrđuju kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da određena ekonomska djelatnost znatno doprinosi održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa, prelasku na kružno gospodarstvo, sprečavanju i kontroli onečišćenja odnosno zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava te da za svaki relevantni okolišni cilj iz članka 9. te uredbe utvrdi kriterije tehničke provjere na temelju kojih se određuje nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu nekom od tih okolišnih ciljeva.

(3)U komunikaciji Komisije „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu” od 6. srpnja 2021. 19 najavljeno je utvrđivanje kriterija tehničke provjere za okolišne ciljeve koji obuhvaćaju održivo korištenje i zaštitu vodnih i morskih resursa, prelazak na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrolu onečišćenja te zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava. Ti kriteriji tehničke provjere trebali bi se donijeti uz kriterije tehničke provjere utvrđene u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2021/2139 20 .

(4)Kriteriji tehničke provjere za okolišne ciljeve koji obuhvaćaju održivo korištenje i zaštitu vodnih i morskih resursa, prelazak na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrolu onečišćenja te zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava trebali bi, kao i kriteriji tehničke provjere utvrđeni u Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, ako je moguće, slijediti klasifikaciju ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 uvedenu Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 21 . Da bi se poduzećima i sudionicima na financijskim tržištima olakšala identifikacija relevantnih ekonomskih djelatnosti za koje je potrebno utvrditi kriterije tehničke provjere, specifičan opis određene ekonomske djelatnosti trebao bi uključivati i okvirna upućivanja na oznake NACE koje se zatim mogu povezati s tom djelatnošću. Ta bi se upućivanja trebala shvatiti kao okvirna i ne bi smjela imati prednost pred specifičnom definicijom ekonomske djelatnosti navedenom u njezinu opisu.

(5)Kriterijima tehničke provjere za ekonomske djelatnosti koje znatno doprinose održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa, prelasku na kružno gospodarstvo, sprečavanju i kontroli onečišćenja te zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava trebalo bi se osigurati da predmetna ekonomska djelatnost ima pozitivan učinak na jedan od tih ciljeva. Ti kriteriji tehničke provjere trebali bi stoga upućivati na pragove ili razine uspješnosti koje bi određena ekonomska djelatnost trebala dosegnuti da bi se smatralo da znatno doprinosi jednom od tih ciljeva. Kriterijima tehničke provjere za „nenanošenje bitne štete” trebalo bi osigurati da određena ekonomska djelatnost nema znatne negativne učinke na okoliš, što uključuje učinke na klimu. Stoga bi tim kriterijima tehničke provjere trebalo utvrditi minimalne zahtjeve koje bi određena ekonomska djelatnost trebala ispuniti da bi se smatrala okolišno održivom.

(6)Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se za određenu ekonomsku djelatnost određuje doprinosi li znatno nekom od okolišnih ciljeva utvrđenih u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 i nanosi li bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju trebali bi se, ako je to relevantno, temeljiti na postojećem pravu Unije, najboljim primjerima iz prakse, standardima i metodologijama, te na uvriježenim standardima, primjerima iz prakse i metodologijama javnih tijela s ugledom u međunarodnoj zajednici. Ako za određeno područje politike nisu dostupni takvi standardi, primjeri iz prakse i metodologije, kriteriji tehničke provjere trebali bi se temeljiti na općeprihvaćenim standardima tijelâ iz privatnog sektora s ugledom u međunarodnoj zajednici.

(7)U skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (h) Uredbe (EU) 2020/852 u kriterijima tehničke provjere trebalo bi uzeti u obzir prirodu i opseg ekonomske djelatnosti i sektor na koji se odnose te je li ta ekonomska djelatnost omogućujuća djelatnost iz članka 16. te uredbe. Da bi kriteriji tehničke provjere učinkovito i uravnoteženo ispunili zahtjeve iz članka 19. Uredbe (EU) 2020/852, trebalo bi ih utvrditi kao kvantitativni prag ili minimalni zahtjev, relativno poboljšanje, skup kvalitativnih zahtjeva uspješnosti, zahtjeve koji se temelje na procesu ili praksi ili kao precizan opis prirode same ekonomske djelatnosti ako ta djelatnost po svojoj prirodi može znatno doprinijeti okolišnim ciljevima.

(8)Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da određena ekonomska djelatnost znatno doprinosi održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa trebali bi odražavati potrebu da se postigne dobro stanje svih vodnih tijela i dobro stanje okoliša morskih voda te da se spriječi pogoršanje stanja vodnih tijela koja su već u dobrom stanju ili morskih voda koja su već u dobrom stanju okoliša. Stoga je primjereno usmjeriti se ponajprije na one ekonomske djelatnosti i sektore u kojima se može najviše doprinijeti ostvarivanju tih ciljeva.

(9)Unijinim okvirom 22 za zaštitu voda osigurava se integrirani pristup upravljanju vodama, pri čemu se poštuje cjelovitost ekosustavâ. Stoga bi se kriterijima tehničke provjere trebalo nastojati ublažiti štetne učinke ispuštanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda, zaštititi zdravlje ljudi od štetnih posljedica bilo kakvog onečišćenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju, poboljšati upravljanje vodama i učinkovitost korištenja vode, osigurati održivo korištenje usluga morskih ekosustava, doprinositi dobrom stanju okoliša morskih voda te općem postizanju i održavanju dobrog stanja ili dobrog potencijala vodnih tijela, uključujući površinske i podzemne vode. Kriterije tehničke provjere za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda kao djelatnost kojom se znatno doprinosi jednom ili više okolišnih ciljeva trebalo bi preispitati i prema potrebi revidirati, uzimajući u obzir relevantno pravo Unije, uključujući Direktivu Vijeća 91/271/EEZ 23 .

(10)Kad je riječ o rješenjima koja su nadahnuta i podržana prirodom i pritom korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo te doprinose otpornosti, kriteriji tehničke provjere trebali bi imati za cilj sprečavanje i zaštitu od poplava i suša uz istodobno poboljšanje prirodnog zadržavanja vode, bioraznolikosti i kvalitete vode.

(11)Prelazak na kružno gospodarstvo doprinosi okolišnoj održivosti i donosi znatne koristi u području održivog upravljanja vodama, zaštite i očuvanja bioraznolikosti, sprečavanja i kontrole onečišćenja te ublažavanja klimatskih promjena. Kružno gospodarstvo temelji se na potrebi da se ekonomskim djelatnostima promiče učinkovito korištenje resursa, odnosno njihova primjerena ponovna uporaba i recikliranje. Kriterijima tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da određena ekonomska djelatnost znatno doprinosi prelasku na kružno gospodarstvo trebalo bi se stoga osigurati da u fazi dizajna i proizvodnje subjekt vodi računa o dugoročnom zadržavanju vrijednosti proizvoda i smanjenju s njime povezanog otpada tijekom njegova životnog vijeka. Tijekom faze uporabe proizvod bi trebalo održavati kako bi mu se produljio životni vijek i smanjila količina otpada. Proizvod bi nakon prestanka uporabe trebalo rastaviti ili obraditi kako bi ga se moglo ponovno uporabiti ili reciklirati za proizvodnju drugog proizvoda. Tim se pristupom može ograničiti ovisnost gospodarstva Unije o materijalima uvezenima iz trećih zemalja, što je posebno važno kad je riječ o kritičnim sirovinama. Stoga je primjereno usmjeriti se ponajprije na one ekonomske djelatnosti i sektore u kojima se može najviše doprinijeti ostvarivanju tih ciljeva.

(12)Kad je riječ o kružnosti određenog proizvoda, faze dizajna i proizvodnje od ključne su važnosti za osiguranje dugotrajnosti i potencijalne ponovne uporabe proizvoda te za mogućnost njegova recikliranja. Te su faze od ključne važnosti i za smanjenje sadržaja opasnih tvari te za zamjenu posebno zabrinjavajućih tvari u materijalima i proizvodima tijekom njihova cijelog životnog vijeka. Kriterijima tehničke provjere za proizvodne djelatnosti koje znatno doprinose prelasku na kružno gospodarstvo trebali bi se stoga utvrditi zahtjevi za dizajn proizvoda radi osiguravanja njihove dugotrajnosti, mogućnosti popravka i ponovne uporabe te zahtjevi o uporabi materijala i tvari te primjeni postupaka koji omogućuju kvalitetno recikliranje tog proizvoda. Uporabu opasnih tvari trebalo bi svesti na što manju mjeru. Po mogućnosti, kriterijima bi trebalo propisati i korištenje recikliranih materijala u proizvodnji samog proizvoda.

(13)Postupajući u skladu s komunikacijama Komisije „Europski zeleni plan” od 11. prosinca 2019. 24 , „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo” od 3. ožujka 2020. 25 , „Europska strategija za plastiku” od 16. siječnja 2018. 26 i „Okvir politike EU-a o plastici na biološkoj osnovi, biorazgradivoj plastici i plastici koja se može kompostirati” 27 od 30. studenoga 2022., kriteriji tehničke provjere za proizvodnju plastične ambalaže trebali bi se dopuniti, preispitati i, prema potrebi, revidirati, vodeći pritom računa o relevantnom pravu Unije, uključujući Direktivu 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 28 i njezine buduće revizije.

(14)Budući da ne postoje pravno dogovoreni kriteriji održivosti povezani s ulogom biomase u plastičnoj ambalaži, kriteriji tehničke provjere za proizvodnju plastične ambalaže koja znatno doprinosi prelasku na kružno gospodarstvo usmjereni su na uporabu biootpada kao sirovine. Uzimajući u obzir budući razvoj tehnologije i politika, uključujući preispitivanje Direktive 2018/2001/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 29 , kao i mogući doprinos drugim okolišnim ciljevima, te će kriterije možda trebati preispitati.

(15)Dobro gospodarenje otpadom jedan je od temelja kružnog gospodarstva i pomaže spriječiti negativne učinke otpada na okoliš i ljudsko zdravlje. Propisima EU-a o otpadu 30 poboljšava se gospodarenje otpadom utvrđivanjem „hijerarhije otpada” prema kojoj su sprečavanje nastanka otpada i priprema za ponovnu uporabu i recikliranje najpoželjnije opcije, nakon kojih slijede drugi postupci oporabe, uključujući energetsku oporabu, a tek kao krajnja mjera zbrinjavanje, kao što su spaljivanje bez energetske oporabe ili odlaganje na odlagalištu. Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da određena ekonomska djelatnost znatno doprinosi prelasku na kružno gospodarstvo trebali bi stoga imati za cilj sprečavanje ili smanjenje stvaranja otpada, povećanje pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje otpada te izbjegavanje proizvodnje reciklata niže vrijednosti i zbrinjavanja otpada. Uzimajući u obzir da se materijali koji su prikladni za ponovno uvođenje u kružno gospodarstvo, kao što su metali i anorganske soli, mogu reciklirati iz proizvoda izgaranja, ponajprije iz pepela s rešetke ložišta nastalog spaljivanjem neopasnog otpada, trebalo bi razmotriti mogućnost utvrđivanja kriterija tehničke provjere za tu djelatnost recikliranja.

(16)Građevinski otpad i otpad od rušenja čine više od 37 % otpada u Uniji 31 . Osiguravanje da materijali koji se koriste u procesu izgradnje i održavanja zgrada i drugih građevina niskogradnje potječu uglavnom iz ponovno uporabljenih ili recikliranih (sekundarnih) sirovina te da se nakon rušenja izgrađenog objekta pripreme za ponovnu uporabu ili recikliranje, stoga može imati važnu ulogu u prelasku na kružno gospodarstvo. Stoga bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere za izgradnju novih zgrada, obnovu postojećih zgrada, rušenje ili uništavanje zgrada i drugih struktura, održavanje cesta i autocesta te uporabu betona u gradnji građevina niskogradnje. Od faze dizajna pa sve do faze razgradnje treba voditi računa o kružnosti materijala i izgrađenih objekata. Kriteriji tehničke provjere trebali bi stoga biti u skladu s načelima kružnog dizajna i izgradnje objekta te kružne uporabe materijala korištenih za izgradnju tog objekta.

(17)Brojne nove održive usluge, poslovni modeli „proizvod kao usluga” i digitalna rješenja povećavaju kvalitetu života građana, potiču otvaranje inovativnih radnih mjesta te omogućuju modernizaciju znanja i vještina. U skladu s komunikacijom Komisije „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu” od 11. ožujka 2020. 32 , kružno gospodarstvo donosi visokokvalitetne, funkcionalne i sigurne proizvode koji su učinkoviti i cjenovno pristupačni, duže traju i omogućuju ponovnu uporabu, popravak i visokokvalitetno recikliranje. Stoga bi za djelatnosti koje doprinose produljenju životnog vijeka proizvoda trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da inovativne održive usluge znatno doprinose prelasku na kružno gospodarstvo.

(18)Primjenom digitalnih rješenja, primjerice digitalnih putovnica za proizvode, mogu se dobiti podaci u stvarnom vremenu o lokaciji, stanju i dostupnosti nekog proizvoda i povećati sljedivost materijala te time povećati zadržavanje vrijednosti pri svakoj odluci o dizajnu, proizvodnji i potrošnji. Time se pak gospodarskim subjektima omogućuje da prijeđu na kružne poslovne modele, uključujući poslovni model „proizvod kao usluga”, čime se u konačnici ekonomske djelatnosti odvajaju od korištenja prirodnih resursa te se poboljšavaju učinci određene ekonomske djelatnosti na okoliš. Stoga bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere za nova digitalna rješenja kojima se može povećati transparentnost i učinkovitost praćenja stanja okoliša i provedbe propisa, što uključuje donošenje odluka u okviru integriranog upravljanja vodama.

(19)Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da određena ekonomska djelatnost znatno doprinosi sprečavanju i kontroli onečišćenja trebali bi biti usklađeni s potrebom da se spriječi onečišćenje zraka, vode, tla, živih organizama i prehrambenih resursa. Onečišćenje može prouzročiti bolest, a tako i preuranjenu smrt. Najštetnije posljedice onečišćenja za zdravlje ljudi obično snose najranjivije skupine 33 . Onečišćenje usto ugrožava bioraznolikost te doprinosi masovnom izumiranju vrsta. Kako je navedeno u komunikaciji Komisije „Put prema zdravom planetu za sve – Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” od 12. svibnja 2021. 34 , borba protiv onečišćenja donosi znatne gospodarske koristi, a koristi za društvo uvelike nadilaze potrebne troškove.

(20)U skladu s ciljevima iz komunikacije Komisije „Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš” od 14. listopada 2020. 35 , kako bi se doprinijelo sprečavanju i kontroli onečišćenja posebno je važno postupno ukinuti uporabu najopasnijih tvari u proizvodima za široku potrošnju ili profesionalnu uporabu, osim ako je dokazano da je njihova uporaba nužna za društvo, te u što većoj mjeri zamijeniti ili smanjiti proizvodnju i uporabu zabrinjavajućih tvari.

(21)Onečišćenje prouzročeno određenim farmaceutskim sastojcima može ugroziti okoliš i ljudsko zdravlje, kako je navedeno u komunikaciji Komisije „Strateški pristup Europske unije lijekovima u okolišu” od 11. ožujka 2019. 36 Stoga bi se kriterijima tehničke provjere za proizvodnju aktivnih farmaceutskih sastojaka ili aktivnih tvari i proizvodnju lijekova trebalo nastojati promicati proizvodnju i uporabu sastojaka prirodnog podrijetla ili lako biorazgradivih sastojaka.

(22)Sprečavanjem i smanjenjem emisija onečišćujućih tvari na kraju životnog vijeka proizvoda te uklanjanjem postojećeg onečišćenja može se u znatnoj mjeri zaštititi okoliš od onečišćenja i poboljšati njegovo stanje. Stoga bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere za skupljanje, prijevoz i obradu opasnog otpada, koji više ugrožava okoliš i ljudsko zdravlje nego neopasni otpad, te za sanaciju neusklađenih odlagališta i napuštenih ili nezakonitih odlagališta te onečišćenih lokacija i područja.

(23)Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da određena ekonomska djelatnost znatno doprinosi zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava trebali bi odražavati potrebu da se zaštiti, očuva ili obnovi bioraznolikost kako bi se postiglo dobro stanje ekosustava ili zaštitili ekosustavi koji su već u dobrom stanju. Gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava među najvećim su prijetnjama za čovječanstvo u sljedećih deset godina 37 .

(24)Očuvanje bioraznolikosti donosi izravne gospodarske koristi mnogim sektorima gospodarstva. Stoga bi se kriterijima tehničke provjere trebalo nastojati održati ili poboljšati stanje kopnenih, slatkovodnih i morskih staništa, ekosustava i populacija povezanih životinjskih i biljnih vrsta te s njima povezane trendove.

(25)Bioraznolikost i povezane usluge koje pružaju zdravi ekosustavi važne su za turizam jer znatno doprinose privlačnosti i kvaliteti turističkih odredišta, a time i njihovoj konkurentnosti. Stoga bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere za djelatnosti pružanja turističkog smještaja kojima se nastoji osigurati da se pri obavljanju tih djelatnosti poštuju odgovarajuća načela i minimalni zahtjevi za zaštitu i održanje bioraznolikosti i ekosustava te doprinos njihovu očuvanju.

(26)Kriterijima tehničke provjere na temelju kojih se određuje nanose li ekonomske djelatnosti koje znatno doprinose nekom od okolišnih ciljeva bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju trebalo bi nastojati osigurati da se doprinos jednom okolišnom cilju ne ostvaruje na štetu drugih okolišnih ciljeva. Stoga su kriteriji „nenanošenja bitne štete” iznimno važni za okolišni integritet klasifikacije okolišno održivih djelatnosti. Kriterije „nenanošenja bitne štete” za određeni okolišni cilj trebalo bi utvrditi za djelatnosti koje bi mogle bitno naštetiti tom cilju. Pri određivanju tih kriterija trebalo bi voditi računa o relevantnim zahtjevima iz postojećeg prava Unije te bi se ti kriteriji trebali temeljiti na tim zahtjevima.

(27)Kriterijima tehničke provjere kojima se osigurava da djelatnosti koje znatno doprinose nekom od okolišnih ciljeva ne nanose bitnu štetu ublažavanju klimatskih promjena trebalo bi se zajamčiti da ekonomske djelatnosti koje mogu znatno doprinijeti okolišnim ciljevima koji nisu ublažavanje klimatskih promjena ne proizvode znatne emisije stakleničkih plinova. 

(28)Klimatske promjene vjerojatno će utjecati na sve sektore gospodarstva. Stoga bi se kriteriji tehničke provjere kojima se osigurava da ekonomske djelatnosti koje znatno doprinose nekom od okolišnih ciljeva ne nanose bitnu štetu prilagodbi klimatskim promjenama trebali primjenjivati na sve takve ekonomske djelatnosti. Tim bi kriterijima trebalo zajamčiti da se identificiraju postojeći i budući rizici značajni za određenu ekonomsku djelatnost te osmisle planovi za provedbu rješenja za prilagodbu kako bi se što više smanjili ili izbjegli mogući gubici ili posljedice za kontinuitet poslovanja.

(29)Za sve djelatnosti koje bi mogle ometati održivo korištenje i zaštitu vodnih i morskih resursa trebalo bi utvrditi kriterije tehničke provjere za „nenanošenje bitne štete” takvom održivom korištenju i zaštiti tih resursa. Tim kriterijima trebalo bi nastojati izbjeći štetu koja bi se obavljanjem ekonomskih djelatnosti mogla nanijeti dobrom stanju ili dobrom ekološkom potencijalu vodnih tijela, uključujući površinske i podzemne vode, ili dobrom stanju okoliša morskih voda, tako što bi se zahtijevalo da se rizici od degradacije okoliša utvrde i otklone u skladu s planom korištenja i zaštite vode ili pomorskim strategijama država članica.

(30)Kriterije tehničke provjere kojima se osigurava „nenanošenje bitne štete” prelasku na kružno gospodarstvo trebalo bi prilagoditi pojedinim ekonomskim djelatnostima kako bi se pri obavljanju tih djelatnosti izbjeglo neučinkovito korištenje resursa ili ovisnost o linearnim modelima proizvodnje te kako bi se izbjeglo ili smanjilo stvaranje otpada, a ako je otpad neizbježan, pobrinulo da se njime gospodari u skladu s hijerarhijom otpada. Tim kriterijima trebalo bi zajamčiti i da se obavljanjem ekonomskih djelatnosti ne ugrožava cilj prelaska na kružno gospodarstvo.

(31)Kriteriji tehničke provjere kojima se osigurava „nenanošenje bitne štete” sprečavanju i kontroli onečišćenja trebali bi biti prilagođeni specifičnostima svakog sektora u smislu relevantnih izvora i vrste onečišćenja zraka, vode ili tla, prema potrebi uz upućivanje na zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama iz Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća 38 .

(32)Kriterije kojima se osigurava „nenanošenje bitne štete” zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava trebalo bi utvrditi za sve djelatnosti čijim bi se obavljanjem moglo naštetiti statusu ili stanju staništa, vrsta ili ekosustava i njima bi trebalo propisati da se, prema potrebi, provode procjene učinka na okoliš ili druge odgovarajuće procjene i primjenjuju zaključci iz tih procjena. Tim kriterijima trebalo bi osigurati da se, čak i bez zahtjeva za provedbu procjene učinka na okoliš ili druge odgovarajuće procjene, obavljanjem djelatnosti ne uznemiravaju, hvataju ili ubijaju zakonom zaštićene vrste ili narušavaju zakonom zaštićena staništa.

(33)Budući da će klimatske promjene vjerojatno utjecati na sve sektore gospodarstva, oni će se morati prilagoditi negativnim učincima aktualnih i očekivanih budućih klimatskih promjena. Stoga bi u budućnosti kriterije tehničke provjere na temelju kojih se utvrđuje postojanje znatnog doprinosa prilagodbi klimatskim promjenama trebalo utvrditi za sve sektore i ekonomske djelatnosti obuhvaćene kriterijima tehničke provjere utvrđenima u ovoj Uredbi na temelju kojih se utvrđuje postojanje znatnog doprinosa održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa, prelasku na kružno gospodarstvo, sprečavanju i kontroli onečišćenja ili zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava.

(34)Uključivanjem novih ekonomskih djelatnosti koje doprinose okolišnim ciljevima u skladu s člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. i člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852 proširit će se područje primjene obveza objavljivanja informacija utvrđenih u članku 8. te uredbe. Stoga bi, u skladu s tim proširenim područjem primjene, trebalo izmijeniti Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2021/2178 39 , koja je donesena na temelju članka 8. stavka 4. Uredbe (EU) 2020/852. Kako bi se otklonile određene tehničke i pravne neusklađenosti koje su otkrivene od početka primjene Delegirane uredbe (EU) 2021/2178, trebalo bi uvesti i određene ciljane izmjene te uredbe.

(35)Delegiranu uredbu (EU) 2021/2178 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(36)Četiri okolišna cilja iz članka 9. točaka od (c) do (f) Uredbe (EU) 2020/852 i članaka 12., 13., 14. i 15. te uredbe blisko su povezana u smislu sredstava kojima se određeni cilj ostvaruje te u smislu koristi koje ostvarenje jednog od tih ciljeva može imati za ostale ciljeve. Odredbe na temelju kojih se određuje doprinosi li znatno određena ekonomska djelatnost održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa, prelasku na kružno gospodarstvo, sprečavanju i kontroli onečišćenja ili zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava stoga su međusobno usko povezane, a i usko povezane s potrebom da se prošire obveze objavljivanja informacija utvrđene Delegiranom uredbom (EU) 2021/2178. Kako bi se osigurala usklađenost tih odredaba, koje bi trebale stupiti na snagu istodobno, te kako bi se dionicima omogućio sveobuhvatan pregled pravnog okvira i olakšala primjena Uredbe (EU) 2020/852, te je odredbe potrebno objediniti u jednoj uredbi.

(37)Kako bi se osiguralo da primjena Uredbe (EU) 2020/852 prati znanstvena, tehnološka i tržišna kretanja te promjene politika, ovu bi Uredbu trebalo redovito preispitivati i prema potrebi mijenjati s obzirom na djelatnosti za koje se smatra da znatno doprinose održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa, prelasku na kružno gospodarstvo, sprečavanju i kontroli onečišćenja i zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava te odgovarajuće kriterije tehničke provjere.

(38)Ova je Uredba usklađena s ciljem klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća 40 te se njome osigurava napredak u prilagodbi u skladu s člankom 5. te uredbe. Komisija je ocijenila usklađenost kriterija tehničke provjere kojima se osigurava da ekonomske djelatnosti koje znatno doprinose nekom od okolišnih ciljeva ne nanose bitnu štetu ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama s ciljevima iz Uredbe (EU) 2021/1119, kako je propisano člankom 6. stavkom 4. te uredbe.

(39)Nefinancijskim i financijskim poduzećima treba dati dovoljno vremena da procijene jesu li njihove ekonomske djelatnosti usklađene s kriterijima tehničke provjere utvrđenima u ovoj Uredbi te da na temelju te procjene izvijeste u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2021/2178. Datum početka primjene ove Uredbe stoga bi trebalo odgoditi, dok bi se izmjenama Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 nefinancijskim i financijskim poduzećima trebalo omogućiti dovoljno vremena da ispune zahtjeve za izvješćivanje na temelju te uredbe,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Kriteriji tehničke provjere koji se odnose na održivo korištenje i zaštitu vodnih i morskih resursa

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852 navedeni su u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Kriteriji tehničke provjere koji se odnose na prelazak na kružno gospodarstvo

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi prelasku na kružno gospodarstvo i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852 navedeni su u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Kriteriji tehničke provjere koji se odnose na sprečavanje i kontrolu onečišćenja

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi sprečavanju i kontroli onečišćenja i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852 navedeni su u Prilogu III. ovoj Uredbi.

Članak 4.

Kriteriji tehničke provjere koji se odnose na zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852 navedeni su u Prilogu IV. ovoj Uredbi.

Članak 5.

Izmjene Delegirane uredbe (EU) 2021/2178

Delegirana uredba (EU) 2021/2178 mijenja se kako slijedi:

1.u članku 8. briše se stavak 5.;

2.u članku 10. dodaju se sljedeći stavci 6. i 7.:

„6.    Od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. nefinancijska poduzeća objavljuju samo udio taksonomski prihvatljivih i taksonomski neprihvatljivih ekonomskih djelatnosti u skladu s Uredbom [Delegirana uredba o taksonomiji okolišno održivih djelatnosti], odjeljcima od 3.18. do 3.21. i odjeljcima od 6.18. do 6.20. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139 te odjeljcima 5.13., 7.8., 8.4., 9.3., 14.1. i 14.2. Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139 u svojim ukupnim prihodima te kapitalnim i operativnim rashodima i kvalitativne informacije iz odjeljka 1.2. Priloga I. koje su relevantne za tu objavu.

Ključni pokazatelji uspješnosti nefinancijskih poduzeća obuhvaćaju, od 1. siječnja 2025., ekonomske djelatnosti navedene u Uredbi [Delegirana uredba o taksonomiji okolišno održivih djelatnosti], odjeljcima od 3.18. do 3.21. i odjeljcima od 6.18. do 6.20. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139 te odjeljcima 5.13., 7.8., 8.4., 9.3., 14.1. i 14.2. Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139.

7.    Od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2025. financijska poduzeća objavljuju samo:

(a)udio izloženosti prema taksonomski neprihvatljivim i taksonomski prihvatljivim ekonomskim djelatnostima u skladu s Uredbom [Delegirana uredba o taksonomiji okolišno održivih djelatnosti], odjeljcima od 3.18. do 3.21. i odjeljcima od 6.18. do 6.20. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139 te odjeljcima 5.13., 7.8., 8.4., 9.3., 14.1. i 14.2. Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139 u svojoj obuhvaćenoj imovini;

(b)kvalitativne informacije iz Priloga XI. koje se odnose na ekonomske djelatnosti iz točke (a).

Ključni pokazatelji uspješnosti financijskih poduzeća obuhvaćaju, od 1. siječnja 2026., ekonomske djelatnosti navedene u Uredbi [Delegirana uredba o taksonomiji okolišno održivih djelatnosti], odjeljcima od 3.18. do 3.21. i odjeljcima od 6.18. do 6.20. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139 te odjeljcima 5.13., 7.8., 8.4., 9.3., 14.1. i 14.2. Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139.”;

3.prilozi I., II., III., IV., V., VII., IX. i X. mijenjaju se u skladu s Prilogom V. ovoj Uredbi;

4.Prilog VI. zamjenjuje se tekstom iz Priloga VI. ovoj Uredbi;

5.Prilog VIII. zamjenjuje se tekstom iz Priloga VII. ovoj Uredbi.

Članak 6.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2024.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27.6.2023.

(1)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final.

(2)    Commission Staff Working Document on Investment needs assessment and funding availabilities to strengthen EU’s Net-Zero technology manufacturing capacity, SWD(2023) 68 final. Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Gospodarstvo EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19: implikacije za gospodarsko upravljanje, COM(2021) 662 final.Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Pregled aktivnosti u području okoliša 2022.: Promjena smjera usklađivanjem s propisima o okolišu(COM(2022) 438 final).

(3)    Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(4)    U Uredbi o taksonomiji utvrđeno je sljedećih šest okolišnih ciljeva: (a) ublažavanje klimatskih promjena; (b) prilagodba klimatskim promjenama; (c) održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa; (d) prelazak na kružno gospodarstvo; (e) sprečavanje i kontrola onečišćenja; te (f) zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava.

(5)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 od 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 442, 9.12.2021., str. 1.).

(6)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2178 оd 6. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem sadržaja i prikaza informacija o okolišno održivim ekonomskim djelatnostima koje objavljuju poduzeća na koja se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Direktive 2013/34/EU i utvrđivanjem metodologije obveznog objavljivanja informacija (SL L 443, 10.12.2021., str. 9.).

(7)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1214 оd 9. ožujka 2022. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 u pogledu ekonomskih djelatnosti u određenim energetskim sektorima i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima (SL L 188, 15.7.2022., str. 1.).

(8)    U radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovoj Uredbi dodatno se pojašnjava odabir sektora i djelatnosti obuhvaćenih ovom Uredbom.

(9)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(10)    Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(11)    Svi dokumenti koje je Platforma objavila dostupni su ovdje: https://finance.ec.europa.eu/sustainable-finance/overview-sustainable-finance-old/platform-sustainable-finance_en#activities

(12)    Sve zaprimljene primjedbe dostupne su ovdje: https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/13237-Odrziva-ulaganja-taksonomija-EU-a-za-zastitu-okolisa_hr  

(13)    Radni dokument službi Komisije, Procjena učinka priložena dokumentima Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341 i Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak, SWD/2018/264 final.

(14)    Radni dokument službi Komisije, Izvješće o procjeni učinka priloženo dokumentu Delegirana uredba Komisije (EU) …/... o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju, SWD/2021/0152 final.

(15)    [Unijeti upućivanje na broj radnog dokumenta službi Komisije.]

(16)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(17)    SL L 198, 22.6.2020., str. 13.

(18)    Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(19)    Komunikacija Komisije od 6. srpnja 2021. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu, COM(2021) 390 final.

(20)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 od 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 442, 9.12.2021., str. 1.).

(21)    Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).

(22)    Taj okvir u prvom redu čine Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.), Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008., str. 84.), Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (SL L 372, 27.12.2006., str. 19.), Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.), Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 435, 23.12.2020., str. 1.), Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.), Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4.3.2006., str. 37.) i Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).

(23)    Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).

(24)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Europski zeleni plan (COM(2019) 640 final).

(25)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu (COM(2020) 98 final).

(26)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu (COM(2018) 028 final).

(27)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Okvir politike EU-a o plastici na biološkoj osnovi, biorazgradivoj plastici i plastici koja se može kompostirati (COM(2022) 682 final).

(28)    Direktiva 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31.12.1994., str. 10.).

(29)    Direktiva 2018/2001/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(30)    Vidjeti posebno članak 4. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(31)    Eurostatova baza podataka Statistics Explained (Objašnjenja statističkih podataka), koja sadržava podatke prikupljene u skladu s Uredbom (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2002. o statističkim podacima o otpadu (SL L 332, 9.12.2002., str. 1.).

(32)    Komunikacija Komisije od 11. ožujka 2020. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu, COM(2020) 98 final.

(33)    Izvješće Europske agencije za okoliš br. 22/2018: Nejednaka izloženost i nejednake posljedice: socijalna osjetljivost na onečišćenje zraka, buku i ekstremne temperature u Europi.

(34)    Komunikacija Komisije od 12. svibnja 2021. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Put prema zdravom planetu za sve – Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla, COM(2021) 400 final.

(35)    Komunikacija Komisije od 14. listopada 2020. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš, COM(2020) 667 final.

(36)    Komunikacija Komisije od 11. ožujka 2019. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strateški pristup Europske unije lijekovima u okolišu, COM(2019) 128 final.

(37)    Svjetski gospodarski forum (2020.), The Global Risks Report 2020.

(38)    Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (preinačeno) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).

(39)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2178 оd 6. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem sadržaja i prikaza informacija o okolišno održivim ekonomskim djelatnostima koje objavljuju poduzeća na koja se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Direktive 2013/34/EU i utvrđivanjem metodologije obveznog objavljivanja informacija (SL L 443, 10.12.2021., str. 9.).

(40)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

SADRŽAJ

PRILOG I.    3

1.Prerađivačka industrija3

1.1.Proizvodnja, ugradnja i povezane usluge za tehnologije kontrole istjecanja koje omogućuju smanjenje i sprečavanje istjecanja u vodoopskrbnom sustavu3

2.Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i sanacija okoliša5

2.1.Opskrba vodom5

2.2.Pročišćavanje komunalnih otpadnih voda8

2.3.Sustav održive gradske odvodnje10

3.Upravljanje rizicima od katastrofa12

3.1.Prirodna rješenja za sprečavanje rizika i zaštitu od poplava i suše12

4.Informacije i komunikacija16

4.1.Osiguravanje rješenja za smanjenje istjecanja koja se temelje na podacima informacijske/operativne tehnologije16

PRILOG I.

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju

1.Prerađivačka industrija

1.1.Proizvodnja, ugradnja i povezane usluge za tehnologije kontrole istjecanja koje omogućuju smanjenje i sprečavanje istjecanja u vodoopskrbnom sustavu

Opis djelatnosti

U okviru ekonomske djelatnosti provode se proizvodnja i ugradnja ili se pružaju povezane usluge za tehnologije kontrole istjecanja koje omogućuju smanjenje i sprečavanje istjecanja u vodoopskrbnim sustavima.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito E36 i F42.99, u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije omogućujuća je djelatnost u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

2.Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i sanacija okoliša

2.1.Opskrba vodom

Opis djelatnosti

Izgradnja, proširenje, rad i obnova sustava za prikupljanje, pročišćavanje i opskrbu vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na temelju zahvaćanja prirodnih resursa vode iz površinskih ili podzemnih voda.

Ekonomska djelatnost uključuje zahvaćanje vodnih resursa, potrebno pročišćavanje kako bi kvaliteta vode bila u skladu s primjenjivim zakonodavstvom te distribuciju stanovništvu i subjektima u poslovanju s hranom sustavom cjevovoda.

Ekonomska djelatnost ne obuhvaća navodnjavanje i zahvaćanje vodnih resursa za desalinizaciju morske ili bočate vode.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito E36.00 i F42.9, u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

2.2.Pročišćavanje komunalnih otpadnih voda

Opis djelatnosti

Izgradnja, proširenje, nadogradnja, rad i obnova infrastrukture za komunalne otpadne vode, uključujući postrojenja za pročišćavanje, kanalizacijske mreže, strukture za upravljanje oborinskim vodama, veze s infrastrukturom za otpadne vode, decentralizirana postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, uključujući pojedinačne i druge odgovarajuće sustave te strukture za ispuštanje pročišćenih otpadnih voda. Djelatnost može obuhvaćati inovativne i napredne metode pročišćavanja, uključujući uklanjanje mikroonečišćujućih tvari.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito E37.00 i F42.9, u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

2.3.Sustav održive gradske odvodnje

Opis djelatnosti

Izgradnja, proširenje, rad i obnova postrojenja sustava gradske odvodnje kojima se ublažava onečišćenje i opasnost od poplave zbog ispuštanja komunalnih otpadnih voda te poboljšava kvaliteta i količina gradske vode iskorištavanjem prirodnih procesa, kao što su infiltracija i zadržavanje vode.

Djelatnost uključuje sustav održive gradske odvodnje kojim se promiče infiltracija, isparavanje i drugi načini obrade oborinskih voda (uključujući skupljače vode, projektiranje objekata i upravljanje lokacijom, propusne pločnike, odvode s filtrima, udoline, filtar-trake, jezerca, močvare, procjednice, kanale i slivove za infiltraciju, zelene krovove, područja bioretencije i uređaje za predobradu oborinskih voda, kao što su pješčani filtri ili uređaji za uklanjanje mulja 10 ) te drugi inovativni sustavi.

Djelatnost ne uključuje prirodna rješenja za sprečavanje rizika i zaštitu od poplava i suše izvan gradskog okoliša (vidjeti odjeljak 3.1. ovog Priloga).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito E36.00, E37.00 i F42.9 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

3.Upravljanje rizicima od katastrofa

3.1.Prirodna rješenja za sprečavanje rizika i zaštitu od poplava i suše

Opis djelatnosti

Planiranje, izgradnja, proširenje i primjena opsežnih, prirodnih mjera za upravljanje poplavama ili sušom i obnovu obalnih, prijelaznih i kopnenih vodnih ekosustava, kojima se doprinosi sprečavanju i zaštiti od poplava ili suše te poboljšanju prirodnog zadržavanja vode, bioraznolikosti i kvalitete vode.

Te opsežne prirodne mjere upravljanja poplavama ili sušom primjenjuju se u prigradskim, ruralnim i obalnim područjima, a koordiniraju se na razini riječnog sliva te na regionalnoj ili lokalnoj razini, npr. na razini općine.

Ekonomska djelatnost uključuje:

(a)mjere povezane s rijekama ili jezerima, uključujući:

i.razvoj vegetacije na obalnim ili poplavnim područjima ili obnovu poplavnih područja, uključujući ponovno povezivanje rijeke ili jezera s njihovim poplavnim područjem ili poboljšanje povezanosti izvan vodenog toka ili periferne povezanosti kako bi se obnovio kapacitet zadržavanja poplavnog područja i funkcije njegova ekosustava;

ii.revitalizaciju meandara stvaranjem novog meandra ili ponovnim povezivanjem s odsječenim meandrima ili ponovnim povezivanjem jezera ili skupine jezera s rijekom;

iii.obnovu uzdužne i periferne povezanosti rijeke (uključujući mrtvaje) uklanjanjem suvišnih prepreka, uključujući brane i preljeve ili male prepreke preko ili duž rijeke;

iv.zamjenu umjetne zaštite riječnih obala ili obala jezera prirodnim rješenjima za stabilizaciju obale ili korita radi obnove rijeke ili jezera;

v.mjere namijenjene poboljšanju diversifikacije dubine i širine rijeke ili jezera kako bi se povećala raznolikost staništa.

(b)mjere za močvarna područja, uključujući:

i.postavljanje jaraka za ponovnu uspostavu močvarnog područja, uklanjanje instalacija za isušivanje, zamjenu instalacija za kontrolu ispuštanja ili postavljanje nasipa kako bi se omogućilo naplavljivanje;

ii.uvođenje konstruiranih močvarnih područja za zadržavanje i pročišćavanje vode, na kopnu i uz vodna tijela bez vegetacije, u ruralnim i gradskim područjima;

iii.bazene i jezerca za zadržavanje.

(c)obalne mjere, uključujući:

i.očuvanje ili obnovu obalnih močvarnih područja, uključujući šume mangrova ili dno pokriveno morskom travom, koji služe kao prirodna prepreka;

ii.mjere koje se sastoje od morfoloških promjena i uklanjanja prepreka kako bi se umanjila potreba za umjetnim nasipavanjem plaže i poboljšali uvjeti za obalne ekosustave, opravdane na temelju studija bilance nanosa;

iii.ojačavanje i obnovu dina, uključujući sadnju vegetacije karakteristične za dine;

iv.očuvanje ili obnovu priobalnih grebena.

v.Nasipavanje pijeska u obalnom području.

(d)mjere upravljanja cijelim riječnim slivovima, uključujući:

i.mjere upravljanja zemljištem, uključujući pošumljavanje slivnih područja vodospreme, područja zaštite izvora ili bunara i općenito vodotoka riječnih slivova;

ii.obnovu prirodne infiltracije za prihranjivanje podzemnih voda olakšavanjem razvoja ili povećanjem kapaciteta tla za zadržavanje vode i infiltraciju;

iii.umjetno prihranjivanje vodonosnika 13 .

Djelatnost ne obuhvaća prirodna rješenja malog opsega za smanjivanje poplava i suše, među ostalim zelena i plava rješenja primijenjena u gradskom okolišu, kao što su zeleni krovovi, udoline, porozne površine i slivovi za infiltraciju za potrebe upravljanja oborinskim vodama u gradskim područjima ili za potrebe sustavâ održive gradske odvodnje (vidjeti odjeljak 2.3. ovog Priloga).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE F42.91 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

4.Informacije i komunikacija

4.1.Osiguravanje rješenja za smanjenje istjecanja koja se temelje na podacima informacijske/operativne tehnologije

Opis djelatnosti

U okviru djelatnosti provodi se proizvodnja, razvoj, ugradnja, primjena, održavanje, popravak ili pružanje profesionalnih usluga, uključujući tehničko savjetovanje ili praćenje, za rješenja informacijske ili operativne tehnologije koja se temelje na podacima 21 namijenjena kontroli, upravljanju, smanjivanju i ublažavanju istjecanja u vodoopskrbnim sustavima:

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito E36, F42.99 i J62 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije omogućujuća je djelatnost u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Dodatak A: Generički kriteriji nenanošenja bitne štete prilagodbi klimatskim promjenama

I. Kriteriji

II. Klasifikacija opasnosti koje donose klimatske promjene 31

Dodatak C: Generički kriteriji nenanošenja bitne štete sprečavanju i kontroli uporabe i prisutnosti kemikalija

Dodatak D: Generički kriteriji nenanošenja bitne štete zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava

(1)    Ako se djelatnosti obavljaju u trećim zemljama, u skladu s primjenjivim nacionalnim propisima ili međunarodnim standardima kojima se nastoje ostvariti isti ciljevi dobrog stanja vode i dobrog ekološkog potencijala primjenom ekvivalentnih postupovnih ili materijalnih pravila, u suradnji s relevantnim dionicima izrađuje se plan korištenja i zaštite voda na temelju kojeg se (1) provodi procjena utjecaja djelatnosti na utvrđeno stanje ili ekološki potencijal potencijalno izloženih vodnih tijela i (2) izbjegava pogoršanje dobrog stanja ili ekološkog potencijala.

(2)    Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).

(3)    Provedbena odluka Komisije (EU) 2022/679 od 19. siječnja 2022. o utvrđivanju popisa za praćenje za tvari i spojeve od značaja za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju kako je predviđeno Direktivom (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 124, 27.4.2022., str. 41.).

(4)    Infrastrukturni indeks istjecanja izračunava se tako što se postojeći stvarni godišnji gubici podijele s neizbježnim stvarnim godišnjim gubicima. Trenutačni stvarni gubici na godišnjoj razini predstavljaju količinu vode koji se stvarno gubi iz vodoopskrbne mreže (tj. koji se ne dostavlja krajnjim korisnicima). Pri izračunu neizbježnih stvarnih godišnjih gubitaka uzima se u obzir da će u vodoopskrbnoj mreži uvijek biti istjecanja vode. Neizbježni stvarni godišnji gubici izračunavaju se na temelju čimbenika kao što su dužina mreže, broj priključaka i radni tlak u mreži.

(5)    Ako se djelatnosti obavljaju u trećim zemljama, u skladu s primjenjivim nacionalnim propisima ili međunarodnim standardima kojima se nastoje ostvariti isti ciljevi dobrog stanja vode i dobrog ekološkog potencijala primjenom ekvivalentnih postupovnih ili materijalnih pravila, u suradnji s relevantnim dionicima izrađuje se plan korištenja i zaštite voda na temelju kojeg se (1) provodi procjena utjecaja djelatnosti na utvrđeno stanje ili ekološki potencijal potencijalno izloženih vodnih tijela i (2) izbjegava pogoršanje dobrog stanja ili ekološkog potencijala.

(6)    Ako se djelatnosti obavljaju u trećim zemljama, u skladu s primjenjivim nacionalnim propisima ili međunarodnim standardima kojima se nastoje ostvariti isti ciljevi dobrog stanja vode i dobrog ekološkog potencijala primjenom ekvivalentnih postupovnih ili materijalnih pravila, u suradnji s relevantnim dionicima izrađuje se plan korištenja i zaštite voda na temelju kojeg se (1) provodi procjena utjecaja djelatnosti na utvrđeno stanje ili ekološki potencijal potencijalno izloženih vodnih tijela i (2) izbjegava pogoršanje dobrog stanja ili ekološkog potencijala.

(7)    Ekvivalent stanovnika (ES) je organsko biorazgradivo opterećenje koje ima petodnevnu biokemijsku potražnju kisika (BPK5) od 60 g kisika dnevno.

(8)    Primjerice, u skladu sa Smjernicama IPCC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova za pročišćavanje otpadnih voda, verzija od [datum donošenja], dostupno na https://www.ipcc-nggip.iges.or.jp/public/2019rf/pdf/5_Volume5/19R_V5_6_Ch06_Wastewater.pdf.

(9)    Direktiva Vijeća 86/278/EEZ od 12. lipnja 1986. o zaštiti okoliša, posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi (SL L 181, 4.7.1986., str. 6.).

(10)    Kako je utvrđeno u dokumentu Repozitorija publikacija JRC-a – Best Environmental Management Practice for the Public Administration Sector (Najbolja praksa upravljanja okolišem za sektor javne uprave) (europa.eu).

(11)    Ako se djelatnosti obavljaju u trećim zemljama, u skladu s primjenjivim nacionalnim propisima ili međunarodnim standardima kojima se nastoje ostvariti isti ciljevi dobrog stanja vode i dobrog ekološkog potencijala primjenom ekvivalentnih postupovnih ili materijalnih pravila, u suradnji s relevantnim dionicima izrađuje se plan korištenja i zaštite voda na temelju kojeg se (1) provodi procjena utjecaja djelatnosti na utvrđeno stanje ili ekološki potencijal potencijalno izloženih vodnih tijela i (2) izbjegava pogoršanje dobrog stanja ili ekološkog potencijala.

(12)    Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.).

(13)    Umjetno prihranjivanje vodonosnika je „postupak namjernog prihranjivanja vodonosnika vodom s drugog mjesta radi naknadnog oporavka ili dobrobiti okoliša”.

(14)    Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (SL L 288, 6.11.2007., str. 27.–34.).

(15)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 20. svibnja 2020., Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote, COM(2020) 380 final.

(16)    Zemljište s velikim zalihama ugljika znači močvarna područja, uključujući tresetišta, i trajno pošumljena područja u smislu članka 29. stavka 4. točaka (a), (b) i (c) Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.–209.).

(17)    Protokol EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja, rujan 2016.: https://ec.europa.eu/docsroom/documents/20509/.

(18)    Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.).

(19)    Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(20)    Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(21)    „Rješenja koja se temelje na podacima informacijske ili operativne tehnologije” uključuju povezane proizvode, senzore, analitički i drugi softver te informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) za prijenos, pohranu i prikaz podataka te upravljanje sustavom.

(22)    Ako se djelatnosti obavljaju u trećim zemljama, u skladu s primjenjivim nacionalnim propisima ili međunarodnim standardima kojima se nastoje ostvariti isti ciljevi dobrog stanja vode i dobrog ekološkog potencijala primjenom ekvivalentnih postupovnih ili materijalnih pravila, u suradnji s relevantnim dionicima izrađuje se plan korištenja i zaštite voda na temelju kojeg se (1) provodi procjena utjecaja djelatnosti na utvrđeno stanje ili ekološki potencijal potencijalno izloženih vodnih tijela i (2) izbjegava pogoršanje dobrog stanja ili ekološkog potencijala.

(23)    Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (preinaka) (SL L 197, 24.7.2012., str. 38.).

(24)    Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (preinaka) (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).

(25)    Direktiva 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 174, 1.7.2011., str. 88.).

(26)    Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(27)    Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(28)    Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(29)    Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa”. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava. (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/research/environment/index.cfm?pg=nbs ).

(30)    Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala (COM/2013/0249 final).

(31)    Popis opasnosti koje donose klimatske promjene u ovoj tablici nije iscrpan i tek je indikativni popis najraširenijih opasnosti koje bi minimalno trebalo uzeti u obzir pri procjeni klimatskih rizika i osjetljivosti.

(32)    Uredba (EU) 2019/1021 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (SL L 169, 25.6.2019., str. 45.).

(33)    Uredba (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 (SL L 137, 24.5.2017., str. 1.).

(34)    Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 286, 31.10.2009., str. 1.).

(35)    Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (Uredba REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ. (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(36)    Komisija će preispitati izuzeća od zabrane proizvodnje, stavljanja na tržište ili upotrebe tvari iz točke (f) nakon što objavi horizontalna načela o nužnoj upotrebi kemikalija.

(37)    Komisija će preispitati izuzeća od zabrane proizvodnje, prisutnosti u konačnom proizvodu ili stavljanja na tržište tvari iz ovog stavka nakon što objavi horizontalna načela o nužnoj upotrebi kemikalija.

(38)    Postupak kojim nadležno tijelo utvrđuje treba li za projekte iz Priloga II. Direktivi 2011/92/EU provesti procjenu učinka na okoliš (kako je navedeno u članku 4. stavku 2. te direktive).

(39)    Ako se djelatnosti obavljaju u trećim zemljama, u skladu s primjenjivim nacionalnim propisima ili međunarodnim standardima kojima je propisana provedba procjene utjecaja na okoliš, npr. Referentna norma br. 1 Međunarodne financijske korporacije: Procjena ekoloških i društvenih rizika i upravljanje tim rizicima.

(40)    U skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.) i Direktivom Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.). Ako se djelatnosti obavljaju u trećim zemljama, u skladu s primjenjivim nacionalnim propisima ili međunarodnim standardima kojima je cilj očuvanje prirodnih staništa i divlje faune i flore i kojima je propisana provedba (1) postupka provjere kojim se utvrđuje je li za neku djelatnost potrebno provesti odgovarajuću procjenu mogućih utjecaja na zaštićena staništa i vrste; (2) takve odgovarajuće procjene ako je provjerom utvrđeno da je potrebna, npr. Referentna norma br. 6 Međunarodne financijske korporacije: očuvanje bioraznolikosti i održivo gospodarenje živim prirodnim resursima.

(41)    Te su mjere utvrđene kako bi se onemogućio znatan utjecaj projekta, plana ili djelatnosti na ciljeve očuvanja zaštićenog područja.

SADRŽAJ

PRILOG II.    2

1.Prerađivačka industrija2

1.1.Proizvodnja ambalaže od plastike2

1.2.Proizvodnja električne i elektroničke opreme7

2.Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i sanacija okoliša 16

2.1.Oporaba fosfora iz otpadnih voda16

2.2.Proizvodnja alternativnih vodnih resursa u svrhe koje nisu ljudska potrošnja17

2.3.Skupljanje i prijevoz neopasnog i opasnog otpada 19

2.4.Obrada opasnog otpada 22

2.5.Oporaba biootpada anaerobnom razgradnjom ili kompostiranjem25

2.6.Rastavljanje proizvoda na kraju vijeka trajanja i uklanjanje onečišćujućih tvari iz njih27

2.7.Sortiranje i oporaba materijala iz neopasnog otpada30

3.Građevinske djelatnosti i poslovanje nekretninama 32

3.1.Izgradnja novih zgrada32

3.2.Obnova postojećih zgrada37

3.3.Rušenje i razbijanje zgrada i drugih konstrukcija41

3.4.Održavanje cesta i autocesta44

3.5.Upotreba betona u niskogradnji 46

4.Informacije i komunikacija50

4.1.Pružanje IT/OT rješenja koja se temelje na podacima50

5.Usluge55

5.1.Popravak, obnova i ponovna proizvodnja55

5.2.Prodaja rezervnih dijelova58

5.3.Priprema za ponovnu uporabu proizvoda i komponenti proizvoda na kraju vijeka trajanja60

5.4.Prodaja rabljene robe63

5.5.Proizvod kao usluga i drugi kružni modeli usluga usmjereni na upotrebu ili rezultate67

5.6.Platforma za trgovanje rabljenom robom radi ponovne uporabe69

PRILOG II.

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno pridonosi prelasku na kružno gospodarstvo i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju

1.Prerađivačka industrija

1.1.Proizvodnja ambalaže od plastike 

Opis djelatnosti

Proizvodnja ambalaže od plastike.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C22.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

1.2.Proizvodnja električne i elektroničke opreme

Opis djelatnosti

Proizvodnja električne i elektroničke opreme za industrijsku, profesionalnu i potrošačku upotrebu.

Ta djelatnost uključuje proizvodnju punjivih i nepunjivih prijenosnih baterija 20 . Ne uključuje proizvodnju drugih vrsta baterija.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito C26 i C27 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

2.Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i sanacija okoliša

2.1.Oporaba fosfora iz otpadnih voda

Opis djelatnosti

Izgradnja, nadogradnja, rad i obnova postrojenja za oporabu fosfora iz postrojenja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda (vodena faza i mulj) i iz materijala (tj. pepela) dobivenih toplinskom oksidacijom (tj. spaljivanjem) mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Ekonomska djelatnost uključuje samo postrojenja i postupke koji omogućuju oporabu fosfora, a ne i prethodne korake, kao što su postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda ili spalionica.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito E37.00, E38.32 i F42.99 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

2.2.Proizvodnja alternativnih vodnih resursa u svrhe koje nisu ljudska potrošnja

Opis djelatnosti

Izgradnja, proširenje, rad i obnova postrojenja za proizvodnju obrađene vode 40 , postrojenja za prikupljanje kišnice i oborinskih voda te postrojenja za prikupljanje i obradu sive vode 41 .

Ti alternativni vodni resursi upotrebljavaju se za nadomještanje vode iz zahvaćanja ili iz sustavâ opskrbe pitkom vodom i mogu se upotrebljavati za prihranjivanje vodonosnika, navodnjavanje, ponovnu uporabu u industriji, rekreaciju i druge komunalne primjene.

Ekonomska djelatnost uključuje samo postrojenja i postupke koji omogućuju ponovnu uporabu vode, kao što su postrojenja za punjenje vodonosnika ili spremišta površinskih voda, i ne uključuje prethodne korake, kao što su primarni i sekundarni koraci u postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda, ni daljnje korake, potrebne za konačnu ponovnu uporabu tih alternativnih vodnih resursa, kao što su sustavi za navodnjavanje.

Ekonomska djelatnost ne uključuje desalinizaciju (vidjeti odjeljak 5.13. Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139).

Ta djelatnost ne uključuje opskrbu vodom za ljudsku potrošnju (vidjeti odjeljak 2.1. Priloga I.).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito E37.00 i F42.9 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

2.3.Skupljanje i prijevoz neopasnog i opasnog otpada

Opis djelatnosti

Odvojeno skupljanje i prijevoz neopasnog i opasnog 44 otpada radi pripreme za ponovnu uporabu 45 ili recikliranje 46 , uključujući izgradnju, rad i nadogradnju postrojenja koja sudjeluju u skupljanju i prijevozu tog otpada, primjerice reciklažnih dvorišta i stanica za pretovar otpada, kao sredstava za oporabu materijala.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito E38.11, E38.12 i F42.9 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

2.4.Obrada opasnog otpada

Opis djelatnosti

Izgradnja, nadogradnja i rad namjenskih postrojenja za obradu opasnog otpada kao sredstva u postupcima oporabe materijala.

Ta ekonomska djelatnost obuhvaća i in-situ i ex-situ postupke oporabe materijala iz otpada razvrstanog u opasni otpad u skladu s Europskim popisom otpada utvrđenog Odlukom Komisije 2000/532/EZ 51 i u skladu s Prilogom III. Direktivi 2008/98/EZ. To uključuje sljedeće tokove:

(a)obnavljanje ili regeneraciju otapala;

(b)regeneraciju kiselina i lužina;

(c)recikliranje ili obnavljanje anorganskih materijala osim metala ili spojeva metala;

(d)oporabu sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja;

(e)oporabu sastojaka iz katalizatora;

(f)ponovno rafiniranje ulja za podmazivanje i drugih industrijskih otpadnih ulja (osim za uporabu kao gorivo ili spaljivanje).

Ekonomska djelatnost ne uključuje ponovnu uporabu tvari koje se ne smatraju otpadom, kao što su nusproizvodi ili ostaci iz proizvodnih djelatnosti, u skladu s člankom 5. Direktive 2008/98/EZ.

Ekonomska djelatnost ne uključuje oporabu materijala iz baterija, otpada od električne i elektroničke opreme (OEEO), otpadnih vozila te anorganskih materijala koji nastaju u postupcima spaljivanja, kao što su pepeo, šljaka ili prašina. Ekonomska djelatnost ne uključuje obradu i oporabu radioaktivnog otpada.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito E38.22, E38.32 i F42.9 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

2.5.Oporaba biootpada anaerobnom razgradnjom ili kompostiranjem

Opis djelatnosti

Izgradnja i rad postrojenja za obradu odvojeno skupljenog biootpada anaerobnom razgradnjom ili kompostiranjem, pri čemu nastaju i koriste se bioplin, biometan, digestat, kompost ili kemikalije.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito E38.21 i F42.9 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

2.6.Rastavljanje proizvoda na kraju vijeka trajanja i uklanjanje onečišćujućih tvari iz njih

Opis djelatnosti

Izgradnja, rad i modernizacija postrojenja za rastavljanje i uklanjanje onečišćujućih tvari iz složenih proizvoda, pokretne imovine i njihovih komponenti na kraju vijeka trajanja radi oporabe materijala ili pripreme komponenti za ponovnu uporabu.

Ekonomska djelatnost uključuje rastavljanje proizvoda i pokretne imovine na kraju vijeka trajanja te njihovih komponenti bilo koje vrste, primjerice automobila, brodova, računala, televizora, električne i elektroničke opreme, radi oporabe materijala.

Ekonomska djelatnost ne uključuje obradu baterija koje su odvojeno skupljene ili odstranjene u aktivnostima rastavljanja i uklanjanja onečišćujućih tvari te rušenja i razbijanja zgrada i drugih konstrukcija (vidjeti odjeljak 3.3. ovog Priloga).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito E38.31, E38.32 i E42.99 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

2.7.Sortiranje i oporaba materijala iz neopasnog otpada

Opis djelatnosti

Izgradnja, modernizacija i rad postrojenja za sortiranje i oporabu neopasnih tokova otpada u visokokvalitetne sekundarne sirovine postupkom mehaničke obrade.

Ekonomska djelatnost ne uključuje sortiranje i oporabu zapaljivih frakcija iz miješanog preostalog otpada za proizvodnju goriva dobivenog iz otpada, npr. u postrojenjima za mehaničku i biološku obradu.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito E38.32 i F42.9 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

3.Građevinske djelatnosti i poslovanje nekretninama

3.1.Izgradnja novih zgrada

Opis djelatnosti

Priprema građevinskih projekata za stambene i nestambene zgrade kombiniranjem financijskih, tehničkih i fizičkih sredstava u cilju prodaje zgrade po završetku projekta ili poslije te izgradnja cijelih stambenih ili nestambenih zgrada, za vlastiti račun za prodaju ili na temelju naknade ili ugovora.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito F41.1, F41.2 i F43 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

3.2.Obnova postojećih zgrada

Opis djelatnosti

Gradnja građevina niskogradnje ili pripremni radovi na gradilištu.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito F41 i F43 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

3.3.Rušenje i razbijanje zgrada i drugih konstrukcija

Opis djelatnosti

Rušenje i razbijanje zgrada, cesta i autocesta, željezničkih pruga, mostova, tunela, postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, postrojenja za obradu vode, cjevovoda, bunara i bušotina, elektrana, kemijskih postrojenja, brana i rezervoara, rudnika i kamenoloma, odobalnih konstrukcija, postrojenja blizu obale, luka, vodnih putova ili stvaranje i melioracija zemljišta 114 .

Kad je riječ o projektima povezanima s djelatnostima izgradnje novih zgrada ili obnove postojećih zgrada (vidjeti odjeljke 3.1. i 3.2. ovog Priloga), ako se rušenje i izgradnja ili obnova nabavljaju u okviru istog ugovora, primjenjuju se kriteriji tehničke provjere za djelatnosti izgradnje ili obnove.

Ekonomska djelatnost ne uključuje rušenje i razbijanje zgrada i drugih konstrukcija koji se obavljaju u okviru djelatnosti sanacije onečišćenih lokacija i područja (vidjeti odjeljak 2.4. Priloga III.).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE F43.1 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

3.4.Održavanje cesta i autocesta

Opis djelatnosti

Održavanje ulica, cesta i autocesta, ostalih kolnih i pješačkih putova te površinski radovi na ulicama, cestama, autocestama, mostovima, tunelima, uzletno-sletnim stazama, stazama za vožnju i stajankama zračnih luka, definirani kao sve mjere koje se poduzimaju radi održavanja ili ponovne uspostave upotrebljivosti 123 i razine usluge cesta 124 . Za mostove i tunele ekonomska djelatnost uključuje samo održavanje ceste koja prolazi mostom ili tunelom. Ne uključuje održavanje samog mosta ili tunela.

Ekonomska djelatnost uključuje rutinsko održavanje, koje može biti planirano redovito. Uključuje i preventivno održavanje i sanaciju koji se definiraju kao radovi radi očuvanja ili ponovne uspostave upotrebljivosti te radi produljenja vijeka upotrebe 125 postojeće ceste. Održavanje je uglavnom namijenjeno upravljanju kolnikom i odnosi se samo na sljedeće glavne elemente ceste: vezni i habajući sloj asfalta te betonske ploče. Ceste obuhvaćene tom ekonomskom djelatnošću izrađene su od asfalta, betona ili njihove kombinacije.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE F42.11 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

3.5.Upotreba betona u niskogradnji

Opis djelatnosti

Upotreba betona za izgradnju, rekonstrukciju ili održavanje 132 objekata niskogradnje, osim betonskih cestovnih površina sljedećih elemenata: ulica, brzih cesta, autocesta, drugih putova za vozila i pješake, mostova, tunela i aerodromskih uzletno-sletnih staza, staza za vožnju i stajanki obuhvaćenih ekonomskom djelatnošću „Održavanje cesta i autocesta” (vidjeti odjeljak 3.4. ovog Priloga).

Ekonomska djelatnost u ovoj kategoriji može biti razvrstana u nekoliko oznaka NACE, osobito F42.12, F42.13, F42.2 i F42.9 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

4.Informacije i komunikacija

4.1.Pružanje IT/OT rješenja koja se temelje na podacima

Opis djelatnosti

Djelatnost proizvodnje, razvoja, instaliranja, uvođenja, održavanja, popravljanja ili pružanja profesionalnih usluga, uključujući tehničko savjetovanje za projektiranje ili praćenje:

(a)softvera 149 i sustava informacijske tehnologije (IT) ili operativne tehnologije (OT) 150 , uključujući rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji, kao što je automatizirano strojno učenje, izrađena u svrhu daljinskog praćenja i prediktivnog održavanja, što uključuje sustave za:

(i)daljinsko prikupljanje, obradu, prijenos i pohranu podataka iz opreme, proizvoda ili infrastrukture za vrijeme njihova korištenja ili rada;

ii.analizu podataka i dobivanje uvida o operativnom učinku i stanju opreme, proizvoda ili infrastrukture;

iii.daljinsko održavanje i davanje preporuka o mjerama potrebnima za izbjegavanje neispravnosti u radu i održavanje opreme, proizvoda ili infrastrukture u optimalnom radnom stanju i produljenje njihova korisnog vijeka te smanjenje otpada i upotrebe resursa;

(b)softvera za praćenje i sljedivost i IT ili OT sustava namijenjenih za identifikaciju, praćenje i sljedivost materijala, proizvoda i imovine u njihovim lancima vrijednosti (uključujući digitalni materijal i putovnice za proizvode), pri čemu je glavni cilj poduprijeti kružnost tokova materijala i proizvoda ili ostale ciljeve iz Uredbe (EU) 2020/852;

(c)softvera za procjenu životnog ciklusa koji pomaže u procjeni životnog ciklusa i povezanom izvješćivanju za proizvode, opreme ili infrastrukturu;

(d)softvera za oblikovanje i inženjering koji pomaže u ekološkom dizajnu proizvoda, opreme i infrastrukture, što uključuje gospodarenje otpadom i učinkovitost resursa;

(e)softvera za upravljanje dobavljačima koji pomaže u zelenoj nabavi materijala, proizvoda i usluga s malim učinkom na okoliš; to ne uključuje funkcioniranje mjesta za trgovanje takvom robom;

(f)softvera za upravljanje uspješnošću u životnom ciklusu koji pomaže u praćenju i procjeni uspješnosti proizvoda, opreme ili infrastrukture tijekom životnog ciklusa s obzirom na kružnost.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito C26, C27, J58.29, J61, J62 i J63.1 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije je omogućujuća djelatnost u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (l) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

5.Usluge

5.1.Popravak, obnova i ponovna proizvodnja

Opis djelatnosti

Popravak 158 , obnova 159 i ponovna proizvodnja 160 robe koju je potrošač (fizička ili pravna osoba) već koristio za predviđenu namjenu.

Ekonomska djelatnost ne uključuje zamjenu potrošnog materijala 161 , kao što su tinta za pisače, ulošci s tonerom, maziva za pokretne dijelove ili baterije.

Ekonomska djelatnost odnosi se na proizvode koji se proizvode u okviru ekonomskih djelatnosti razvrstanih u oznake NACE C13 Proizvodnja tekstila, C14 Proizvodnja odjeće, C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda, C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala, C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike, C23.3 Proizvodnja proizvoda od gline za građevinarstvo, C23.4 Proizvodnja ostalih proizvoda od porculana i keramike, C25.1 Proizvodnja metalnih konstrukcija, C25.2 Proizvodnja metalnih cisterni, rezervoara i sličnih posuda, C25.7 Proizvodnja sječiva, alata i opće željezne robe, C25.9 Proizvodnja ostalih gotovih proizvoda od metala, C26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, C27 Proizvodnja električne opreme, C28.22 Proizvodnja uređaja za dizanje i prenošenje, C28.23 Proizvodnja uredskih strojeva i opreme (osim proizvodnje računala i periferne opreme), C28.24 Proizvodnja mehaniziranog ručnog alata, C28.25 Proizvodnja rashladne i ventilacijske opreme, osim za kućanstvo, C28.93 Proizvodnja strojeva za industriju hrane, pića i duhana, osim strojeva za preradu duhana, C28.94 Proizvodnja strojeva za industriju tekstila, odjeće i kože, C28.95 Proizvodnja strojeva za industriju papira i kartona, C28.96 Proizvodnja strojeva za plastiku i gumu, C31 Proizvodnja namještaja i C32 Ostala prerađivačka industrija.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji nemaju posebne oznake NACE u statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti utvrđenoj Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

5.2.Prodaja rezervnih dijelova

Opis djelatnosti

Prodaja rezervnih dijelova 164 .

Ekonomska djelatnost ne uključuje zamjenu potrošnog materijala, kao što su tinta za pisače, ulošci s tonerom, maziva za pokretne dijelove ili baterije i održavanje.

Ekonomska djelatnost odnosi se na rezervne dijelove koji se upotrebljavaju u proizvodima koji se proizvode u okviru ekonomskih djelatnosti razvrstanih u oznake NACE C26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, C27 Proizvodnja električne opreme, C28.22 Proizvodnja uređaja za dizanje i prenošenje, C28.23 Proizvodnja uredskih strojeva i opreme (osim proizvodnje računala i periferne opreme), C28.24 Proizvodnja mehaniziranog ručnog alata i C31 Proizvodnja namještaja.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito G46 i G47 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

5.3.Priprema za ponovnu upotrebu proizvoda i komponenti proizvoda na kraju vijeka trajanja

Opis djelatnosti

Priprema za ponovnu uporabu proizvoda i komponenti na kraju životnog vijeka 168 .

Ekonomska djelatnost ne uključuje djelatnosti popravka, koje se obavljaju u fazi korištenja proizvoda.

Ekonomska djelatnost odnosi se na proizvode i njihove komponente koji se proizvode u okviru ekonomskih djelatnosti razvrstanih u oznake NACE C13 Proizvodnja tekstila, C14 Proizvodnja odjeće, C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda, C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala, C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa, C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike, C23.3 Proizvodnja proizvoda od gline za građevinarstvo, C23.4 Proizvodnja ostalih proizvoda od porculana i keramike, C25.1 Proizvodnja metalnih konstrukcija, C25.2 Proizvodnja metalnih cisterni, rezervoara i sličnih posuda, C25.7 Proizvodnja sječiva, alata i opće željezne robe, C25.9 Proizvodnja ostalih gotovih proizvoda od metala, C26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, C27 Proizvodnja električne opreme, C28.22 Proizvodnja uređaja za dizanje i prenošenje, C28.23 Proizvodnja uredskih strojeva i opreme (osim proizvodnje računala i periferne opreme), C28.24 Proizvodnja mehaniziranog ručnog alata, C28.25 Proizvodnja rashladne i ventilacijske opreme, osim za kućanstvo, C28.93 Proizvodnja strojeva za industriju hrane, pića i duhana, osim strojeva za preradu duhana, C28.94 Proizvodnja strojeva za industriju tekstila, odjeće i kože, C28.95 Proizvodnja strojeva za industriju papira i kartona, C28.96 Proizvodnja strojeva za plastiku i gumu, C29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, C30.1 Gradnja brodova i čamaca, C30.2 Proizvodnja željezničkih lokomotiva i tračničkih vozila, C30.3 Proizvodnja zrakoplova i svemirskih letjelica te srodnih prijevoznih sredstava i opreme, C30.9 Proizvodnja prijevoznih sredstava, d. n., C31 Proizvodnja namještaja i C32 Ostala prerađivačka industrija.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji nemaju posebnu oznaku NACE u statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti utvrđenoj Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

5.4.Prodaja rabljene robe

Opis djelatnosti

Prodaja rabljene robe koju je potrošač (fizička ili pravna osoba) već koristio za predviđenu namjenu, možda nakon popravka, obnove ili ponovne proizvodnje.

Ekonomska djelatnost odnosi se na proizvode koji se proizvode u okviru ekonomskih djelatnosti razvrstanih u oznake NACE C13 Proizvodnja tekstila, C14 Proizvodnja odjeće, C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda, C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala, C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa, C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike, C23.3 Proizvodnja proizvoda od gline za građevinarstvo, C23.4 Proizvodnja ostalih proizvoda od porculana i keramike, C25.1 Proizvodnja metalnih konstrukcija, C25.2 Proizvodnja metalnih cisterni, rezervoara i sličnih posuda, C25.7 Proizvodnja sječiva, alata i opće željezne robe, C25.9 Proizvodnja ostalih gotovih proizvoda od metala, C26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, C27 Proizvodnja električne opreme, C28.22 Proizvodnja uređaja za dizanje i prenošenje, C28.23 Proizvodnja uredskih strojeva i opreme (osim proizvodnje računala i periferne opreme), C28.24 Proizvodnja mehaniziranog ručnog alata, C28.25 Proizvodnja rashladne i ventilacijske opreme, osim za kućanstvo, C28.93 Proizvodnja strojeva za industriju hrane, pića i duhana, osim strojeva za preradu duhana, C28.94 Proizvodnja strojeva za industriju tekstila, odjeće i kože, C28.95 Proizvodnja strojeva za industriju papira i kartona, C28.96 Proizvodnja strojeva za plastiku i gumu, C29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, C31 Proizvodnja namještaja i C32 Ostala prerađivačka industrija.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito G46 i G47 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

5.5.Proizvod kao usluga i drugi kružni modeli usluga usmjereni na uporabu ili rezultate

Opis djelatnosti

Davanje potrošačima (fizička ili pravna osoba) pristupa proizvodima putem modela usluga, koje su ili usluge usmjerene na uporabu, koje i dalje prije svega nude proizvod, ali vlasništvo nad njim zadržava pružatelj, a proizvod se zakupljuje, unajmljuje, dijeli ili zajednički koristi, ili usluge usmjerene na rezultate, kod kojih je plaćanje unaprijed određeno i isporučuje se dogovoreni rezultat (tj. plaća se po jedinici usluge).

Ekonomska djelatnost obuhvaća proizvode koji se proizvode u okviru ekonomskih djelatnosti razvrstanih u oznake NACE C13 Proizvodnja tekstila, C14 Proizvodnja odjeće, C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda, C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala, C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike, C23.3 Proizvodnja proizvoda od gline za građevinarstvo, C23.4 Proizvodnja ostalih proizvoda od porculana i keramike, C25.1 Proizvodnja metalnih konstrukcija, C25.2 Proizvodnja metalnih cisterni, rezervoara i sličnih posuda, C25.7 Proizvodnja sječiva, alata i opće željezne robe, C25.9 Proizvodnja ostalih gotovih proizvoda od metala, C26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, C27 Proizvodnja električne opreme, C28.22 Proizvodnja uređaja za dizanje i prenošenje, C28.23 Proizvodnja uredskih strojeva i opreme (osim proizvodnje računala i periferne opreme), C28.24 Proizvodnja mehaniziranog ručnog alata, C28.25 Proizvodnja rashladne i ventilacijske opreme, osim za kućanstvo, C28.93 Proizvodnja strojeva za industriju hrane, pića i duhana, osim strojeva za preradu duhana, C28.94 Proizvodnja strojeva za industriju tekstila, odjeće i kože, C28.95 Proizvodnja strojeva za industriju papira i kartona, C28.96 Proizvodnja strojeva za plastiku i gumu, C31 Proizvodnja namještaja i C32 Ostala prerađivačka industrija.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito G46, G47 i N.77 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

5.6.Platforma za trgovanje rabljenom robom radi ponovne uporabe

Opis djelatnosti

Razvoj i rad platformi 182 i oglasnika 183 za trgovanje (prodaju ili razmjenu) rabljenim proizvodima, materijalima ili komponentama za ponovnu uporabu, pri čemu su platforme za trgovanje i oglasnici posrednici koji spajaju kupce koji traže uslugu ili proizvod s prodavateljima ili pružateljima tih proizvoda ili usluga.

Ekonomska djelatnost obuhvaća platforme za trgovanje i oglasnike koji podržavaju prodaju između poduzeća (B2B), između poduzeća i potrošača (B2C) i između potrošača (C2C). Djelatnost obuhvaća usluge kao što su povezivanje kupaca i prodavatelja, plaćanje ili dostava.

Ekonomska djelatnost ne uključuje trgovinu na veliko ili na malo rabljenom robom.

Ekonomska djelatnost odnosi se na proizvode koji se proizvode u okviru ekonomskih djelatnosti razvrstanih u oznake NACE C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda, C11 Proizvodnja pića, C13 Proizvodnja tekstila, C14 Proizvodnja odjeće, C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda, C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala, C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira, C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa, C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike, C23.3 Proizvodnja proizvoda od gline za građevinarstvo, C23.4 Proizvodnja ostalih proizvoda od porculana i keramike, C24 Proizvodnja metala, C25.1 Proizvodnja metalnih konstrukcija, C25.2 Proizvodnja metalnih cisterni, rezervoara i sličnih posuda, C25.7 Proizvodnja sječiva, alata i opće željezne robe, C25.9 Proizvodnja ostalih gotovih proizvoda od metala, C26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, C27 Proizvodnja električne opreme, C28.22 Proizvodnja uređaja za dizanje i prenošenje, C28.23 Proizvodnja uredskih strojeva i opreme (osim proizvodnje računala i periferne opreme), C28.24 Proizvodnja mehaniziranog ručnog alata, C28.25 Proizvodnja rashladne i ventilacijske opreme, osim za kućanstvo, C28.93 Proizvodnja strojeva za industriju hrane, pića i duhana, osim strojeva za preradu duhana, C28.94 Proizvodnja strojeva za industriju tekstila, odjeće i kože, C28.95 Proizvodnja strojeva za industriju papira i kartona, C28.96 Proizvodnja strojeva za plastiku i gumu, C31 Proizvodnja namještaja i C32 Ostala prerađivačka industrija.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito J58.29, J61, J62 i J63.1 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije je omogućujuća djelatnost u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (l) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Dodatak A: Generički kriteriji nenanošenja bitne štete prilagodbi klimatskim promjenama

I. Kriteriji

II. Klasifikacija opasnosti koje donose klimatske promjene 190

Dodatak B: Generički kriteriji nenanošenja bitne štete održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa

Dodatak C: Generički kriteriji nenanošenja bitne štete sprečavanju i kontroli upotrebe i prisutnosti kemikalija

Dodatak D: Generički kriteriji nenanošenja bitne štete zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava

(1)    „Kontaktno osjetljiva ambalaža” znači ambalaža namijenjena za sve ambalažne primjene obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003 o dodacima hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 29.), Uredbe (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ (SL L 338, 13.11.2004., str. 4.), Uredbe (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o stavljanju na tržište i korištenju hrane za životinje, izmjeni Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 79/373/EEZ, Direktive Komisije 80/511/EEZ, direktiva Vijeća 82/471/EEZ, 83/228/EEZ, 93/74/EEZ, 93/113/EZ i 96/25/EZ te Odluke Komisije 2004/217/EZ (SL L 229, 1.9.2009., str. 1.), Uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (SL L 342, 22.12.2009., str. 59.), Uredbe (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.), Uredbe (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima te o stavljanju izvan snage Direktive 98/79/EZ i Odluke Komisije 2010/227/EU (SL L 117, 5.5.2017., str. 176.), Uredbe (EU) 2019/4 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ljekovite hrane za životinje, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/167/EEZ (SL L 4, 7.1.2019., str. 1.), Uredbe (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o veterinarsko-medicinskim proizvodima i stavljanju izvan snage Direktive 2001/82/EZ (SL L 4, 7.1.2019., str. 43.), Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.) ili Direktive 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30.9.2008., str. 13.).

(2)    „Ponovno uporabljivo” i „sustav za ponovnu uporabu” definirani su i primjenjuju se u skladu sa zahtjevima u pogledu sustava ponovne uporabe ambalaže u propisima Unije o ambalaži i ambalažnom otpadu, uključujući norme povezane s brojem rotacija u sustavu za ponovnu uporabu.

(3)    Komisija će preispitati te uvjete nakon donošenja revizije Direktive 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31.12.1994., str. 10.).

(4)    Održive sirovine iz biootpada odnose se na industrijski i komunalni biootpad, a ne uključuju primarnu biomasu ako ne postoje pravno dogovoreni kriteriji održivosti.

(5)    Komisija će preispitati te uvjete nakon donošenja revizije Direktive 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31.12.1994., str. 10.).

(6)    „Jedinica ambalaže” znači cijela jedinica, uključujući sve integrirane ili zasebne komponente koje zajedno vrše neku od funkcija ambalaže, kao što su držanje, zaštita, rukovanje, isporuka, skladištenje, prijevoz i prezentiranje proizvoda, a obuhvaća i samostalne jedinice skupne ili transportne ambalaže ako se one odlažu prije dolaska na prodajno mjesto.

(7)    „Stopa recikliranja” je udio nastalog otpada koji se reciklira.

(8)    ISO 16290:2013, Svemirski sustavi – Definicija razina spremnosti za tehnologiju (TRL-i) i kriteriji za ocjenu (verzija od [datum donošenja]: https://www.iso.org/obp/ui/#iso:std:iso:16290:ed-1:v1:en) .  

(9)    Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(10)    Preporuka Komisije (EU) 2021/2279 od 15. prosinca 2021. o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa (SL L 471, 30.12.2021., str. 1.).

(11)    Norma ISO 14067:2018, Staklenički plinovi – Ugljikov otisak proizvoda – Zahtjevi i smjernice za kvantifikaciju (verzija od [datum donošenja]: https://www.iso.org/standard/71206.html).

(12)    ISO 14064-1:2018, Staklenički plinovi – 1. dio: Specifikacija sa smjernicama na razini organizacije za kvantificiranje i izvješćivanje o emisijama i uklanjanju stakleničkih plinova (verzija od [datum donošenja]: https://www.iso.org/standard/66453.html).

(13)    Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/902 od 30. svibnja 2016. kojom se utvrđuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-ima) za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 152, 9.6.2016., str. 23.).

(14)    Provedbena odluka Komisije (EU) 2022/2427 od 6. prosinca 2022. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-ima), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama, za zajedničke sustave obrade i upravljanja otpadnim plinovima u kemijskom sektoru (SL L 318, 12.12.2022., str. 157.).

(15)    Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju polimera (verzija od [datum donošenja]: https://eippcb.jrc.ec.europa.eu/sites/default/files/2019-11/pol_bref_0807.pdf).

(16)    Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za industriju baznih anorganskih kemikalija – krute i ostale tvari, (verzija od [datum donošenja]: https://eippcb.jrc.ec.europa.eu/sites/default/files/2019-11/lvic-s_bref_0907.pdf).

(17)    Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju baznih anorganskih kemikalija – amonijaka, kiselina i gnojiva (verzija od [datum donošenja]: https://eippcb.jrc.ec.europa.eu/sites/default/files/2019-11/lvic_aaf.pdf ).  

(18)    Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju organskih finih kemikalija (verzija od [datum donošenja]: https://eippcb.jrc.ec.europa.eu/sites/default/files/2019-11/ofc_bref_0806.pdf).

(19)    Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju posebnih anorganskih kemikalija (verzija od [datum donošenja]: https://eippcb.jrc.ec.europa.eu/reference/production-speciality-inorganic-chemicals).

(20)    Prijenosna baterija znači svaka baterija koja je zabrtvljena i ima masu od 5 kg ili manje i nije namijenjena za industrijske svrhe. Prijenosna baterija nije ni baterija za električno vozilo ni automobilska baterija.

(21)    Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (SL L 27, 30.1.2010., str. 1.).

(22)    Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.).

(23)    Uredba (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (SL L 117, 5.5.2017., str. 176.).

(24)    „Razred mogućnosti popravka” znači razred koji izražava mogućnost popravka robe na temelju metode utvrđene u skladu s pravom Unije [mjesto za: članak XX. Akta o označivanju energetske učinkovitosti].

(25)    „Stručni serviser” znači subjekt ili poduzeće koje pruža usluge popravka i stručnog održavanja proizvoda u okviru te djelatnosti.

(26)    Ključni rezervni dijelovi su dijelovi koji se upotrebljavaju za popravak ili obnovu neispravnog proizvoda. Za proizvode na koje se primjenjuju zahtjevi u pogledu raspoloživosti rezervnih dijelova iz Direktive 2009/125/EZ i provedbenih akata donesenih na temelju te direktive ključnim rezervnim dijelovima smatraju se oni navedeni u prilogu najnovijem provedbenom aktu za svaku skupinu proizvoda.

(27)    Direktiva (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ (SL L 136, 22.5.2019., str. 28.).

(28)    Platforma I4R (verzija od [datum donošenja]: dostupno na https://i4r-platform.eu/about/).

(29)    Kritične sirovine definiraju se kao elementi navedeni na popisu kritičnih sirovina za EU (utvrđenom Komunikacijom Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Pouzdanost opskrbe kritičnim sirovinama: put prema većoj sigurnosti i održivosti (COM(2020) 474 final)) ili u drugim relevantnim propisima Unije.

(30)    Verzija od 16. lipnja 2023.; dostupno na: https://echa.europa.eu/scip-database.

(31)    IEC 62474 – Deklaracija materijala za proizvode za elektrotehničku industriju.

(32)    IEC 82474 – Deklaracija materijala – 1. dio: Opći zahtjevi.

(33)    EN 45555:2019 Opće metode za procjenu mogućnosti recikliranja i oporabe proizvoda koji troše energiju.

(34)    Uredba (EU) 2023/XX Europskog parlamenta i Vijeća o baterijama i otpadnim baterijama, stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ i izmjeni Uredbe (EU) br. 2019/1020

(35)    Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 (SL L 150, 20.5.2014., str. 195.).

(36)    Zahtjev se odnosi na tri najviša popunjena razreda energetske učinkovitosti, u koje su svrstani barem neki proizvodi na tržištu. Kako bi se ustanovilo koji su razredi najviši popunjeni, tj. u koje su svrstani barem neki proizvodi na tržištu, u Europskom registru proizvoda za označivanje energetske učinkovitosti može se naći pregled proizvoda dostupnih na tržištu (prema službenim podacima).

(37)    Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (SL L 198, 28.7.2017., str. 1.).

(38)    Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (SL L 266, 26.9.2006., str. 1.).

(39)    Uredba (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2003/2003 (SL L 170, 25.6.2019., str. 1.).

(40)    „Obrađena voda” znači komunalna otpadna voda koja je pročišćena u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Direktivi 91/271/EEZ i koja nastaje pri dodatnom pročišćavanju u postrojenju za obradu vode.

(41)    „Siva voda” znači nepročišćena otpadna voda koja nije kontaminirana vodom iz sustava za pražnjenje nužnika. Siva voda uključuje otpadnu vodu iz kada, tuševa, umivaonika, perilica rublja i praonika.

(42)    Uredba (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode (SL L 177, 5.6.2020., str. 32.).

(43)    Na primjer, u skladu sa Smjernicama IPCC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova za pročišćavanje otpadnih voda (verzija od [datum donošenja]: https://www.ipccnggip.iges.or.jp/public/2019rf/pdf/5_Volume5/19R_V5_6_Ch06_Wastewater.pdf).

(44)    „Opasni otpad” je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava navedenih u Prilogu III. Direktivi 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.). Obuhvaća tokove kao što su frakcije opasnog otpada koje nastaju u kućanstvima, otpadna ulja, baterije, otpad od električne i elektroničke opreme (OEEO) iz kojeg nisu uklonjene onečišćujuće tvari, otpadna vozila iz kojih nisu uklonjene onečišćujuće tvari, medicinski otpad itd. Sveobuhvatna klasifikacija opasnog otpada dostupna je u Europskom popisu otpada (Odluka Komisije 2000/532/EZ).

(45)    „Priprema za ponovnu uporabu” znači postupci oporabe kao što su provjera, čišćenje ili popravak kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad pripremaju kako bi se mogli ponovno uporabiti bez dodatne predobrade;

(46)    „Recikliranje” znači svaki postupak oporabe kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu. Uključuje preradu organskog materijala, ali ne uključuje oporabu energije i preradu u materijale koji će se upotrebljavati kao goriva ili za nasipavanje.

(47)    To uključuje tekstil, odjeću/odjevne predmete, obuću i dodatke, kao što su remeni ili šeširi.

(48)    Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(49)    Vidjeti publikaciju Europske komisije Guidance for separate collection of municipal waste (Smjernice za odvojeno skupljanje komunalnog otpada), odjeljak 3.1. (Ekonomski poticaji), dostupno na: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/bb444830-94bf-11ea-aac4-01aa75ed71a1 .

(50)    U skladu s Uredbom (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.).

(51)    Odluka Komisije 2000/532/EZ od 3. svibnja 2000. koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ o popisu otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226, 6.9.2000., str. 3.).

(52)    Proizvodni postupci odnose se na svaku vrstu ekonomske djelatnosti kojom se proizvodi materijal, proizvod ili imovina; oporabljeni materijali odnose se na rezultat postupka oporabe.

(53)    Preporuka Komisije od 9. travnja 2013. o zajedničkim metodama mjerenja i priopćavanja rezultata o utjecaju proizvoda i organizacija na okoliš za vrijeme njihovog životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.).

(54)    Norma ISO 14067:2018, Staklenički plinovi – Ugljikov otisak proizvoda – Zahtjevi i smjernice za kvantifikaciju (verzija od [datum donošenja]: https://www.iso.org/obp/ui#iso:std:iso:14067:ed-1:v1:en).

(55)    ISO 14064-1:2018(en), Staklenički plinovi – 1. dio: Specifikacija sa smjernicama na razini organizacije za kvantificiranje i izvješćivanje o emisijama i uklanjanju stakleničkih plinova (verzija od [datum donošenja]: https://www.iso.org/obp/ui/#iso:std:iso:14064:-1:en).

(56)    Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1147 od 10. kolovoza 2018. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za obradu otpada (SL L 208, 17.8.2018., str. 38.–90.).

(57)    Provedbena odluka (EU) 2018/1147.

(58)    EN 13432:2000, Ambalaža – Zahtjevi za oporabivost ambalaže kompostiranjem i biorazgradnjom – Plan ispitivanja i kriteriji ocjenjivanja za konačno prihvaćanje ambalaže.

(59)    Provedbena odluka (EU) 2018/1147.

(60)    Provedbena odluka (EU) 2018/1147.

(61)    Tvar, smjesa ili komponenta je prepoznatljiva ako se može pratiti i tako provjeriti je li obrada sigurna za okoliš.

(62)    Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/2323 o uspostavljanju Europskog popisa postrojenja za recikliranje brodova u skladu s Uredbom (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o recikliranju brodova (SL L 345, 20.12.2016., str. 119.).

(63)    Uredba (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ (SL L 330, 10.12.2013., str. 1.).

(64)    Primjenjivi zahtjevi na razini Unije utvrđeni su Direktivom 2012/19/EU za otpad od električne i elektroničke opreme, a za otpadna vozila Direktivom 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21.10.2000., str. 34.).

(65)    EN 50625-1:2014, Zahtjevi za prikupljanje, logistiku i obradu otpadne električne i elektroničke opreme – dio 1.: Opći zahtjevi za obradu.

(66)    EN 50625-2-1:2014, Zahtjevi za prikupljanje, logistiku i obradu otpadne električne i elektroničke opreme – dio 2-1: Zahtjevi za obradu žarulja.

(67)    EN 50625-2-2:2015, Zahtjevi za prikupljanje, logistiku i obradu otpadne električne i elektroničke opreme – dio 2-2: Zahtjevi za obradu otpadne električne i elektroničke opreme (WEEE) koja sadržava katodne cijevi (CRT) i ravne ekrane.

(68)    EN 50625-2-3:2017, Zahtjevi za prikupljanje, logistiku i obradu otpadne električne i elektroničke opreme – dio 2-3: Zahtjevi za obradu izmjenjivača topline i druge otpadne električne i elektroničke opreme koja sadržava hlapljive fluorougljike i/ili hlapljive ugljikovodike.

(69)    EN 50625-2-4:2017, Zahtjevi za prikupljanje, logistiku i obradu otpadne električne i elektroničke opreme – dio 2-4: Zahtjevi za obradu fotonaponskih ploča.

(70)    Provedbena odluka (EU) 2018/1147.

(71)    U skladu s člankom 10. stavkom 3. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.) i nacionalnim propisima i planovima gospodarenja otpadom.

(72)    Provedbena odluka (EU) 2018/1147.

(73)    Provedbena odluka (EU) 2018/1147.

(74)    Protokol EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja, prilog F (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/docsroom/documents/20509/).

(75)    „Priprema za ponovnu uporabu” znači postupci oporabe kao što su provjera, čišćenje ili popravak kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad pripremaju kako bi se mogli ponovno uporabiti bez dodatne predobrade; To uključuje, na primjer, pripremu za ponovnu uporabu određenih dijelova zgrada kao što su krovni elementi, prozori, vrata, cigla, kamenje ili betonski elementi. Preduvjet za pripremu za ponovnu uporabu dijelova zgrade obično je selektivno rušenje zgrada ili drugih konstrukcija.

(76)    „Recikliranje” znači svaki postupak oporabe kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu. Uključuje preradu organskog materijala, ali ne uključuje oporabu energije i preradu u materijale koji će se upotrebljavati kao goriva ili za nasipavanje.

(77)    „Nasipavanje” znači svaki postupak oporabe kojim se odgovarajući neopasan otpad rabi za potrebe sanacije otkopanih prostora ili u tehničke svrhe pri uređenju krajolika. Otpad koji se rabi za nasipavanje mora zamijeniti materijale koji nisu otpad, odgovarati prethodno navedenim svrhama i biti ograničen na količinu koja je strogo potrebna za postizanje tih svrha.

(78)    Vidjeti Pokazatelj 2.2. okvira Level(s): Otpad i materijali pri izgradnji i rušenju, priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau//sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_2.2_v1.1_40pp.pdf . Za izvješćivanje treba koristiti radni list u Excelu dostupan na internetskim stranicama Komisije: Otpad i materijali pri izgradnji i rušenju – predložak u Excelu: za procjenjivanje (razina 2) i evidentiranje (razina 3) količina i vrsta otpada pri izgradnji i rušenju te njihovih krajnjih odredišta (verzija 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau/product-groups/412/documents.

(79)    GWP se navodi kao brojčani pokazatelj za svaku fazu životnog ciklusa izražen kao kg CO2e/m2 (unutarnje korisne površine) prema prosjeku za jednu godinu referentnog razdoblja ispitivanja od 50 godina. Odabir podataka, utvrđivanje scenarija i izračuni provode se u skladu s normom EN 15978 (BS EN 15978:2011). Opseg dijelova zgrade i tehničke opreme utvrđen je u zajedničkom okviru EU-a „Level(s)” za pokazatelj 1.2. Prema predlošku za izvješćivanje o pokazatelju 1.2. okvira „Level(s)” pokazatelj se navodi kao GWP fosilnih goriva, GWP biogenih procesa, GWP upotrebe zemljišta i prenamjene zemljišta te njihov zbroj (ukupni GWP). Ako postoji nacionalni alat za izračun ili je potreban za informiranje ili dobivanje građevinskih dozvola, taj se alat može koristiti za pružanje potrebnih informacija. Drugi alati za izračun mogu se upotrebljavati ako ispunjavaju minimalne kriterije utvrđene zajedničkim okvirom EU-a „Level(s)”; vidjeti Pokazatelj 1.2. okvira Level(s): Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa (GWP), priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau/sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_1.2_v1.1_37pp.pdf.

(80)    Vidjeti Pokazatelj 2.3. okvira Level(s): Izrada koja omogućuje prilagodljivost i obnovu, priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau//sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_2.3_v1.1_23pp.pdf.

(81)    Vidjeti Pokazatelj 2.4. okvira Level(s): Izrada koja omogućuje demontažu, priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau/sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_2.4_v1.1_18pp.pdf.

(82)    Za potrebe Delegiranog akta „sekundarne sirovine” znači materijali koji su pripremljeni za ponovnu uporabu ili reciklirani u skladu s člankom 3. Okvirne direktive o otpadu i prestali su biti otpad u skladu s člankom 6. te direktive.

(83)    To se odnosi na materijal beton, uključujući njegove sastojke (npr. agregate). Čelična armatura se ne računa jer je to drukčiji materijal, koji se može uračunati pod metale.

(84)    Biomaterijali se dobivaju iz bioloških resursa (životinje, biljke, mikroorganizmi i dobivena biomasa, uključujući organski otpad), kako je definirano u COM(2018) 673. Obuhvaćaju konvencionalne biomaterijale koji se tradicionalno izrađuju od biomase (kao što su drvo, pluto, prirodni kaučuk, papir, tekstil, drveni građevinski materijali) i nedavno razvijene materijale kao što su biokemikalije ili bioplastika.

(85)    Vidjeti Pokazatelj 2.1. okvira Level(s): Troškovnik, materijali i životni vijek, priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau//sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_2.1_v1.1_34pp.pdf. Za izvješćivanje treba koristiti radni list u Excelu dostupan na internetskim stranicama Komisije: Troškovnik, materijali i životni vijek – predložak u Excelu: za procjenjivanje (razina 2) i evidentiranje (razina 3) nabavnih količina i troškova materijala (verzija 1.2), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau/product-groups/412/documents.

(86)    Norma ISO 22057:2022, Održivost zgrada i građevinskih radova – Podatkovni predlošci za upotrebu izjava o okolišu za proizvod za građevne proizvode u informacijskom modeliranju zgrada, (verzija od [datum donošenja]: https://www.iso.org/standard/72463.html).

(87)    Izračunana količina energije koja je potrebna za zadovoljavanje potražnje za energijom povezane s uobičajenim namjenama zgrade izražena brojčanim pokazateljem ukupne potrošnje primarne energije u kWh/m2 godišnje i na temelju relevantne nacionalne metodologije izračuna te kako je navedeno na energetskom certifikatu.

(88)    Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).

(89)    Odnosi se na boje i lakove, stropne pločice, podne obloge, uključujući pripadajuća ljepila i sredstva za brtvljenje, unutarnju izolaciju i unutarnju površinsku obradu, kao što su sredstva za uklanjanje vlage i plijesni.

(90)    CEN/TS 16516: 2013., Građevni proizvodi – Procjena ispuštanja opasnih tvari – Određivanje emisija u zrak u zatvorenom prostoru.

(91)    ISO 16000-3:2011, Zrak u zatvorenom prostoru – 3. dio: Određivanje formaldehida i drugih karbonilnih spojeva u zraku u zatvorenom prostoru i zraku ispitne komore – Metoda aktivnog uzorkovanja.

(92)    Granične vrijednosti emisija za karcinogene hlapive organske spojeve odnose se na 28-dnevno razdoblje ispitivanja.

(93)    Serija ISO 18400. Kvaliteta tla – Uzorkovanje.

(94)    JRC ESDCA, LUCAS: Land Use and Coverage Area frame Survey (Istraživanje o korištenju zemljišta i pokrivenosti) (verzija od [datum donošenja]: https://esdac.jrc.ec.europa.eu/projects/lucas).

(95)    IUCN, IUCN-ov europski crveni popis ugroženih vrsta (verzija od [datum donošenja]: https://www.iucn.org/regions/europe/our-work/biodiversity-conservation/european-red-list-threatened-species).

(96)    IUCN, IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta (verzija od [datum donošenja]: https://www.iucnredlist.org).

(97)    Zemljište površine veće od 0,5 hektara s drvećem višim od pet metara i zastorom krošnje većim od 10 % površine ili drvećem koje taj prag može dosegnuti in situ. Ne odnosi se na zemljište koje se uglavnom upotrebljava u poljoprivredne ili urbane svrhe, FAO-ova procjena globalnih resursa za 2020. Pojmovi i definicije. (Verzija od [datum donošenja]: http://www.fao.org/3/I8661EN/i8661en.pdf).

(98)    Protokol EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja, Prilog F (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/docsroom/documents/20509/).

(99)    „Priprema za ponovnu uporabu” znači postupci oporabe kao što su provjera, čišćenje ili popravak kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad pripremaju kako bi se mogli ponovno uporabiti bez dodatne predobrade; To uključuje, na primjer, pripremu za ponovnu uporabu određenih dijelova zgrada kao što su krovni elementi, prozori, vrata, cigla, kamenje ili betonski elementi. Preduvjet za pripremu za ponovnu uporabu dijelova zgrade obično je selektivno rušenje zgrada ili drugih konstrukcija.

(100)    „Recikliranje” znači svaki postupak oporabe kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu. Uključuje preradu organskog materijala, ali ne uključuje oporabu energije i preradu u materijale koji će se upotrebljavati kao goriva ili za nasipavanje.

(101)    „Nasipavanje” znači svaki postupak oporabe kojim se odgovarajući neopasan otpad rabi za potrebe sanacije otkopanih prostora ili u tehničke svrhe pri uređenju krajolika. Otpad koji se rabi za nasipavanje mora zamijeniti materijale koji nisu otpad, odgovarati prethodno navedenim svrhama i biti ograničen na količinu koja je strogo potrebna za postizanje tih svrha.

(102)    Vidjeti Pokazatelj 2.2. okvira Level(s): Otpad i materijali pri izgradnji i rušenju, priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau//sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_2.2_v1.1_40pp.pdf . Za izvješćivanje treba koristiti radni list u Excelu dostupan na internetskim stranicama Komisije: Otpad i materijali pri izgradnji i rušenju – predložak u Excelu: za procjenjivanje (razina 2) i evidentiranje (razina 3) količina i vrsta otpada pri izgradnji i rušenju te njihovih krajnjih odredišta (verzija 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau/product-groups/412/documents .

(103)    GWP se navodi kao brojčani pokazatelj za svaku fazu životnog ciklusa izražen kao kg CO2e/m2 (unutarnje korisne površine) prema prosjeku za jednu godinu referentnog razdoblja ispitivanja od 50 godina. Odabir podataka, utvrđivanje scenarija i izračuni provode se u skladu s normom EN 15978 (BS EN 15978:2011. Održivost građevina – Ocjenjivanje svojstva zgrada s obzirom na okoliš – Proračunska metoda). Opseg dijelova zgrade i tehničke opreme utvrđen je u zajedničkom okviru EU-a „Level(s)” za pokazatelj 1.2. Ako postoji nacionalni alat za izračun ili je potreban za informiranje ili dobivanje građevinskih dozvola, taj se alat može koristiti za pružanje potrebnih informacija. Drugi alati za izračun mogu se upotrebljavati ako ispunjavaju minimalne kriterije utvrđene zajedničkim okvirom EU-a „Level(s)”; vidjeti Pokazatelj 1.2. okvira Level(s): Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa (GWP), priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau/sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_1.2_v1.1_37pp.pdf .  

(104)    Vidjeti Pokazatelj 2.3. okvira Level(s): Izrada koja omogućuje prilagodljivost i obnovu, priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau//sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_2.3_v1.1_23pp.pdf .

(105)    Vidjeti Pokazatelj 2.4. okvira Level(s): Izrada koja omogućuje demontažu, priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau/sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_2.4_v1.1_18pp.pdf.

(106)    International Property Measurement Standards: All Buildings (Međunarodne norme za mjerenje nekretnina: Sve zgrade), izdaje Koalicija za međunarodne norme za mjerenje nekretnina (IPMSC), https://ipmsc.org/.

(107)    Za potrebe Delegiranog akta „sekundarne sirovine” znači materijali koji su pripremljeni za ponovnu uporabu ili reciklirani u skladu s člankom 3. Okvirne direktive o otpadu i prestali su biti otpad u skladu s člankom 6. te direktive.

(108)    To se odnosi na materijal beton, uključujući njegove sastojke (npr. agregate). Čelična armatura se ne računa jer je to drukčiji materijal, koji se može uračunati pod metale.

(109)    Biomaterijali se dobivaju iz bioloških resursa (životinje, biljke, mikroorganizmi i dobivena biomasa, uključujući organski otpad), kako je definirano u COM(2018) 673. Obuhvaćaju konvencionalne biomaterijale koji se tradicionalno izrađuju od biomase (kao što su drvo, pluto, prirodni kaučuk, papir, tekstil, drveni građevinski materijali) i nedavno razvijene materijale kao što su biokemikalije ili bioplastika.

(110)    Vidjeti Pokazatelj 2.1. okvira Level(s): Troškovnik, materijali i životni vijek, priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau//sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_2.1_v1.1_34pp.pdf. Za izvješćivanje treba koristiti radni list u Excelu dostupan na internetskim stranicama Komisije: Troškovnik, materijali i životni vijek – predložak u Excelu: za procjenjivanje (razina 2) i evidentiranje (razina 3) nabavnih količina i troškova materijala (verzija 1.2), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau/product-groups/412/documents.

(111)    Norma ISO 22057:2022, Održivost zgrada i građevinskih radova – Obrasci za dostavljanje podataka za upotrebu u deklaracijama ekološkog proizvoda (EPD-i) za građevne proizvode u modeliranju informacija o građevinama (BIM), (verzija iz travnja 2022.), https://www.iso.org/standard/72463.html .  

(112)    Odnosi se na boje i lakove, stropne pločice, podne obloge (uključujući pripadajuća ljepila i sredstva za brtvljenje), unutarnju izolaciju i unutarnju površinsku obradu, kao što su sredstva za uklanjanje vlage i plijesni.

(113)    ISO 16000-3:2011, Zrak u zatvorenom prostoru – 3. dio: Određivanje formaldehida i drugih karbonilnih spojeva u zraku u zatvorenom prostoru i zraku ispitne komore – Metoda aktivnog uzorkovanja (verzija od [datum donošenja]: https://www.iso.org/standard/51812.html).

(114)    Vidjeti djelatnosti navedene u Međunarodnoj normi za upravljanje troškovima u publikaciji ICMS: Global Consistency in Presenting Construction Life Cycle Costs and Carbon Emissions (ICMS: Globalna usklađenost u prikazu troškova i emisija ugljika u životnom ciklusu građevine, 3. izdanje, tablica 1: ICMS Projects with their corresponding codes (ICMS projekti s pripadajućim oznakama), https://icmscblog.files.wordpress.com/2021/11/icms_3rd_edition_final.pdf.

(115)    Vidjeti Pokazatelj 2.2. okvira Level(s): Otpad i materijali pri izgradnji i rušenju, priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau//sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_2.2_v1.1_40pp.pdf.

(116)    Smjernice za revizije otpada prije rušenja i obnove zgrada. Gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja u EU-u, svibanj 2018.: https://ec.europa.eu/docsroom/documents/31521/attachments/1/translations/en/renditions/native . Za izvješćivanje o procjenama razine 2 za otpad od rušenja treba koristiti radni list u Excelu dostupan na internetskim stranicama Komisije: Otpad i materijali pri izgradnji i rušenju – predložak u Excelu: za procjenjivanje (razina 2) i evidentiranje (razina 3) količina i vrsta otpada pri izgradnji i rušenju te njihovih krajnjih odredišta (verzija 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau/product-groups/412/documents.

(117)     Smjernice za revizije otpada prije rušenja i obnove zgrada. Gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja u EU-u, svibanj 2018.: https://ec.europa.eu/docsroom/documents/31521/attachments/1/translations/en/renditions/native. Za izvješćivanje o procjenama razine 3 za građevinski otpad i otpad od rušenja treba koristiti radni list u Excelu dostupan na internetskim stranicama Komisije: Otpad i materijali pri izgradnji i rušenju – predložak u Excelu: za procjenjivanje (razina 2) i evidentiranje (razina 3) količina i vrsta otpada pri izgradnji i rušenju te njihovih krajnjih odredišta (verzija 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau/product-groups/412/documents. U tu se svrhu svaka vrsta otpada od rušenja označava odgovarajućom šesteroznamenkastom oznakom iz Europskog popisa otpada utvrđenog Odlukom Komisije 2000/532/EZ. Kad se u radni list u Excelu unosi vrsta obrade otpada (tj. priprema za ponovnu uporabu, za recikliranje, oporaba materijala, energetska oporaba ili zbrinjavanje), unose se i dokazi o tome da je gospodarski subjekt koji prima otpad tehnički sposoban provesti tu obradu. Taj dokaz može biti poveznica na internetske stranice poduzeća na kojima je to dokumentirano ili potpisana izjava predstavnika poduzeća. Ako se obrada obavlja na mjestu rušenja, na primjer ponovna uporaba ili recikliranje na licu mjesta, prihvatljivi dokaz može biti potpisana izjava predstavnika poduzeća.

(118)    „Priprema za ponovnu uporabu” znači postupci oporabe kao što su provjera, čišćenje ili popravak kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad pripremaju kako bi se mogli ponovno uporabiti bez dodatne predobrade; To uključuje, na primjer, pripremu za ponovnu uporabu određenih dijelova zgrada kao što su krovni elementi, prozori, vrata, cigla, kamenje ili betonski elementi. Preduvjet za pripremu za ponovnu uporabu dijelova zgrade obično je selektivno rušenje zgrada ili drugih konstrukcija.

(119)    „Recikliranje” znači svaki postupak oporabe kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu. Uključuje preradu organskog materijala, ali ne uključuje oporabu energije i preradu u materijale koji će se upotrebljavati kao goriva ili za nasipavanje.

(120)    „Nasipavanje” znači svaki postupak oporabe kojim se odgovarajući neopasan otpad rabi za potrebe sanacije otkopanih prostora ili u tehničke svrhe pri uređenju krajolika. Otpad koji se rabi za nasipavanje mora zamijeniti materijale koji nisu otpad, odgovarati prethodno navedenim svrhama i biti ograničen na količinu koja je strogo potrebna za postizanje tih svrha.

(121)    Vidjeti Pokazatelj 2.2. okvira Level(s): Otpad i materijali pri izgradnji i rušenju, priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau//sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_2.2_v1.1_40pp.pdf.

(122)    Vidjeti Prilog III. Uredbi Komisije 849/2010 za kategorizaciju mineralnog neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32010R0849&from=HR.

(123)    „Upotrebljivost” se odnosi na uvjete pod kojima se izgrađena imovina i dalje smatra sigurnom za upotrebu.

(124)    „Razina usluge” odnosi se na kvalitativnu ili kvantitativnu mjeru za procjenu sposobnosti infrastrukture da ispuni postavljene prometne zahtjeve.

(125)    „Uporabni vijek” odnosi se na razdoblje namjenske uporabe, tj. od datuma izgradnje do datuma rekonstrukcije ili rušenja.

(126)    „Priprema za ponovnu uporabu” znači postupci oporabe kao što su provjera, čišćenje ili popravak kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad pripremaju kako bi se mogli ponovno uporabiti bez dodatne predobrade; To uključuje, na primjer, pripremu za ponovnu uporabu određenih dijelova zgrada kao što su krovni elementi, prozori, vrata, cigla, kamenje ili betonski elementi. Preduvjet za pripremu za ponovnu uporabu dijelova zgrade obično je selektivno rušenje zgrada ili drugih konstrukcija.

(127)    „Recikliranje” znači svaki postupak oporabe kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu. Uključuje preradu organskog materijala, ali ne uključuje oporabu energije i preradu u materijale koji će se upotrebljavati kao goriva ili za nasipavanje.

(128)    „Nasipavanje” znači svaki postupak oporabe kojim se odgovarajući neopasan otpad rabi za potrebe sanacije otkopanih prostora ili u tehničke svrhe pri uređenju krajolika. Otpad koji se rabi za nasipavanje mora zamijeniti materijale koji nisu otpad, odgovarati prethodno navedenim svrhama i biti ograničen na količinu koja je strogo potrebna za postizanje tih svrha.

(129)    Radni dokument službi Komisije. Kriteriji EU-a za zelenu javnu nabavu za projektiranje, izgradnju i održavanje cesta (SWD(2016) 203), 2016., str. 17., stupac „sveobuhvatni kriteriji”, (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/environment/gpp/pdf/toolkit/roads/EN.pdf).

(130)    Za potrebe Delegiranog akta „sekundarne sirovine” znači materijali koji su pripremljeni za ponovnu uporabu ili reciklirani u skladu s člankom 3. Okvirne direktive o otpadu i prestali su biti otpad u skladu s člankom 6. te direktive.

(131)    Radni dokument službi Komisije. Kriteriji EU-a za zelenu javnu nabavu za projektiranje, izgradnju i održavanje cesta (SWD(2016) 203), 2016., str. 15., stupac „sveobuhvatni kriteriji”, (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/environment/gpp/pdf/toolkit/roads/EN.pdf).

(132)    „Održavanje objekata niskogradnje” definira se kao sve mjere koje se poduzimaju radi održavanja i ponovne uspostave upotrebljivosti i razine usluge cesta.

(133)    Protokol EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja, Prilog F (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/docsroom/documents/20509/).

(134)    „Priprema za ponovnu uporabu” znači postupci oporabe kao što su provjera, čišćenje ili popravak kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad pripremaju kako bi se mogli ponovno uporabiti bez dodatne predobrade; To uključuje, na primjer, pripremu za ponovnu uporabu određenih dijelova zgrada kao što su krovni elementi, prozori, vrata, cigla, kamenje ili betonski elementi. Preduvjet za pripremu za ponovnu uporabu dijelova zgrade obično je selektivno rušenje zgrada ili drugih konstrukcija.

(135)    „Recikliranje” znači svaki postupak oporabe kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu. Uključuje preradu organskog materijala, ali ne uključuje oporabu energije i preradu u materijale koji će se upotrebljavati kao goriva ili za nasipavanje.

(136)    „Nasipavanje” znači svaki postupak oporabe kojim se odgovarajući neopasan otpad rabi za potrebe sanacije otkopanih prostora ili u tehničke svrhe pri uređenju krajolika. Otpad koji se rabi za nasipavanje mora zamijeniti materijale koji nisu otpad, odgovarati prethodno navedenim svrhama i biti ograničen na količinu koja je strogo potrebna za postizanje tih svrha.

(137)    Vidjeti Pokazatelj 2.3. okvira Level(s): Izrada koja omogućuje prilagodljivost i obnovu, priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau//sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_2.3_v1.1_23pp.pdf .

(138)    Vidjeti Pokazatelj 2.4. okvira Level(s): Izrada koja omogućuje demontažu, priručnik za korisnike: uvodni prikaz, upute i smjernice (verzija za objavu 1.1), https://susproc.jrc.ec.europa.eu/product-bureau/sites/default/files/2021-01/UM3_Indicator_2.4_v1.1_18pp.pdf .

(139)    Za potrebe Delegiranog akta „sekundarne sirovine” znači materijali koji su pripremljeni za ponovnu uporabu ili reciklirani u skladu s člankom 3. Okvirne direktive o otpadu i prestali su biti otpad u skladu s člankom 6. te direktive.

(140)    Norma ISO 22057:2022, Održivost zgrada i građevinskih radova – Obrasci za dostavljanje podataka za upotrebu u deklaracijama ekološkog proizvoda (EPD-i) za građevne proizvode u modeliranju informacija o građevinama (BIM), (verzija iz travnja 2022.), https://www.iso.org/standard/72463.html .  

(141)    Izračunane u skladu s Uredbom (EU) 2019/331.

(142)    Odražava srednju vrijednost za postrojenja u 2016. i 2017. (t ekvivalenta CO2 po toni) na temelju podataka prikupljenih u kontekstu izrade Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/447, utvrđenu na temelju potvrđenih informacija o učinkovitosti postrojenja u pogledu emisija stakleničkih plinova dostavljenih na temelju članka 11. Direktive 2003/87/EZ.

(143)    Odražava srednju vrijednost za postrojenja u 2016. i 2017. (t ekvivalenta CO2 po toni) na temelju podataka za sivi cementni klinker prikupljenih u kontekstu izrade Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/447, pomnoženo omjerom klinkera i cementa (0,65), utvrđenu na temelju potvrđenih informacija o učinkovitosti postrojenja u pogledu emisija stakleničkih plinova dostavljenih na temelju članka 11. Direktive 2003/87/EZ.

(144)    Odnosi se na boje i lakove, stropne pločice, podne obloge, uključujući pripadajuća ljepila i sredstva za brtvljenje, unutarnju izolaciju i unutarnju površinsku obradu, kao što su sredstva za uklanjanje vlage i plijesni.

(145)    CEN/TS 16516: 2013., Građevni proizvodi – Procjena ispuštanja opasnih tvari – Određivanje emisija u zrak u zatvorenom prostoru.

(146)    ISO 16000-3:2011, Zrak u zatvorenom prostoru – 3. dio: Određivanje formaldehida i drugih karbonilnih spojeva u zraku u zatvorenom prostoru i zraku ispitne komore – Metoda aktivnog uzorkovanja.

(147)    Granične vrijednosti emisija za karcinogene hlapive organske spojeve odnose se na 28-dnevno razdoblje ispitivanja.

(148)    Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša – Izjava Komisije u Odboru za mirenje o Direktivi u vezi s procjenom i upravljanjem bukom iz okoliša (SL L 189, 18.7.2002., str. 12.).

(149)    „Softver” obuhvaća lokalni softver i softver u oblaku.

(150)    „IT ili OT sustavi” obuhvaćaju povezive proizvode, senzore, analitički i drugi softver te informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) za prijenos, pohranu i prikazivanje podataka te upravljanje sustavom.

(151)    „Potrošni materijal” znači potrošna roba predviđena da se iskoristi, potroši ili zamijeni. On može biti nužan za funkcioniranje proizvoda široke potrošnje ili se upotrebljavati u proizvodnji a da se ne ugrađuje u gotov proizvod.

(152)    Norma ISO 14067:2018, Staklenički plinovi – Ugljikov otisak proizvoda – Zahtjevi i smjernice za kvantifikaciju (verzija od [datum donošenja]: https://www.iso.org/standard/71206.html).

(153)    Norma ISO 14040:2006, Upravljanje okolišem – Procjena životnog ciklusa – Načela i okvir rada (verzija od [datum donošenja]: https://www.iso.org/standard/37456.html).

(154)    Norma ISO 14067:2018, Staklenički plinovi – Ugljikov otisak proizvoda – Zahtjevi i smjernice za kvantifikaciju (verzija od [datum donošenja]: https://www.iso.org/standard/71206.html).

(155)    Norma ISO 14040:2006, Upravljanje okolišem – Procjena životnog ciklusa – Načela i okvir rada (verzija od [datum donošenja]: https://www.iso.org/standard/37456.html).

(156)    Minimalne informacije uključuju zahtjeve za označivanje energetske učinkovitosti u skladu s Okvirnom uredbom Unije za označivanje energetske učinkovitosti, informacije u okviru područja primjene Uredbe (EZ) 1272/2008, informacije o posebno zabrinjavajućim tvarima u proizvodima kao takvima ili u složenim predmetima (proizvodima) utvrđenima Direktivom 2008/98/EZ ili informacije o sigurnosti ili jamstvu.

(157)    „Uspješnost kružnosti” ocjenjuje se na temelju: i. trajnosti, pouzdanosti, mogućnosti ponovne uporabe, nadogradnje i popravljivosti te jednostavnosti održavanja i obnove proizvoda, ii. prisutnosti tvari koje onemogućuju kružnost proizvoda i materijala, iii. potrošnje energije ili energetske učinkovitosti proizvoda, iv. upotrebe resursa ili učinkovitosti resursa u proizvodima, v. udjela recikliranih materijala u proizvodima, vi. lakoće rastavljanja, ponovne proizvodnje i recikliranja proizvoda i materijala, vii. učinka proizvoda na okoliš za njihova životnog ciklusa, uključujući ugljični i ekološki otisak, viii. sprečavanja i smanjenja otpada, uključujući ambalažni otpad.

(158)    „Popravak” znači postupak vraćanja neispravnog proizvoda u stanje u kojem može ispuniti svoju predviđenu namjenu, bilo da se obavlja kao usluga ili s ciljem naknadne preprodaje popravljenog proizvoda.

(159)    „Obnova” znači ispitivanje i, prema potrebi, popravak, čišćenje ili izmjenu rabljenog proizvoda kako bi mu se povećala ili ponovno uspostavila učinkovitost ili funkcionalnost ili kako bi se ispunile primjenjive tehničke norme ili regulatorni zahtjevi tako da se dobije potpuno funkcionalan proizvod koji će se upotrebljavati barem u svrhu za koju je izvorno bio namijenjen i održi njegova usklađenost s primjenjivim tehničkim normama ili regulatornim zahtjevima koji su vrijedili kad je prvobitno dizajniran.

(160)    „Ponovna proizvodnja” znači standardizirani industrijski proces u industrijskom ili tvorničkom okruženju kojim se proizvodi vraćaju u izvorno ili bolje stanje s izvornim ili boljim performansama, a zatim se obično stavljaju na tržište s komercijalnim jamstvom.

(161)    Roba, sastavni dijelovi ili materijali koji se moraju redovito mijenjati jer se pohabaju ili potroše.

(162)    Usklađenost proizvoda i rok odgovornosti prodavatelja utvrđeni su u skladu s relevantnim odredbama Direktive (EU) 2019/771.

(163)    Direktiva (EU) 2017/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o izmjeni Direktive 2011/65/EU o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 305, 21.11.2017., str. 8.).

(164)    „Rezervni dio” znači zasebni dio proizvoda koji može zamijeniti dio proizvoda s istom ili sličnom funkcijom. Bez tog dijela proizvod ne može funkcionirati kako je predviđeno. U skladu s Direktivom 2011/65/EU kad se taj dio zamijeni rezervnim dijelom, funkcionalnost proizvoda se ponovno uspostavlja ili poboljšava. Rezervni dijelovi mogu biti rabljeni dijelovi.

(165)    Usklađenost proizvoda i rok odgovornosti prodavatelja utvrđeni su u skladu s relevantnim odredbama Direktive (EU) 2019/771.

(166)    „E-trgovina” općenito se može definirati kao prodaja ili kupnja robe ili usluga među poduzećima, kućanstvima, pojedincima ili privatnim organizacijama elektroničkim transakcijama koje se provode putem interneta ili drugih računalno potpomognutih (internetskih komunikacijskih) mreža, vidjeti pojmovnik na stranici Eurostat Statistics Explained, dostupan na: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Category:Glossary.

(167)    „Ponovno uporabljivo” i „sustav za ponovnu uporabu” definirani su i primjenjuju se u skladu sa zahtjevima u pogledu sustava ponovne uporabe ambalaže u propisima Unije o ambalaži i ambalažnom otpadu, uključujući norme povezane s brojem rotacija u sustavu za ponovnu uporabu.

(168)    „Priprema za ponovnu uporabu” je postupak ili skup postupaka kojima se proizvodi ili komponente proizvoda koji su postali otpad pripremaju tako da se mogu ponovno uporabiti bez dodatne predobrade; To je najviša opcija obrade otpada u hijerarhiji otpada (nakon sprečavanja nastanka otpada).

(169)    U Uniji je djelatnost u skladu s člankom 10. stavkom 3. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.) ili sektorskim propisima Unije o otpadu i nacionalnim propisima i planovima gospodarenja otpadom.

(170)    Usklađenost proizvoda i rok odgovornosti prodavatelja utvrđeni su u skladu s relevantnim odredbama Direktive (EU) 2019/771.

(171)    ISO 14001:2015, Sustavi upravljanja okolišem – Zahtjevi s uputama za uporabu (verzija od [datum donošenja]: https://www.iso.org/standard/60857.html).

(172)    Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009., str. 1.).

(173)    ISO 9001:2015, Sustavi upravljanja kvalitetom – Zahtjevi (verzija od [datum donošenja]: https://www.iso.org/standard/62085.html).

(174)    Usklađenost proizvoda i rok odgovornosti prodavatelja utvrđeni su u skladu s relevantnim odredbama Direktive (EU) 2019/771.

(175)    „E-trgovina” općenito se može definirati kao prodaja ili kupnja robe ili usluga među poduzećima, kućanstvima, pojedincima ili privatnim organizacijama elektroničkim transakcijama koje se provode putem interneta ili drugih računalno potpomognutih (internetskih komunikacijskih) mreža, vidjeti pojmovnik na stranici Eurostat Statistics Explained, dostupan na: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Category:Glossary.

(176)    „Ponovno uporabljivo” i „sustav za ponovnu uporabu” definirani su i primjenjuju se u skladu sa zahtjevima u pogledu sustava ponovne uporabe ambalaže u propisima Unije o ambalaži i ambalažnom otpadu, uključujući norme povezane s brojem rotacija u sustavu za ponovnu uporabu.

(177)    Uredba (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 443/2009 i (EU) br. 510/2011 (preinaka) (SL L 111, 25.4.2019., str. 13.).

(178)    Kako su definirana u članku 4. Uredbe (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta vozila na dva ili tri kotača i četverocikala (SL L 60, 2.3.2013., str. 52.).

(179)    Uredba (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta vozila na dva ili tri kotača i četverocikala (SL L 60, 2.3.2013., str. 52.).

(180)    „E-trgovina” općenito se može definirati kao prodaja ili kupnja robe ili usluga među poduzećima, kućanstvima, pojedincima ili privatnim organizacijama elektroničkim transakcijama koje se provode putem interneta ili drugih računalno potpomognutih (internetskih komunikacijskih) mreža, vidjeti pojmovnik na stranici Eurostat Statistics Explained, dostupan na: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Category:Glossary.

(181)    „Ponovno uporabljivo” i „sustav za ponovnu uporabu” definirani su i primjenjuju se u skladu sa zahtjevima u pogledu sustava ponovne uporabe ambalaže u propisima Unije o ambalaži i ambalažnom otpadu, uključujući norme povezane s brojem rotacija u sustavu za ponovnu uporabu.

(182)    „Platforme za trgovanje” su platforme koje povezuju kupce i prodavatelje te olakšavaju transakcije pomoću tehnoloških sredstava ili usluga, kao što su servisi za elektroničko plaćanje ili logističke usluge.

(183)    „Oglasnici” su platforme koje povezuju kupce i prodavatelje.

(184)    Objavili Europski odbor za normizaciju (CEN) i Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) 1. srpnja 2019., (verzija od [datum donošenja]: https://www.cenelec.eu/dyn/www/f?p=104:110:508227404055501::::FSP_ORG_ID,FSP_PROJECT,FSP_LANG_ID:1258297,65095,25).

(185)    Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(186)    Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(187)    Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(188)    Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa”. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/research/environment/index.cfm?pg=nbs).

(189)    Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala (COM(2013) 0249 final).

(190)    Popis opasnosti koje donose klimatske promjene u ovoj tablici nije iscrpan i tek je indikativni popis najraširenijih opasnosti koje bi minimalno trebalo uzeti u obzir pri procjeni klimatskih rizika i osjetljivosti.

(191)    Ako se djelatnosti obavljaju u trećim zemljama, u skladu s primjenjivim nacionalnim propisima ili međunarodnim standardima kojima se nastoje ostvariti isti ciljevi dobrog stanja vode i dobrog ekološkog potencijala primjenom ekvivalentnih postupovnih ili materijalnih pravila, u suradnji s relevantnim dionicima izrađuje se plan korištenja i zaštite voda na temelju kojeg se (1) provodi procjena utjecaja djelatnosti na utvrđeno stanje ili ekološki potencijal potencijalno izloženih vodnih tijela i (2) izbjegava pogoršanje dobrog stanja ili ekološkog potencijala ili, ako to nije moguće, (3) obrazlaže se nepostojanjem boljih alternativnih rješenja za okoliš, koja nisu nerazmjerno skupa ili tehnički neizvediva, i poduzimaju se svi praktični koraci za ublažavanje nepovoljnih učinaka na stanje vodnih tijela.

(192)    U definiciji iz članka 3. točke 5. Direktive 2008/56/EZ izričito se navodi da se dobro stanje okoliša utvrđuje na temelju kvalitativnih deskriptora iz Priloga I. toj direktivi.

(193)    Komisija će preispitati iznimke od zabrane proizvodnje, stavljanja na tržište ili uporabe tvari iz točke (f) nakon što objavi horizontalna načela nužne uporabe kemikalija.

(194)    Komisija će preispitati iznimke od zabrane proizvodnje, prisutnosti u konačnom proizvodu ili outputu ili stavljanja na tržište tvari iz ovog stavka nakon što objavi horizontalna načela nužne uporabe kemikalija.

(195)    Postupak kojim nadležno tijelo utvrđuje treba li za projekte iz Priloga II. Direktivi 2011/92/EU provesti procjena utjecaja na okoliš (kako je navedeno u članku 4. stavku 2. te direktive).

(196)    Ako se djelatnosti obavljaju u trećim zemljama, u skladu s primjenjivim nacionalnim propisima ili međunarodnim standardima kojima je propisana provedba procjene utjecaja na okoliš, npr. Referentna norma br. 1 Međunarodne financijske korporacije: Procjena ekoloških i društvenih rizika i upravljanje tim rizicima.

(197)    U skladu s direktivama 2009/147/EZ i 92/43/EEZ. Ako se djelatnosti obavljaju u trećim zemljama, u skladu s primjenjivim nacionalnim propisima ili međunarodnim standardima kojima se nastoje očuvati prirodna staništa i divlja fauna i flora te kojima je propisana provedba: (1) postupka provjere kojim se utvrđuje je li za djelatnost potrebno provesti odgovarajuću procjenu mogućih utjecaja na zaštićena staništa i vrste; (2) takve odgovarajuće procjene ako se provjerom utvrdi da je potrebna, npr. Referentna norma br. 6 Međunarodne financijske korporacije: Očuvanje bioraznolikosti i održivo gospodarenje živim prirodnim resursima.

(198)    Te su mjere utvrđene kako bi se onemogućio znatan utjecaj projekta, plana ili djelatnosti na ciljeve očuvanja zaštićenog područja.

SADRŽAJ

PRILOG III.    2

1.Prerađivačka industrija2

1.1.Proizvodnja aktivnih farmaceutskih sastojaka ili aktivnih tvari2

1.2.Proizvodnja lijekova8

2.Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 15

2.1.Skupljanje i prijevoz opasnog otpada15

2.2.Obrada opasnog otpada 17

2.3.Sanacija neusklađenih odlagališta i napuštenih ili nezakonitih smetlišta21

2.4.Sanacija onečišćenih lokacija i područja26

PRILOG III.

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno pridonosi sprečavanju i kontroli onečišćenja i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju

1.Prerađivačka industrija

1.1.Proizvodnja aktivnih farmaceutskih sastojaka ili aktivnih tvari

Opis djelatnosti

Proizvodnja aktivnih farmaceutskih sastojaka ili aktivnih tvari

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C21.1 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

1.2.Proizvodnja lijekova

Opis djelatnosti

Proizvodnja lijekova

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C21.2 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere