POZIV NA OČITOVANJE

ZA INICIJATIVU (bez procjene učinka)

Naziv inicijative

Otpornost društva – upravljanje klimatskim rizicima u EU-u

Vodeća glavna uprava – nadležni odjel

Glavna uprava za klimatsku politiku, Odjel E1 Prilagodba klimatskim promjenama i otpornost

Vjerojatna vrsta inicijative

Komunikacija Komisije

Okvirni rok

Prvo tromjesečje 2024.

Dodatne informacije

https://climate-adapt.eea.europa.eu/en/eu-adaptation-policy/key-eu-actions/climate_risk_assessment/index_html/ 

Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Njegov sadržaj ne prejudicira konačnu odluku Komisije o nastavku rada na inicijativi ni njezinu konačnom sadržaju. Svaki element inicijative opisan u ovom dokumentu može se promijeniti, uključujući rokove.

A. Politički kontekst, definicija problema i provjera supsidijarnosti

Politički kontekst

Ova komunikacija Komisije proizlazi iz obveze utvrđene u strategiji EU-a za prilagodbu iz 2021. o izradi procjene klimatskih rizika na razini EU-a. Komunikacijom se ujedno doprinosi cilju Europskog zakona o klimi (članak 5.) da se osigura stalan napredak u poboljšanju kapaciteta za prilagodbu, jačanju otpornosti i smanjenju osjetljivosti na klimatske promjene.

Kako je navedeno u najnovijem Šestom izvješću o procjeni (AR6) Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), klimatske promjene uzrokuju neizbježna povećanja opipljivih učinaka. S obzirom na sve veći broj dokaza o ranom ostvarenju ekstremnih vremenskih uvjeta i drugih učinaka klimatskih promjena, komunikacijom se nastoji bolje pripremiti EU za rizike koje sve veće klimatske opasnosti predstavljaju za društvo. Temeljit će se na neovisnom znanstvenom izvješću o europskoj procjeni klimatskih rizika, koje bi trebalo biti objavljeno u proljeće 2024. i kojim će se dopuniti procjena napretka prilagodbe na nacionalnoj razini.

Problem na koji se inicijativa odnosi

Europa se zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka, koji je 2020. već dosegnuo 1,1 °C. Preuzete globalne obveze trenutačno ne pridonose ispunjavanju ciljeva Pariškog sporazuma, nego upućuju na kretanja od 2,4 do 2,6 °C do kraja stoljeća. Kako bi se to ostvarilo, EU poduzima ambiciozne mjere ublažavanja i zalaže se za snažnije mjere ublažavanja na globalnoj razini. Istodobno, povećanje stvarnih opasnosti neizbježno je u bliskoj budućnosti, neovisno o scenariju kretanja emisija, što dovodi do većih učinaka na klimu, kako je vidljivo iz sve učestalijih ekstremnih vremenskih uvjeta u EU-u i svijetu. Usto, EU treba biti spreman ako globalno djelovanje ne bude dovoljno i/ili ako osjetljivost klimatskog sustava prije dovede do lošijih učinaka.

Kako bi se smanjio učinak sve većih klimatskih rizika za EU i izbjeglo da današnje odluke o politikama povećaju takve rizike za buduće generacije, tim je rizicima potrebno hitno i proaktivno upravljati. U tu svrhu oblikovatelji politika EU-a moraju donositi obrazložene odluke o prihvatljivim razinama rizika. Bez takve revizije klimatskih rizika države članice EU-a bile bi izložene šokovima i nestabilnosti koji se mogu izbjeći. Klimatski rizici mogu se pogoršati u međudjelovanju s drugim čimbenicima rizika, uključujući socijalne (društveno-ekonomski status, spol, starost, zdravstveni uvjeti i etničko podrijetlo), okolišne i gospodarske čimbenike. Budući da je nekoliko područja politika, kao što su zdravstvena i socijalna skrb, tržište rada, energetika, hrana, zgrade ili urbana politika, izrazito izloženo klimatskim promjenama i osjetljivo na njih, neuspjeh u upravljanju klimatskim rizicima mogao bi imati znatne negativne učinke na Europljane i utjecati na njihovo povjerenje u EU.

Komunikacijom će se stoga utvrditi područja za daljnji rad na boljem upravljanju relevantnim rizicima u EU-u. Cilj je osigurati da oblikovatelji politika mogu donositi obrazložene odluke o prihvatljivosti rizika i kompromisima uključenima u ublažavanje tih rizika.

Temelj za djelovanje EU-a (pravna osnova i provjera supsidijarnosti)

Klimatske promjene prekogranični su problem (na kopnu i moru) i utječu na sve države članice, kao i na odnose EU-a sa zemljama koje nisu članice EU-a. To može dovesti do potrebe za djelovanjem na razini EU-a kako bi se dopunilo i ojačalo djelovanje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Klimatski rizici također mogu znatno utjecati na provedbu politika EU-a. Komunikacija je stoga prikladno polazište za utvrđivanje različitih subjekata nadležnih za rizike i uvjeta u kojima se rizici prenose među različitim razinama upravljanja.

Pravna osnova

Ova se komunikacija temelji na članku 191. (politike zaštite okoliša) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Praktična potreba za mjerama EU-a

Djelovanje EU-a primjereno je s obzirom na moguće prijenose rizika između različitih razina upravljanja i različitih područja politika u kojima EU ima različite stupnjeve nadležnosti. Komunikacija će isto tako omogućiti da politike i programi EU-a ne povećavaju rizike, nego da ih smanjuju.

Preporuke za upravljanje klimatskim rizicima mogle bi utjecati na niz politika EU-a. Učinci na gospodarske aktivnosti, zapošljavanje, jedinstveno tržište, teritorijalnu koheziju, okoliš, energetiku, javno zdravlje, sigurnost opskrbe hranom, distribucijske posljedice i trgovinu primjeri su područja koja bi trebalo razmotriti. Pri izradi prijedloga za sljedeće korake u komunikaciji će se razmotriti u kojim bi područjima koordinirani pristup na razini EU-a bio korisniji u usporedbi s alternativama, uzimajući u obzir nadležnosti i područja intervencije EU-a. Komunikacijom će se poduprijeti pripravnost i donošenje politika utemeljenih na dokazima za ublažavanje klimatskih rizika.

B. Ciljevi inicijative i vizija njihova ostvarenja

S obzirom na sve veću učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su poplave, suše i toplinski valovi te na temelju znanstvene procjene, Komisija će pojačati svoj rad na poboljšanju pripravnosti za rizike povezane s klimom u EU-u. Komunikacijom se nastoji osigurati da se u budućim politikama EU-a mogu razmotriti prihvatljive razine klimatskih rizika i izričito odlučiti o njima.

Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama pruža opći okvir za povećanje otpornosti EU-a na klimatske promjene. Dopunjujući druge elemente strategije, u izvješću o europskoj procjeni klimatskih rizika utvrdit će se kako su klimatski rizici raspoređeni u prostoru i vremenu; kako bi se mogli pogoršati; koji su kanali prijenosa do društvenih sustava; i koje su politike ili tijela izloženi ili su u mogućnosti riješiti to pitanje. Tim bi se mapiranjem trebala pojasniti raspodjela odgovornosti za rizike između europskih institucija i država članica.

Komunikacija će se izraditi na temelju dokaza i predstaviti korake za kratkoročno i dugoročno poboljšanje otpornosti na klimatske promjene. Mogla bi uključivati mjere za osmišljavanje sektorskih politika i programa, bolju upotrebu postojećih i razvoj novih alata i pristupa djelovanju EU-a, ovisno o dokazima iznesenima u znanstvenom izvješću o europskoj procjeni klimatskih rizika, putem postupaka savjetovanja i drugih kanala.

Vjerojatni učinci

U komunikaciji će se utvrditi područja koja su presudna za ublažavanje klimatskih rizika u budućim programima rada Komisije, višegodišnjem programiranju i prijedlozima politika. Informirat će oblikovatelje politika i donositelje odluka na različitim razinama kako bi se olakšalo donošenje obrazloženih odluka utemeljenih na dokazima u pogledu upravljanja klimatskim rizicima u narednim desetljećima. Iako se ne očekuje da će imati znatne izravne gospodarske, socijalne ili okolišne učinke, očekuje se da će komunikacija pridonijeti ublažavanju klimatskih rizika i poduprijeti ciljeve održivog razvoja.

Buduće praćenje

Praćenje napretka mjera prilagodbe provodi se u skladu sa zahtjevima Europskog zakona o klimi i drugim okvirima za izvješćivanje utvrđenima u tu svrhu.

C. Bolja regulativa

Procjena učinka

Komisija neće provesti procjenu učinka ove nezakonodavne inicijative. To je zato što će se komunikacija temeljiti na dokazima i nalazima neovisnog znanstvenog izvješća koje će objaviti Europska agencija za okoliš. Očekuje se da će se u izvješću istaknuti područja u kojima bi se u predstojećim inicijativama trebali uzeti u obzir klimatski rizici. Međutim, kasnije konkretne promjene sektorskih politika i programa EU-a podlijegat će zahtjevima za bolju regulativu, uključujući procjenu učinka. Iako se očekuje da će komunikacija pridonijeti smanjenju klimatskih rizika, ne očekuje se da će sama po sebi imati izravne znatne gospodarske, socijalne ili okolišne učinke.

Strategija savjetovanja

U pozivu na očitovanje traže se dodatni dokazi od širokog raspona dionika o potrebi i vrstama mjera na razini EU-a za upravljanje rizicima od klimatskih opasnosti, čime se dopunjuju dokazi koji će se prikupiti u okviru postupaka savjetovanja na kojima će se temeljiti znanstveno izvješće o europskoj procjeni klimatskih rizika i kroz postupke savjetovanja o sektorskim politikama koje provode različite službe Komisije.