Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Plan pošumljavanja i šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument

1.1. Područje na kojem se obavlja djelatnost obuhvaćeno je planom pošumljavanja u trajanju od najmanje pet godina ili minimalnom razdoblju propisanom nacionalnim pravom, koji je izrađen prije početka obavljanja djelatnosti i kontinuirano se ažurira, sve dok područje ne odgovara definiciji šume iz nacionalnog prava ili, ako je nema, FAO-ovoj definiciji šume.

Plan pošumljavanja sadrži sve elemente propisane nacionalnim pravom koji se odnose na procjenu utjecaja pošumljavanja na okoliš.

1.2. U planu pošumljavanja ili, ako ta informacija u planu nedostaje, u nekom drugom dokumentu, dostavljaju se detaljne informacije o sljedećim stavkama:

(a)opis područja u skladu s njegovim upisom u zemljišne knjige;

(b)priprema lokacije i njezin utjecaj na postojeće zalihe ugljika, uključujući tla i nadzemnu biomasu, kako bi se zaštitilo zemljište s velikim zalihama ugljika 3 ;

(c)ciljevi gospodarenja, uključujući najvažnija ograničenja;

(d)opće strategije i planirane aktivnosti za ostvarenje ciljeva upravljanja, uključujući očekivane operacije tijekom cijelog ciklusa razvoja šume;

(e)definicija konteksta šumskog staništa, uključujući glavne postojeće i predviđene vrste šumskog drveća te njihov opseg i rasprostranjenost;

(f)odjeljci, ceste, prava puta i drugi oblici javnog pristupa, fizička obilježja, uključujući plovne putove, područja pod zakonskim i drugim ograničenjima;

(g)mjere koje se primjenjuju kako bi se postiglo i održalo dobro stanje šumskih ekosustava;

(h)društvena pitanja (uključujući očuvanje krajolika, savjetovanje s dionicima u skladu s uvjetima iz nacionalnog prava);

(i)procjena rizika koji se odnose na šume, uključujući šumske požare te štetne organizme i bolesti, u cilju sprečavanja, smanjenja i kontrole rizika te mjere koje se poduzimaju radi zaštite i prilagodbe preostalim rizicima;

(j)procjena utjecaja na sigurnost hrane;

(k)svi kriteriji nenanošenja bitne štete relevantni za pošumljavanje.

1.3. Kada određeno područje postane šuma, nakon plana pošumljavanja slijedi šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument, kako je utvrđeno u nacionalnom pravu ili, ako nacionalnim pravom nije definiran šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument, plan iz FAO-ove definicije „šumskog područja s dugoročnim planom gospodarenja šumama” 4 . Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument izrađuje se za razdoblje od 10 ili više godina i kontinuirano se ažurira.

1.4. Dostavljaju se sljedeće informacije koje nisu dokumentirane u šumskogospodarskom planu ili istovrijednom dokumentu:

(a)ciljevi gospodarenja, uključujući najvažnija ograničenja 5 ;

(b)opće strategije i planirane aktivnosti za ostvarenje ciljeva upravljanja, uključujući očekivane operacije tijekom cijelog ciklusa razvoja šume;

(c)definicija konteksta šumskog staništa, uključujući glavne postojeće i predviđene vrste šumskog drveća te njihov opseg i rasprostranjenost;

(d)definicija područja u skladu s njegovim upisom u zemljišne knjige;

(e)odjeljci, ceste, prava puta i drugi oblici javnog pristupa, fizička obilježja, uključujući plovne putove, područja pod zakonskim i drugim ograničenjima;

(f)mjere koje se primjenjuju radi očuvanja dobrog stanja šumskih ekosustava;

(g)društvena pitanja (uključujući očuvanje krajolika, savjetovanje s dionicima u skladu s uvjetima iz nacionalnog prava);

(h)procjena rizika koji se odnose na šume, uključujući šumske požare te štetne organizme i bolesti, u cilju sprečavanja, smanjenja i kontrole rizika te mjere koje se poduzimaju radi zaštite i prilagodbe preostalim rizicima;

(i)svi kriteriji nenanošenja bitne štete relevantni za gospodarenje šumom.

1.5. Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se najbolji postupci pošumljavanja utvrđeni nacionalnim pravom ili, ako takvi najbolji postupci pošumljavanja nisu utvrđeni nacionalnim pravom, djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)djelatnost je u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 807/2014 6 ;

(b)djelatnost je u skladu s „Paneuropskim smjernicama za pošumljavanje i ponovno pošumljavanje s posebnim naglaskom na odredbe UNFCCC-a” 7 ;

1.6. Djelatnost ne uzrokuje degradaciju zemljišta s velikim zalihama ugljika 8 .

1.7. Postojeći sustav gospodarenja povezan s djelatnošću u skladu je s obvezom dužne pažnje i uvjetima zakonitosti iz Uredbe (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 9 .

1.8. Planom pošumljavanja i šumskogospodarskim planom ili istovrijednim dokumentom planira se praćenje kojim se osigurava točnost informacija sadržanih u planu, posebno podataka o predmetnom području.

2. Analiza klimatskih koristi

2.1. U područjima koja ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)analiza klimatskih koristi pokazuje da su neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalih obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)dugoročne klimatske koristi smatraju se potvrđenima dokazom o usklađenosti s člankom 29. stavkom 7. Direktive (EU) 2018/2001.

2.2. U područjima koja ne ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)predviđeno dugoročno prosječno stanje stakleničkih plinova iz djelatnosti niže je od dugoročnog prosječnog stanja stakleničkih plinova predviđenog za referentnu vrijednost iz točke 2.2., pri čemu „dugoročno” znači 100 godina ili trajanje cijelog ciklusa razvoja šume, ovisno o tome što je dulje.

2.3. Izračun klimatskih koristi u skladu je sa sljedećim kriterijima:

(a)analiza je u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) 10 . Analiza klimatskih koristi temelji se na transparentnim, točnim, dosljednim, potpunim i usporedivim informacijama, obuhvaća sve spremnike ugljika na koje djelatnost utječe, uključujući nadzemnu i podzemnu biomasu, mrtvo drvo, stelju i tlo, naslanja se na najkonzervativnije pretpostavke za izračune te uključuje odgovarajuća razmatranja o rizicima kratkotrajnosti i poništenja sekvestracije ugljika, riziku zasićenja i riziku od istjecanja.

(b)uobičajene aktivnosti, uključujući sječu, neke su od sljedećih:

i.postupci gospodarenja, kako su navedeni u najnovijoj verziji šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta prije početka obavljanja djelatnosti, ako postoje;

ii.najnovije uobičajene aktivnosti prije početka obavljanja djelatnosti;

iii.aktivnosti sustava gospodarenja kojima se osigurava dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika na šumarskom području kako je utvrđeno u članku 29. stavku 7. točki (b) Direktive (EU) 2018/2001;

(c)detaljnost analize proporcionalna je veličini predmetnog područja i korištene su vrijednosti specifične za to područje;

(d)emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog prirodnih poremećaja, kao što su najezde štetnih organizama i bolesti, šumski požari, štete od vjetra i oluja, te koji utječu na predmetno područje i uzrokuju lošije rezultate, ne narušavaju usklađenost s kriterijima iz Uredbe (EU) 2020/852, pod uvjetom da je analiza klimatskih koristi u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) u pogledu emisija i uklanjanja stakleničkih plinova prouzročenih prirodnim poremećajima.

2.4. Šumska gospodarstva s manje od 13 hektara ne moraju provoditi analizu klimatskih koristi.

3. Jamstvo trajnosti

3.1. U skladu s nacionalnim pravom, status šume na području obavljanja djelatnosti zajamčen je jednom o sljedećih mjera:

(a)područje je klasificirano kao trajno šumsko područje, u skladu s FAO-ovom definicijom 11 ;

(b)područje je klasificirano kao zaštićeno područje;

(c)za područje postoji pravno ili ugovorno jamstvo da će ostati šumsko područje.

3.2. U skladu s nacionalnim pravom, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će u budućim ažuriranim verzijama plana pošumljavanja i šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta, izvan djelatnosti koja se financira, i dalje postojati klimatske koristi, kako je utvrđeno u točki 2. Osim toga, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će nadoknaditi svako smanjenje klimatske koristi utvrđene u točki 2. istovrijednom klimatskom koristi koja proizlazi iz obavljanja djelatnosti koja odgovara jednoj od šumarskih djelatnosti definiranih u ovoj Uredbi.

4. Nadzor

U roku od dvije godine od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga svakih 10 godina, provjeru usklađenosti djelatnosti s kriterijima značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterijem nenanošenja bitne štete obavljaju:

(a)relevantna nacionalna nadležna tijela ili

(b)neovisni vanjski subjekt za certificiranje, na zahtjev nacionalnih tijela ili subjekta koji obavlja djelatnost.

U cilju smanjenja troškova, nadzor se može obaviti zajedno s certificiranjem šume, klimatskim certificiranjem ili drugom vrstom nadzora.

Neovisni vanjski subjekt za certificiranje ne smije biti u sukobu interesa s vlasnikom ili ulagačem niti smije sudjelovati u razvoju ili obavljanju djelatnosti.

5. Grupna procjena

Ispunjavanje kriterija značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterija nenanošenja bitne štete može se provjeriti:

(a)na razini šumarskog područja nabave 12 , kako je definirano u članku 2. točki 30. Direktive (EU) 2018/2001;

(b)na razini grupe gospodarstava dovoljno homogenih za evaluaciju rizika održivosti šumarske djelatnosti, pod uvjetom da su sva ta gospodarstva u trajnom uzajamnom odnosu i da sudjeluju u toj djelatnosti i da grupa tih gospodarstava ostaje nepromijenjena u svim naknadnim nadzorima.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

Detaljne informacije iz točke 1.2. (k) uključuju odredbe o ispunjavanju kriterija iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Smanjena je uporaba pesticida i prednost se daje alternativnim metodama ili tehnikama, koje mogu uključivati nekemijske alternative pesticidima, u skladu s Direktivom 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 13 , osim u slučajevima kada je uporaba pesticida potrebna za suzbijanje štetnih organizama i bolesti.

Pri obavljanju djelatnosti minimalna je uporaba gnojiva i ne koristi se stajski gnoj. Djelatnost je u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća 14 ili nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

Poduzimaju se dobro dokumentirane i provjerljive mjere kako bi se izbjegla uporaba djelatnih tvari navedenih u dijelu A Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1021 15 Europskog parlamenta i Vijeća 16 , Roterdamskoj konvenciji o postupku prethodnog pristanka na određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini 17 , Minamatskoj konvenciji o živi 18 , Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj 19 te djelatnih tvari s popisa pesticida koji su prema preporuci SZO-a po opasnosti razvrstani kao klasa I.a („izuzetno opasni”) ili I.b („vrlo opasni”) 20 . Djelatnost je u skladu s relevantnim nacionalnim propisima o djelatnim tvarima.

Sprečava se onečišćenje vode i tla, a u slučaju onečišćenja poduzimaju se mjere čišćenja.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Na područjima koja je nacionalno nadležno tijelo odredilo za očuvanje ili u zaštićenim staništima djelatnost je u skladu s ciljevima očuvanja tih područja.

Ne dolazi do prenamjene staništa koja su posebno osjetljiva na gubitak bioraznolikosti ili imaju visoku vrijednost očuvanja ni područja namijenjenih obnovi takvih staništa u skladu s nacionalnim pravom.

Detaljne informacije iz točke 1.2. podtočke (k) (Plan pošumljavanja) i točke 1.4. podtočke (i) ovog odjeljka uključuje odredbe o održavanju i mogućem poboljšanju bioraznolikosti u skladu s nacionalnim i lokalnim odredbama, uključujući sljedeće:

(a)osiguravanje dobrog stanja očuvanosti staništa i vrsta, održavanje uobičajenih vrsta u staništu;

(b)isključivanje uporabe ili oslobađanja invazivnih stranih vrsta;

(c)isključivanje uporabe stranih vrsta, osim ako se može dokazati da:

i.uporaba šumskog reprodukcijskog materijala pogoduje povoljnom i odgovarajućem stanju ekosustava (npr. klima, kriteriji tla i zona vegetacije, otpornost na šumske požare);

ii.autohtone vrste prisutne na tom području više nisu prilagođene predviđenim klimatskim i pedohidrološkim uvjetima;

(d)očuvanje i poboljšanje fizičke, kemijske i biološke kvalitete tla;

(e)promicanje postupaka koji pogoduju bioraznolikosti i potiču prirodne procese u šumi;

(f)isključivanje pretvorbe ekosustava visoke bioraznolikosti u ekosustave manje bioraznolikosti;

(g)osiguravanje raznolikosti povezanih staništa i vrsta povezanih sa šumom;

(h)osiguravanje raznolikosti struktura vegetacije te očuvanje ili poboljšanje zrele vegetacije i mrtvog drva.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument

1.1. Djelatnost se obavlja na području obuhvaćenom šumskogospodarskim planom ili istovrijednim dokumentom, kako je utvrđeno u nacionalnom pravu ili, ako nacionalnim pravom nije definiran šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument, planu iz FAO-ove definicije „šumskog područja s dugoročnim planom gospodarenja šumama” 30 .

Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument izrađuje se za razdoblje od 10 ili više godina i kontinuirano se ažurira.

1.2. Dostavljaju se sljedeće informacije koje nisu dokumentirane u šumskogospodarskom planu ili istovrijednom dokumentu:

(a)ciljevi gospodarenja, uključujući najvažnija ograničenja 31 ;

(b)opće strategije i planirane aktivnosti za ostvarenje ciljeva upravljanja, uključujući očekivane operacije tijekom cijelog ciklusa razvoja šume;

(c)definicija konteksta šumskog staništa, uključujući glavne postojeće i predviđene vrste šumskog drveća te njihov opseg i rasprostranjenost;

(d)definicija područja u skladu s njegovim upisom u zemljišne knjige;

(e)odjeljci, ceste, prava puta i drugi oblici javnog pristupa, fizička obilježja, uključujući plovne putove, područja pod zakonskim i drugim ograničenjima;

(f)mjere koje se primjenjuju radi očuvanja dobrog stanja šumskih ekosustava;

(g)društvena pitanja (uključujući očuvanje krajolika, savjetovanje s dionicima u skladu s uvjetima iz nacionalnog prava);

(h)procjena rizika koji se odnose na šume, uključujući šumske požare te štetne organizme i bolesti, u cilju sprečavanja, smanjenja i kontrole rizika te mjere koje se poduzimaju radi zaštite i prilagodbe preostalim rizicima;

(i)svi kriteriji nenanošenja bitne štete relevantni za gospodarenje šumom.

1.3. Održivost sustava gospodarenja šumama, kako je dokumentirano u planu iz točke 1.1., osigurava se najambicioznijim od sljedećih pristupa:

(a)gospodarenje šumama u skladu je s važećom nacionalnom definicijom održivog gospodarenja šumama;

(b)gospodarenje šumama odgovara definiciji održivog gospodarenja šumama iz rezolucije o europskim šumama 32 i u skladu je s paneuropskim operativnim smjernicama za održivo gospodarenje šumama 33 ;

(c)postojeći sustav gospodarenja ispunjava kriterije održivosti šuma iz članka 29. stavka 6. Direktive (EU) 2018/2001 i od datuma početka njegove primjene u skladu je s provedbenim aktom o operativnim smjernicama za energiju iz šumske biomase donesenima na temelju članka 29. stavka 8. te direktive.

1.4. Djelatnost ne uzrokuje degradaciju zemljišta s velikim zalihama ugljika 34 .

1.5. Postojeći sustav gospodarenja povezan s djelatnošću u skladu je s obvezom dužne pažnje i uvjetima zakonitosti iz Uredbe (EU) br. 995/2010.

1.6. Planom gospodarenja šumama ili istovrijednim dokumentom predviđeno je praćenje kojim se osigurava točnost informacija sadržanih u planu, posebno podataka o predmetnom području.

2. Analiza klimatskih koristi

2.1. U područjima koja ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)dugoročne klimatske koristi smatraju se potvrđenima dokazom o usklađenosti s člankom 29. stavkom 7. Direktive (EU) 2018/2001.

2.2. U područjima koja ne ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)predviđeno dugoročno prosječno stanje stakleničkih plinova iz djelatnosti niže je od dugoročnog prosječnog stanja stakleničkih plinova predviđenog za referentnu vrijednost iz točke 2.2., pri čemu „dugoročno” znači 100 godina ili trajanje cijelog ciklusa razvoja šume, ovisno o tome što je dulje.

2.3. Izračun klimatskih koristi u skladu je sa sljedećim kriterijima:

(a)analiza je u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) 35 . Analiza klimatskih koristi temelji se na transparentnim, točnim, dosljednim, potpunim i usporedivim informacijama, obuhvaća sve spremnike ugljika na koje djelatnost utječe, uključujući nadzemnu i podzemnu biomasu, mrtvo drvo, stelju i tlo, naslanja se na najkonzervativnije pretpostavke za izračune te uključuje odgovarajuća razmatranja o rizicima kratkotrajnosti i poništenja sekvestracije ugljika, riziku zasićenja i riziku od istjecanja.

(b)uobičajene aktivnosti, uključujući sječu, neke su od sljedećih:

i.postupci gospodarenja, kako su navedeni u najnovijoj verziji šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta prije početka obavljanja djelatnosti, ako postoje;

ii.najnovije uobičajene aktivnosti prije početka obavljanja djelatnosti;

iii.aktivnosti sustava gospodarenja kojima se osigurava dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika na šumarskom području kako je utvrđeno u članku 29. stavku 7. točki (b) Direktive (EU) 2018/2001;

(c)detaljnost analize proporcionalna je veličini predmetnog područja i korištene su vrijednosti specifične za to područje;

(d)emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog prirodnih poremećaja, kao što su najezde štetnih organizama i bolesti, šumski požari, štete od vjetra i oluja, te koji utječu na predmetno područje i uzrokuju lošije rezultate, ne narušavaju usklađenost s kriterijima iz Uredbe (EU) 2020/852, pod uvjetom da je analiza klimatskih koristi u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) u pogledu emisija i uklanjanja stakleničkih plinova prouzročenih prirodnim poremećajima.

2.4. Šumska gospodarstva s manje od 13 hektara ne moraju provoditi analizu klimatskih koristi.

3. Jamstvo trajnosti

3.1. U skladu s nacionalnim pravom, status šume na području obavljanja djelatnosti zajamčen je jednom o sljedećih mjera:

(a)područje je klasificirano kao trajno šumsko područje, u skladu s FAO-ovom definicijom 36 ;

(b)područje je klasificirano kao zaštićeno područje;

(c)za područje postoji pravno ili ugovorno jamstvo da će ostati šumsko područje.

3.2. U skladu s nacionalnim pravom, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će u budućim ažuriranim verzijama šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta, izvan djelatnosti koja se financira, i dalje postojati klimatske koristi, kako je utvrđeno u točki 2. Osim toga, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će nadoknaditi svako smanjenje klimatske koristi utvrđene u točki 2. istovrijednom klimatskom koristi koja proizlazi iz obavljanja djelatnosti koja odgovara jednoj od šumarskih djelatnosti definiranih u ovoj Uredbi.

4. Nadzor

U roku od dvije godine od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga svakih 10 godina, provjeru usklađenosti djelatnosti s kriterijima značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterijem nenanošenja bitne štete obavljaju:

(a)relevantna nacionalna nadležna tijela ili

(b)neovisni vanjski subjekt za certificiranje, na zahtjev nacionalnih tijela ili subjekta koji obavlja djelatnost.

U cilju smanjenja troškova, nadzor se može obaviti zajedno s certificiranjem šume, klimatskim certificiranjem ili drugom vrstom nadzora.

Neovisni vanjski subjekt za certificiranje ne smije biti u sukobu interesa s vlasnikom ili ulagačem niti smije sudjelovati u razvoju ili obavljanju djelatnosti.

5. Grupna procjena

Ispunjavanje kriterija značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterija nenanošenja bitne štete može se provjeriti:

(a)na razini šumarskog područja nabave 37 , kako je definirano u članku 2. točki 30. Direktive (EU) 2018/2001;

(b)na razini grupe gospodarstava dovoljno homogenih za evaluaciju rizika održivosti šumarske djelatnosti, pod uvjetom da su sva ta gospodarstva u trajnom uzajamnom odnosu i da sudjeluju u toj djelatnosti i da grupa tih gospodarstava ostaje nepromijenjena u svim naknadnim nadzorima.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

Detaljne informacije iz točke 1.2. (i) uključuju odredbe o ispunjavanju kriterija iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Promjena u uzgoju šuma izazvana obavljanjem djelatnosti na određenom području vjerojatno neće dovesti do znatnog smanjenja održive opskrbe primarne šumske biomase pogodne za proizvodnju proizvoda od drva s dugotrajnim potencijalom za uvođenje rješenja kružnog gospodarstva. Ispunjavanje tog kriterija može se dokazati analizom klimatskih koristi iz točke 2.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Smanjena je uporaba pesticida i prednost se daje alternativnim metodama ili tehnikama, koje mogu uključivati nekemijske alternative pesticidima, u skladu s Direktivom 2009/128/EZ, osim u slučajevima kada je uporaba pesticida potrebna za suzbijanje štetnih organizama i bolesti.

Pri obavljanju djelatnosti minimalna je uporaba gnojiva i ne koristi se stajski gnoj. Djelatnost je u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 ili nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

Poduzimaju se dobro dokumentirane i provjerljive mjere kako bi se izbjegla uporaba djelatnih tvari navedenih u dijelu A Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1021 38 , Roterdamskoj konvenciji o postupku prethodnog pristanka na određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini, Minamatskoj konvenciji o živi, Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj te djelatnih tvari s popisa pesticida koji su prema preporuci SZO-a po opasnosti razvrstani kao klasa I.a („izuzetno opasni”) ili I.b („vrlo opasni”). Djelatnost je u skladu s relevantnim nacionalnim propisima o djelatnim tvarima.

Sprečava se onečišćenje vode i tla, a u slučaju onečišćenja poduzimaju se mjere čišćenja.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Na područjima koja je nacionalno nadležno tijelo odredilo za očuvanje ili u zaštićenim staništima djelatnost je u skladu s ciljevima očuvanja tih područja.

Ne dolazi do prenamjene staništa koja su posebno osjetljiva na gubitak bioraznolikosti ili imaju visoku vrijednost očuvanja ni područja namijenjenih obnovi takvih staništa u skladu s nacionalnim pravom.

Detaljne informacije iz točke 1.2. podtočke (i) uključuju odredbe za očuvanje i moguće poboljšanje bioraznolikosti u skladu s nacionalnim i lokalnim odredbama, uključujući:

(a)osiguravanje dobrog stanja očuvanosti staništa i vrsta, održavanje uobičajenih vrsta u staništu;

(b)isključivanje uporabe ili oslobađanja invazivnih stranih vrsta;

(c)isključivanje uporabe stranih vrsta, osim ako se može dokazati da:

i.uporaba šumskog reprodukcijskog materijala pogoduje povoljnom i odgovarajućem stanju ekosustava (npr. klima, kriteriji tla i zona vegetacije, otpornost na šumske požare);

ii.autohtone vrste prisutne na tom području više nisu prilagođene predviđenim klimatskim i pedohidrološkim uvjetima;

(d)očuvanje i poboljšanje fizičke, kemijske i biološke kvalitete tla;

(e)promicanje postupaka koji pogoduju bioraznolikosti i potiču prirodne procese u šumi;

(f)isključivanje pretvorbe ekosustava visoke bioraznolikosti u ekosustave manje bioraznolikosti;

(g)osiguravanje raznolikosti povezanih staništa i vrsta povezanih sa šumom;

(h)osiguravanje raznolikosti struktura vegetacije te očuvanje ili poboljšanje zrele vegetacije i mrtvog drva.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument

1.1. Djelatnost se obavlja na području obuhvaćenom šumskogospodarskim planom ili istovrijednim dokumentom, kako je utvrđeno u nacionalnom pravu ili, ako nacionalnim pravom nije definiran šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument, planu iz FAO-ove definicije „šumskog područja s dugoročnim planom gospodarenja šumama” 40 .

Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument izrađuje se za razdoblje od 10 ili više godina i kontinuirano se ažurira.

1.2. Dostavljaju se sljedeće informacije koje nisu dokumentirane u šumskogospodarskom planu ili istovrijednom dokumentu:

(a)ciljevi gospodarenja, uključujući najvažnija ograničenja 41 ;

(b)opće strategije i planirane aktivnosti za ostvarenje ciljeva upravljanja, uključujući očekivane operacije tijekom cijelog ciklusa razvoja šume;

(c)definicija konteksta šumskog staništa, uključujući glavne postojeće i predviđene vrste šumskog drveća te njihov opseg i rasprostranjenost;

(d)definicija područja u skladu s njegovim upisom u zemljišne knjige;

(e)odjeljci, ceste, prava puta i drugi oblici javnog pristupa, fizička obilježja, uključujući plovne putove, područja pod zakonskim i drugim ograničenjima;

(f)mjere koje se primjenjuju radi očuvanja dobrog stanja šumskih ekosustava;

(g)društvena pitanja (uključujući očuvanje krajolika, savjetovanje s dionicima u skladu s uvjetima iz nacionalnog prava);

(h)procjena rizika koji se odnose na šume, uključujući šumske požare te štetne organizme i bolesti, u cilju sprečavanja, smanjenja i kontrole rizika te mjere koje se poduzimaju radi zaštite i prilagodbe preostalim rizicima;

(i)svi kriteriji nenanošenja bitne štete relevantni za gospodarenje šumom.

1.3. Održivost sustava gospodarenja šumama, kako je dokumentirano u planu iz točke 1.1., osigurava se najambicioznijim od sljedećih pristupa:

(a)gospodarenje šumama u skladu je s važećom nacionalnom definicijom održivog gospodarenja šumama;

(b)gospodarenje šumama odgovara definiciji održivog gospodarenja šumama iz rezolucije o europskim šumama 42 i u skladu je s paneuropskim operativnim smjernicama za održivo gospodarenje šumama 43 ;

(c)postojeći sustav gospodarenja ispunjava kriterije održivosti šuma iz članka 29. stavka 6. Direktive (EU) 2018/2001 i od datuma početka njegove primjene u skladu je s provedbenim aktom o operativnim smjernicama za energiju iz šumske biomase donesenima na temelju članka 29. stavka 8. te direktive.

1.4. Djelatnost ne uzrokuje degradaciju zemljišta s velikim zalihama ugljika 44 .

1.5. Postojeći sustav gospodarenja povezan s djelatnošću u skladu je s obvezom dužne pažnje i uvjetima zakonitosti iz Uredbe (EU) br. 995/2010.

1.6. Planom gospodarenja šumama ili istovrijednim dokumentom predviđeno je praćenje kojim se osigurava točnost informacija sadržanih u planu, posebno podataka o predmetnom području.

2. Analiza klimatskih koristi

2.1. U područjima koja ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)dugoročne klimatske koristi smatraju se potvrđenima dokazom o usklađenosti s člankom 29. stavkom 7. Direktive (EU) 2018/2001.

2.2. U područjima koja ne ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)predviđeno dugoročno prosječno stanje stakleničkih plinova iz djelatnosti niže je od dugoročnog prosječnog stanja stakleničkih plinova predviđenog za referentnu vrijednost iz točke 2.2., pri čemu „dugoročno” znači 100 godina ili trajanje cijelog ciklusa razvoja šume, ovisno o tome što je dulje.

2.3. Izračun klimatskih koristi u skladu je sa sljedećim kriterijima:

(a)analiza je u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) 45 . Analiza klimatskih koristi temelji se na transparentnim, točnim, dosljednim, potpunim i usporedivim informacijama, obuhvaća sve spremnike ugljika na koje djelatnost utječe, uključujući nadzemnu i podzemnu biomasu, mrtvo drvo, stelju i tlo, naslanja se na najkonzervativnije pretpostavke za izračune te uključuje odgovarajuća razmatranja o rizicima kratkotrajnosti i poništenja sekvestracije ugljika, riziku zasićenja i riziku od istjecanja.

(b)uobičajene aktivnosti, uključujući sječu, neke su od sljedećih:

i.postupci gospodarenja, kako su navedeni u najnovijoj verziji šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta prije početka obavljanja djelatnosti, ako postoje;

ii.najnovije uobičajene aktivnosti prije početka obavljanja djelatnosti;

iii.aktivnosti sustava gospodarenja kojima se osigurava dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika na šumarskom području kako je utvrđeno u članku 29. stavku 7. točki (b) Direktive (EU) 2018/2001;

(c)detaljnost analize proporcionalna je veličini predmetnog područja i korištene su vrijednosti specifične za to područje;

(d)emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog prirodnih poremećaja, kao što su najezde štetnih organizama i bolesti, šumski požari, štete od vjetra i oluja, te koji utječu na predmetno područje i uzrokuju lošije rezultate, ne narušavaju usklađenost s kriterijima iz Uredbe (EU) 2020/852, pod uvjetom da je analiza klimatskih koristi u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) u pogledu emisija i uklanjanja stakleničkih plinova prouzročenih prirodnim poremećajima.

2.4. Šumska gospodarstva s manje od 13 hektara ne moraju provoditi analizu klimatskih koristi.

3. Jamstvo trajnosti

3.1. U skladu s nacionalnim pravom, status šume na području obavljanja djelatnosti zajamčen je jednom o sljedećih mjera:

(a)područje je klasificirano kao trajno šumsko područje, u skladu s FAO-ovom definicijom 46 ;

(b)područje je klasificirano kao zaštićeno područje;

(c)za područje postoji pravno ili ugovorno jamstvo da će ostati šumsko područje.

3.2. U skladu s nacionalnim pravom, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će u budućim ažuriranim verzijama šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta, izvan djelatnosti koja se financira, i dalje postojati klimatske koristi, kako je utvrđeno u točki 2. Osim toga, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će nadoknaditi svako smanjenje klimatske koristi utvrđene u točki 2. istovrijednom klimatskom koristi koja proizlazi iz obavljanja djelatnosti koja odgovara jednoj od šumarskih djelatnosti definiranih u ovoj Uredbi.

4. Nadzor

U roku od dvije godine od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga svakih 10 godina, provjeru usklađenosti djelatnosti s kriterijima značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterijem nenanošenja bitne štete obavljaju:

(a)relevantna nacionalna nadležna tijela ili

(b)neovisni vanjski subjekt za certificiranje, na zahtjev nacionalnih tijela ili subjekta koji obavlja djelatnost.

U cilju smanjenja troškova, nadzor se može obaviti zajedno s certificiranjem šume, klimatskim certificiranjem ili drugom vrstom nadzora.

Neovisni vanjski subjekt za certificiranje ne smije biti u sukobu interesa s vlasnikom ili ulagačem niti smije sudjelovati u razvoju ili obavljanju djelatnosti.

5. Grupna procjena

Ispunjavanje kriterija značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterija nenanošenja bitne štete može se provjeriti:

(a)na razini šumarskog područja nabave 47 , kako je definirano u članku 2. točki 30. Direktive (EU) 2018/2001;

(b)na razini grupe gospodarstava dovoljno homogenih za evaluaciju rizika održivosti šumarske djelatnosti, pod uvjetom da su sva ta gospodarstva u trajnom uzajamnom odnosu i da sudjeluju u toj djelatnosti i da grupa tih gospodarstava ostaje nepromijenjena u svim naknadnim nadzorima.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

Detaljne informacije iz točke 1.2. (i) uključuju odredbe o ispunjavanju kriterija iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Promjena u uzgoju šuma izazvana obavljanjem djelatnosti na određenom području vjerojatno neće dovesti do znatnog smanjenja održive opskrbe primarne šumske biomase pogodne za proizvodnju proizvoda od drva s dugotrajnim potencijalom za uvođenje rješenja kružnog gospodarstva. Ispunjavanje tog kriterija može se dokazati analizom klimatskih koristi iz točke 2.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Smanjena je uporaba pesticida i prednost se daje alternativnim metodama ili tehnikama, koje mogu uključivati nekemijske alternative pesticidima, u skladu s Direktivom 2009/128/EZ, osim u slučajevima kada je uporaba pesticida potrebna za suzbijanje štetnih organizama i bolesti.

Pri obavljanju djelatnosti minimalna je uporaba gnojiva i ne koristi se stajski gnoj. Djelatnost je u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 ili nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

Poduzimaju se dobro dokumentirane i provjerljive mjere kako bi se izbjegla uporaba djelatnih tvari navedenih u dijelu A Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1021 48 , Roterdamskoj konvenciji o postupku prethodnog pristanka na određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini, Minamatskoj konvenciji o živi, Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj te djelatnih tvari s popisa pesticida koji su prema preporuci SZO-a po opasnosti razvrstani kao klasa I.a („izuzetno opasni”) ili I.b („vrlo opasni”) 49 . Djelatnost je u skladu s relevantnim nacionalnim propisima o djelatnim tvarima.

Sprečava se onečišćenje vode i tla, a u slučaju onečišćenja poduzimaju se mjere čišćenja.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Na područjima koja je nacionalno nadležno tijelo odredilo za očuvanje ili u zaštićenim staništima djelatnost je u skladu s ciljevima očuvanja tih područja.

Ne dolazi do prenamjene staništa koja su posebno osjetljiva na gubitak bioraznolikosti ili imaju visoku vrijednost očuvanja ni područja namijenjenih obnovi takvih staništa u skladu s nacionalnim pravom.

Detaljne informacije iz točke 1.2. podtočke (i) uključuju odredbe za očuvanje i moguće poboljšanje bioraznolikosti u skladu s nacionalnim i lokalnim odredbama, uključujući:

(a)osiguravanje dobrog stanja očuvanosti staništa i vrsta, održavanje uobičajenih vrsta u staništu;

(b)isključivanje uporabe ili oslobađanja invazivnih stranih vrsta;

(c)isključivanje uporabe stranih vrsta, osim ako se može dokazati da:

i.uporaba šumskog reprodukcijskog materijala pogoduje povoljnom i odgovarajućem stanju ekosustava (npr. klima, kriteriji tla i zona vegetacije, otpornost na šumske požare);

ii.autohtone vrste prisutne na tom području više nisu prilagođene predviđenim klimatskim i pedohidrološkim uvjetima;

(d)očuvanje i poboljšanje fizičke, kemijske i biološke kvalitete tla;

(e)promicanje postupaka koji pogoduju bioraznolikosti i potiču prirodne procese u šumi;

(f)isključivanje pretvorbe ekosustava visoke bioraznolikosti u ekosustave manje bioraznolikosti;

(g)osiguravanje raznolikosti povezanih staništa i vrsta povezanih sa šumom;

(h)osiguravanje raznolikosti struktura vegetacije te očuvanje ili poboljšanje zrele vegetacije i mrtvog drva.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Plan gospodarenja šumama ili istovjetni instrument

1.1. Djelatnost se obavlja na području obuhvaćenom šumskogospodarskim planom ili istovrijednim dokumentom, kako je utvrđeno u nacionalnom pravu ili, ako nacionalnim pravom nije definiran šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument, planu iz FAO-ove definicije „šumskog područja s dugoročnim planom gospodarenja šumama” 51 .

Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument izrađuje se za razdoblje od 10 ili više godina i kontinuirano se ažurira.

1.2. Dostavljaju se sljedeće informacije koje nisu dokumentirane u šumskogospodarskom planu ili istovrijednom dokumentu:

(a)ciljevi gospodarenja, uključujući najvažnija ograničenja;

(b)opće strategije i planirane aktivnosti za ostvarenje ciljeva upravljanja, uključujući očekivane operacije tijekom cijelog ciklusa razvoja šume;

(c)definicija konteksta šumskog staništa, glavne postojeće i predviđene vrste šumskog drveća, njihov opseg i rasprostranjenost;

(d)definicija područja u skladu s njegovim upisom u zemljišne knjige;

(e)odjeljci, ceste, prava puta i drugi oblici javnog pristupa, fizička obilježja, uključujući plovne putove, područja pod zakonskim i drugim ograničenjima;

(f)mjere koje se primjenjuju radi očuvanja dobrog stanja šumskih ekosustava;

(g)društvena pitanja (uključujući očuvanje krajolika, savjetovanje s dionicima u skladu s uvjetima iz nacionalnog prava);

(h)procjena rizika koji se odnose na šume, uključujući šumske požare te štetne organizme i bolesti, u cilju sprečavanja, smanjenja i kontrole rizika te mjere koje se poduzimaju radi zaštite i prilagodbe preostalim rizicima;

(i)svi kriteriji nenanošenja bitne štete relevantni za gospodarenje šumom.

1.3. Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument:

(a)sadržava primarni određeni cilj gospodarenja 52 , koji podrazumijeva zaštitu tla i vode 53 , očuvanje bioraznolikosti 54 ili društvenih usluga 55 na temelju definicija FAO-a;

(b)promiče postupke koji pogoduju bioraznolikosti i potiču prirodne procese u šumi;

(c)uključuje analizu:

i.učinaka i pritisaka na očuvanje staništa i raznolikost povezanih staništa;

ii.uvjeta sječe radi minimalnog utjecaja na tlo;

iii.drugih djelatnosti koje utječu na ciljeve očuvanja, kao što su lov i ribolov, poljoprivredne, seoske i šumarske djelatnosti, industrijske, rudarske i komercijalne djelatnosti.

1.4. Održivost sustava gospodarenja šumama, kako je dokumentirano u planu iz točke 1.1., osigurava se najambicioznijim od sljedećih pristupa:

(a)gospodarenje šumama u skladu je s nacionalnom definicijom održivoga gospodarenja šumama, ako postoji;

(b)gospodarenje šumama odgovara definiciji održivog gospodarenja šumama iz rezolucije o europskim šumama 56 i u skladu je s paneuropskim operativnim smjernicama za održivo gospodarenje šumama 57 ;

(c)postojeći sustav gospodarenja ispunjava kriterije održivosti šuma iz članka 29. stavka 6. Direktive (EU) 2018/2001 i od datuma početka njegove primjene u skladu je s provedbenim aktom o operativnim smjernicama za energiju iz šumske biomase donesenima na temelju članka 29. stavka 8. te direktive.

1.5. Djelatnost ne uzrokuje degradaciju zemljišta s velikim zalihama ugljika 58 .

1.6. Postojeći sustav gospodarenja povezan s djelatnošću u skladu je s obvezom dužne pažnje i uvjetima zakonitosti iz Uredbe (EU) br. 995/2010.

1.7. Planom gospodarenja šumama ili istovrijednim dokumentom predviđeno je praćenje kojim se osigurava točnost informacija sadržanih u planu, posebno podataka o predmetnom području.

2. Analiza klimatskih koristi

2.1. U područjima koja ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)dugoročne klimatske koristi smatraju se potvrđenima dokazom o usklađenosti s člankom 29. stavkom 7. Direktive (EU) 2018/2001.

2.2. U područjima koja ne ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)predviđeno dugoročno prosječno stanje stakleničkih plinova iz djelatnosti niže je od dugoročnog prosječnog stanja stakleničkih plinova predviđenog za referentnu vrijednost iz točke 2.2., pri čemu „dugoročno” znači 100 godina ili trajanje cijelog ciklusa razvoja šume, ovisno o tome što je dulje.

2.3. Izračun klimatskih koristi u skladu je sa sljedećim kriterijima:

(a)analiza je u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) 59 . Analiza klimatskih koristi temelji se na transparentnim, točnim, dosljednim, potpunim i usporedivim informacijama, obuhvaća sve spremnike ugljika na koje djelatnost utječe, uključujući nadzemnu i podzemnu biomasu, mrtvo drvo, stelju i tlo, naslanja se na najkonzervativnije pretpostavke za izračune te uključuje odgovarajuća razmatranja o rizicima kratkotrajnosti i poništenja sekvestracije ugljika, riziku zasićenja i riziku od istjecanja.

(b)uobičajene aktivnosti, uključujući sječu, neke su od sljedećih:

i.postupci gospodarenja, kako su navedeni u najnovijoj verziji šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta prije početka obavljanja djelatnosti, ako postoje;

ii.najnovije uobičajene aktivnosti prije početka obavljanja djelatnosti;

iii.aktivnosti sustava gospodarenja kojima se osigurava dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika na šumarskom području kako je utvrđeno u članku 29. stavku 7. točki (b) Direktive (EU) 2018/2001;

(c)detaljnost analize proporcionalna je veličini predmetnog područja i korištene su vrijednosti specifične za to područje;

(d)emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog prirodnih poremećaja, kao što su najezde štetnih organizama i bolesti, šumski požari, štete od vjetra i oluja, te koji utječu na predmetno područje i uzrokuju lošije rezultate, ne narušavaju usklađenost s kriterijima iz Uredbe (EU) 2020/852, pod uvjetom da je analiza klimatskih koristi u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) u pogledu emisija i uklanjanja stakleničkih plinova prouzročenih prirodnim poremećajima.

2.4. Šumska gospodarstva s manje od 13 hektara ne moraju provoditi analizu klimatskih koristi.

3. Jamstvo trajnosti

3.1. U skladu s nacionalnim pravom, status šume na području obavljanja djelatnosti zajamčen je jednom o sljedećih mjera:

(a)područje je klasificirano kao trajno šumsko područje, u skladu s FAO-ovom definicijom 60 ;

(b)područje je klasificirano kao zaštićeno područje;

(c)za područje postoji pravno ili ugovorno jamstvo da će ostati šumsko područje.

3.2. U skladu s nacionalnim pravom, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će u budućim ažuriranim verzijama šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta, izvan djelatnosti koja se financira, i dalje postojati klimatske koristi, kako je utvrđeno u točki 2. Osim toga, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će nadoknaditi svako smanjenje klimatske koristi utvrđene u točki 2. istovrijednom klimatskom koristi koja proizlazi iz obavljanja djelatnosti koja odgovara jednoj od šumarskih djelatnosti definiranih u ovoj Uredbi.

4. Nadzor

U roku od dvije godine od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga svakih 10 godina, provjeru usklađenosti djelatnosti s kriterijima značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterijem nenanošenja bitne štete obavljaju:

(a)relevantna nacionalna nadležna tijela ili

(b)neovisni vanjski subjekt za certificiranje, na zahtjev nacionalnih tijela ili subjekta koji obavlja djelatnost.

U cilju smanjenja troškova, nadzor se može obaviti zajedno s certificiranjem šume, klimatskim certificiranjem ili drugom vrstom nadzora.

Neovisni vanjski subjekt za certificiranje ne smije biti u sukobu interesa s vlasnikom ili ulagačem niti smije sudjelovati u razvoju ili obavljanju djelatnosti.

5. Grupna procjena

Ispunjavanje kriterija značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterija nenanošenja bitne štete može se provjeriti:

(a)na razini šumarskog područja nabave 61 , kako je definirano u članku 2. točki 30. Direktive (EU) 2018/2001;

(b)na razini grupe šumskih gospodarstava dovoljno homogenih za evaluaciju rizika održivosti šumarske djelatnosti, pod uvjetom da su sva ta gospodarstva u trajnom uzajamnom odnosu i da sudjeluju u toj djelatnosti i da grupa tih gospodarstava ostaje nepromijenjena u svim naknadnim nadzorima.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

Detaljne informacije iz točke 1.2. podtočke (i) uključuju odredbe o ispunjavanju kriterija iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Promjena u uzgoju šuma izazvana obavljanjem djelatnosti na određenom području vjerojatno neće dovesti do znatnog smanjenja održive opskrbe primarne šumske biomase pogodne za proizvodnju proizvoda od drva s dugotrajnim potencijalom za uvođenje rješenja kružnog gospodarstva. Ispunjavanje tog kriterija može se dokazati analizom klimatskih koristi iz točke 2.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Pri obavljanju djelatnosti ne upotrebljavaju se pesticidi ni gnojiva.

Poduzimaju se dobro dokumentirane i provjerljive mjere kako bi se izbjegla uporaba djelatnih tvari navedenih u dijelu A Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1021 62 , Roterdamskoj konvenciji o postupku prethodnog pristanka na određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini, Minamatskoj konvenciji o živi, Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj te djelatnih tvari s popisa pesticida koji su prema preporuci SZO-a po opasnosti razvrstani kao klasa I.a („izuzetno opasni”) ili I.b („vrlo opasni”) 63 . Djelatnost je u skladu s relevantnim nacionalnim propisima o djelatnim tvarima.

Sprečava se onečišćenje vode i tla, a u slučaju onečišćenja poduzimaju se mjere čišćenja.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Na područjima koja je nacionalno nadležno tijelo odredilo za očuvanje ili u zaštićenim staništima djelatnost je u skladu s ciljevima očuvanja tih područja.

Ne dolazi do prenamjene staništa koja su posebno osjetljiva na gubitak bioraznolikosti ili imaju visoku vrijednost očuvanja ni područja namijenjenih obnovi takvih staništa u skladu s nacionalnim pravom.

Detaljne informacije iz točke 1.2. podtočke (i) uključuju odredbe za očuvanje i moguće poboljšanje bioraznolikosti u skladu s nacionalnim i lokalnim odredbama, uključujući:

(a)osiguravanje dobrog stanja očuvanosti staništa i vrsta, održavanje uobičajenih vrsta u staništu;

(b)isključivanje uporabe ili oslobađanja invazivnih stranih vrsta;

(c)isključivanje uporabe stranih vrsta, osim ako se može dokazati da:

i.uporaba šumskog reprodukcijskog materijala pogoduje povoljnom i odgovarajućem stanju ekosustava (npr. klima, kriteriji tla i zona vegetacije, otpornost na šumske požare);

ii.autohtone vrste prisutne na tom području više nisu prilagođene predviđenim klimatskim i pedohidrološkim uvjetima;

(d)očuvanje i poboljšanje fizičke, kemijske i biološke kvalitete tla;

(e)promicanje postupaka koji pogoduju bioraznolikosti i potiču prirodne procese u šumi;

(f)isključivanje pretvorbe ekosustava visoke bioraznolikosti u ekosustave manje bioraznolikosti;

(g)osiguravanje raznolikosti povezanih staništa i vrsta povezanih sa šumom;

(h)osiguravanje raznolikosti struktura vegetacije te očuvanje ili poboljšanje zrele vegetacije i mrtvog drva.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.    Plan obnove

1.1. Područje je obuhvaćeno planom obnove, koji je u skladu s načelima i smjernicama Ramsarske konvencije za obnovu močvarnih područja 69 , sve dok se to područje klasificira kao močvarno područje i obuhvaćeno je planom upravljanja močvarnim područjem, u skladu sa smjernicama Ramsarske konvencije za planiranje upravljanja ramsarskim lokalitetima i drugim močvarnim područjima 70 . Plan obnove tresetišta u skladu je s preporukama sadržanima u relevantnim rezolucijama Ramsarske konvencije, uključujući rezoluciju XIII/13.

1.2. Plan obnove sadržava pažljiva razmatranja lokalnih hidroloških i pedoloških uvjeta, uključujući dinamiku zasićenja tla te promjenu aerobnih i anaerobnih uvjeta.

1.3. Plan obnove sadržava sve kriterije nenanošenja bitne štete relevantne za gospodarenje močvarnim područjima.

1.4. Planom obnove predviđeno je praćenje kojim se osigurava točnost informacija sadržanih u planu, posebno podataka o predmetnom području.

2.    Analiza klimatskih koristi

2.1. Djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)predviđeno dugoročno prosječno neto stanje stakleničkih plinova iz djelatnosti niže je od dugoročnog prosječnog stanja stakleničkih plinova predviđenog za referentnu vrijednost iz točke 2.2., pri čemu „dugoročno” znači 100 godina.

2.2. Izračun klimatskih koristi u skladu je sa sljedećim kriterijima:

(a)analiza je u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) 71 . Ako se definicija močvarnog područja korištena u toj analizi razlikuje od definicije močvarnog područja iz nacionalnog inventara stakleničkih plinova, analiza uključuje pregled različitih kategorija zemljišta na predmetnom području. Analiza klimatskih koristi temelji se na transparentnim, točnim, dosljednim, potpunim i usporedivim informacijama, obuhvaća sve spremnike ugljika na koje djelatnost utječe, uključujući nadzemnu i podzemnu biomasu, mrtvo drvo, stelju i tlo, naslanja se na najkonzervativnije pretpostavke za izračune te uključuje odgovarajuća razmatranja o rizicima kratkotrajnosti i poništenja sekvestracije ugljika, riziku zasićenja i riziku od istjecanja. U analizi klimatskih koristi za obalna močvarna područja uzimaju se u obzir projekcije očekivanog relativnog porasta razine mora i vjerojatnost migracije močvarnog područja;

(b)uobičajene aktivnosti, uključujući sječu, neke su od sljedećih:

i.postupci upravljanja dokumentirani su prije početka obavljanja djelatnosti, ako postoje;

ii.najnovije uobičajene aktivnosti prije početka obavljanja djelatnosti.

(c)detaljnost analize proporcionalna je veličini predmetnog područja i korištene su vrijednosti specifične za to područje;

(d)emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog prirodnih poremećaja, kao što su najezde štetnih organizama i bolesti, šumski požari, štete od vjetra i oluja, te koji utječu na predmetno područje i uzrokuju lošije rezultate, ne narušavaju usklađenost s kriterijima iz Uredbe (EU) 2020/852, pod uvjetom da je analiza klimatskih koristi u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) u pogledu emisija i uklanjanja stakleničkih plinova prouzročenih prirodnim poremećajima.

4. Jamstvo trajnosti

4.1. U skladu s nacionalnim pravom, status močvarnog područja na području obavljanja djelatnosti zajamčen je jednom o sljedećih mjera:

(a)područje je trajno močvarno područje bez mogućnosti prenamjene zemljišta;

(b)područje je klasificirano kao zaštićeno područje;

(c)za područje postoji pravno ili ugovorno jamstvo da će ostati močvarno područje.

4.2. U skladu s nacionalnim pravom, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će u budućim ažuriranim verzijama plana obnove, izvan djelatnosti koja se financira, i dalje postojati klimatske koristi, kako je utvrđeno u točki 2. Osim toga, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će nadoknaditi svako smanjenje klimatske koristi utvrđene u točki 2. istovrijednom klimatskom koristi koja proizlazi iz obavljanja djelatnosti koja odgovara jednoj od djelatnosti zaštite i obnove okoliša definiranih u ovoj Uredbi.

5. Nadzor

U roku od dvije godine od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga svakih 10 godina, provjeru usklađenosti djelatnosti s kriterijima značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterijem nenanošenja bitne štete obavljaju:

(a)relevantna nacionalna nadležna tijela ili

(b)neovisni vanjski subjekt za certificiranje, na zahtjev nacionalnih tijela ili subjekta koji obavlja djelatnost.

U cilju smanjenja troškova, nadzor se može obaviti zajedno s certificiranjem šume, klimatskim certificiranjem ili drugom vrstom nadzora.

Neovisni vanjski subjekt za certificiranje ne smije biti u sukobu interesa s vlasnikom ili ulagačem niti smije sudjelovati u razvoju ili obavljanju djelatnosti.

6. Grupna procjena

Usklađenost s kriterijima za znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena i kriterijem nenanošenja bitne štete može se provjeriti na razini grupe gospodarstava dovoljno homogenih za evaluaciju rizika održivosti šumarske djelatnosti, pod uvjetom da su sva ta gospodarstva u trajnom uzajamnom odnosu i da sudjeluju u toj djelatnosti i da grupa tih gospodarstava ostaje nepromijenjena u svim naknadnim nadzorima.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Vađenje treseta je minimalno.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Uporaba pesticida smanjuje se koliko je moguće i prednost se daje alternativnim metodama ili tehnikama, koje mogu uključivati nekemijske alternative pesticidima, u skladu s Direktivom 2009/128/EZ, osim u slučajevima kada je uporaba pesticida potrebna za suzbijanje štetnih organizama i bolesti.

Pri obavljanju djelatnosti minimalna je uporaba gnojiva i ne koristi se stajski gnoj. Djelatnost je u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 ili nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

Poduzimaju se dobro dokumentirane i provjerljive mjere kako bi se izbjegla uporaba djelatnih tvari navedenih u dijelu A Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1021 72 , Roterdamskoj konvenciji o postupku prethodnog pristanka na određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini, Minamatskoj konvenciji o živi, Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj te djelatnih tvari s popisa pesticida koji su prema preporuci SZO-a po opasnosti razvrstani kao klasa I.a („izuzetno opasni”) ili I.b („vrlo opasni”) 73 . Djelatnost je u skladu s relevantnim nacionalnim provedbenim propisima o djelatnim tvarima.

Sprečava se onečišćenje vode i tla, a u slučaju onečišćenja poduzimaju se mjere čišćenja.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Na područjima koja je nacionalno nadležno tijelo odredilo za očuvanje ili u zaštićenim staništima djelatnost je u skladu s ciljevima očuvanja tih područja.

Ne prenamjenjuju se staništa koja su posebno osjetljiva na gubitak bioraznolikosti ili imaju visoku vrijednost očuvanja ni područja namijenjenih obnovi takvih staništa u skladu s nacionalnim propisima.

Plan iz točke 1. (Plan obnove) ovog odjeljka sadržava odredbe o očuvanju i mogućem poboljšanju bioraznolikosti u skladu s nacionalnim i lokalnim odredbama, uključujući sljedeće:

(a)osiguravanje dobrog stanja očuvanosti staništa i vrsta, očuvanje uobičajenih vrsta u staništu;

(b)isključivanje uporabe ili oslobađanja invazivnih vrsta.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Ekonomska djelatnost proizvodnje tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti procjenjuju se i, ako je izvedivo, primjenjuju tehnike kojima se podupire:

(a)ponovna uporaba i uporaba sekundarnih sirovina te ponovno upotrijebljenih dijelova u proizvedenim proizvodima;

(b)izrada koja omogućuje trajnost, recikliranje, jednostavno rastavljanje i prilagodljivost proizvedenih proizvoda;

(c)gospodarenje otpadom u proizvodnom procesu tako da recikliranje ima prednost pred odlaganjem;

(d)informiranje o problematičnim tvarima i njihovu sljedivost tijekom vijeka trajanja proizvedenih proizvoda.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Ekonomska djelatnost proizvodnje opreme za proizvodnju vodika koja ispunjava kriterije tehničke provjere iz odjeljka 3.10. ovog Priloga i opreme za korištenje vodika.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti procjenjuju se i, ako je izvedivo, primjenjuju tehnike kojima se podupire:

(a)ponovna uporaba i uporaba sekundarnih sirovina te ponovno upotrijebljenih dijelova u proizvedenim proizvodima;

(b)izrada koja omogućuje trajnost, recikliranje, jednostavno rastavljanje i prilagodljivost proizvedenih proizvoda;

(c)gospodarenje otpadom u proizvodnom procesu tako da recikliranje ima prednost pred odlaganjem;

(d)informiranje o problematičnim tvarima i njihovu sljedivost tijekom vijeka trajanja proizvedenih proizvoda.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Ekonomska djelatnost proizvodnje, popravka, održavanja, naknadne prilagodbe 74 , prenamjene i nadogradnje:

(a)vlakova, putničkih vagona i vagona s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi);

(b)vlakova, putničkih vagona i vagona s nultim izravnim emisijama CO2 iz ispušne cijevi kada prometuju na pruzi s potrebnom infrastrukturom, a s pogonom na konvencionalni motor ako takva infrastruktura nije dostupna (bimodalna tehnologija);

(c)prometnih sredstava za gradski, prigradski i cestovni prijevoz putnika, pri čemu je stopa izravnih emisija CO2 vozila (iz ispušne cijevi) jednaka nuli;

(d)do 31. prosinca 2025., vozila iz kategorija M2 i M3 75 tipa nadogradnje „CA” (jednopodno vozilo), „CB” (vozilo na kat), „CC” (jednopodno zglobno vozilo) ili „CD” (zglobno vozilo na kat) 76 , koja su u skladu s najnovijom normom EURO VI., tj. ispunjavaju oba zahtjeva iz Uredbe (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 77 i, od trenutka stupanja na snagu izmjena te uredbe, s tim aktima o izmjeni, čak i prije nego što se počnu primjenjivati, i zadnjim korakom norme EURO VI. iz tablice 1. Dodatka 9. Prilogu I. Uredbi Komisije (EU) br. 582/2011 78 , ako su odredbe o tom koraku stupile na snagu, ali se još ne primjenjuju za tu vrstu vozila 79 . Ako takva norma nije dostupna, izravne emisije CO2 iz vozila koje su jednake nuli;

(e)uređaja za osobnu mobilnost koji se pokreću fizičkom aktivnošću korisnika, motorom s nultom stopom emisija ili kombinacijom motora s nultom stopom emisija i fizičke aktivnosti;

(f)vozila kategorija M1 i N1 klasificirana kao laka vozila 80 :

i.do 31. prosinca 2025.: sa specifičnim emisijama CO2, kako su definirane u članku 3. stavku 1. točki (h) Uredbe (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća 81 , koje su niže od 50 g CO2/km (laka vozila s niskim i nultim emisijama);

ii.od 1. siječnja 2026.: sa specifičnim emisijama CO2, kako su definirane u članku 3. stavku 1. točki (h) Uredbe (EU) 2019/631, koje su jednake nuli;

(g)vozila kategorije L 82 s emisijama CO2 iz ispušne cijevi koje iznose 0 g CO2e/km i izračunavaju se u skladu s ispitivanjem emisija iz Uredbe (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 83 ;

(h)vozila kategorije N2 i N3, i kategorije N1 klasificiranih kao teška vozila, koja nisu namijenjena za prijevoz fosilnih goriva s najvećom tehnički dopuštenom masom opterećenog vozila do 7,5 tona i koja su „teška vozila s nultim emisijama” kako su definirana u članku 3. točki 11. Uredbe (EU) 2019/1242 84 ;

(i)vozila kategorije N2 i N3 koja nisu namijenjena za prijevoz fosilnih goriva s najvećom tehnički dopuštenom masom opterećenog vozila iznad 7,5 tona i koja su „teška vozila s nultim emisijama”, kako su definirana u članku 3. točki 11. Uredbe (EU) 2019/1242, ili „teška vozila s niskim emisijama”, kako su definirana u članku 3. točki 12. te uredbe;

(j)plovila za prijevoz putnika unutarnjim vodenim putovima koja:

i.imaju nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi);

ii.do 31. prosinca 2025. hibridna su plovila i plovila na dvije vrste goriva koja u redovnom prometovanju koriste najmanje 50 % goriva s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) ili punjivu bateriju;

(k)plovila za prijevoz robe unutarnjim vodenim putovima, koja nisu namijenjena za prijevoz fosilnih goriva i:

i.imaju nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi);

ii.do 31. prosinca 2025. imaju izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi) po tonskom kilometru (g CO2/tkm), izračunane (ili procijenjene u slučaju novih plovila) primjenom operativnog pokazatelja energetske učinkovitosti 85 , 50 % niže od prosječne referentne vrijednosti za emisije CO2 utvrđene za teška vozila (podskupina vozila 5-LH) u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2019/1242;

(l)plovila za pomorski i obalni prijevoz robe, plovila za lučke potrebe i pomoćne djelatnosti, koja nisu namijenjena za prijevoz fosilnih goriva i:

i.imaju nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi);

ii.do 31. prosinca 2025. hibridna su plovila i plovila na dvije vrste goriva koja u redovnom prometovanju na moru i u lukama koriste najmanje 25 % goriva s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) ili punjivu bateriju;

iii.do 31. prosinca 2025., i samo ako se može dokazati da se plovila koriste isključivo za pružanje usluga obalnog prijevoza i prijevoza na kratkim udaljenostima u svrhu promjene vrste prijevoza robe s kopnenog na morski, plovila s izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) izračunanima primjenom projektnog indeksa energetske učinkovitosti (EEDI) 86 Međunarodne pomorske organizacije (IMO), koje su 50 % niže od prosječne referentne vrijednosti za emisije CO2 utvrđene za teška vozila (podskupina vozila 5-LH) u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2019/1242;

iv.do 31. prosinca 2025. dosegnula su vrijednost indeksa energetske učinkovitosti (EEDI) 10 % nižu od zahtjeva za EEDI koji se primjenjuju od 1. travnja 2022. 87 ako je moguć pogon tih vozila na goriva s nultim izravnim emisijama CO2 iz ispušne cijevi ili na goriva iz obnovljivih izvora 88 ;

(m)plovila za pomorski i obalni prijevoz putnika, koja nisu namijenjena za prijevoz fosilnih goriva i:

i.imaju nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi);

ii.do 31. prosinca 2025. hibridna plovila i plovila na dvije vrste goriva koja u redovnom prometovanju na moru i u lukama koriste najmanje 25 % goriva s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) ili punjivu bateriju;

iii.do 31. prosinca 2025. dosegnula su vrijednost indeksa energetske učinkovitosti (EEDI) 10 % nižu od zahtjeva za EEDI koji se primjenjuju od 1. travnja 2022. ako je moguć pogon tih vozila na goriva s nultim izravnim emisijama CO2 iz ispušne cijevi ili na goriva iz obnovljivih izvora 89 .

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti procjenjuju se i, ako je izvedivo, primjenjuju tehnike kojima se podupire:

(a)ponovna uporaba i uporaba sekundarnih sirovina te ponovno upotrijebljenih dijelova u proizvedenim proizvodima;

(b)izrada koja omogućuje trajnost, recikliranje, jednostavno rastavljanje i prilagodljivost proizvedenih proizvoda;

(c)gospodarenje otpadom u proizvodnom procesu tako da recikliranje ima prednost pred odlaganjem;

(d)informiranje o problematičnim tvarima i njihovu sljedivost tijekom vijeka trajanja proizvedenih proizvoda.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Ovisno o slučaju, vozila ne sadržavaju olovo, živu, šesterovalentni krom i kadmij, u skladu s Direktivom 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 90 .

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Ekonomska djelatnost proizvodnje punjivih baterija, baterijskih sklopova i akumulatora (i njihovih komponenti), među ostalim iz sekundarnih sirovina, koje znatno smanjuju emisije stakleničkih plinova u prijevozu, stacionarnim i izvanmrežnim sustavima za skladištenje energije i drugim industrijskim primjenama.

Pri obavljanju ekonomske djelatnosti baterije se na kraju vijeka trajanja recikliraju.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri proizvodnji novih baterija, komponenti i materijala, procjenjuju se i, ako je izvedivo, primjenjuju tehnike kojima se podupire:

(a)ponovna uporaba i uporaba sekundarnih sirovina te ponovno upotrijebljenih dijelova u proizvedenim proizvodima;

(b)izrada koja omogućuje trajnost, recikliranje, jednostavno rastavljanje i prilagodljivost proizvedenih proizvoda;

(c)informiranje o problematičnim tvarima i njihovu sljedivost tijekom vijeka trajanja proizvedenih proizvoda.

Postupci recikliranja provode se u skladu s uvjetima iz članka 12. Direktive 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 91 i dijela B Priloga III. toj direktivi, uključujući primjenu najbolje raspoložive tehnike, postignute razine učinkovitosti olovno-kiselih baterija, nikal-kadmijskih baterija i baterija drugog kemijskog sastava. Tim se postupcima postiže maksimalno, tehnički izvedivo recikliranje metalnog sadržaja bez prekomjernih troškova.

Kad postoje, objekti za recikliranje ispunjavaju zahtjeve iz Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća 92 .

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Baterije su u skladu s primjenjivim pravilima o stavljanju baterija i akumulatora na tržište u Uniji i ograničenjima korištenja opasnih tvari u baterijama, uključujući Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 93 i Direktivu 2006/66/EZ.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Ekonomska djelatnost proizvodnje jednog ili više sljedećih proizvoda i njihovih ključnih komponenti 94 :

(a)prozori U-vrijednosti manje ili jednake 1,0 W/m2K;

(b)vrata U-vrijednosti manje ili jednake 1,2 W/m2K;

(c)sustavi za vanjske zidove U-vrijednosti manje ili jednake 0,5 W/m2K;

(d)krovni sustavi U-vrijednosti manje ili jednake 0,3 W/m2K;

(e)izolacijski proizvodi lambda vrijednosti manje ili jednake 0,06 W/mK;

(f)kućanski uređaji svrstani u dva najviša razreda energetske učinkovitosti u skladu s Uredbom (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća 95 i delegiranim aktima donesenima na temelju te uredbe;

(g)izvori svjetlosti svrstani u dva najviša razreda energetske učinkovitosti u skladu s Uredbom (EU) 2017/1369 i delegiranim aktima donesenima na temelju te uredbe;

(h)sustavi grijanja prostora i sustavi grijanja vode u kućanstvima svrstani u dva najviša razreda energetske učinkovitosti u skladu s Uredbom (EU) 2017/1369 i delegiranim aktima donesenima na temelju te uredbe;

(i)rashladni i ventilacijski sustavi svrstani u dva najviša razreda energetske učinkovitosti u skladu s Uredbom (EU) 2017/1369 i delegiranim aktima donesenima na temelju te uredbe;

(j)detektori prisutnosti i dnevnog svjetla za rasvjetne sustave;

(k)toplinske pumpe u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljka 4.16. ovog Priloga;

(l)fasadni i krovni elementi s funkcijom zaštite od sunčeve svjetlosti ili kontrole njezina propuštanja, uključujući one koji omogućuju rast vegetacije;

(m)energetski učinkoviti sustavi automatizacije i kontrole za stambene i poslovne zgrade;

(n)termostati odvojeni po zonama i uređaji za pametno praćenje glavnih električnih i toplinskih opterećenja u zgradama te senzorska oprema;

(o)proizvodi za mjerenje topline i termostatski regulatori za pojedinačne stambene objekte spojene na centralizirane toplinske sustave i za pojedinačne stanove spojene na sustave centralnog grijanja koji opskrbljuju cijelu zgradu, te za sustave centralnog grijanja;

(p)izmjenjivači topline u sustavu centraliziranog grijanja i trafostanice za djelatnost distribucije centraliziranog grijanja/hlađenja iz odjeljka 4.15. ovog Priloga;

(q)proizvodi za pametno praćenje i regulaciju sustava grijanja te senzorska oprema

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti procjenjuju se i, ako je izvedivo, primjenjuju tehnike kojima se podupire:

(a)ponovna uporaba i uporaba sekundarnih sirovina te ponovno upotrijebljenih dijelova u proizvedenim proizvodima;

(b)izrada koja omogućuje trajnost, recikliranje, jednostavno rastavljanje i prilagodljivost proizvedenih proizvoda;

(c)gospodarenje otpadom u proizvodnom procesu tako da recikliranje ima prednost pred odlaganjem;

(d)informiranje o problematičnim tvarima i njihovu sljedivost tijekom vijeka trajanja proizvedenih proizvoda.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Ekonomska djelatnost proizvodnje tehnologija koje dokazano znatno smanjuju emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu u usporedbi s najboljim alternativnim tehnologijama/proizvodima/rješenjima dostupnima na tržištu.

Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU 96 ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 97 ili ISO 14064-1:2018 98 .

Kvantificirane uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti procjenjuju se i, ako je izvedivo, primjenjuju tehnike kojima se podupire:

(a)ponovna uporaba i uporaba sekundarnih sirovina te ponovno upotrijebljenih dijelova u proizvedenim proizvodima;

(b)izrada koja omogućuje trajnost, recikliranje, jednostavno rastavljanje i prilagodljivost proizvedenih proizvoda;

(c)gospodarenje otpadom u proizvodnom procesu tako da recikliranje ima prednost pred odlaganjem;

(d)informiranje o problematičnim tvarima i njihovu sljedivost tijekom vijeka trajanja proizvedenih proizvoda.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost proizvodnje jednog od sljedećeg:

(a)sivog cementnog klinkera ako su specifične emisije stakleničkih plinova 99 niže od 0,722 100 tCO2e po toni sivog cementnog klinkera;

(b)cementa ili alternativnog hidrauličkog veziva od sivog klinkera, pri čemu su specifične emisije stakleničkih plinova 101 iz proizvodnje klinkera i cementa ili alternativnog vezivnog materijala niže od 0,469 102 tCO2e po toni proizvedenog cementa ili alternativnog veziva.

Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za proizvodnju cementa, vapna i magnezijeva oksida 103 .

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij 104 .

Pri proizvodnji cementa u kojoj se kao alternativno gorivo koristi opasni otpad primjenjuju se mjere za sigurno rukovanje otpadom.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost proizvodnje jednog od sljedećeg:

(a)primarnog aluminija, ako ta djelatnost do 2025. ispunjava dva sljedeća kriterija, a nakon 2025. sve sljedeće kriterije 105 :

i.emisije stakleničkih plinova 106 ne premašuju 1,484 107 tCO2e po toni proizvedenog aluminija 108 ;

ii.prosječni intenzitet ugljika u neizravnim emisijama stakleničkih plinova 109 ne premašuje 100g CO2e/kWh;

iii.potrošnja električne energije u proizvodnom procesu ne premašuje 15,5 MWh po toni aluminija.

(b)sekundarnog aluminija.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za industriju obojenih metala 110 . Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost proizvodnje jednog od sljedećeg:

(a)željeza i čelika, pri čemu emisije stakleničkih plinova 111 , umanjene za količinu emisija pripisanih proizvodnji otpadnih plinova u skladu s odjeljkom 10.1.5 točkom (a) iz Priloga VII. Uredbi (EU) 2019/331 ne premašuju sljedeće vrijednosti u različitim fazama proizvodnog procesa:

i.tekući metal = 1,331 112 t ekvivalenta CO2 po toni proizvoda;

ii.sinterirana rudača = 0,163 113 t CO2e po toni proizvoda;

iii.koks (bez lignitnog koksa) = 0,144 114 tCO2e po toni proizvoda;

iv.lijevano željezo = 0,299 115 t CO2e po toni proizvoda;

v.visokolegirani čelik iz elektrolučne peći = 0,266 116 tCO2e po toni proizvoda;

vi.ugljični čelik iz elektrolučne peći = 0,209 117 tCO2e po toni proizvoda;

(b)čelik iz elektrolučnih peći od kojeg se proizvodi ugljični čelik ili visokolegirani čelik iz elektrolučne peći, kako je definirano u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/331 i ako je input otpadaka čelika u odnosu na output proizvoda manji od:

i.70 % pri proizvodnji visokolegiranog čelika;

ii.90 % pri proizvodnji ugljičnog čelika.

Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za proizvodnju željeza i čelika 118 .

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost se obavlja u skladu sa zahtjevom o uštedama emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu od 73,4 % za vodik [što rezultira emisijama stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu nižima od 3tCO2e/tH2] i 70 % za sintetička goriva dobivena iz vodika u odnosu na usporedno fosilno gorivo od 94g CO2e/MJ analogijom s pristupom iz Direktive (EU) 2018/2001 članka 25. stavka 2. i Priloga V.

Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se primjenom metodologije iz članka 28. stavka 5. Direktive (EU) 2018/2001 ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 119 ili ISO 14064-1:2018 120 .

Kvantificirane uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjeravaju se u skladu s člankom 30. Direktive (EU) 2018/2001, ako je primjenjivo, ili ih provjerava neovisna treća strana.

Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju klornih lužina 121 i zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i otpadnih plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru 122 ;

(b)zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za rafiniranje mineralnih ulja i plina 123 .

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova 124 iz postupaka proizvodnje ugljene čađe niže su od 1.141 125 tCO2e po toni proizvoda.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za industriju baznih anorganskih kemikalija – krute i ostale tvari 126 ;

(b)zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru 127 .

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova 128 iz postupaka proizvodnje kalcinirane sode niže su od 0,789 129 tCO2e po toni proizvoda.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za industriju baznih anorganskih kemikalija – krute i ostale tvari 130 ;

(b)zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru 131 .

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Potrošnja električne energije za elektrolizu i kloriranje iznosi 2,45 MWh po toni klora ili manje.

Prosječne emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu električne energije koja se koristi za proizvodnju klora iznose 100 g CO2e/kWh ili manje.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se u skladu s Preporukom 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 132 ili ISO 14064-1:2018 133 .

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju klornih lužina 134 ;

(b)zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru 135 .

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova 136 iz postupaka proizvodnje baznih organskih kemikalija niže su od:

(a)za HVC: 0,693 137 tCO2e po toni HVC-a;

(b)za aromate: 0,0072 138 tCO2e po toni složenog ponderiranog protoka;

(c)za vinil-klorid: 0,171 139 tCO2e po toni vinil-klorida;

(d)za stiren: 0,419 140 tCO2e po toni stirena;

(e)za etilen-oksid/etilen-glikole: 0,314 141 tCO2e po toni etilen-oksida/glikola;

(f)za adipinsku kiselinu: 0,32 142 tCO2e po toni adipinske kiseline.

Ako se organske kemikalije obuhvaćene područjem primjene u cijelosti ili djelomično proizvode iz obnovljivih sirovina, emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvedene kemikalije, nastale u cijelosti ili djelomično iz sirovina iz obnovljivih izvora, niže su od emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu istovjetne kemikalije proizvedene od sirovina iz fosilnih goriva.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se u skladu s Preporukom 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 143 ili ISO 14064-1:2018 144 .

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Poljoprivredna biomasa koja se koristi za proizvodnju baznih organskih kemikalija ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive (EU) 2018/2001. Šumska biomasa koja se koristi za proizvodnju baznih organskih kemikalija ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju baznih organskih kemikalija 145 ;

(b)zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru 146 .

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost je u skladu s jednim od sljedećih kriterija:

(a)amonijak se proizvodi iz vodika koji ispunjava kriterije tehničke provjere iz odjeljka 3.10. ovog Priloga (Proizvodnja vodika);

(b)amonijak se oporabljuje iz otpadnih voda.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju baznih anorganskih kemikalija – amonijaka, kiselina i gnojiva 147 ;

(b)zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru 148 .

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova 149 iz proizvodnje dušične kiseline niže su od 0,038 150 tCO2e po toni dušične kiseline.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju baznih anorganskih kemikalija – amonijaka, kiselina i gnojiva 151 ;

(b)zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru 152 .

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost je u skladu s jednim od sljedećih kriterija:

(a)plastika u primarnom obliku u potpunosti se proizvodi mehaničkim recikliranjem plastičnog otpada;

(b)ako mehaničko recikliranje nije tehnički izvedivo ili ekonomski održivo, plastika u primarnom obliku u potpunosti se proizvodi kemijskim recikliranjem plastičnog otpada, a emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvedene plastike, isključujući svaku izračunanu korist od proizvodnje goriva, niže su od emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu istovjetne primarne plastike proizvedene od sirovina iz fosilnih goriva. Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se u skladu s Preporukom 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 153 ili ISO 14064-1:2018 154 . Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana;

(c)u cijelosti je ili djelomično dobivena iz sirovina iz obnovljivih izvora 155 i emisije stakleničkih plinova u cijelom njezinom životnom ciklusu niže su od emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu istovjetne plastike u primarnom obliku proizvedene od sirovina iz fosilnih goriva. Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se u skladu s Preporukom 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018. Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Poljoprivredna biomasa koja se koristi za proizvodnju plastike u primarnom obliku ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive (EU) 2018/2001. Šumska biomasa koja se koristi za proizvodnju plastike u primarnom obliku ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju polimera 156 ;

(b)zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru 157 .

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Pri obavljanju djelatnosti proizvodi se električna energija solarnom fotonaponskom tehnologijom.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Nije primjenjivo

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnost i, ako je izvedivo koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Pri obavljanju djelatnosti proizvodi se električna energija tehnologijom koncentracije solarne energije.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnost i, ako je izvedivo, koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Pri obavljanju djelatnosti proizvodi se električna energija iz energije vjetra.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Obavljanjem djelatnosti izgradnje odobalne vjetroelektrane ne ometa se postizanje dobrog stanja okoliša iz Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 158 , kojom je propisano da se poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje ili ublažavanje učinaka u pogledu njezina deskriptora 11 (buka/energija) utvrđenog u Prilogu I. toj direktivi, i iz Odluke Komisije (EU) 2017/848 159 u pogledu relevantnih kriterija i metodoloških standarda za taj deskriptor.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnost i, ako je izvedivo, koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu 160 .

Obavljanjem djelatnosti izgradnje odobalne vjetroelektrane ne ometa se postizanje dobrog stanja okoliša iz Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kojom je propisano da se poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje ili ublažavanje učinaka u pogledu njezina deskriptora 1 (bioraznolikost) i 6 (cjelovitost morskog dna) iz Priloga I. toj direktivi, i iz Odluke Komisije (EU) 2017/848 u pogledu relevantnih kriterija i metodoloških standarda za te deskriptore.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Pri obavljanju djelatnosti proizvodi se električna energija iz energije oceana.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Obavljanjem djelatnosti ne ometa se postizanje dobrog stanja okoliša iz Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kojom je propisano da se poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje ili ublažavanje učinaka u pogledu njezina deskriptora 11 (buka/energija) iz Priloga I. toj direktivi, i iz Odluke Komisije (EU) 2017/848 u pogledu relevantnih kriterija i metodoloških standarda za taj deskriptor.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnosti i, ako je izvedivo, koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Provode se mjere za smanjenje toksičnosti boje protiv obrastanja i biocida propisane u Uredbi (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 161 kojom se u pravo Unije prenosi Međunarodna konvencija o nadzoru štetnih sustava protiv obrastanja na brodovima donesena 5. listopada 2001.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Obavljanjem djelatnosti ne ometa se postizanje dobrog stanja okoliša iz Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kojom je propisano da se poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje ili ublažavanje učinaka u pogledu njezina deskriptora 1 (bioraznolikost) iz Priloga I. toj direktivi, i iz Odluke Komisije (EU) 2017/848 u pogledu relevantnih kriterija i metodoloških standarda za taj deskriptor.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost je u skladu s jednim od sljedećih kriterija:

(a)energija se proizvodi u protočnoj hidroelektrani bez umjetne akumulacije;

(b)gustoća energije iz postrojenja za proizvodnju električne energije veća je od 5 W/m²;

(c)emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu iz proizvodnje električne energije iz hidroenergije niže su od 100gCO2e/kWh. Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se u skladu s Preporukom 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 162 ili ISO 14064-1:2018 163 ili s pomoću alata G-res 164 . Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

1. Djelatnost se obavlja u skladu s odredbama Direktive 2000/60/EZ, osobito sa svim zahtjevima iz članka 4. te direktive.

2. Kad se odnosi na rad postojećih hidroelektrana, uključujući obnovu radi povećanja potencijala za energiju iz obnovljivih izvora ili za skladištenje energije, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

2.1. U skladu s Direktivom 2000/60/EZ, osobito njezinim člankom 4., provode se sve tehnički izvedive i ekološki relevantne mjere ublažavanja radi smanjenja štetnih utjecaja na vodu, zaštićena staništa i vrste koje izravno ovise o vodi.

2.2. Ako je relevantno i ovisno o prirodnim ekosustavima u izloženim vodnim tijelima mjere uključuju:

(a)mjere kojima se omogućuje nizvodna i uzvodna migracija riba (turbine koje nisu štetne za ribe, strukture za usmjeravanje riba, suvremeni i potpuno funkcionalni prolazi za ribe, mjere za zaustavljanje ili smanjenje rada i ispuštanja otpadnih voda za vrijeme migracije ili mriješćenja riba);

(b)mjere kojima se omogućuje minimalan ekološki protok (uključujući ublažavanje brzih, kratkoročnih varijacija protoka ili naglih promjena protoka) i protok sedimenta;

(c)mjere zaštite ili poboljšanja staništa.

2.3. Djelotvornost tih mjera prati se u kontekstu odobrenja ili dozvole u kojima se utvrđuje pod kojim se uvjetima postiže dobro stanje ili ostvaruje potencijal predmetnog vodnog tijela.

3. Kad se odnosi na izgradnju novih hidroelektrana, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

3.1. U skladu s člankom 4. Direktive 2000/60/EZ, a osobito njegovim stavkom 7., prije izgradnje se provodi procjena utjecaja projekta da bi se utvrdili svi njegovi potencijalni učinci na stanje vodnih tijela u istom riječnom slivu i zaštićenih staništa i vrsta koje izravno ovise o vodi, pazeći da migracijski koridori, rijeke slobodnog toka ili ekosustavi ostanu gotovo nenarušeni.

Ta se procjena temelji na najnovijim, detaljnim i točnim podacima, uključujući podatke o praćenju bioloških elemenata kvalitete koji su posebno osjetljivi na hidrološke promjene, te na očekivanom stanju vodnog tijela nakon novih aktivnosti u usporedbi s njegovim postojećim stanjem.

Osobito se procjenjuje kumulativni utjecaj tog novog projekta i drugih postojećih ili planiranih infrastruktura u riječnom slivu.

3.2. Na temelju takve procjene utjecaja utvrđeno je da planirano postrojenje zbog načina na koji je projektirano, svoje lokacije i mjera ublažavanja ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

(a)postrojenje ne uzrokuje pogoršanje stanja niti dovodi u pitanje dobro stanje ili ostvarenje potencijala konkretnog vodnog tijela s kojim je povezano;

(b)ako bi postrojenje moglo uzrokovati pogoršanje ili dovesti u pitanje dobro stanje/potencijal određenog vodnog tijela s kojim je povezano, takvo pogoršanje nije znatno i obrazloženo je u detaljnoj analizi troškova i koristi koja pokazuje sljedeće:

i.prevladavajući javni interes ili očekivane koristi od planirane hidroelektrane veće su od troškova koji za okoliš i društvo nastaju zbog pogoršanja stanja vode;

ii.prevladavajući javni interes ili očekivane koristi od planirane hidroelektrane zbog tehničke izvedivosti ili nerazmjernih troškova ne mogu se ostvariti na drugi način kojim bi se postigli bolji rezultati za okoliš (npr. obnova postojećih hidroelektrana ili primjena tehnologija koje ne narušavaju kontinuitet rijeke).

3.3. Provode se sve tehnički izvedive i ekološki relevantne mjere ublažavanja štetnih učinaka na vodu i na zaštićena staništa i vrste koje izravno ovise o vodi.

Ako je relevantno i ovisno o prirodnim ekosustavima u izloženim vodnim tijelima mjere ublažavanja uključuju:

(a)mjere kojima se omogućuje nizvodna i uzvodna migracija riba (turbine koje nisu štetne za ribe, strukture za usmjeravanje riba, suvremeni i potpuno funkcionalni prolazi za ribe, mjere za zaustavljanje ili smanjenje rada i ispuštanja otpadnih voda za vrijeme migracije ili mriješćenja riba);

(b)mjere kojima se omogućuje minimalan ekološki protok (uključujući ublažavanje brzih, kratkoročnih varijacija protoka ili naglih promjena protoka) i protok sedimenta;

(c)mjere zaštite ili poboljšanja staništa.

Djelotvornost tih mjera prati se u kontekstu odobrenja ili dozvole u kojima se utvrđuje pod kojim se uvjetima postiže dobro stanje ili ostvaruje potencijal predmetnog vodnog tijela.

3.4. Postrojenje ne dovodi trajno u pitanje postizanje dobrog stanja ili ostvarenje potencijala vodnih tijela u istom riječnom slivu.

3.5. Uz navedene mjere ublažavanja prema potrebi se provode kompenzacijske mjere da projekt ne bi povećao fragmentaciju vodnih tijela u istom riječnom slivu. To se postiže obnovom kontinuiteta u istom riječnom slivu tako da se nadoknadi prekid kontinuiteta koji planirana hidroelektrana može prouzročiti. Kompenzacijske mjere uvode se prije provedbe projekta.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu 165 .

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvodnje električne energije iz geotermalne energije niže su od 100gCO2e/kWh. Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018. Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Za rad geotermalnih energetskih sustava visoke entalpije uspostavljeni su odgovarajući sustavi za smanjenje emisija kako bi se ostvarile granične vrijednosti kvalitete zraka iz Direktive 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 166 i Direktive 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 167 .

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvodnje električne energije iz plinovitih i tekućih goriva iz obnovljivih izvora niže su od 100gCO2e/kWh.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju podataka specifičnih za projekt, ako postoje, te na temelju Preporuke 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 168 ili ISO 14064-1:2018 169 .

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

2. Ako se u postrojenjima primjenjuje neki postupak smanjenja emisija (uključujući hvatanje i skladištenje ugljika ili korištenje dekarboniziranih goriva), taj postupak ispunjava kriterije iz odgovarajućeg odjeljka ovog Priloga, ovisno o slučaju.

Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje električne energije hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

3. Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)pri izgradnji se ugrađuje mjerna oprema za praćenje fizičkih emisija, kao što je istjecanje metana, ili se uvodi program za otkrivanje i saniranje istjecanja;

(b)pri radu se izvješćuje o fizičkom mjerenju emisija i istjecanja se saniraju.

4. Ako se pri obavljanju djelatnosti miješaju plinovita ili tekuća goriva iz obnovljivih izvora s plinovitim ili tekućim biogorivima, poljoprivreda biomasa koja se koristi za proizvodnju plinovitog ili tekućeg biogoriva ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive, a šumska biomasa ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za velike uređaje za loženje 170 . Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaje za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od pragova iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća 171 .

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Poljoprivredna biomasa koja se koristi pri obavljanju djelatnosti ispunjava kriterije utvrđene u članku 29. stavcima od 2. do 5. Direktive (EU) 2018/2001. Šumska biomasa koja se koristi pri obavljanju djelatnosti ispunjava kriterije utvrđene u članku 29. stavcima 6. i 7. te direktive.

2. Uštede emisija stakleničkih plinova ostvarene korištenjem biomase iznose najmanje 80 % u odnosu na metodologiju uštede stakleničkih plinova i odgovarajuće usporedno fosilno gorivo iz Priloga VI. Direktivi (EU) 2018/2001.

3. Ako se postrojenja oslanjaju na anaerobnu razgradnju organskog materijala, proizvodnja digestata ispunjava kriterije iz odjeljka 5.6. te kriterije 1. i 2. iz odjeljka 5.7. ovog Priloga, ovisno o slučaju.

4. Točke 1. i 2. ne primjenjuju se na postrojenja za proizvodnju električne energije ukupne ulazne toplinske snage do 2 MW u kojima se koriste plinovita goriva iz biomase.

5. Pri obavljanju djelatnosti u postrojenjima za proizvodnju električne energije ukupne ulazne toplinske snage od 50 do 100 MW primjenjuje se tehnologija visokoučinkovite kogeneracije, a pri obavljanju djelatnosti u postrojenjima samo za proizvodnju električne energije postižu se razine energetske učinkovitosti koje se povezuju s najboljim raspoloživim tehnikama iz najnovijih zaključaka o tim tehnikama, uključujući zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje 172 .

6. Pri obavljanju djelatnosti u postrojenjima za proizvodnju električne energije ukupne ulazne toplinske snage veće od 100 MW ispunjava se najmanje jedan od sljedećih kriterija:

(a)ostvaruje se energetska učinkovitost od najmanje 36 %;

(b)primjenjuje se tehnologija visokoučinkovite kogeneracije (kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije) iz Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća 173 ;

(c)primjenjuje se tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika. Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje električne energije hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

U postrojenjima koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća 174 emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o tim tehnikama, uključujući zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje 175 . Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaja za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od pragova iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

Za postrojenja u zonama ili dijelovima zona u kojima granične vrijednosti kvalitete zraka nisu u skladu s onima iz Direktive 2008/50/EZ uzimaju se u obzir rezultati razmjene informacija 176 koje Komisija objavljuje u skladu s člankom 6. stavcima 9. i 10. Direktive (EU) 2015/2193.

Ako se digestat dobiven anaerobnom razgradnjom organskog materijala koristi kao gnojivo ili poboljšivač tla, izravno ili nakon kompostiranja ili drugog postupka obrade, taj je digestat u skladu sa zahtjevima za gnojidbene materijale iz kategorija sastavnih materijala 4. i 5. iz Priloga II. Uredbi (EU) 2019/1009 ili s nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

U postrojenjima za anaerobnu razgradnju u kojima se obrađuje više od 100 tona dnevno emisije u zrak i vodu su ispod ili u rasponu razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima za anaerobnu obradu otpada u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za obradu otpada 177 . Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost je u skladu s jednim od sljedećih kriterija:

1. Infrastruktura ili oprema za prijenos i distribuciju nalazi se u sustavu koji ispunjava barem jedan od sljedećih kriterija:

(a)sustav je međusobno povezani europski sustav, tj. međusobno povezana kontrolna područja država članica, Norveške, Švicarske i Ujedinjene Kraljevine, te njegovi podsustavi;

(b)više od 67 % novoomogućenog proizvodnog kapaciteta u sustavu ne doseže prag proizvodnje od 100 gCO2e/kWh izmjereno na temelju životnog ciklusa u skladu s kriterijima za proizvodnju električne energije u petogodišnjem razdoblju;

(c)prosječni emisijski faktor mreže sustava, koji se izračunava kao ukupne godišnje emisije iz proizvodnje električne energije podijeljene s ukupnom godišnjom neto proizvodnjom električne energije u tom sustavu, ne doseže prag od 100 gCO2e/kWh izmjereno na temelju životnog ciklusa u skladu s kriterijima za proizvodnju električne energije u petogodišnjem razdoblju.

Infrastruktura namijenjena za izgradnju izravnog voda ili proširenje postojećeg izravnog voda između trafostanice ili mreže i elektrane intenziteta CO2 većeg od 100 gCO2e/kWh izmjereno u životnom ciklusu ne ispunjava kriterije.

Ugradnja mjerne infrastrukture koja ne ispunjava zahtjeve za sustave pametnog mjerenja iz članka 20. Direktive (EU) 2019/944 ne ispunjava kriterije.

2. Djelatnost je jedna od sljedećih:

(a)izgradnja i rad izravnog voda ili proširenje postojećeg izravnog voda od postrojenja za niskougljičnu proizvodnu električne energije ispod praga od 100 gCO2e/kWh izmjereno na temelju životnog ciklusa, na trafostanicu ili mrežu;

(b)izgradnja i rad punionica za električna vozila i prateće elektroenergetske infrastrukture za elektrifikaciju prijevoza, pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji tehničke provjere iz odjeljka ovog Priloga o prijevozu;

(c)ugradnja transformatora za prijenos i distribuciju koji ispunjavaju zahtjeve razine 2. (1. srpnja 2021.) iz Priloga I. Uredbi Komisije (EU) br. 548/2014 178 i srednjih transformatora najvećeg napona za opremu do 36 kV koji ispunjavaju zahtjeve razine AAA0 za gubitke praznog hoda iz norme EN 50588-1 179 ;

(d)izgradnja/ugradnja i rad opreme i infrastrukture za povećanje proizvodnje ili proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora;

(e)ugradnja opreme za povećanje kontrole i promatranja elektroenergetskog sustava i razvoj i integraciju obnovljivih izvora energije, uključujući:

(I)senzore i alate za mjerenje (uključujući meteorološke senzore za predviđanje proizvodnje iz obnovljivih izvora);

(II)komunikaciju i kontrolu (uključujući napredni softver i kontrolne prostorije, automatizaciju trafostanica ili napojnih vodova te kapacitete za regulaciju napona radi prilagodbe decentraliziranijim resursima iz obnovljivih izvora);

(f)ugradnju opreme koja, među ostalim, uključuje buduće sustave pametnog mjerenja ili one kojima se zamjenjuju sustavi pametnog mjerenja u skladu s člankom 19. stavkom 6. Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća 180 , koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 20. te direktive, kojima se informacije prenose do kupaca da bi mogli na daljinu pratiti potrošnju, uključujući podatkovne centre o kupcima;

(g)izgradnju/ugradnju opreme kako bi se omogućila razmjena osobito električne energije iz obnovljivih izvora među korisnicima;

(h)izgradnja i rad interkonekcijskih vodova između prijenosnih sustava, pod uvjetom da jedan od sustava ispunjava kriterije.

Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće specifikacije:

(a)petogodišnje razdoblje za utvrđivanje usklađenosti s pragovima podrazumijeva pet uzastopnih povijesnih godina i uključuje godinu za koju su dostupni najnoviji podaci;

(b)„sustav” znači kontrolno područje prijenosne ili distribucijske mreže operatora mreže ili sustava u kojem se nalazi infrastruktura ili oprema;

(c)prijenosni sustavi mogu uključivati proizvodni kapacitet povezan s distribucijskim sustavima podređene razine;

(d)za distribucijske sustave podređene prijenosnom sustavu za koji se smatra da je na putu prema potpunoj dekarbonizaciji isto se tako može smatrati da su na putu prema potpunoj dekarbonizaciji;

(e)pri utvrđivanju usklađenosti moguće je razmotriti sustav koji obuhvaća više međusobno povezanih kontrolnih područja među kojima postoje znatne razmjene energije i u tom se slučaju primjenjuje ponderirani prosječni emisijski faktor u svim uključenim kontrolnim područjima i nije potrebno zasebno dokazivati usklađenost pojedinačnih podređenih prijenosnih ili distribucijskih sustava u tom sustavu;

(f)sustav može postati neusklađen nakon što je prethodno bio usklađen. Od trenutka u kojem sustav postane neusklađen nisu usklađene ni nove djelatnosti prijenosa i distribucije, sve do ponovnog usklađenja sustava s pragom (osim za djelatnosti koje su uvijek usklađene, vidjeti u prethodnom dijelu teksta). Djelatnosti u podređenim sustavima i dalje mogu biti usklađene ako ti podređeni sustavi ispunjavaju kriterije iz ovog odjeljka;

(g)izravni vod ili proširenje širenje postojećeg izravnog voda prema proizvodnim postrojenjima uključuje infrastrukturu koja je neophodna za prijenos električne energije iz proizvodnog postrojenja u trafostanicu ili mrežu.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Nije primjenjivo

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Izrađen je plan gospodarenja otpadom kojim se na kraju vijeka trajanja osigurava maksimalna ponovna uporaba ili recikliranje u skladu s hijerarhijom otpada, među ostalim na temelju ugovora s partnerima za gospodarenje otpadom i uključivanjem u financijske projekcije ili službenu projektnu dokumentaciju.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nadzemni visokonaponski vodovi:

(a)djelatnosti koje podrazumijevaju izvođenje radova na gradilištu u skladu su s načelima iz IFC-ovih Općih smjernica za okoliš, zdravlje i sigurnost 181 ;

(b)pri obavljanju djelatnosti poštuju se važeće norme i propisi o ograničavanju utjecaja elektromagnetskog zračenja na ljudsko zdravlje, što za djelatnosti koje se obavljaju u Uniji uključuje Preporuku Vijeća o ograničavanju izloženosti stanovništva elektromagnetskim poljima (od 0 Hz do 300 GHz) 182 , a za djelatnosti koje se obavljaju u trećim zemljama Smjernice Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) iz 1998. 183 .

Pri obavljanju djelatnosti ne koriste se poliklorirani bifenili (PCB).

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu 184 .

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Izgradnja i rad postrojenja za skladištenje električne energije, uključujući reverzibilne hidroelektrane.

Ako djelatnost podrazumijeva skladištenje kemijske energije, medij za skladištenje (npr. vodik ili amonijak) ispunjava kriterije za proizvodnju odgovarajućeg proizvoda navedene u odjeljcima od 3.7. do 3.17. ovog Priloga. Ako se za skladištenje električne energije koristi vodik i ako vodik ispunjava kriterije tehničke provjere iz odjeljka 3.10. ovog Priloga, dijelom djelatnosti smatra se i ponovno pretvaranje vodika u električnu energiju.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Ako reverzibilna hidroelektrana nije povezana s vodnim tijelom rijeke, djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

Ako je reverzibilna hidroelektrana povezana s vodnim tijelom rijeke, djelatnost ispunjava kriterij nenanošenja bitne štete održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa iz odjeljka 4.5. (Proizvodnja električne energije iz hidroenergije).

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Izrađen je plan gospodarenja otpadom kojim se na kraju vijeka trajanja osigurava maksimalna ponovna uporaba ili recikliranje u skladu s hijerarhijom otpada, među ostalim na temelju ugovora s partnerima za gospodarenje otpadom i uključivanjem u financijske projekcije ili službenu projektnu dokumentaciju.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Skladištenje toplinske energije, uključujući podzemno skladištenje toplinske energije (UTES) ili skladištenje toplinske energije u vodonosnicima (ATES).

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost skladištenja toplinske energije u vodonosnicima ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Izrađen je plan gospodarenja otpadom kojim se na kraju vijeka trajanja osigurava maksimalna ponovna uporaba ili recikliranje u skladu s hijerarhijom otpada, među ostalim na temelju ugovora s partnerima za gospodarenje otpadom i uključivanjem u financijske projekcije ili službenu projektnu dokumentaciju.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost je jedna od sljedećih:

(a)izgradnja postrojenja za skladištenje vodika;

(b)prenamjena postojećih podzemnih skladišta plina u skladišta vodika;

(c)rad postrojenja za skladištenje vodika, pri čemu uskladišteni vodik ispunjava kriterije za proizvodnju vodika iz odjeljka 3.10. ovog Priloga.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Nije primjenjivo

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Izrađen je plan gospodarenja otpadom kojim se na kraju vijeka trajanja osigurava maksimalna ponovna uporaba ili recikliranje u skladu s hijerarhijom otpada, među ostalim na temelju ugovora s partnerima za gospodarenje otpadom i uključivanjem u financijske projekcije ili službenu projektnu dokumentaciju.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Ako se skladišti više od pet tona vodika, djelatnost je u skladu s Direktivom 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća 185 .

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Poljoprivredna biomasa koja se koristi za proizvodnju bioplina ili biogoriva za prijevoz i tekućih biogoriva ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive (EU) 2018/2001. Poljoprivredna biomasa koja se koristi za proizvodnju bioplina ili biogoriva za prijevoz i tekućih biogoriva ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Kulture za proizvodnju hrane i hrane za životinje ne koriste se za proizvodnju biogoriva za prijevoz i tekućih biogoriva.

2. Uštede emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje bioplina i biogoriva za prijevoz i tekućih biogoriva iznose najmanje 65 % u odnosu na metodologiju uštede stakleničkih plinova i odgovarajuće usporedno fosilno gorivo iz Priloga V. Direktivi (EU) 2018/2001.

3. Ako se proizvodnja bioplina oslanja na anaerobnu razgradnju organskog materijala, proizvodnja digestata ispunjava kriterije iz odjeljka 5.6. te kriterije 1. i 2. iz odjeljka 5.7. ovog Priloga, ovisno o tome što je primjenjivo.

4. Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Za proizvodnju bioplina na spremište digestata postavlja se pokrov koji ne propušta plinove.

U postrojenjima za anaerobnu razgradnju u kojima se obrađuje više od 100 tona dnevno emisije u zrak i vodu su ispod ili u rasponu razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima za anaerobnu obradu otpada u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za obradu otpada 186 . Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Ako se digestat dobiven anaerobnom razgradnjom organskog materijala koristi kao gnojivo ili poboljšivač tla, izravno ili nakon kompostiranja ili drugog postupka obrade, taj je digestat u skladu sa zahtjevima za gnojidbene materijale iz kategorija sastavnih materijala 4. i 5. za digestat ili kategorije 3. za kompost, ovisno o slučaju, iz Priloga II. Uredbi (EU) 2019/1009 ili s nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Djelatnost obuhvaća jedno od sljedećeg:

(a)izgradnju ili rad novih mreža za prijenos i distribuciju vodika ili drugih niskougljičnih plinova;

(b)prenamjenu postojećih mreža za prirodni plin u mreže isključivo za vodik;

(c)naknadnu prilagodbu mreža za prijenos i distribuciju plina kojom se omogućuje integracija vodika i drugih niskougljičnih plinova u mrežu, uključujući svaku aktivnost u mreži za prijenos ili distribuciju plina kojom se omogućuje povećanje udjela vodika ili drugih niskougljičnih plinova u plinskom sustavu.

2. Djelatnost uključuje otkrivanje istjecanja i popravak postojećih plinovoda i drugih sastavnih dijelova mreže radi smanjenja istjecanja metana.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Ventilatori, kompresori, pumpe i druga korištena oprema obuhvaćena Direktivom 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 187 ispunjavaju, ako je relevantno, zahtjeve najvišeg razreda oznake energetske učinkovitosti, u skladu su s provedbenim uredbama donesenima na temelju te direktive i najbolja su raspoloživa tehnologija.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost je u skladu s jednim od sljedećih kriterija:

(a)pri izgradnji i radu cjevovoda i pripadajuće infrastrukture za distribuciju energije za grijanje i hlađenje sustav odgovara definiciji učinkovitih sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja utvrđenoj u članku 2. točki 41. Direktive 2012/27/EU;

(b)pri obnovi cjevovoda i pripadajuće infrastrukture za distribuciju energije za grijanje i hlađenje ulaganja radi usklađenja sustava s definicijom učinkovitog centraliziranoga grijanja ili hlađenja iz članka 2. točke 41. Direktive 2012/27/EU počinju u roku od tri godine na temelju ugovorne ili slične obveze operatora zaduženih za proizvodnju i mrežu;

(c)djelatnost uključuje sljedeće:

i.izmjenu na niže temperaturne razine;

ii.napredne pilot-sustave (sustavi kontrole i upravljanja energijom, internet stvari).

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Ventilatori, kompresori, pumpe i druga korištena oprema obuhvaćena Direktivom 2009/125/EZ ispunjavaju, ako je relevantno, zahtjeve najvišeg razreda oznake energetske učinkovitosti, u skladu su s provedbenim uredbama donesenima na temelju te direktive i najbolja su raspoloživa tehnologija.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Postavljanje i rad električnih toplinskih pumpi u skladu je s oba kriterija navedena u nastavku:

(a)prag rashladnog sredstva: potencijal globalnog zagrijavanja do 675;

(b)ispunjeni su zahtjevi energetske učinkovitosti utvrđeni u provedbenim uredbama 188 donesenima na temelju Direktive 2009/125/EZ.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnost i, ako je izvedivo, koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

Izrađen je plan gospodarenja otpadom kojim se na kraju vijeka trajanja osigurava maksimalna ponovna uporaba ili recikliranje u skladu s hijerarhijom otpada, među ostalim na temelju ugovora s partnerima za gospodarenje otpadom i uključivanjem u financijske projekcije ili službenu projektnu dokumentaciju.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Razine zvučne snage toplinskih pumpi zrak-zrak nazivnog kapaciteta 12 kW ili manje u zatvorenim i otvorenim prostorima niže su od praga iz Uredbe Komisije (EU) br. 206/2012 189 .

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Nije primjenjivo

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost se sastoji od kogeneracije 190 električne energije i energije za grijanje/hlađenje iz solarne energije.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Nije primjenjivo

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnost i, ako je izvedivo, koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu iz kombinirane proizvodnje energije za grijanje/hlađenje i električne energije 191 iz geotermalne energije niže su od 100gCO2e po 1 kWh energije iz kogeneracije.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju podataka specifičnih za projekt, ako postoje, te na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Postoje odgovarajući sustavi za smanjenje emisija iz geotermalnih energetskih sustava visoke entalpije kako bi se postigle granične vrijednosti kvalitete zraka iz direktiva 2004/107/EZ i 2008/50/EZ.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu iz kogeneracije energije za grijanje/hlađenje i električne energije 192 iz plinovitih i tekućih goriva niže su od 100gCO2e po 1 kWh energije iz kogeneracije.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju podataka specifičnih za projekt, ako postoje, te na temelju Preporuke 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 193 ili ISO 14064-1:2018 194 .

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

2. Ako se u postrojenjima primjenjuje neki postupak smanjenja emisija (uključujući hvatanje i skladištenje ugljika ili uporabu dekarboniziranih goriva), taj postupak ispunjava kriterije iz odgovarajućih odjeljaka ovog Priloga, ovisno o slučaju.

Ako se CO2 koji nastaje kogeneracijom hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

3. Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)pri izgradnji se ugrađuje mjerna oprema za praćenje fizičkih emisija, kao što je istjecanje metana, ili se uvodi program za otkrivanje i saniranje istjecanja;

(b)pri radu se izvješćuje o fizičkom mjerenju emisija i istjecanja se saniraju.

4. Ako se pri obavljanju djelatnosti miješaju plinovita ili tekuća goriva iz obnovljivih izvora s plinovitim ili tekućim biogorivima, poljoprivreda biomasa koja se koristi za proizvodnju plinovitog ili tekućeg biogoriva ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive, a šumska biomasa ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za velike uređaje za loženje 195 . Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaja za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od pragova iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Poljoprivredna biomasa koja se koristi pri obavljanju djelatnosti ispunjava kriterije utvrđene u članku 29. stavcima od 2. do 5. Direktive (EU) 2018/2001. Šumska biomasa koja se koristi pri obavljanju djelatnosti ispunjava kriterije utvrđene u članku 29. stavcima 6. i 7. te direktive.

2. Uštede emisija stakleničkih plinova ostvarene korištenjem biomase u kogeneracijskim postrojenjima iznose najmanje 80 % u odnosu na metodologiju uštede emisija stakleničkih plinova i usporedno fosilno gorivo iz Priloga VI. Direktivi (EU) 2018/2001.

3. Ako se kogeneracijska postrojenja oslanjaju na anaerobnu razgradnju organskog materijala, proizvodnja digestata ispunjava kriterije iz odjeljka 5.6. te kriterije 1. i 2. iz odjeljka 5.7. ovog Priloga, ovisno o slučaju.

4. Točke 1. i 2. ne primjenjuju se na postrojenja za kogeneraciju ukupne ulazne toplinske snage do 2 MW u kojima se koriste plinovita goriva iz biomase.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

U postrojenjima koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive 2010/75/EU emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o tim tehnikama, uključujući zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje 196 , pri čemu se osigurava izostanak znatnih učinaka prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaja za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od pragova iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

Za postrojenja u zonama ili dijelovima zona u kojima granične vrijednosti kvalitete zraka nisu u skladu s onima iz Direktive 2008/50/EZ uzimaju se u obzir rezultati razmjene informacija 197 koje Komisija objavljuje u skladu s člankom 6. stavcima 9. i 10. Direktive (EU) 2015/2193.

Ako se digestat dobiven anaerobnom razgradnjom organskog materijala koristi kao gnojivo ili poboljšivač tla, izravno ili nakon kompostiranja ili drugog postupka obrade, taj je digestat u skladu sa zahtjevima za gnojidbene materijale iz kategorija sastavnih materijala 4. i 5. iz Priloga II. Uredbi (EU) 2019/1009 ili s nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

U postrojenjima za anaerobnu razgradnju u kojima se obrađuje više od 100 tona dnevno emisije u zrak i vodu su ispod ili u rasponu razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima za anaerobnu obradu otpada u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za obradu otpada 198 . Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

U okviru djelatnosti proizvodi se grijanje/hlađenje iz solarne toplinske energije.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Nije primjenjivo

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnost i, ako je izvedivo, koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu iz proizvodnje energije za grijanje/hlađenje iz geotermalne energije niže su od 100gCO2e/kWh.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju podataka specifičnih za projekt, ako postoje, te na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Postoje odgovarajući sustavi za smanjenje emisija iz geotermalnih energetskih sustava visoke entalpije kako bi se postigle granične vrijednosti kvalitete zraka iz direktiva 2004/107/EZ i 2008/50/EZ.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvodnje energije za grijanje/hlađenje iz plinovitih i tekućih goriva iz obnovljivih izvora niže su od 100gCO2e/kWh.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju podataka specifičnih za projekt, ako postoje, te na temelju Preporuke 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 199 ili ISO 14064-1:2018 200 .

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

2. Ako se u postrojenjima primjenjuje neki postupak smanjenja emisija (uključujući hvatanje i skladištenje ugljika ili uporabu dekarboniziranih goriva), taj postupak ispunjava kriterije iz odgovarajućih odjeljaka ovog Priloga, ovisno o slučaju.

Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje električne energije hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

3. Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)pri izgradnji se ugrađuje mjerna oprema za praćenje fizičkih emisija, kao što je istjecanje metana, ili se uvodi program za otkrivanje i saniranje istjecanja;

(b)pri radu se izvješćuje o fizičkom mjerenju emisija i istjecanja se saniraju.

4. Ako se pri obavljanju djelatnosti miješaju plinovita ili tekuća goriva iz obnovljivih izvora s plinovitim ili tekućim biogorivima, poljoprivreda biomasa koja se koristi za proizvodnju plinovitog ili tekućeg biogoriva ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive, a šumska biomasa ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za velike uređaje za loženje 201 . Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaja za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od pragova iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Poljoprivredna biomasa koja se koristi pri obavljanju djelatnosti proizvodnje grijanja i hlađenja ispunjava kriterije utvrđene u članku 29. stavcima od 2. do 5. Direktive (EU) 2018/2001. Šumska biomasa koja se koristi pri obavljanju djelatnosti ispunjava kriterije utvrđene u članku 29. stavcima 6. i 7. te direktive.

2. Uštede emisija stakleničkih plinova ostvarene korištenjem biomase iznose najmanje 80 % u odnosu na metodologiju uštede emisija stakleničkih plinova i odgovarajuće usporedno fosilno gorivo iz Priloga VI. Direktivi (EU) 2018/2001.

3. Ako se postrojenja oslanjaju na anaerobnu razgradnju organskog materijala, proizvodnja digestata ispunjava kriterije iz odjeljka 5.6. te kriterije 1. i 2. iz odjeljka 5.7. ovog Priloga, ovisno o slučaju.

4. Točke 1. i 2. ne primjenjuju se na postrojenja za proizvodnju toplinske energije ukupne ulazne toplinske snage do 2 MW u kojima se koriste plinovita goriva iz biomase.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

U postrojenjima koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive 2010/75/EU emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o tim tehnikama, uključujući zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje 202 , pri čemu se osigurava izostanak znatnih učinaka prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaja za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od pragova iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

Za postrojenja u zonama ili dijelovima zona u kojima granične vrijednosti kvalitete zraka nisu u skladu s onima iz Direktive 2008/50/EZ uzimaju se u obzir rezultati razmjene informacija 203 koje Komisija objavljuje u skladu s člankom 6. stavcima 9. i 10. Direktive (EU) 2015/2193.

Ako se digestat dobiven anaerobnom razgradnjom organskog materijala koristi kao gnojivo ili poboljšivač tla, izravno ili nakon kompostiranja ili drugog postupka obrade, taj je digestat u skladu sa zahtjevima za gnojidbene materijale iz kategorija sastavnih materijala 4. i 5. iz Priloga II. Uredbi (EU) 2019/1009 ili s nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

U postrojenjima za anaerobnu razgradnju u kojima se obrađuje više od 100 tona dnevno emisije u zrak i vodu su ispod ili u rasponu razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima za anaerobnu obradu otpada u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za obradu otpada 204 . Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

U okviru djelatnosti proizvodi se grijanje/hlađenje iz otpadne topline.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Nije primjenjivo

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnost i, ako je izvedivo, koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Pumpe i vrsta upotrijebljene opreme obuhvaćene zahtjevima o ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitosti ispunjavaju, ako je primjenjivo, zahtjeve najvišeg razreda oznake energetske učinkovitosti utvrđene u Uredbi (EU) 2017/1369, u skladu su s provedbenim uredbama donesenima na temelju Direktive 2009/125/EZ i najbolja su raspoloživa tehnologija.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Sustav opskrbe vodom u skladu je s jednim od sljedećih kriterija:

(a)prosječna potrošnja energije za zahvaćanje i obradu jednaka je ili manja od 0,5 kWh po kubičnom metru dobavljene vode. Pri izračunu neto potrošnja energije mogu se uzeti u obzir mjere za smanjenje potrošnje energije, npr. kontrola izvora (onečišćujuće tvari) i, ovisno o slučaju, proizvodnja energije (hidraulička i solarna energija i energija vjetra);

(b)razina istjecanja izračunava se primjenom infrastrukturnog indeksa istjecanja (ILI) 205 , a vrijednost praga jednaka je ili manja od 1,5 ili se izračunava primjenom druge odgovarajuće metode i vrijednost praga se utvrđuje u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća 206 . Izračun se primjenjuje za cijelu vodoopskrbnu (distribucijsku) mrežu na kojoj se obavljaju radovi, tj. na razini zone opskrbe vodom, područja mjerenja ili područja praćenja tlaka.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Obnovom sustava opskrbe vodom energetska se učinkovitost poboljšava na jedan od sljedećih načina:

(a)smanjenjem prosječne potrošnje energije u sustavu za najmanje 20 % u usporedbi s prosječnim trogodišnjim referentnim vrijednostima za taj sustav, uključujući zahvaćanje i obradu, mjereno u kWh po kubičnom metru dobavljene vode;

(b)smanjenjem za najmanje 20 % razlike između postojećeg prosječnog istjecanja u tri godine koje se izračunava primjenom infrastrukturnog indeksa istjecanja (ILI) ili ILI-ja od 1,5 207 ili između postojećeg prosječnog istjecanja u tri godine koje se izračunava nekom drugom odgovarajućom metodom i vrijednosti praga utvrđen u skladu s člankom 4. Direktive EU) 2020/2184. Postojeće prosječno istjecanje u tri godine izračunava se za cijelu vodoopskrbnu (distribucijsku) mrežu na kojoj se obavljaju radovi, tj. za obnovljenu vodoopskrbnu mrežu u područjima mjerenja ili područjima praćenja tlaka.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.Neto potrošnja energije u postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda jednaka je ili niža od:

(a)35 kWh po ekvivalentu stanovnika godišnje, za kapacitet postrojenja za obradu do10 000 ekvivalenata stanovništva;

(b)25 kWh po ekvivalentu stanovnika godišnje, za kapacitet postrojenja za obradu do10 000 do 100 000 ekvivalenata stanovništva;

(c)20 kWh po ekvivalentu stanovnika godišnje, za kapacitet postrojenja za obradu veći od 10 000 ekvivalenata stanovništva.

Pri obračunu neto potrošnje energije pri radu postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda mogu se uzeti u obzir mjere za smanjenje potrošnje energije koje se odnose na kontrolu izvora (smanjenje oborinskih voda ili onečišćujućih tvari), kao i, ovisno o slučaju, proizvodnja energije u sustavu (npr. hidraulička, solarna i termalna energija i energija vjetra).

2. Za izgradnju i proširenje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda ili postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda sa sustavom prikupljanja, koji zamjenjuju sustave za pročišćavanje s visokim emisijama stakleničkih plinova (npr. septičke jame, anaerobne lagune), provodi se procjena izravnih emisija stakleničkih plinova 208 . Rezultati se na zahtjev objavljuju ulagačima i klijentima.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu. Ako je stupanj pročišćavanja otpadnih voda prikladan za njihovo ponovno korištenje za navodnjavanje u poljoprivredi, utvrđuju se i provode potrebne mjere upravljanja rizicima kako bi se spriječili štetni učinci na okoliš 209 .

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Ispuštanja u prihvatne vode u skladu su sa zahtjevima iz Direktive Vijeća 91/271/EEZ 210 ili nacionalnih propisa o najvišim dopuštenim razinama ispuštanja onečišćujućih tvari u prihvatne vode.

Provode se odgovarajuće mjere za sprečavanje i ublažavanje prekomjernih prelijevanja oborinskih voda iz sustava za prikupljanje otpadnih voda, što može uključivati prirodna rješenja, odvojene sustave za prikupljanje oborinskih voda, spremnike za zadržavanje i pročišćavanje prvog ispiranja.

Mulj iz uređaja za pročišćivanje otpadnih voda koristi se u skladu s Direktivom 86/278/EEZ 211 ili nacionalnim propisima o rasprostranjivanju mulja po tlu ili bilo kakvom drugom nanošenju mulja na i u tlo.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Obnovom sustava za prikupljanje poboljšava se energetska učinkovitost smanjenjem prosječne potrošnje energije za 20 % u usporedbi s prosječnim trogodišnjim referentnim vrijednostima za taj sustav, iskazanima na godišnjoj razini. Smanjenje potrošnje energije može se obračunati na razini projekta (tj. obnova sustava za prikupljanje) ili aglomeracije povezane na sustav opadnih voda (tj. uključujući sustav prikupljanja, postrojenje za pročišćavanje ili ispuštanje otpadnih voda).

2. Obnovom postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda poboljšava se energetska učinkovitost smanjenjem prosječne potrošnje energije za 20 % u usporedbi s prosječnim trogodišnjim referentnim vrijednostima za taj sustav, iskazanima na godišnjoj razini.

3. Za potrebe točaka 1. i 2., neto potrošnja energije u sustavu izračunava se u kWh po ekvivalentu stanovnika godišnje za prikupljene ili pročišćene otpadne vode, uzimajući u obzir mjere za smanjenje potrošnje energije koje se odnose na kontrolu izvora (smanjenje oborinskih voda ili onečišćujućih tvari), kao i, ovisno o slučaju, proizvodnju energije u sustavu (npr. hidraulička, solarna i termalna energija i energija vjetra).

4. Za potrebe točaka 1. i 2., subjekt koji obavlja ekonomsku djelatnost treba dokazati da nema značajnih promjena vanjskih uvjeta, uključujući izmjene odobrenja za ispuštanje ili promjene opterećenja u aglomeraciji koje bi dovele do smanjenja potrošnje energije neovisno o poduzetim mjerama učinkovitosti.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu. Ako je stupanj pročišćavanja otpadnih voda prikladan za njihovo ponovno korištenje za navodnjavanje u poljoprivredi, utvrđuju se i provode potrebne mjere upravljanja rizicima kako bi se spriječili štetni učinci na okoliš 212 .

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Ispuštanja u prihvatne vode u skladu su sa zahtjevima iz Direktive 91/271/EEZ ili nacionalnih propisa o najvišim dopuštenim razinama ispuštanja onečišćujućih tvari u prihvatne vode.

Provode se odgovarajuće mjere za sprečavanje i ublažavanje prekomjernih prelijevanja oborinskih voda iz sustava za prikupljanje otpadnih voda, što može uključivati prirodna rješenja, odvojene sustave za prikupljanje oborinskih voda, spremnike za zadržavanje i pročišćavanje prvog ispiranja.

Mulj iz uređaja za pročišćivanje otpadnih voda koristi se u skladu s Direktivom 86/278/EEZ ili nacionalnim propisima o rasprostranjivanju mulja po tlu ili bilo kakvom drugom nanošenju mulja na i u tlo.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Sav odvojeno prikupljeni i prevezeni neopasni otpad koji se odvaja na izvoru priprema se za ponovnu uporabu ili recikliranje.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Nije primjenjivo

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Odvojeno prikupljene frakcije otpada ne miješaju se u postrojenjima za skladištenje i prijenos otpada s drugim otpadom ili materijalima različitih svojstava.

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Nije primjenjivo

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Izrađen je plan praćenja i postupanja u nepredvidivim situacijama kako bi se smanjilo istjecanje metana u postrojenju.

2. Dobiveni bioplin koristi se izravno za proizvodnju električne ili toplinske energije, prerađuje u biometan za utiskivanje u mrežu prirodnog plina ili se koristi kao gorivo za vozila ili sirovina u kemijskoj industriji.

Nenanošenje bitne štete

(2) Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3) Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4) Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5) Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za obradu otpada 214 . Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Ako se dobiveni digestat koristi kao gnojivo ili poboljšivač tla, njegov se sadržaj dušika (dopuštenog odstupanja ±25 %) priopćava kupcu ili subjektu koji preuzimae digestat.

(6) Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1. Izrađen je plan praćenja i postupanja u nepredvidivim situacijama kako bi se smanjilo istjecanje metana u postrojenju.

2. Dobiveni bioplin koristi se izravno za proizvodnju električne ili toplinske energije, prerađuje u biometan za utiskivanje u mrežu prirodnog plina ili se koristi kao gorivo za vozila ili sirovina u kemijskoj industriji.

3. Biootpad za anaerobnu razgradnju razdvaja se na izvoru i odvojeno prikuplja.

4. Dobiveni digestat koristi se kao gnojivo ili poboljšivač tla , izravno ili nakon kompostiranja ili drugog postupka obrade.

5. U namjenskim postrojenjima za obradu biootpada, udio kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje 216 koje se koriste kao sirovine iznosi do 10 % mase ukupnih sirovina, iskazano kao godišnji prosjek.