(1)

Potrebno je utvrditi zahtjeve u vezi s aranžmanima, sustavima i postupcima koje su osobe koje u okviru svojeg posla dogovaraju ili izvršavaju transakcije kriptoimovinom dužne uspostaviti za prijavljivanje sumnji u pogledu naloga, transakcija i drugih aspekata funkcioniranja tehnologije distribuiranog zapisa („DLT”), uključujući mehanizam konsenzusa, ako mogu postojati okolnosti koje upućuju na to da je došlo do zlouporabe tržišta, da je zlouporaba tržišta u tijeku ili da će do nje vjerojatno doći. Takvi su zahtjevi od presudne važnosti i trebali bi olakšati sprečavanje i otkrivanje zlouporabe tržišta. Ti bi zahtjevi trebali pridonijeti i tome da prijave opravdanih sumnji u pogledu naloga, transakcija i drugih aspekata funkcioniranja tehnologije distribuiranog zapisa koje se podnose nadležnim tijelima budu smislene, sveobuhvatne i korisne.

(2)

Radi učinkovitog sprečavanja i otkrivanja zlouporabe tržišta trebalo bi uspostaviti odgovarajuće sustave za praćenje naloga, transakcija i drugih aspekata funkcioniranja DLT-a, u skladu s razmjerom, veličinom i prirodom poslovne djelatnosti osobe koja u okviru svojeg posla dogovara ili izvršava transakcije. Takvi bi sustavi trebali omogućiti ljudsku analizu koju provodi primjereno osposobljeno osoblje na temelju objektivnih informacija kojima raspolaže subjekt koji podnosi prijavu. Subjekt bi dodatne osobne podatke trebao prikupljati samo u svrhu osiguravanja odgovarajuće ljudske analize. Kako bi se omogućila detaljnija analiza potencijalnog trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili manipuliranja tržištem ili pokušaja trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili manipuliranja tržištem, sustavi za praćenje zlouporabe tržišta trebali bi moći generirati upozorenja u skladu s točno određenim parametrima. Pristup takvim upozorenjima trebao bi se evidentirati kako bi se osiguralo da se upozorenja koriste samo za otkrivanje zlouporabe tržišta. Cijeli će postupak vjerojatno trebati djelomično automatizirati.

(3)

Kako bi se analiziralo jesu li aranžmani, sustavi i postupci za sprečavanje i otkrivanje zlouporabe tržišta primjereni, treba procijeniti učinak koji bi osoba koja u okviru svojeg posla dogovara ili izvršava transakcije mogla imati na tržište. Pritom bi te osobe trebale procijeniti imaju li značajan ili vladajući položaj u bilo kojem segmentu tržišta kriptoimovine, a ako imaju, ti aranžmani, sustavi i postupci trebali bi biti proporcionalni tom položaju.

(4)

Za sprečavanje i otkrivanje zlouporabe tržišta nužno je kontinuirano praćenje svih naloga i transakcija koje dogovaraju ili izvršavaju osobe koje u okviru svojeg posla dogovaraju i izvršavaju transakcije, neovisno o tome izvršavaju li se ti nalozi i transakcije na distribuiranom zapisu („unutar lanca”) ili izvan distribuiranog zapisa („izvan lanca”), uključujući prijenose kriptoimovine na račun ili s računa klijenata istog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

(5)

Radi olakšavanja i promicanja dosljednog pristupa i prakse u cijeloj Uniji u području sprečavanja, otkrivanja i sankcioniranja zlouporabe tržišta potrebno je utvrditi detaljne odredbe kojima se usklađuju sadržaj, predložak i rokovi za prijavljivanje sumnjivih naloga i transakcija i drugi aspekti funkcioniranja DLT-a.

(6)

Radi dijeljenja resursa, razvoja i održavanja sustava praćenja na središnjoj razini te stjecanja stručnog znanja u kontekstu praćenja sumnjivih naloga i transakcija, osobe koje u okviru svojeg posla dogovaraju ili izvršavaju transakcije kriptoimovinom trebale bi, pod odgovarajućim uvjetima, moći unutar grupe delegirati praćenje i otkrivanje takvih naloga, transakcija i drugih aspekata funkcioniranja DLT-a ili delegirati analizu podataka i generiranje upozorenja. Takvo delegiranje ne bi smjelo spriječiti nadležna tijela da u bilo kojem trenutku procijene jesu li aranžmani, sustavi i postupci osobe kojoj su te funkcije delegirane doista u skladu s obvezom sprečavanja i otkrivanja zlouporabe tržišta. Obveza prijavljivanja i odgovornost za usklađenost s ovom Uredbom i člankom 92. Uredbe (EU) 2023/1114 trebale bi i dalje biti na osobi koja je delegirala funkcije.

(7)

Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji upravljaju platformom za trgovanje trebali bi imati odgovarajuća pravila trgovanja koja pridonose sprečavanju zlouporabe tržišta. Ti bi subjekti trebali imati i sustave za reprodukciju knjige naloga radi analize aktivnosti trgovanja.

Jedinstven i usklađen predložak za elektroničko podnošenje prijave sumnjivih transakcija i naloga trebao bi olakšati učinkovitu razmjenu informacija o sumnjivim nalozima i transakcijama među nadležnim tijelima u prekograničnim istragama.

(8)

Polja za unos informacija u predlošku za prijavu sumnjivih transakcija i naloga trebala bi, ako su jasno, podrobno, objektivno i točno ispunjena, pomoći nadležnim tijelima da odmah ocijene takve sumnjive naloge i transakcije te poduzmu odgovarajuće mjere. Takav predložak za prijavu sumnjivih transakcija i naloga stoga bi osobama koje podnose takvu prijavu trebao omogućiti da dostave informacije koje nadležna tijela smatraju relevantnima, a odnose se na sumnjive naloge, transakcije ili druge aspekte funkcioniranja tehnologije distribuiranog zapisa koje prijavljuju, te da obrazlože svoje sumnje. Predložak za prijavu sumnjivih transakcija i naloga trebao bi omogućiti osobama koje podnose takvu prijavu i da navedu osobne podatke koji bi omogućili identifikaciju osoba uključenih u sumnjivu aktivnost, čime bi se nadležnim tijelima pomoglo pri provođenju istraga. Te bi informacije trebalo dostaviti na samom početku kako se cjelovitost istrage ne bi ugrozila time što bi tijekom istrage nadležno tijelo možda moralo ponovno stupiti u kontakt s osobom koja je podnijela prijavu sumnjivih transakcija i naloga. Obrada osobnih podataka na temelju ove Uredbe trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (2) o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka. Kako bi se zajamčila usklađenost s tom uredbom, pri prikupljanju osobnih podataka posebno bi se trebalo držati načela smanjenja količine podataka.

(9)

Kako bi se olakšalo podnošenje prijave sumnjivih transakcija i naloga, trebalo bi biti moguće uz predložak priložiti dokumente i materijale koji potkrepljuju prijavu, među ostalim i u obliku priloga s popisom sumnjivih naloga ili transakcija i pojedinostima o njihovim cijenama i količinama. Osim toga, predložak za prijavu sumnjivih transakcija i naloga trebao bi omogućiti prijavljivanje sumnjivih ponašanja povezanih s funkcioniranjem DLT-a.

(10)

Osobe koje u okviru svojeg posla dogovaraju ili izvršavaju transakcije kriptoimovinom ne bi trebale izvijestiti o svim primljenim nalozima ili izvršenim transakcijama koji su aktivirali unutarnje upozorenje. Takav zahtjev ne bi bio u skladu sa zahtjevom da se u svakom pojedinačnom slučaju procijeni postoje li opravdani razlozi za sumnju.

(11)

U analizi naloga, transakcija ili drugih aspekata funkcioniranja DLT-a trebalo bi uzeti u obzir ne samo interne informacije osobe koja u okviru svojeg posla dogovara ili izvršava transakcije kriptoimovinom, već i sve javno dostupne informacije, uključujući informacije o transakcijama u javnom sustavu za evidenciju.

(12)

Prijave sumnjivih transakcija i naloga trebalo bi nadležnom tijelu podnijeti bez odgode, tj. čim se pojavi opravdana sumnja na zlouporabu tržišta. Analiza kojom se utvrđuje postoji li osnova da se određeni nalog ili transakcija smatraju sumnjivim trebala bi se temeljiti na činjenicama, a ne na špekulacijama ili pretpostavkama, te bi je trebalo provesti što je prije moguće. Odgađanje podnošenja prijave kako bi se u nju uključili dodatni sumnjivi nalozi, transakcije ili drugi aspekti funkcioniranja DLT-a ili nakupljanje nekoliko prijava sumnjivih transakcija i naloga bilo bi nespojivo s obvezom hitnog djelovanja čim se pojavi opravdana sumnja. U svakom slučaju osobe koje u okviru svojeg posla dogovaraju ili izvršavaju transakcije kriptoimovinom trebale bi u svakom pojedinačnom slučaju procijeniti bi li se nekoliko naloga, transakcija ili drugih aspekata funkcioniranja DLT-a moglo obuhvatiti jednom prijavom sumnjivih transakcija i naloga.

(13)

Moguće je da se u nekim okolnostima opravdana sumnja na zlouporabu tržišta pojavi nakon što se sumnjiva aktivnost dogodila, na temelju naknadnih događaja ili naknadno dostupnih informacija. To ne smije biti razlog za neprijavljivanje sumnjive aktivnosti nadležnom tijelu. Kako bi se u tim posebnim okolnostima dokazalo ispunjenje obveze prijavljivanja, osoba koja podnosi prijavu sumnjivih transakcija i naloga trebala bi moći opravdati vremenski odmak od nastanka sumnjive aktivnosti do pojave opravdane sumnje da je došlo do zlouporabe tržišta, da je zlouporaba tržišta u tijeku ili da će do nje vjerojatno doći.

(14)

Kako bi se osobama koje u okviru svojeg posla dogovaraju ili izvršavaju transakcije kriptoimovinom pomoglo da donesu odluku o naknadno sumnjivim nalozima ili transakcijama, te bi osobe trebale imati mogućnost da ponovno pregledaju i preispitaju analizu podnesenih prijava sumnjivih transakcija i naloga, kao i sumnjivih naloga, transakcija i ponašanja povezanih s funkcioniranjem DLT-a koji su bili predmet analize, ali u pogledu kojih je predmetno nadležno tijelo zaključilo da ne postoji opravdana sumnja.

(15)

Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri spriječila zlouporaba tržišta, osobe koje u okviru svojeg posla dogovaraju ili izvršavaju transakcije kriptoimovinom trebale bi moći unaprijediti svoje sustave nadzora i utvrditi obrasce ponašanja koji se ponavljaju, a koji bi zajedno i razmatrani u cjelini mogli pobuditi opravdanu sumnju na zlouporabu tržišta. Te bi osobe stoga trebale biti dužne analizirati sumnjive naloge, transakcije, ponašanja i druge aspekte povezane s funkcioniranjem tehnologije distribuiranog zapisa koji nisu doveli do podnošenja prijave sumnjivih transakcija i naloga i te analize evidentirati. Takva bi evidencija trebala pomoći tim osobama da dokažu usklađenost s člankom 92. Uredbe (EU) 2023/1114, a nadležnim tijelima olakšati izvršenje njihovih nadzornih, istražnih i provedbenih funkcija na temelju članka 92. Uredbe (EU) 2023/1114.

(16)

Budući da su tržišta kriptoimovine po svojoj prirodi prekogranična, trebalo bi utvrditi postupke koordinacije među nadležnim tijelima za otkrivanje i sankcioniranje zlouporabe tržišta u situacijama prekogranične zlouporabe tržišta. Tim postupcima koordinacije trebalo bi spriječiti proturječne istrage ili provedbene aktivnosti. U tom kontekstu, prekogranične situacije zlouporabe tržišta trebale bi uključivati slučajeve u kojima se u jednoj državi članici izvršavaju sumnjive transakcije povezane s kriptoimovinom uvrštenom za trgovanje u drugoj državi članici i slučajeve u kojima dotični pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom posluje u više država članica.

(17)

Potrebno je utvrditi odredbe o prosljeđivanju prijava sumnjivih transakcija i naloga među nadležnim tijelima. Budući da ne postoji sustav izvješćivanja o transakcijama, takvi su zahtjevi neophodni za učinkovit nadzor tržišta i provedbu, ali istodobno treba spriječiti prosljeđivanje ogromnih količina informacija koje ne bi bile korisne tijelu koje ih prima.

(18)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”) podnijelo Komisiji.

(19)

ESMA je provela otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala je moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovane na temelju članka 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(20)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 (4) te je on dao mišljenje 22. siječnja 2025.,

1.

„prijava sumnjivih transakcija i naloga” znači prijava sumnjivih naloga ili transakcija, uključujući svako njihovo povlačenje ili izmjenu, i drugih aspekata funkcioniranja DLT-a, ako mogu postojati okolnosti koje upućuju na to da je došlo do zlouporabe tržišta, da je zlouporaba tržišta u tijeku ili da će do nje vjerojatno doći;

2.

„elektronička sredstva” znači elektronička oprema za obradu (uključujući i digitalno sažimanje), pohranu i prijenos podataka upotrebom žica, radija, optičke tehnologije ili bilo koje drugo elektromagnetsko sredstvo;

3.

„grupa” znači grupa kako je definirana u članku 2. točki 11. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5);

4.

„nalog” znači svaki nalog, uključujući svaku ponudu, neovisno o tome je li njezina svrha početno podnošenje, izmjena, ažuriranje ili povlačenje naloga i neovisno o tome koje je vrste.