Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document L:2018:205:FULL

Službeni list Europske unije, L 205, 14 kolovoza 2018.


Display all documents published in this Official Journal
 

ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 205

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 61.
14. kolovoza 2018.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1128 оd 9. kolovoza 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1354/2011 o otvaranju godišnjih carinskih kvota Unije za ovce i koze te ovčje i kozje meso

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1129 оd 13. kolovoza 2018. o odobravanju acetamiprida kao postojeće aktivne tvari za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 ( 1 )

4

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1130 оd 13. kolovoza 2018. o odobravanju cipermetrina kao postojeće aktivne tvari za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 ( 1 )

8

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1131 оd 13. kolovoza 2018. o odobravanju penflufena kao aktivne tvari za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 8 ( 1 )

12

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1132 оd 13. kolovoza 2018. o odobravanju promjene označivanja i posebnog zahtjeva za označivanje nove hrane sintetski zeaksantin u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 ( 1 )

15

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1133 оd 13. kolovoza 2018. o odobravanju stavljanja na tržište osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 ( 1 )

18

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1134 od 5. srpnja 2018. o primjenjivosti članka 34. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća na ugovore dodijeljene za određene djelatnosti povezane s maloprodajnom opskrbom električnom energijom i prirodnim plinom u Češkoj (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 4194)  ( 1 )

23

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1135 оd 10. kolovoza 2018. o utvrđivanju vrste, oblika i učestalosti dostavljanja podataka koje države članice trebaju staviti na raspolaganje za potrebe izvješćivanja o provedbi Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 5009)  ( 7 )

40

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1136 оd 10. kolovoza 2018. o mjerama za smanjenje rizika i pojačanim biosigurnosnim mjerama te sustavima ranog otkrivanja u pogledu rizika koje predstavljaju divlje ptice za prijenos virusâ visokopatogene influence ptica na perad (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 5243)  ( 1 )

48

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1137 оd 10. kolovoza 2018. o nadzoru, provjerama zdravstvenog stanja bilja i mjerama koje se moraju poduzeti za drveni materijal za pakiranje za prijevoz proizvoda podrijetlom iz određenih trećih zemalja (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 5245)

54

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

 

(7)   tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

14.8.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 205/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1128

оd 9. kolovoza 2018.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1354/2011 o otvaranju godišnjih carinskih kvota Unije za ovce i koze te ovčje i kozje meso

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 187. točke (a) i (b),

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1354/2011 (2) predviđeno je otvaranje godišnjih carinskih kvota Unije za uvoz ovaca i koza te ovčjeg i kozjeg mesa, među ostalim iz Islanda.

(2)

Člankom 4. Provedbene uredbe (EU) br. 1354/2011 propisuje se da carinskim kvotama koje su otvorene tom uredbom treba upravljati u skladu s člancima od 49. do 54. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (3).

(3)

Europska unija i Island potpisali su 23. ožujka 2017. Sporazum u obliku razmjene pisama (dalje u tekstu: „Sporazum”) o dodatnim trgovinskim povlasticama za poljoprivredne proizvode. Potpisivanje Sporazuma u ime Unije odobreno je Odlukom Vijeća (EU) 2016/2087 (4), a njegovo sklapanje Odlukom Vijeća (EU) 2017/1913 (5).

(4)

U skladu s Prilogom V. Sporazumu, Unija je Uredbom (EU) 2018/562 (6) izmijenila Uredbu (EU) br. 1354/2011. Izmjenom su povećane količine postojećih bescarinskih kvota za Island za ovčje i kozje meso razvrstano u tarifne brojeve 0204 i 0210 te otvorena godišnja bescarinska kvota Unije za prerađeno ovčje meso razvrstano u podbroj 1602 90.

(5)

Količine za kvote ovčjeg i kozjeg mesa kojima se upravlja na temelju Provedbene uredbe (EU) br. 1354/2011 izražene su kao ekvivalent mase trupa, dok je u Sporazumu predviđeno da se količine izražavaju u tonama proizvoda. Stoga je primjereno upravljanje carinskim kvotama Unije utvrđenima u Sporazumu predvidjeti u posebnoj Uredbi koju treba donijeti kako bi se osiguralo nesmetano upravljanje kvotama u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7). U skladu s tim, istodobno bi te carinske kvote trebalo izbrisati iz Provedbene uredbe (EU) br. 1354/2011 na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(6)

Stoga je potrebno na odgovarajući način izmijeniti Provedbenu uredbu (EU) br. 1354/2011.

(7)

Nova uredba kojom se otvaraju uvozne carinske kvote za ovčje i kozje meso te prerađeno ovčje meso podrijetlom s Islanda donesena u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013 primjenjivat će se od 1. rujna 2018. Stoga bi se odgovarajuće izmjene Provedbene uredbe (EU) br. 1354/2011 trebale primjenjivati od istog datuma.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Provedbena uredba (EU) br. 1354/2011 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 3. stavku 2. točka (e) briše se.

2.

Prilog se zamjenjuje tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. rujna 2018.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. kolovoza 2018.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Günther OETTINGER

Član Komisije


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1354/2011 od 20. prosinca 2011. o otvaranju godišnjih carinskih kvota Unije za ovce i koze te ovčje i kozje meso (SL L 338, 21.12.2011., str. 36.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).

(4)  Odluka Vijeća (EU) 2016/2087 od 14. studenoga 2016. o potpisivanju, u ime Europske unije, Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Islanda o dodatnim trgovinskim povlasticama za poljoprivredne proizvode (SL L 324, 30.11.2016., str. 1.).

(5)  Odluka Vijeća (EU) 2017/1913 od 9. listopada 2017. o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Islanda o dodatnim trgovinskim povlasticama za poljoprivredne proizvode (SL L 274, 24.10.2017., str. 57.).

(6)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/562 оd 9. travnja 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1354/2011 o otvaranju godišnjih carinskih kvota Unije za ovce i koze te ovčje i kozje meso (SL L 94, 12.4.2018., str. 4.).

(7)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).


PRILOG

PRILOG

CARINSKE KVOTE UNIJE ZA OVČJE I KOZJE MESO (u tonama (t) ekvivalenta mase trupa)

Oznake KN

Pristojba ad valorem

(%)

Posebna pristojba

EUR/100 kg

Redni broj prema redoslijedu zaprimanja zahtjeva

Podrijetlo

Godišnja količina u tonama ekvivalenta mase trupa

Žive životinje

(koeficijent = 0,47)

Meso od janjadi bez kostiju (1)

(koeficijent = 1,67)

Meso od ovnova ili ovaca bez kostiju (2)

(koeficijent = 1,81)

Meso s kostima i trupovi

(koeficijent = 1,00)

0204

Nula

Nula

09.2101

09.2102

09.2011

Argentina

23 000

09.2105

09.2106

09.2012

Australija

19 186

09.2109

09.2110

09.2013

Novi Zeland

228 254

09.2111

09.2112

09.2014

Urugvaj

5 800

09.2115

09.2116

09.1922

Čile (3)

8 000

09.2121

09.2122

09.0781

Norveška

300

09.2125

09.2126

09.0693

Grenland

100

09.2129

09.2130

09.0690

Farski otoci

20

09.2131

09.2132

09.0227

Turska

200

09.2171

09.2175

09.2015

Ostale (4)

200

09.2178

09.2179

09.2016

Erga omnes  (5)

200

0104 10 30

0104 10 80

0104 20 90

10

Nula

09.2181

09.2019

Erga omnes  (5)

92


(1)  Uključujući meso od jarića.

(2)  Uključujući kozje meso koje nije meso od jarića.

(3)  Carinska kvota za Čile povećava se za 200 tona godišnje.

(4)  „Ostale” znači sve članice WTO-a osim Argentine, Australije, Novog Zelanda, Urugvaja, Čilea, Grenlanda i Islanda.

(5)  „Erga omnes” znači sve zemlje podrijetla uključujući one navedene u ovoj tablici.


14.8.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 205/4


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1129

оd 13. kolovoza 2018.

o odobravanju acetamiprida kao postojeće aktivne tvari za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (1), a posebno njezin članak 89. stavak 1. treći podstavak,

budući da:

(1)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1062/2014 (2) utvrđen je popis postojećih aktivnih tvari koje treba ocijeniti radi njihova mogućeg odobrenja za uporabu u biocidnim proizvodima. Taj popis uključuje acetamiprid.

(2)

Acetamiprid je ocijenjen za uporabu u proizvodima vrste 18, „Insekticidi, akaricidi i proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca”, kako je utvrđena u Prilogu V. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(3)

Belgija je imenovana državom članicom izvjestiteljicom te je njezino nadležno ocjenjivačko tijelo 27. srpnja 2015. podnijelo izvješće o ocjenjivanju, zajedno sa svojim preporukama.

(4)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 1062/2014 Odbor za biocidne proizvode 14. prosinca 2017. sastavio je mišljenje Europske agencije za kemikalije, uzimajući u obzir zaključke nadležnog ocjenjivačkog tijela (3).

(5)

U skladu s tim mišljenjem može se očekivati da će biocidni proizvodi vrste 18 koji sadržavaju acetamiprid ispuniti kriterije iz članka 19. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 528/2012, ako se zadovolje određene specifikacije i uvjeti koji se odnose na njihovu uporabu.

(6)

Stoga je primjereno odobriti acetamiprid za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18, podložno određenim specifikacijama i uvjetima.

(7)

U mišljenju Europske agencije za kemikalije zaključeno je da acetamiprid ispunjava kriterije za vrlo postojane (vP) i otrovne (T) tvari u skladu s Prilogom XIII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Acetamiprid stoga ispunjuje uvjete iz članka 10. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 528/2012 i trebalo bi ga se smatrati potencijalnom tvari za zamjenu.

(8)

U skladu s člankom 10. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 528/2012 odobrenje aktivne tvari koja se smatra potencijalnom tvari za zamjenu trebalo bi biti za razdoblje od najviše sedam godina.

(9)

Budući da acetamiprid ispunjuje kriterije kao vrlo postojan (vP) u skladu s Prilogom XIII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006, tretirane proizvode koji su tretirani acetamipridom ili ga sadržavaju trebalo bi na prikladan način označiti pri stavljanju na tržište.

(10)

Prije odobrenja aktivne tvari zainteresiranim stranama trebalo bi omogućiti primjereno razdoblje za poduzimanje pripremnih mjera potrebnih za ispunjavanje novih zahtjeva.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biocidne proizvode,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Acetamiprid se odobrava se kao aktivna tvar za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18, podložno uvjetima iz Priloga.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. kolovoza 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 167, 27.6.2012., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1062/2014 оd 4. kolovoza 2014. o programu rada za sustavni pregled svih postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima iz Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 294, 10.10.2014., str. 1.).

(3)  Mišljenje Odbora za biocidne proizvode o zahtjevu za odobrenje aktivne tvari acetamiprid, vrsta proizvoda: 18, ECHA/BPC/185/2017, doneseno 14. prosinca 2017.

(4)  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).


PRILOG

Uobičajeni naziv

Kemijski naziv prema IUPAC-u

Identifikacijski brojevi

Najmanji stupanj čistoće aktivne tvari (1)

Datum odobrenja

Datum isteka odobrenja

Vrsta proizvoda

Posebne odredbe

Acetamiprid

Kemijski naziv prema IUPAC-u:

(E)-N1-[(6-kloro-3-piridil)metil]-N2-cijano-N1-metilacetamid

EZ br.: nema

CAS br.: Faks:135410-20-7

99,0 % masenog udjela

1. veljače 2020.

31. siječnja 2027.

18

Acetamiprid se smatra potencijalnom tvari za zamjenu u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 528/2012.

Odobrenja za biocidne proizvode podliježu sljedećim uvjetima:

1.

Pri ocjeni proizvoda posebna se pozornost posvećuje izloženosti, rizicima i učinkovitosti povezanima sa svim uporabama na koje se odnosi zahtjev za odobrenje, a koje nisu proučene u okviru procjene rizika za aktivnu tvar na razini Unije.

2.

S obzirom na rizike utvrđene za ocijenjene uporabe, pri ocjeni proizvoda posebna se pozornost posvećuje sljedećem:

(a)

profesionalnim korisnicima;

(b)

novorođenčadi i djeci nakon sekundarne izloženosti nastale kada profesionalni korisnici raspršuju proizvod;

(c)

površinskim vodama, sedimentima, tlu, podzemnoj vodi za proizvode koji se primjenjuju raspršivanjem ili četkom u štalama;

(d)

površinskim vodama, sedimentima, tlu, podzemnoj vodi za proizvode koji se primjenjuju raspršivanjem na otvorenom.

3.

Za proizvode čiji se ostaci mogu nalaziti u hrani ili hrani za životinje treba provjeriti je li potrebno odrediti nove ili izmijeniti postojeće maksimalne razine ostataka (MRO-i) u skladu s Uredbom (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2) ili Uredbom (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća (3) te poduzeti sve odgovarajuće mjere za smanjenje rizika kako bi se osiguralo da se ne prekorače primjenjivi MRO-i.

Stavljanje tretiranih proizvoda na tržište podliježe sljedećem uvjetu:

Osoba odgovorna za stavljanje na tržište tretiranog proizvoda koji je tretiran acetamipridom ili koji ga sadržava mora osigurati da su na oznaci tog tretiranog proizvoda navedene informacije iz članka 58. stavka 3. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 528/2012.


(1)  Čistoća navedena u ovom stupcu bila je najmanji stupanj čistoće ocijenjene aktivne tvari. Aktivna tvar u proizvodu kakav se stavlja na tržište može biti jednake ili različite čistoće ako je dokazano da je tehnički ekvivalentna ocijenjenoj aktivnoj tvari.

(2)  Uredba (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o propisivanju postupaka Zajednice za određivanje najvećih dopuštenih količina rezidua farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla, o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2377/90 i o izmjeni Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 152, 16.6.2009., str. 11.).

(3)  Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.).


14.8.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 205/8


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1130

оd 13. kolovoza 2018.

o odobravanju cipermetrina kao postojeće aktivne tvari za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (1), a posebno njezin članak 89. stavak 1. treći podstavak,

budući da:

(1)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1062/2014 (2) utvrđen je popis postojećih aktivnih tvari koje treba ocijeniti radi njihova mogućeg odobrenja za uporabu u biocidnim proizvodima. Taj popis uključuje cipermetrin.

(2)

Cipermetrin je ocijenjen za uporabu u proizvodima vrste 18, „Insekticidi, akaricidi i proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca”, kako je utvrđena u Prilogu V. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(3)

Belgija je imenovana državom članicom izvjestiteljicom te je njezino nadležno ocjenjivačko tijelo 15. travnja 2015. podnijelo izvješće o ocjeni, zajedno sa svojim preporukama.

(4)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 1062/2014 Odbor za biocidne proizvode 5. svibnja 2017. sastavio je mišljenje Europske agencije za kemikalije, uzimajući u obzir zaključke nadležnog ocjenjivačkog tijela (3).

(5)

U skladu s tim mišljenjem može se očekivati da će biocidni proizvodi vrste 18 koji sadržavaju cipermetrin ispuniti zahtjeve iz članka 19. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 528/2012 ako se zadovolje određene specifikacije i uvjeti koji se odnose na njihovu uporabu.

(6)

Stoga je primjereno odobriti cipermetrin za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18, podložno određenim specifikacijama i uvjetima.

(7)

Nadalje, tijekom studije probira provedene u okviru pripreme procjene učinka koju je provela Komisija u pogledu različitih mogućnosti utvrđivanja kriterija za određivanje endokrinih disruptora utvrđena je potreba za provođenjem daljnjih ispitivanja cipermetrina kao potencijalnog enodokrinog disruptora (4). Ocjena potencijalnih endokrino štetnih svojstava cipermetrina bit će provedena i u kontekstu Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5) te se očekuje da će njezini zaključci biti dostupni do kraja 2018. Ovisno o rezultatima te ocjene Komisija će razmotriti potrebu za preispitivanjem odobrenja cipermetrina kao aktivne tvari za uporabu u biocidnim proizvodima u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(8)

Prije odobrenja aktivne tvari zainteresiranim bi stranama trebalo omogućiti primjereno razdoblje za poduzimanje pripremnih mjera potrebnih za ispunjavanje novih zahtjeva.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biocidne proizvode,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Cipermetrin se odobrava kao aktivna tvar za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18, podložno specifikacijama i uvjetima iz Priloga.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. kolovoza 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 167, 27.6.2012., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1062/2014 оd 4. kolovoza 2014. o programu rada za sustavni pregled svih postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima iz Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 294, 10.10.2014., str. 1.).

(3)  Mišljenje Odbora za biocidne proizvode o zahtjevu za odobrenje aktivne tvari cipermetrin, vrsta proizvoda: PT 18, ECHA/BPC/153/2017, doneseno 5. svibnja 2017.

(4)  COM (2016) 350 final.

(5)  Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).


PRILOG

Uobičajeni naziv

Kemijski naziv prema IUPAC-u

Identifikacijski brojevi

Najmanji stupanj čistoće aktivne tvari (1)

Datum odobrenja

Datum isteka odobrenja

Vrsta proizvoda

Posebne odredbe

Cipermetrin

Kemijski naziv prema IUPAC-u:

cipermetrin cis:trans 40:60; (RS)-α-ciano-3 fenoksibenzil-(1RS)-cis,trans-3-(2,2-diklorovinil)-2,2-dimetilciklopropan karboksilat

EZ br.: 257-842-9

CAS br.: 52315-07-8

≥ 92 % masenog udjela

Omjer izomera: cis:trans 40:60

1. lipnja 2020.

31. svibnja 2030.

18

Odobrenja za biocidne proizvode podliježu sljedećim uvjetima:

1.

Pri ocjeni proizvoda posebna se pozornost posvećuje izloženosti, rizicima i učinkovitosti povezanima sa svakom uporabom na koju se odnosi zahtjev za odobrenje, a koja nije proučena u okviru procjene rizika za aktivnu tvar na razini Unije.

2.

S obzirom na rizike utvrđene za ocijenjene uporabe, pri ocjeni proizvoda posebna se pozornost posvećuje:

(a)

profesionalnim korisnicima;

(b)

sekundarnoj izloženosti dojenčadi i male djece;

(c)

površinskim vodama u slučaju:

i.

primjene na površinama u zatvorenim prostorima; i

ii.

vanjske primjene na zidovima i oko zgrada u urbanim područjima;

(d)

tlu u slučaju:

i.

primjene na površinama u zatvorenim prostorima;

ii.

vanjske primjene na zidovima u urbanim i ruralnim područjima; i

iii.

primjene oko zgrada u ruralnim područjima;

(e)

sedimentima u slučaju:

i.

primjene na površinama, primjene kemijske barijere i tretiranja napuklina i pukotina u zatvorenim prostorima; i

ii.

vanjske primjene na zidovima i oko zgrada u urbanim područjima;

(f)

podzemnim vodama u slučaju vanjske primjene na zidovima i oko zgrada u urbanim područjima.

3.

Za proizvode čiji se ostaci mogu nalaziti u hrani ili hrani za životinje treba provjeriti je li potrebno odrediti nove ili izmijeniti postojeće maksimalne razine ostataka (MRO) u skladu s Uredbom (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2) ili Uredbom (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća (3) te poduzeti sve odgovarajuće mjere za smanjenje rizika kako bi se osiguralo da se ne prekorače primjenjivi MRO-i.


(1)  Čistoća navedena u ovom stupcu bila je najmanji stupanj čistoće ocijenjene aktivne tvari. Aktivna tvar u proizvodu stavljenom na tržište može biti jednake ili različite čistoće ako je dokazano da je tehnički ekvivalentna ocijenjenoj aktivnoj tvari.

(2)  Uredba (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o propisivanju postupaka Zajednice za određivanje najvećih dopuštenih količina rezidua farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla, o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2377/90 i o izmjeni Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 152, 16.6.2009., str. 11.).

(3)  Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.).


14.8.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 205/12


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1131

оd 13. kolovoza 2018.

o odobravanju penflufena kao aktivne tvari za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 8

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (1), a posebno njezin članak 9. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Nadležno ocjenjivačko tijelo Ujedinjene Kraljevine primilo je 7. srpnja 2015. zahtjev za odobrenje aktivne tvari penflufen za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 8, „Sredstva za zaštitu drva”, kako je utvrđena u Prilogu V. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(2)

Nadležno ocjenjivačko tijelo Ujedinjene Kraljevine u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012 podnijelo je 28. veljače 2017. izvješće o ocjeni, zajedno sa svojim preporukama.

(3)

Odbor za biocidne proizvode sastavio je 14. prosinca 2017. mišljenje Europske agencije za kemikalije, uzimajući u obzir zaključke nadležnog ocjenjivačkog tijela (2).

(4)

U skladu s tim mišljenjem može se očekivati da će biocidni proizvodi vrste 8 koji sadržavaju penflufen ispuniti kriterije iz članka 19. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 528/2012 ako se zadovolje određene specifikacije i uvjeti koji se odnose na njihovu uporabu.

(5)

Stoga je primjereno odobriti penflufen za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 8, podložno određenim specifikacijama i uvjetima.

(6)

Budući da je u mišljenju Europske agencije za kemikalije zaključeno da penflufen ispunjava kriterije za vrlo postojane tvari (vP) u skladu s Prilogom XIII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (3), tretirane proizvode koji su tretirani penflufenom ili ga sadržavaju trebalo bi pri njihovu stavljanju na tržište propisno označiti.

(7)

Prije odobrenja aktivne tvari zainteresiranim stranama trebalo bi omogućiti primjereno razdoblje za poduzimanje pripremnih mjera potrebnih za ispunjavanje novih zahtjeva.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biocidne proizvode,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Penflufen se odobrava kao aktivna tvar za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 8, podložno uvjetima iz Priloga.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. kolovoza 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 167, 27.6.2012., str. 1.

(2)  Mišljenje Odbora za biocidne proizvode o zahtjevu za odobrenje aktivne tvari penflufen, vrsta proizvoda: 8, ECHA/BPC/184/2017, doneseno 14. prosinca 2017.

(3)  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).


PRILOG

Uobičajeni naziv

Kemijski naziv prema IUPAC-u

Identifikacijski brojevi

Najmanji stupanj čistoće aktivne tvari (1)

Datum odobrenja

Datum isteka odobrenja

Vrsta proizvoda

Posebne odredbe

Penflufen

Kemijski naziv prema IUPAC-u:

5-fluoro-1,3-dimetil-N-{2-[(2RS)-4-metilpentan-2-il]fenil}-1H-pirazol-4-karboksamid

EZ br.: nije dostupan

CAS br.: Faks:494793-67-8

980 g/kg (enantiomeri u omjeru 1:1 (R:S))

1. veljače 2019.

31. siječnja 2029.

8

Odobrenja za biocidne proizvode podliježu sljedećim uvjetima:

1.

Pri ocjeni proizvoda posebna se pozornost posvećuje izloženosti, rizicima i učinkovitosti povezanima sa svim uporabama na koje se odnosi zahtjev za odobrenje, a koje nisu proučene u okviru procjene rizika za aktivnu tvar na razini Unije.

2.

S obzirom na rizike utvrđene za ocijenjene uporabe, pri ocjeni proizvoda posebna se pozornost posvećuje sljedećem:

a)

industrijskim i profesionalnim korisnicima;

b)

tlo i podzemne vode za drvo u uporabi koje će često biti izloženo vremenskim uvjetima.

3.

S obzirom na rizike utvrđene za tlo, na oznakama i, ako su dostupni, sigurnosno-tehničkim listovima odobrenog proizvoda mora se navesti da se industrijska uporaba mora provoditi na ograničenom području ili na ograđenoj nepropusnoj tvrdoj podlozi te da se svježe obrađeno drvo nakon obrade mora skladištiti natkriveno i/ili na nepropusnoj tvrdoj podlozi kako bi se spriječili izravni gubici u tlo ili vodu te kako bi se svi gubici od primjene proizvoda prikupili za ponovnu uporabu ili odlaganje.

Stavljanje tretiranih proizvoda na tržište podliježe sljedećem uvjetu:

Osoba odgovorna za stavljanje na tržište tretiranog proizvoda koji je tretiran penflufenom ili koji ga sadržava mora osigurati da su na oznaci tog tretiranog proizvoda navedene informacije iz članka 58. stavka 3. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 528/2012.


(1)  Čistoća navedena u ovom stupcu bila je najmanji stupanj čistoće ocijenjene aktivne tvari. Aktivna tvar u proizvodu kakav se stavlja na tržište može biti jednake ili različite čistoće ako je dokazano da je tehnički ekvivalentna ocijenjenoj aktivnoj tvari.


14.8.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 205/15


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1132

оd 13. kolovoza 2018.

o odobravanju promjene označivanja i posebnog zahtjeva za označivanje nove hrane sintetski zeaksantin u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, o izmjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001 (1), a posebno njezin članak 12.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana odobrena i uvrštena u popis Unije smije stavljati na tržište u Uniji.

(2)

Na temelju članka 8. Uredbe (EU) 2015/2283 donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 (2) kojom je utvrđen Unijin popis odobrene nove hrane.

(3)

Komisija je na temelju članka 12. Uredbe (EU) 2015/2283 dužna podnijeti nacrt provedbenog akta o stavljanju nove hrane na tržište Unije i ažuriranju popisa Unije.

(4)

Prirodni zeaksantin sastavni je dio uobičajene ljudske prehrane jer je prisutan u mnogim vrstama voća i zelenog povrća te u žumanjku jajeta. Trenutačno se upotrebljava i u dodacima prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(5)

Provedbenom odlukom Komisije 2013/49/EU (4) odobreno je, u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (5), stavljanje na tržište sintetskog zeaksantina kao novog sastojka hrane u dodacima prehrani pri najvećoj razini unosa do 2 mg dnevno. Pri označivanju hrane koja sadržava sintetski zeaksantin odobren Provedbenom odlukom 2013/49/EU navodi se „sintetski zeaksantin”.

(6)

Društvo DSM Nutritional Products Europe („podnositelj zahtjeva”) podnijelo je 23. veljače 2018. zahtjev Komisiji za odobrenje promjene označivanja i posebnih zahtjeva za označivanje sintetskog zeaksantina u smislu članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) 2015/2283. U zahtjevu je zatraženo brisanje pojma „sintetski” iz označivanja te nove hrane kako je navedeno na popisu Unije te iz označivanja hrane koja sadržava taj pojam.

(7)

Podnositelj zahtjeva tvrdi da je promjena označivanja i zahtjeva za označivanje zeaksantina nužna kako bi se ublažio mogući negativan gospodarski učinak koji bi mogao nastati zbog uporabe pojma „sintetski” na oznakama dodataka prehrani koji sadržavaju sintetski zeaksantin, i to zbog negativne konotacije pojma „sintetski”. Podnositelj zahtjeva također tvrdi da gospodarski subjekti koji na tržište stavljaju dodatke prehrani koji sadržavaju odobrenu sintetsku novu hranu koja nije označena pojmom „sintetski”, najvjerojatnije nisu izloženi tom mogućem negativnom gospodarskom učinku.

(8)

Trenutačno se na Unijinu popisu odobrene nove hrane nalaze brojne sintetske tvari koje imaju ekvivalente prirodnog podrijetla, a oba se oblika upotrebljavaju kao dodaci prehrani. Međutim, te sintetske tvari na Unijinu popisu nisu navedene kao sintetske tvari niti su tako označene. Promjenom označivanja sintetskog zeaksantina osigurat će se dosljednost u označivanju tih sintetskih tvari.

(9)

Nema promjena u predloženim uporabama i razinama uporabe zeaksantina ako se upotrebljava kao sastojak u dodacima prehrani i razmatranja u pogledu sigurnosti na kojima se temeljilo odobrenje sintetskog zeaksantina Provedbenom odlukom 2013/49/EU i dalje su valjana, stoga ta promjena ne izaziva zabrinutost u pogledu sigurnosti. Uzimajući te legitimne čimbenike u obzir, predložene promjene u skladu su s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283.

(10)

Provedba novog zahtjeva za označivanje u skladu s tom provedbenom uredbom mogla bi uključivati promjene za subjekte koji trenutačno stavljaju sintetski zeaksantin na tržište. Stoga je primjereno predvidjeti prijelazno razdoblje.

(11)

Direktivom 2002/46/EZ utvrđuju se zahtjevi o dodacima prehrani. Promjenu označivanja i posebnog zahtjeva za označivanje zeaksantina trebalo bi odobriti ne dovodeći u pitanje tu direktivu.

(12)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Unos na Unijin popis odobrene nove hrane kako je predviđeno člankom 8. Uredbe (EU) 2015/2283 koji se odnosi na tvar zeaksantin mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

2.   Unos na popis Unije iz prvog stavka uključuje uvjete uporabe i zahtjeve za označivanje utvrđene u Prilogu ovoj Uredbi.

3.   Odobrenjem iz ovog članka ne dovode se u pitanje odredbe Direktive 2002/46/EZ.

Članak 2.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 3.

Dodaci prehrani koji sadržavaju sintetski zeaksantin i koji su u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 kako se primjenjivala prije stupanja na snagu ove Uredbe mogu se stavljati na tržište do 3. rujna 2019. i mogu ostati na tržištu do iscrpljenja zaliha.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. kolovoza 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 327, 11.12.2015., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 оd 20. prosinca 2017. o utvrđivanju Unijina popisa nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća o novoj hrani (SL L 351, 30.12.2017., str. 72.).

(3)  Direktiva 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. lipnja 2002. o usklađivanju zakona država članica u odnosu na dodatke prehrani (SL L 183, 12.7.2002., str. 51.).

(4)  Provedbena odluka Komisije 2013/49/EU od 22. siječnja 2013. o odobravanju stavljanja na tržište sintetskog zeaksantina kao novog sastojka hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 21, 24.1.2013., str. 32.).

(5)  Uredba (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća o novoj hrani i sastojcima nove hrane (SL L 43, 14.2.1997., str. 1.).


PRILOG

U tablici 1. (Odobrena nova hrana) Priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 unos za „Zeaksantin” zamjenjuje se sljedećim:

Odobrena nova hrana

Uvjeti pod kojima se nova hrana može upotrebljavati

Dodatni posebni zahtjevi za označivanje proizvoda

Zeaksantin

Određena kategorija hrane

Najveće dopuštene količine

Pri označivanju hrane koja sadržava novu hranu navodi se ‚Zeaksantin’.”

Dodaci prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ

2 mg dnevno


14.8.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 205/18


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1133

оd 13. kolovoza 2018.

o odobravanju stavljanja na tržište osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, o izmjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001 (1), a posebno njezin članak 12.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana odobrena i uvrštena na Unijin popis smije stavljati na tržište u Uniji.

(2)

Na temelju članka 8. Uredbe (EU) 2015/2283 donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 (2) kojom je utvrđen Unijin popis odobrene nove hrane.

(3)

Na temelju članka 12. Uredbe (EU) 2015/2283 Komisija odlučuje o odobravanju i stavljanju nove hrane na tržište Unije i ažuriranju popisa Unije.

(4)

Društvo Desert Labs, Ltd. („podnositelj zahtjeva”) podnijelo je 21. listopada 2014. nadležnom tijelu Irske zahtjev za stavljanje na tržište Unije osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora kao nove hrane u smislu članka 1. stavka 2. točke (e) Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Zahtjevom se tražilo odobrenje uporabe osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora u hrani uključujući pića, kekse, slatkiše, pikantne grickalice, juhe i mesne juhe, čaj, kavu i vodu. Namijenjeni su i za uporabu u dodacima prehrani.

(5)

U skladu s člankom 35. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283 svi zahtjevi za stavljanje nove hrane na tržište Unije koji su podneseni državi članici u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 258/97 i za koje nije donesena konačna odluka prije 1. siječnja 2018. tretiraju se kao zahtjevi podneseni u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283.

(6)

Zahtjev za stavljanje na tržište Unije osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora kao nove hrane podnesen je državi članici u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 258/97, a ispunjava i zahtjeve utvrđene u Uredbi (EU) 2015/2283.

(7)

Nadležno tijelo Irske izdalo je 24. kolovoza 2015. izvješće o početnoj procjeni. U tom je izvješću zaključilo da osušeni nadzemni dijelovi biljke Hoodia parviflora ispunjuju kriterije za novu hranu utvrđene člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 258/97.

(8)

Komisija je 28. kolovoza 2015. izvješće o početnoj procjeni proslijedila ostalim državama članicama. Neke države članice uložile su obrazložene prigovore u roku od 60 dana propisanom člankom 6. stavkom 4. prvim podstavkom Uredbe (EZ) br. 258/97 s obzirom na nedostatan opis svojstava nove hrane, ograničenu procjenu alergenosti, nedostatne podatke za isključivanje rizika za djecu stariju od 12 godina, nedostatne podatke o specifikacijama, stabilnost, procjenu unosa te toksikološke podatke.

(9)

S obzirom na prigovore koje su uložile neke države članice, Komisija se 25. siječnja 2016. obratila Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”) te od nje zatražila da provede dodatnu procjenu osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora kao nove hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97.

(10)

EFSA je 20. rujna 2017. donijela „Znanstveno mišljenje o sigurnosti osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora kao nove hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97” (4). Iako je Agencija to mišljenje izradila i donijela na temelju Uredbe (EZ) br. 258/97, ono je u skladu sa zahtjevima iz članka 11. Uredbe (EU) 2015/2283.

(11)

Agencija u mišljenju nije utvrdila sigurnost osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora u hrani pri uporabi i razinama uporabe koje je predložio podnositelj zahtjeva jer bi se tim unosom premašila razina koja se smatra sigurnom (0,134 mg/kg tjelesne mase). No, Agencija je ipak zaključila da su osušeni nadzemni dijelovi biljke Hoodia parviflora sigurni za odrasle osobe ako se dodaju dodacima prehrani u najvećoj dnevnoj dozi od 9,4 mg koja odgovara sigurnoj razini unosa kod odrasle osobe zadane tjelesne mase od 70 kg.

(12)

U mišljenju se iznosi dovoljno informacija na temelju kojih se može utvrditi da su osušeni nadzemni dijelovi biljke Hoodia parviflora u okviru predloženih uporaba i razina uporabe, ako se upotrebljavaju kao sastojak u dodacima prehrani, u skladu s kriterijima utvrđenima člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283.

(13)

Podnositelj zahtjeva Komisiji je 24. siječnja 2018. podnio zahtjev za zaštitu vlasničkih podataka povezanih s dvjema studijama provedenima u potporu zahtjevu, i to za izvješće o 14-dnevnoj studiji oralne toksičnosti za utvrđivanje doza osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora (5) te izvješće o 90-dnevnoj studiji oralne toksičnosti (6), koje je služilo kao osnova za analizu referentne doze (BMD) i za određivanje sigurnih razina unosa za ljude.

(14)

Agencija je 18. veljače 2018. navela (7) da su u obrazloženju njezina mišljenja o osušenim nadzemnim dijelovima biljke Hoodia parviflora kao nove hrane podaci iz izvješća o 90-dnevnoj studiji oralne toksičnosti služili kao osnova za analizu BMD-a i za određivanje sigurnih razina unosa za ljude. Stoga se smatra da zaključci o sigurnosti osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora nisu mogli biti doneseni bez podataka iz izvješća o toj studiji.

(15)

Nakon primitka mišljenja Agencije Komisija je zatražila od podnositelja zahtjeva da dodatno pojasni podneseno obrazloženje u pogledu njegova zahtjeva za zaštitu vlasničkih podataka iz studije i zahtjeva za isključivo pravo upućivanja na tu studiju, kako je navedeno u članku 26. stavku 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EU) 2015/2283.

(16)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je i da je u vrijeme podnošenja zahtjeva bio nositelj vlasničkih i isključivih prava upućivanja na studiju u skladu s nacionalnim pravom te da stoga treća strana nije mogla imati zakonit pristup toj studiji niti se koristiti njome. Komisija je ocijenila sve podatke koje je dostavio podnositelj zahtjeva te zaključila da je podnositelj zahtjeva dostatno obrazložio ispunjenje zahtjeva utvrđenih u članku 26. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/2283.

(17)

U skladu s tim, kako je predviđeno člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/2283, EFSA ne bi smjela upotrijebiti 90-dnevnu studiju oralne toksičnosti iz dosjea podnositelja zahtjeva u korist budućeg podnositelja zahtjeva tijekom razdoblja od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Slijedom toga, stavljanje na tržište Unije nove hrane odobrene u skladu s ovom Uredbom trebalo bi ograničiti na podnositelja zahtjeva na razdoblje od pet godina.

(18)

Međutim, ograničenje odobrenja te nove hrane i upućivanje na studiju iz dosjea podnositelja zahtjeva isključivo za potrebe podnositelja zahtjeva ne sprečava ostale podnositelje zahtjeva da zatraže odobrenje za stavljanje na tržište te iste nove hrane, uz uvjet da se njihov zahtjev temelji na zakonito pribavljenim podacima kojima se podupire odobrenje u skladu s ovom Uredbom.

(19)

Direktivom 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) utvrđuju se zahtjevi o dodacima prehrani. Uporabu osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora trebalo bi odobriti ne dovodeći u pitanje tu direktivu.

(20)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Osušeni nadzemni dijelovi biljke Hoodia parviflora, kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi, uvrštavaju se na Unijin popis odobrene nove hrane utvrđen Provedbenom uredbom (EU) 2017/2470.

2.   U razdoblju od pet godina od dana stupanja na snagu ove Uredbe odobrava se isključivo podnositelju zahtjeva:

 

društvu: Desert Labs, Ltd.

 

adresa: Kibbutz Yotvata, 88820 Izrael;

stavljanje na tržište Unije nove hrane iz stavka 1., osim ako budući podnositelj zahtjeva dobije odobrenje za tu istu novu hranu bez upućivanja na podatke zaštićene u skladu s člankom 2. ove Uredbe ili uz suglasnost društva Desert Labs, Ltd.

3.   Unos na Unijin popis iz stavka 1. uključuje uvjete uporabe i zahtjeve za označivanje utvrđene u Prilogu ovoj Uredbi.

4.   Odobrenjem iz ovog članka ne dovode se u pitanje odredbe Direktive 2002/46/EZ.

Članak 2.

Studija iz dosjea podnositelja zahtjeva na temelju koje je Agencija provela ocjenu nove hrane iz članka 1., za koju podnositelj zahtjeva tvrdi da ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 26. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/2283, ne smije se upotrijebiti u korist budućih podnositelja zahtjeva u razdoblju od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe bez suglasnosti društva Desert Labs, Ltd.

Članak 3.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. kolovoza 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 327, 11.12.2015., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 оd 20. prosinca 2017. o utvrđivanju Unijina popisa nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća o novoj hrani (SL L 351, 30.12.2017., str. 72.).

(3)  Uredba (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća o novoj hrani i sastojcima nove hrane (SL L 43, 14.2.1997., str. 1.).

(4)  EFSA Journal 2017.; 15(10):5002.

(5)  Desert Labs, 2012a, neobjavljeno.

(6)  Desert Labs, 2012b, neobjavljeno.

(7)  Znanstveni odbor EFSA-e za dijetetske proizvode, prehranu i alergije, zapisnik s 83. plenarne sjednice održane 7. i 8. veljače 2018. i odobren 18. veljače 2018. (https://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/event/180207-1-m.pdf).

(8)  Direktiva 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. lipnja 2002. o usklađivanju zakona država članica u odnosu na dodatke prehrani (SL L 183, 12.7.2002., str. 51.).


PRILOG

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 mijenja se kako slijedi:

1.

sljedeći zadnji stupac umeće se u tablicu 1. (Odobrena nova hrana):

„Zaštita podataka”

2.

Sljedeći unos umeće se abecednim redom u tablicu 1. (Odobrena nova hrana):

Odobrena nova hrana

Uvjeti pod kojima se nova hrana može upotrebljavati

Dodatni posebni zahtjevi za označivanje proizvoda

Ostali zahtjevi

Zaštita podataka

Osušeni nadzemni dijelovi biljke Hoodia parviflora

Određena kategorija hrane

Najveće dopuštene količine

Pri označivanju hrane koja sadržava novu hranu navodi se ‚osušeni nadzemni dijelovi biljke Hoodia parviflora

 

Odobreno 3. rujna 2018. Ovo uvrštenje temelji se na vlasnički zaštićenim znanstvenim dokazima i znanstvenim podacima zaštićenima u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2015/2283.

Podnositelj zahtjeva: Desert Labs, Ltd. Kibbutz Yotvata, 88820 Izrael.

Tijekom razdoblja zaštite podataka stavljanje na tržište Unije nove hrane ‚osušeni nadzemni dijelovi biljke Hoodia parviflora’ odobrava se isključivo društvu Desert Labs, Ltd, osim ako budući podnositelj zahtjeva dobije odobrenje za novu hranu bez upućivanja na vlasnički zaštićene znanstvene dokaze ili znanstvene podatke zaštićene u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2015/2283 ili uz suglasnost društva Desert Labs, Ltd.

Datum završetka zaštite podataka: 3. rujna 2023.”

Dodaci prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ namijenjeni odrasloj populaciji

9,4 mg dnevno

3.

Sljedeći unos umeće se abecednim redom u tablicu 2. (Specifikacije):

Odobrena nova hrana

Specifikacija

Osušeni nadzemni dijelovi biljke Hoodia parviflora

Opis/definicija:

Riječ je o osušenim nadzemnim dijelovima biljke Hoodia parviflora N.E.Br. (porodica Apocynaceae)

Svojstva/sastav

Biljni materijal: nadzemni dijelovi biljaka starih najmanje 3 godine

Izgled: svjetlozeleni do žućkastosmeđi fini prah

Topljivost (voda): > 25 mg/mL

Vlaga: < 5,5 %

Aw: < 0,3

pH: < 5,0

Bjelančevine: < 4,5 g/100 g

Masti: < 3 g/100 g

Ugljikohidrati (uključujući dijetetska vlakna): < 80 g/100 g

Dijetetska vlakna: < 55 g/100 g

Ukupno šećeri: < 10,5 g/100 g

Pepeo: < 20 %

Hudigozidi

P57: 5–50 mg/kg

L: 1 000 –6 000 mg/kg

O: 500–5 000 mg/kg

Ukupno: 1 500 –11 000 mg/kg

Teški metali:

Arsen: < 1,00 mg/kg

Živa: < 0,1 mg/kg

Kadmij: < 0,1 mg/kg

Olovo: < 0,5 mg/kg

Mikrobiološki kriteriji:

Broj aerobnih kolonija: < 105 CFU/g

Escherichia coli: < 10 CFU/g

Staphylococcus aureus: < 50 CFU/g

Ukupni koliformi: < 10 CFU/g

Kvasac: ≤ 100 CFU/g

Plijesan: ≤ 100 CFU/g

Vrsta Salmonella: negativan nalaz/25 g

Listeria monocytogenes: negativan nalaz/25 g

CFU: jedinice koje tvore kolonije”


ODLUKE

14.8.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 205/23


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/1134

od 5. srpnja 2018.

o primjenjivosti članka 34. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća na ugovore dodijeljene za određene djelatnosti povezane s maloprodajnom opskrbom električnom energijom i prirodnim plinom u Češkoj

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 4194)

(Vjerodostojan je samo tekst na češkom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

uzimajući u obzir Direktivu 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (1), a posebno njezin članak 35. stavak 3.,

uzimajući u obzir zahtjev koji je podnijela Češka,

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom za ugovore o javnoj nabavi,

budući da:

1.   ČINJENICE

ZAHTJEV

(1)

Češka je (dalje u tekstu „podnositelj zahtjeva”) 2. studenoga 2016. Komisiji podnijela zahtjev u skladu s člankom 35. stavkom 1. Direktive 2014/25/EU (dalje u tekstu „zahtjev”).

(2)

Zahtjev se odnosi na sljedeće djelatnosti kako su u njemu opisane:

(a)

maloprodajnu opskrbu električnom energijom velikih kupaca koji imaju brojila za „automatsko kontinuirano mjerenje potrošnje” A ili „ručno kontinuirano mjerenje potrošnje” B i koji od opskrbljivača primaju individualizirane ponude (dalje u tekstu „maloprodajna opskrba električnom energijom velikih kupaca”);

(b)

maloprodajnu opskrbu električnom energijom malih komercijalnih kupaca i kućanstava koji imaju brojila za „nekontinuirano mjerenje potrošnje” C i koji od opskrbljivača primaju standardizirane ponude (dalje u tekstu „maloprodajna opskrba električnom energijom malih kupaca”);

(c)

maloprodajnu opskrbu prirodnim plinom velikih kupaca koji imaju i. brojila za automatsko kontinuirano mjerenje potrošnje s pomoću daljinskog očitanja (A) ili mjesečnog očitanja (B) i čija godišnja potrošnja iznosi najmanje 4,2 GWh ili ii. standardna brojila koja se očitavaju na mjesečnoj osnovi i čija je godišnja potrošnja između 0,63 i 4,2 GWh te od opskrbljivača uglavnom primaju individualizirane ponude (dalje u tekstu „maloprodajna opskrba prirodnim plinom velikih kupaca”);

(d)

maloprodajnu opskrbu prirodnim plinom malih komercijalnih kupaca i kućanstava koji imaju standardno brojilo koje se ne očitava mjesečno i čija je godišnja potrošnja manja od 0,63 GWh te koji od opskrbljivača uglavnom primaju standardizirane ponude (dalje u tekstu „maloprodajna opskrba prirodnim plinom malih kupaca”).

(3)

Zahtjevu je priložen dopis nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje u Češkoj (dalje u tekstu „nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje”) od 30. rujna 2016. te dodatni dopis tog istog tijela od 14. lipnja 2017. (dalje u tekstu „Mišljenje nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje”).

(4)

U dopisu od 30. rujna 2016., koji je nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje objavilo kao odgovor na zahtjev češkog Ministarstva industrije i trgovine za davanje mišljenja o prijavi za izuzeće maloprodajne opskrbe električnom energijom i plinom u Češkoj iz područja primjene Direktive 2014/25/EU, nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje napominje da „nije imalo dovoljno vremena za obavljanje sektorske analize u tim područjima na temelju koje bi moglo precizno odrediti situaciju na tim tržištima i odgovoriti na” zahtjev Ministarstva. Nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje na kraju je tog dopisa iznijelo sljedeće stajalište: „može se smatrati da izuzeće na tržištima opskrbe plinom i električnom energijom krajnjih kupaca u Češkoj na temelju članka 34. ne bi trebalo imati negativan utjecaj na gospodarsko natjecanje na tim tržištima. Taj se zaključak Ureda (2) temelji na dokumentaciji koju je dostavilo Ministarstvo industrije i trgovine. U tom pogledu Ured zadržava pravo preispitati svoje mišljenje ako se na predmetnim tržištima dogode bilo kakve strukturne ili neke druge korjenite promjene, ili ako se isprave podatci koji čine osnovu za informacije dostavljene Uredu.”

(5)

Dodatni dopis nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje od 14. lipnja 2017. temeljio se na „drugim podnescima Češke […] i podatcima koje su dostavili neovisni tržišni operator (OTE) te neka poduzeća koja posluju na mjerodavnim tržištima, uključujući grupu ČEZ (ČEZ) i društvo Pražská plynárenská”. Dodatni dopis konkretno se odnosio na niz problema koje je Komisija spomenula s obzirom na tržište prodaje na malo električne energije malim kupcima, kao što su visoka tržišna koncentracija, niske stope promjene u opskrbi i vertikalna integracija grupe ČEZ. Zaključak je dodatnog dopisa da ne postoje nikakve prepreke da se sva tržišta na koja se primjenjuje zahtjev izuzmu iz područja primjene Direktive.

(6)

Zahtjevu je priloženo i izvješće savjetnika (3) (dalje u tekstu „izvješće društva CRA”).

(7)

Komisija je 31. siječnja 2017., 24. ožujka 2017., 27. ožujka 2017., 21. travnja 2017., 1. lipnja 2017., 28. lipnja 2017. i 21. prosinca 2017. podnositelju zahtjeva dostavila zahtjeve za dostavu dodatnih informacija na koje je podnositelj zahtjeva odgovorio 16. veljače 2017., 28. ožujka 2017., 31. ožujka 2017., 3. svibnja 2017., 10. svibnja 2017., 9. lipnja 2017., 1. kolovoza 2017. i 12. travnja 2018. Osim toga, na zahtjev podnositelja zahtjeva Komisija se 31. siječnja 2017., 28. veljače 2017., 29. ožujka 2017., 30. svibnja 2017. i 9. lipnja 2017. sastala s predstavnicima podnositelja zahtjeva. Podnositelj zahtjeva isto je tako 27. siječnja 2017. dostavio dodatne informacije.

2.   PRAVNI OKVIR

(8)

Direktiva 2014/25/EU primjenjuje se na dodjelu ugovora za obavljanje djelatnosti povezanih s maloprodajnom opskrbom električnom energijom i plinom, osim ako je ta djelatnost izuzeta u skladu s člankom 34. te direktive.

(9)

Na temelju Direktive 2014/25/EU ugovori kojima se namjerava omogućiti obavljanje jedne od djelatnosti na koje se primjenjuje Direktiva ne trebaju podlijegati Direktivi ako je u državi članici u kojoj se ta djelatnost obavlja ona izravno izložena tržišnom natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen. Izravna izloženost tržišnom natjecanju ocjenjuje se na temelju objektivnih kriterija, uzimajući u obzir posebna obilježja predmetnog sektora.

3.   OCJENA

3.1.   NEOGRANIČENI PRISTUP TRŽIŠTU

(10)

Smatra se da je pristup tržištu neograničen ako je predmetna država članica provela i primijenila relevantno zakonodavstvo Unije o otvaranju tržišta za određeni sektor ili jedan njegov dio. To je zakonodavstvo navedeno u Prilogu III. Direktivi 2014/25/EU. Kad je riječ o sektoru električne energije, ono se sastoji od Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4). Kad je riječ o sektoru prirodnog plina, ono se sastoji od Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(11)

Češka je u svoje nacionalno zakonodavstvo prenijela direktive 2009/72/EZ i 2009/73/EZ donošenjem Zakona br. 458/2000 zb. o uvjetima poslovanja i državnoj upravi na tržištima električnom energijom (dalje u tekstu „Zakon o energiji”) (6) koji je objavljen u zbirki zakona.

(12)

Komisija je 7. prosinca 2017. uputila ministru vanjskih poslova Češke službenu opomenu (referentni postupak zbog povrede br. 2017/2152) u pogledu neispravnog prenošenja direktiva 2009/72/EZ i 2009/73/EZ u češki pravni poredak. Budući da se pretpostavka o neograničenom pristupu tržištu predviđena u članku 34. stavku 3. prvom podstavku Direktive 2014/25/EU ne bi trebala primjenjivati na pitanja koja podliježu postupku zbog povrede, Komisija je 21. prosinca 2017. elektroničkom poštom od podnositelja zahtjeva zatražila da dostavi svoja opažanja o tom pitanju i objasni je li pristup tržištu neograničen de facto i de jure u skladu s člankom 34. stavkom 3. drugim podstavkom Direktive 2014/25/EU.

(13)

U svojem odgovoru od 12. travnja 2018. podnositelj zahtjeva objasnio je da je pristup tržištu neograničen de facto, a glavni su argumenti bili sljedeći: mali trošak ulaska na tržište, nepostojanje drugih prepreka ulasku, veliki broj dozvola dodijeljenih za trgovanje električnom energijom i plinom (7) te veliki broj trgovaca na malo koji su trenutačno aktivni na tržištima maloprodajne opskrbe električnom energijom i plinom (8). Nadalje, podnositelj zahtjeva objasnio je da način na koji se odredbe prava Unije koje su predmet službene opomene odražavaju u nacionalnom zakonodavstvu nema za posljedicu de jure ograničavanje pristupa tržištima prodaje električne energije i plina na malo. Podnositelj zahtjeva u tom je kontekstu tvrdio i da se posebna pitanja iznesena u okviru postupka zbog povrede ne odnose na pristup tržištu ili su samo potencijalno povezana s njime.

(14)

Kad je riječ o pitanju je li pristup tržištu slobodan de facto, Komisija se slaže s argumentima koje je iznio podnositelj zahtjeva, a posebno s time da postoji velik broj trgovaca na malo koji su aktivni na nacionalnoj razini na tržištima maloprodajne opskrbe električnom energijom i plinom što je pokazatelj da pristup tržištu nije ograničen de facto.

(15)

Kad je riječ o pitanju je li pristup tržištu neograničen de jure, Komisija je pomno razmotrila objašnjenja podnositelja zahtjeva o načinu na koji su problemi navedeni u službenoj opomeni riješeni u nacionalnom pravu. Komisija je analizirala ta objašnjenja s obzirom na zahtjeve Direktive 2014/25/EU, odnosno kako bi ocijenila mogu li odredbe nacionalnog prava i s njima povezani problemi koji su navedeni u postupku zbog povrede biti uzrok ograničavanja pristupa tržištu de jure u smislu članka 34. Direktive 2014/25/EU. Preispitavši argumente podnositelja zahtjeva Komisija je prihvatila argument na kojem se temelje sva objašnjenja podnositelja zahtjeva da se posebna pitanja iznesena u postupku zbog povrede ne odnose izravno na pristup tržištu. Komisija je uzela u obzir i argument podnositelja zahtjeva da češki pravni sustav treba promatrati kao cjelinu, a posebno kad je riječ o obvezi tumačenja relevantnih odredbi nacionalnog prava na način koji je u skladu sa zahtjevima prava EU-a. Premda i dalje postoje problemi utvrđeni u postupku zbog povrede, Komisija stoga, ne dovodeći u pitanje taj postupak, za potrebe ove Odluke i postupka na temelju Direktive 2014/25/EU smatra da pristup tržištu nije ograničen de jure na državnom području Češke.

(16)

Komisija na temelju prethodnih zaključaka smatra da je u ovom predmetu ispunjen uvjet za neograničeni pristup tržištu iz članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU.

3.2.   IZRAVNA IZLOŽENOST TRŽIŠNOM NATJECANJU

(17)

Izravnu izloženost tržišnom natjecanju trebalo bi ocijeniti na temelju više pokazatelja, od kojih nijedan nije odlučujući sam po sebi. Kad je riječ o tržištima na koja se odnosi ova Odluka, jedan od kriterija koje bi trebalo uzeti u obzir tržišni je udio glavnih sudionika na određenom tržištu. S obzirom na obilježja predmetnih tržišta trebalo bi uzeti u obzir i druge kriterije.

(18)

Ovom Odlukom ne dovodi se u pitanje primjena pravila o tržišnom natjecanju i ostalim područjima prava Unije. Konkretno, kriteriji i metodologija upotrijebljeni za ocjenu izravne izloženosti tržišnom natjecanju na temelju članka 34. Direktive 2014/25/EU nisu nužno istovjetni onima upotrijebljenima za ocjenu na temelju članka 101. ili 102. UFEU-a ili Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (9). Tu je točku potvrdio i Opći sud u nedavnoj presudi (10).

(19)

Trebalo bi imati na umu da je cilj ove Odluke utvrditi jesu li djelatnosti na koje se odnosi zahtjev izložene takvoj razini tržišnog natjecanja na tržištima kojima pristup nije ograničen u smislu članka 34. Direktive 2014/25/EU kojom će se osigurati da se i u nedostatku discipline koja proizlazi iz detaljnih pravila o nabavi utvrđenih u Direktivi 2014/25/EU javna nabava za obavljanje predmetnih djelatnosti provede na transparentan i nediskriminirajući način na temelju kriterija kojima se kupcima omogućuje utvrđivanje rješenja koje je sveukupno ekonomski najpovoljnije.

(20)

U tom je kontekstu važno napomenuti da svi sudionici na predmetnom tržištu ne podliježu pravilima o javnoj nabavi. Stoga društva koja ne podliježu tim pravilima uglavnom mogu, kad posluju na tim tržištima, vršiti konkurentski pritisak na one sudionike koji podliježu pravilima o javnoj nabavi (11).

MJERODAVNA TRŽIŠTA PROIZVODA

Maloprodajna opskrba električnom energijom

(21)

Kako je Komisija u prošlosti utvrdila (12), maloprodajna opskrba električnom energijom obuhvaća sveukupnu prodaju električne energije krajnjim kupcima, to jest kućanstvima i malim industrijskim i komercijalnim kupcima s jedne strane (odnosno kupcima koji nemaju brojila za kontinuirano mjerenje potrošnje i koji su priključeni na niskonaponsku mrežu (13)) te velikim industrijskim i komercijalnim kupcima s druge strane (odnosno kupcima koji imaju brojila koja se očitavaju svakih pola sata te su u pravilu priključeni na visokonaponsku i srednjonaponsku mrežu (14)).

(22)

Tijekom odlučivanja češko nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje (15) uzelo je u obzir i segmentaciju maloprodajnog tržišta prema različitim kategorijama krajnjih kupaca, no u konačnici je definicija ostala otvorena.

(23)

Podnositelj zahtjeva razlikuje tri kategorije kupaca:

(a)

veliki komercijalni kupci koji se označavaju kao i. kupci koji imaju brojila za „automatsko kontinuirano mjerenje potrošnje” – zapravo kupci čija se potrošnja očitava na temelju opterećenja i koji su priključeni na visokonaponsku i srednjonaponsku mrežu i ii. kupci koji imaju brojilo za „ručno kontinuirano mjerenje potrošnje” – zapravo kupci koji su priključeni na niskonaponsku mrežu (16). Veliki kupci u pravilu od opskrbljivača primaju individualizirane ponude ili električnu energiju kupuju izravno na robnim burzama. Njihov je udio u ukupnoj potrošnji električne energije 2015. iznosio […] (17), a to je konkretno u količini iznosilo […] TWh od […] TWh (18).

(b)

mali komercijalni kupci i kućanstva koji se označavaju kao kupci koji imaju brojila za „nekontinuirano mjerenje potrošnje”. Ti kupci od opskrbljivača primaju standardizirane ponude i od 2006. imaju mogućnost slobodnog odabira svojeg opskrbljivača električnom energijom. Udio te kategorije u ukupnoj potrošnji električne energije 2015. iznosio je otprilike […], a to je konkretno u količini iznosilo […] TWh od […] TWh (18);

(c)

drugi kupci. Ta se treća kategorija sastoji od velikih komercijalnih kupaca kao što su operatori lokalnih distribucijskih zona („LDZ-i”) (19) koji su istodobno proizvođači električne energije, trgovci električnom energijom na malo i industrijski parkovi priključeni na LDZ-e. Ti veliki kupci smiju kupovati električnu energiju od drugih opskrbljivača koji nisu operatori LDZ-ova te stoga pripadaju kategoriji velikih kupaca kako su prethodno definirani. Udio te treće kategorije u ukupnoj potrošnji električne energije 2015. iznosio je otprilike […] %, a to je konkretno u količini iznosilo […] TWh od […] TWh.

(24)

S obzirom na čimbenike navedene u uvodnim izjavama od 21. do 23. za potrebe ocjene jesu li uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU ispunjeni, te ne dovodeći u pitanje primjenu ostalog prava Unije, kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi električnom energijom u Češkoj za ovu su Odluku mjerodavna tržišta proizvoda sljedeća: (a) maloprodajna opskrba električnom energijom velikih kupaca (veliki industrijski i komercijalni potrošači koji imaju brojilo za kontinuirano mjerenje potrošnje, a njima pripadaju i potrošači iz treće kategorije spomenuti u uvodnoj izjavi 23. točki (c) te (b) maloprodajna opskrba električnom energijom malih kupaca (kućanstva i mali komercijalni kupci koji imaju brojila za nekontinuirano mjerenje potrošnje).

Maloprodajna opskrba prirodnim plinom

(25)

Kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi plinom, Komisija razlikuje opskrbu prirodnim plinom malih kupaca i opskrbu prirodnim plinom velikih kupaca koji su podijeljeni na velike industrijske kupce i elektrane (20).

(26)

U svojoj Odluci u predmetu M.4238, E.ON/PP (21) o češkom maloprodajnom tržištu plina Komisija je ostavila definiciju otvorenom jer predmetna transakcija nije izazvala zabrinutost u pogledu narušavanja tržišnog natjecanja u slučaju primjene neke druge definicije.

(27)

Tijekom odlučivanja (22) češko nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje uzelo je u obzir i segmentaciju maloprodajnog tržišta plina prema različitim kategorijama krajnjih kupaca, no u konačnici je definicija ostala otvorena.

(28)

Podnositelj zahtjeva isto tako razlikuje velike i male kupce plina. Veliki kupci plina (23) komercijalni su kupci koji imaju brojila za i. automatsko i kontinuirano mjerenje potrošnje s pomoću daljinskog očitanja (A) ili mjesečnog očitanja (B) i čija godišnja potrošnja iznosi najmanje 4,2 GWh ili koji imaju ii. standardna brojila koja se očitavaju na mjesečnoj osnovi i čija je godišnja potrošnja između 0,63 i 4,2 GWh. Ti kupci u pravilu od opskrbljivača primaju individualizirane ponude. Mali kupci komercijalni su kupci i kućanstva koji imaju standardno brojilo koje se ne očitava mjesečno i čija je godišnja potrošnja manja od 0,63 GWh. Ti kupci uglavnom primaju standardizirane ponude. Svaka od tih kategorija čini otprilike polovinu ukupne potrošnje plina.

(29)

S obzirom na čimbenike navedene u uvodnim izjavama od 25. do 28. za potrebe ocjene jesu li uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU ispunjeni, te ne dovodeći u pitanje primjenu ostalog prava Unije, mjerodavna tržišta proizvoda jesu sljedeća: (a) maloprodajna opskrba prirodnim plinom velikih kupaca; (b) maloprodajna opskrba prirodnim plinom malih kupaca.

MJERODAVNA GEOGRAFSKA TRŽIŠTA

Maloprodajna opskrba električnom energijom

(30)

Komisija je prethodno utvrdila (24) da je maloprodajna opskrba električnom energijom velikih kupaca nacionalnog opsega dok se uža, regionalna tržišta mogu razmotriti za maloprodajnu opskrbu električnom energijom malih kupaca. U svojoj Odluci u predmetu M.4238, E.ON/PP (25) o češkom maloprodajnom tržištu Komisija je na temelju istraživanja tržišta potvrdila da je tržište barem nacionalno kad je riječ o maloprodajnom tržištu električne energije. Međutim, definicija točnog opsega geografskog tržišta ostala je otvorena. Češko nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje utvrdilo je da je maloprodajna opskrba električnom energijom malih kupaca nacionalnog opsega (26).

(31)

Podnositelj zahtjeva tvrdi da trenutačno postoji otprilike 65 aktivnih opskrbljivača koji isporučuju na više od 100 točaka isporuke i mogu na nacionalnoj razini opskrbljivati velike i male komercijalne kupce i kućanstva. To je pokazatelj da su maloprodajna tržišta opskrbe nacionalnog opsega.

(32)

Kad se promatra struktura vlasništva u distribucijskim društvima (27), u Češkoj postoje tri distribucijska područja. Češka se odlikuje snažnim regionalnim elementom zato što tri regionalna distributera imaju visoke tržišne udjele na vlastitim distribucijskim područjima. Grupa ČEZ preko svojeg je društva kćeri ČEZ Distribuce najveći distributer koji posjeduje pet od osam mreža za distribuciju električne energije i ima udio od otprilike […] u cjelokupnoj potrošnji električne energije u Češkoj; za usporedbu, […] potrošnje električne energije potječe iz distribucijskog područja društva E.ON, dok samo […] potječe iz distribucijskog područja društva PRE, a ostatak dolazi iz LDZ-a (28). Ukupno gledano, na distribucijskom području društva ČEZ Distribuce nalazi se otprilike […] % svih točaka isporuke. ČEZ Prodej (maloprodajni opskrbni ogranak u okviru grupe ČEZ) ne opslužuje sve navedene točke isporuke, međutim ČEZ Prodej na svojem distribucijskom području opskrbljuje veliku većinu ([…] %) malih komercijalnih kupaca i kućanstava (29).

(33)

ČEZ Prodej na nacionalnoj razini opslužuje […] milijuna točaka isporuke za kategoriju kućanstva što od ukupnog broja točaka isporuke odgovara otprilike […] % tržišnog udjela.

(34)

Drugi element koji bi mogao upućivati na nehomogene uvjete tržišnog natjecanja na tri distribucijska područja činjenica je da društvo PRE na vlastitom području naplaćuje otprilike […] % više za energetsku komponentu standardne tarife. Podnositelj zahtjeva tu razliku u cijeni opravdava prisutnošću niskotarifnog društva kćeri društva PRE (Yello Energy) izvan vlastitog područja, no tvrdi da društva ČEZ Prodej i E.ON naplaćuju identične cijene za energetsku komponentu tarife na sva tri područja (30).

(35)

Za potrebe ocjene jesu li uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU ispunjeni te ne dovodeći u pitanje primjenu ostalog prava Unije, a na temelju činjenice da veliki broj trgovaca na malo posluje na nacionalnoj razini, može se smatrati da je geografski opseg maloprodajne opskrbe električnom energijom krajnjih kupaca u Češkoj nacionalan u slučaju i velikih i malih kupaca. Međutim, time se ne isključuje mogućnost prisutnosti snažnih regionalnih elemenata.

Maloprodajna opskrba prirodnim plinom

(36)

Komisija je prethodno definirala da su tržišta maloprodajne opskrbe plinom, uključujući tržišta za male kupce, nacionalnog opsega (31).

(37)

U svojoj Odluci u predmetu M.4238, E.ON/PP, (32) o češkom maloprodajnom tržištu Komisija je ostavila definiciju otvorenom jer predmetna transakcija nije izazvala zabrinutost u pogledu narušavanja tržišnog natjecanja u slučaju primjene neke druge definicije.

(38)

Geografski gledano, češko nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje u dosadašnjoj je praksi (33) smatralo da su mjerodavna tržišta proizvoda u sektoru maloprodajne opskrbe plinom nacionalnog opsega.

(39)

U skladu s najnovijim informacijama trenutačno je na češkom maloprodajnom tržištu plina veliki broj aktivnih opskrbljivača (34). Podnositelj zahtjeva smatra da ti opskrbljivači mogu na nacionalnoj osnovi opskrbljivati velike i male kupce.

(40)

Kao i u slučaju električne energije, distribucija plina u Češkoj podijeljena je na tri distribucijska područja prema strukturi vlasništva u distribucijskim društvima (35). Kad je riječ o tržišnim udjelima postojećih distributera plina u pojedinim distribucijskim područjima Komisija u području maloprodajne opskrbe plinom kućanstava primjećuje sličan obrazac kao u slučaju električne energije. Tržišni udio društva RWE 2015. bio je otprilike […] %, društva PP […] %, a društva E.ON […] % (36). Međutim, tržišni udjeli tih društava manji su na nacionalnoj razini u slučaju opskrbe plinom velikih kupaca (37).

(41)

Energetska komponenta cijene plina nije regulirana te je za sva tri distribucijska područja utvrđuju lokalna distribucijska društva. Iz analize koju je izvršio podnositelj zahtjeva vidljivo je da društva PP i RWE određuju isti iznos za energetsku komponentu ukupne cijene plina na sva tri distribucijska područja, dok društvo E.ON ima identične cijene na distribucijskim područjima društava PP i RWE, a malo niže cijene (manje od […] %) na vlastitom području (38). S obzirom na navedeno, podnositelj zahtjeva tvrdi da je tržište maloprodajne opskrbe plinom nacionalnog opsega.

(42)

Za potrebe ocjene jesu li uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU ispunjeni te ne dovodeći u pitanje primjenu ostalog prava Unije, a na temelju činjenice da veliki broj trgovaca na malo posluje na nacionalnoj razini, može se smatrati da je geografsko tržište maloprodajne opskrbe prirodnim plinom krajnjih kupaca u Češkoj nacionalno u slučaju i velikih i malih kupaca. Međutim, time se ne isključuje mogućnost prisutnosti regionalnih elemenata kao što je to slučaj u opskrbi električnom energijom.

Analiza tržišta

(43)

Komisija je donijela druge odluke (39) o primjenjivosti izuzeća od pravila o nabavi na maloprodajnu opskrbu električnom energijom i plinom. U tim je odlukama Komisija svoju ocjenu konkretno temeljila na sljedećim kriterijima: općeniti broj sudionika na tržištu, zajednički tržišni udio najvećih sudionika, stopa promjene u opskrbi među krajnjim potrošačima, likvidnost na veleprodajnim tržištima i reguliranje cijene.

Maloprodajna opskrba električnom energijom

(44)

Najprije bi trebalo napomenuti da, kako bi opskrbljivač postao vjerodostojan dugoročni sudionik koji vrši učinkoviti konkurentski pritisak na maloprodajnoj razini u Češkoj, nužno je ostvariti pristup konkurentskim izvorima električne energije stvaranjem vlastitih proizvodnih kapaciteta ili pristupom likvidnim veleprodajnim tržištima radi nabave svih potrebnih veleprodajnih proizvoda u Češkoj ili u inozemstvu kroz uvoz. U protivnom, trgovci na malo pri nabavi električne energije ovise o svojim vertikalno integriranim konkurentima, što znači da su stalno ugroženi mogućnošću snižavanja marže, a time se pak znatno ograničava konkurentski pritisak koji mogu vršiti na vertikalno integrirane opskrbljivače kao što je društvo ČEZ.

(45)

Stoga je, kad se ocjenjuje je li maloprodajna opskrba električnom energijom izravno izložena tržišnom natjecanju, isto tako potrebno razmotriti uvjete tržišnog natjecanja na uzlaznom tržištu koji se odnose na proizvodnju i veleprodajnu opskrbu električnom energijom te položaj operatora na tom tržištu (40).

Broj sudionika na tržištu, tržišni udjeli najvećih sudionika

(46)

U lipnju 2017. 65 aktivnih opskrbljivača opskrbljivalo je više od 100 točaka isporuke koje su se nalazile na tri distribucijska područja grupe ČEZ, društva E.ON i društva PRE. ČEZ Prodej najveći je opskrbljivač i velikih i malih kupaca, a slijede ga društvo E.ON i društvo PRE. Kad je riječ o opskrbi krajnjih kupaca, ostali konkurenti imaju puno manje tržišne udjele.

(47)

Komisija je u prethodnim odlukama (41) smatrala da je u slučaju tržišta maloprodajne opskrbe električnom energijom zajednički tržišni udio tri najveća poduzeća jedan od relevantnih pokazatelja na temelju kojeg se može ocijeniti tržišna koncentracija i opća situacija tržišnog natjecanja. Budući da svi sudionici na tržištu ne podliježu pravilima o javnoj nabavi, analiza je usmjerena uglavnom na tržišni položaj i tržišna ograničenja za pojedinačne sudionike na tržištu koji podliježu tim pravilima, a to su, u biti, društva ČEZ Prodej i PP. Međutim, kadgod je bitno shvatiti tržišni kontekst u okviru kojeg ČEZ Prodej i PP posluju, ostali tržišni operatori uključuju se u analizu (vidjeti i uvodnu izjavu 20.). Isto se tako mogu relevantnima smatrati i ostale mjere koncentracije.

Maloprodajna opskrba električnom energijom velikih kupaca

(48)

ČEZ Prodej opskrbljuje […] velikih kupaca, a to konkretno u količini iznosi […] TWh od […] TWh (42). Udjeli tog društva u tržištu opskrbe velikih kupaca bili su prilično stabilni tijekom razdoblja 2012.–2015. na razini od […] % (43), međutim, taj je postotak 2016. pao na […] % (44). Komisija napominje da je do tog pada došlo u istoj godini kada je grupa ČEZ doživjela nekoliko gubitaka u nizu svojih nuklearnih reaktora što je utjecalo na otprilike […] njezina nuklearnog kapaciteta, a time se potvrđuje da je pristup konkurentskim izvorima električne energije ključan čimbenik u tržišnom natjecanju na maloprodajnim tržištima. Nadalje, ne može se isključiti mogućnost da bi tržišni udio društva ČEZ Prodej od […] % mogao biti veći u jednoj ili više regija ako bi ga se, umjesto na temelju nacionalnog, izračunalo na temelju regionalnog geografskog tržišta namijenjenog velikim kupcima. Međutim, iako su zatražene, brojke o udjelu u lokalnom tržištu opskrbe velikih kupaca priključenih na mrežu društva ČEZ Prodej nisu dostavljene.

(49)

Udjeli u tržištu opskrbe velikih kupaca bili su prilično stabilni tijekom razdoblja 2014.–2016. i u slučaju društva E.ON te su iznosili otprilike […] %, dok su u slučaju društva PRE oni iznosili otprilike […] %.

(50)

Zajednički tržišni udio triju glavnih sudionika na tržištu (ČEZ Prodej, E.ON i PRE) opskrbe velikih kupaca na nacionalnoj razini iznosi oko 60 % (45) (HHI (46) izračunan za to tržište je 1 847 (47)). Tržišni udio svih ostalih opskrbljivača velikih kupaca, a to su društva Bohemia Energy, CENTROPOL, RWE, Veolia Komodity, Lumius, EP Energy Trading, Slovenské elektrárne i Amper Market, manji je od […] %.

Maloprodajna opskrba električnom energijom malih kupaca

(51)

Kada se promatra isporučena količina, društvo ČEZ Prodej na nacionalnoj razini opskrbljuje […] % malih kupaca (48), međutim, na distribucijskom području grupe ČEZ troše se veće količine, konkretno od ukupno […] TWh […] TWh potrošili su mali kupci (49). Udjeli društva ČEZ Prodej u tržištu za takve kupce bili su prilično stabilni u razdoblju 2012.–2015. i iznosili su […] % (50). Međutim, Komisija napominje da su se tržišni udjeli društva ČEZ Prodej u posljednjih šest godina smanjili kako je navedeno u Mišljenju nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje (51).

(52)

Na lokalnoj su razini udjeli postojećih operatora u tržištu opskrbe malih kupaca visoki: u razdoblju 2014.–2015. društva ČEZ Prodej i E.ON na svojim su distribucijskim područjima imali tržišni udio od […] %, dok je društvo PRE na području Praga imalo udio od […] %. Prisutnost jedinog od triju glavnih opskrbljivača na području drugog opskrbljivača iz te skupine bila je neznatna ([…] %) (52). Time se potvrđuje prisutnost snažnih regionalnih elemenata.

(53)

Udjeli u tržištu opskrbe malih kupaca bili su prilično stabilni tijekom razdoblja 2014.–2016. i u slučaju društva E.ON te su iznosili otprilike […] %, dok su u slučaju društva PRE iznosili otprilike […] %. Zajednički tržišni udio tri glavna sudionika na tržištu (ČEZ Prodej, E.ON i PRE) opskrbe malih kupaca na nacionalnoj razini iznosi oko 74 % (53) (HHI izračunan za to tržište je 2 664) (54). Najveći je konkurent u toj kategoriji opskrbe malih kupaca društvo Bohemia Energy koje ima udio od […] %.

Stope promjene u opskrbi među krajnjim potrošačima

(54)

Broj kupaca koji mijenjaju način opskrbe isto se tako smatra relevantnim pokazateljem učinkovitog tržišnog natjecanja. Među kupcima mogu se definirati dvije vrste promjene u opskrbi: vanjska promjena koja se odnosi na promjenu opskrbljivača te unutarnja promjena koja se definira kao promjena tarife ili ugovora s postojećim opskrbljivačem. Komisija je u prethodnoj odluci (55) analizirala uglavnom vanjsku promjenu u opskrbi.

Maloprodajna opskrba električnom energijom velikih kupaca

(55)

Podnositelj zahtjeva tvrdi da su među velikim kupcima stope vanjske promjene u opskrbi relativno visoke. Međutim, stopa vanjske promjene u opskrbi među velikim kupcima smanjila se s otprilike 30 % 2010. na 16 % 2015.; prosječna stopa vanjske promjene u opskrbi tijekom tih šest godina bila je 22 % (56). Za usporedbu, stope vanjske promjene u opskrbi u Češkoj u prosjeku su više od stopa te vrste u Njemačkoj (otprilike 11 %) (57) te niže nego u Italiji (otprilike 32 %) (58). Podnositelj zahtjeva tvrdi da nikakvi troškovi neće nastati ako se prijeđe drugom opskrbljivaču električnom energijom; kupci koji su izravno priključeni na visokonaponsku mrežu uređuju svoju opskrbu električnom energijom u okviru postupka nadmetanja ili električnu energiju kupuju izravno na burzama, a time se može objasniti njihova sklonost češćoj promjeni opskrbljivača od malih kupaca (vidjeti uvodne izjave od 56. do 59.) (59).

Maloprodajna opskrba električnom energijom malih kupaca

(56)

Podnositelj zahtjeva tvrdi da stope vanjske promjene u opskrbi nisu visoke kad je riječ o malim kupcima jer su razine zadovoljstva kupaca navodno visoke i/ili su ponovno sklopljeni ugovori s istim opskrbljivačem. Stopa vanjske promjene u opskrbi među malim kupcima iznosila je 2015. otprilike 4,6 % (tj. isto kao i 2010.); prosječna stopa vanjske promjene u opskrbi tijekom tih šest godina bila je 5 % (60). Podnositelj zahtjeva tvrdi da i mali kupci mogu prilično lako promijeniti opskrbljivača električnom energijom. Prema anketi koju je podnositelj zahtjeva proveo među kupcima mali kupci iz tri distribucijska područja promijenili bi opskrbljivača električnom energijom „ako bi se cijene povećale za 5–10 %” (61).

(57)

U Mišljenju nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje dalo se do znanja da su, prema anketi provedenoj među kupcima koju je naručilo društvo ČEZ Prodej, kupci vrlo osjetljivi na cijene i voljni promijeniti opskrbljivača (62). Osim toga, u Mišljenju nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje navodi se da su „opskrbljivači počeli svojim kupcima davati konkurentnije ponude sa znatnim popustima kako bi ih zadržali”, a slijedom toga, kako je vidljivo iz internih podataka društva ČEZ Prodej, „znatan dio kupaca usluga društva ČEZ Prodej koji bi inače promijenili opskrbljivača prihvatio je povoljniju cijenu društva ČEZ Prodej” (63). Isto tako, u Mišljenju nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje zaključeno je da se objedinjavanjem podataka društva ČEZ Prodej o stopi vanjske promjene u opskrbi i stopi unutarnje promjene dobiva zajednička stopa promjene u opskrbi za kućanstva koja iznosi […] %.

(58)

Međutim, Komisija napominje da se na temelju najnovijih javno dostupnih informacija (64) stječe dojam da su u Češkoj stope unutarnje promjene u opskrbi u kategoriji kućanstava prilično niske. Konkretno, trogodišnji prosjek stopa unutarnjih promjena u opskrbi električnom energijom među kupcima kategorije kućanstva iznosi samo 2 %, dok petogodišnji prosjek vanjske promjene u opskrbi električnom energijom među kupcima iste kategorije iznosi 6 % (65).

(59)

Osim toga Komisija napominje da, kad je riječ o tržištu prodaje električne energije na malo, češko nacionalno regulatorno tijelo (Regulatorni ured za energiju) ističe da postoje određene nejasnoće u uvjetima ugovora na određeno razdoblje s automatskim produljenjem, što kupcima otežava prepoznavanje datuma i uvjeta mogućeg raskida ugovora (66). Ista je tvrdnja u pogledu ugovora na određeno razdoblje koji se automatski produljuju ponovljena u posljednjem dostupnom Nacionalnom izvješću Regulatornog ureda za energiju iz 2016. (67)

Pristup veleprodajnoj električnoj energiji

(60)

Likvidnost veleprodajnog tržišta važan je pokazatelj za tržišno natjecanje jer ako postoje dovoljne količine, i na strani ponude i na strani potražnje kad je riječ o relevantnim veleprodajnim proizvodima (npr. bazno opterećenje, vršno opterećenje, blokovi sati za različita vremenska razdoblja), opskrbljivači koji nemaju vlastitu proizvodnju mogu vršiti nabavu i ograničavati rizike što im omogućuje da uđu na maloprodajna tržišta i natječu se s vertikalno integriranim opskrbljivačima koji imaju vlastite proizvodne kapacitete.

Grupa ČEZ i dalje je najveći proizvođač električne energije

(61)

Kada se promatra proizvodnja, grupa ČEZ proizvela je […] % od ukupno proizvedene električne energije u Češkoj 2016. (68) Drugi najveći proizvođač (Elektrárna Počerady a.s.) imao je […] % tržišnog udjela, a svaki od sljedeća tri najveća proizvođača (Sokolovská Uhelná a.s., Elektrárna Dětmarovice a.s. i Severní Energetická a.s. (69)) imao je manje od […] % (70). Idućih šest proizvođača imali su manje od 3 %, a u preostaloj kategoriji (čiji je udio 17 % proizvedene električne energije) nalazio se niz malih solarnih elektrana/vjetroelektrana i poljoprivrednih poduzeća. E.ON, PRE i drugi manji trgovci na malo (npr. Bohemia Energy, CENTROPOL) nemaju u Češkoj vlastita proizvodna sredstva.

(62)

Stoga je grupa ČEZ i dalje najveći proizvođač električne energije u Češkoj. Njezin tržišni udio na razini proizvodnje odraz je njezina povlaštenog pristupa najjeftinijim proizvodnim izvorima u Češkoj (nuklearna energija, lignit, ugljen).

(63)

Kad je riječ o proizvodnji nuklearne energije, trebalo bi napomenuti da je u razdoblju 2016.–2017. grupa ČEZ doživjela nekoliko gubitaka u nekoliko svojih nuklearnih reaktora […].

(64)

U skladu s dugoročnim energetskim strateškim planom Češke (71) otprilike polovina potrošnje električne energije u zemlji trebala bi se do 2050. odnositi na energiju proizvedenu iz nuklearnih izvora (to bi bio porast s otprilike jedne trećine koliko je danas). Češka tijela planiraju od 2035. nadalje postupno ukidati četiri reaktorske jedinice, no istodobno planiraju izgradnju novih reaktora na lokaciji dva postojeća nuklearna pogona (Dukovany i Temelin) pri čemu postoji mogućnost da država preuzme nuklearni segment u okviru grupe ČEZ ili da ČEZ grupacija financira nova postrojenja. U skladu s tim scenarijem, koji uključuje ponovno pokretanje reaktora grupe ČEZ i predviđeno povećanje proizvodnje električne energije u sljedećoj godini (72), udio te grupe u tržištu proizvodnje vjerojatno će narasti na prethodne razine.

Upotreba veleprodajnog tržišta

(65)

Električna energija na veleprodajnoj se razini prodaje unutar vertikalno integriranih poduzeća koja obavljaju i djelatnost proizvodnje i djelatnost maloprodajne opskrbe (kao što su subjekti u grupi ČEZ) ili se takvom energijom trguje preko raznih kanala: u okviru isključivo bilateralnih ugovora („izvan mjesta izvršenja” – OTC) ili posredničkih ugovora; na terminskim tržištima koje je organiziralo društvo Power Exchange Central Europe, a.s. („PXE”) ili robna burza Czech Moravian Commodity Exchange Kladno („CMCEK”) (73); te na promptnim tržištima koje je organizirao češki operator tržišta električne energije i plina društvo OTE a.s. Trgovci električnom energijom mogu se koristiti bilo kojom kombinacijom bilateralnih ugovora i proizvoda energetske burze, uključujući platforme društva OTE i inozemne burze (74) kako bi obavljali transakcije kupnje i prodaje (75).

(66)

Veleprodajne cijene na burzi društva PXE tradicionalno su u skladu s cijenama na burzi EEX. S obzirom na navedeno, podnositelj zahtjeva tvrdi da društvo ČEZ Prodej (76) nema konkurentsku prednost u odnosu na druge trgovce na malo na tom tržištu koji svoju električnu energiju nabavljaju na burzi društva PXE jer […] (77). Međutim, trebalo bi napomenuti da se ta cijena temelji na isključivo ugovornom aranžmanu između dva društva koja pripadaju istoj grupi te se stoga može u svako doba izmijeniti i nema učinak na ukupnu dobit grupe ČEZ.

(67)

Količine kojima se 2016. trgovalo na veleprodajnim tržištima (promptno i terminsko, posredničko i burze) u Češkoj ([…] TWh) iznosile su otprilike […] godišnje potrošnje električne energije (78). Konkretno, OTC količine kojima se trgovalo na brokerskim platformama kao što je Trayport 2016. iznosile su […] TWh (od ukupnog obujma trgovanja od […] TWh), što je neznatno povećanje od 2008. ([…] TWh) (79). Za usporedbu, veličina njemačkog veleprodajnog tržišta bila je deset puta veća od ukupnih količina otkupa električne energije (80). Kad je riječ o Češkoj, na najvećoj energetskoj burzi (PXE (81)) zabilježena je mala količina terminskih transakcija (82), dok se vrlo malim količinama (2–3 TWh) trgovalo na domaćim mjestima trgovanja kao što je CMCEK (83). Količine kojima se trgovalo na tržištima za usluge trgovanja dan unaprijed i unutardnevnog trgovanja (OTE – promptno), potrebne i kako bi se trgovci na malo mogli osloniti na veleprodajna tržišta, povećale su se od 2008., no i dalje su male (84). Naposljetku, zbog nedostatka podataka o izravnoj (OTC) bilateralnoj prodaji Komisija ne može ocijeniti je li takva prodaja dovoljna da se novi sudionici mogu natjecati na tržištu (85).

Mogućnosti uvoza

(68)

Kad je riječ o uvozu, podnositelj zahtjeva tvrdi da postoji „veliki interkonekcijski kapacitet na češko-njemačkoj granici” (86). Međutim, češki operator prijenosnog sustava izvijestio je (87) o nekoliko kritičnih situacija u češkom prijenosnom sustavu do kojih je došlo zbog neplaniranih tranzitnih protoka (ili „kružnih protoka”) u iznosu od nekoliko GW. Konkretno, češki operator prijenosnog sustava tvrdi da su kružni protoci veliki problem u stabilnosti mreže (88) i čimbenik kojim se ograničava komercijalna trgovina na češkim granicama, a posebno na češko-njemačkoj granici. Brojke koje je dostavio podnositelj zahtjeva (89) pokazuju da se u razdoblju 2014.–2016. znatno smanjio kapacitet za komercijalni uvoz dostupan na granici s Njemačkom (90).

(69)

Osim toga, opseg uvoza iz susjednih zemalja mogao bi se smanjiti zbog tradicionalno niskih veleprodajnih cijena u Češkoj. Tako se dogodilo tijekom razdoblja 2012.–2016. kada je prosječna razlika u cijeni za dan unaprijed na češkim granicama bila negativna, odnosno – 3,9 EUR/MWh u odnosu na Poljsku; – 0,4 EUR/MWh u odnosu na Austriju; – 0,6 EUR/MWh u odnosu na Slovačku, a jedino je u odnosu na Njemačku bila neznatno pozitivna (0,4 EUR/MWh) (91).

(70)

Neovisno o prethodno navedenom, podnositelj zahtjeva tvrdi da je 2016. otprilike 8,6 TWh kapaciteta za uvoz dodijeljeno sudionicima na tržištu, dok je 7,9 TWh, odnosno „otprilike 13 % ukupne potrošnje električne energije” uvezeno zbog naglih prekida u radu nuklearnih elektrana u vlasništvu grupe ČEZ (92). Tom se izvanrednom okolnošću mogu objasniti količine kapaciteta koji je 2016. uvezen i dodijeljen sudionicima na tržištu. Doista, grupa ČEZ izračunala je da bi, da nije bilo tih gubitaka, proizvela dodatnih […] TWh električne energije. Međutim, situacija se popravlja i neki reaktori ponovno su pokrenuti, dok se ostali planiraju uskoro pokrenuti. Zbog toga se može očekivati da će se u budućnosti uvoz postupno smanjivati jer će se pojačavanjem proizvodnje nuklearne energije uz niske granične troškove cijene električne energije u Češkoj smanjiti.

Tržišno natjecanje cijenama i reguliranje cijena

(71)

Cijena za opskrbu električnom energijom krajnjih kupaca sastoji se od dvije glavne komponente (93): prva komponenta, čiji je udio u ukupnoj konačnoj cijeni 45 %, uključuje fiksne troškove za distribuciju električne energije, pomoćne usluge, naknade za upotrebu sustava itd.; druga komponenta, čiji je udio u ukupnoj konačnoj cijeni 37 %, komponenta je električne energije koja uključuje maržu za maloprodajnu opskrbu (94). Ta druga komponenta nije regulirana (95).

(72)

Kad je riječ o cijenama električne energije koja se isporučuje krajnjim kupcima, razina cijene s uključenim porezima niža je od prosjeka 28 država članica EU-a i za velike i za male kupce, a niža je od tog prosjeka i kad se isključe porezi (96). Podnositelj zahtjeva napominje da su te cijene u razdoblju 2007.–2015. redovito bile niže od odgovarajućih cijena u Njemačkoj.

(73)

Konkretno, kad je riječ o velikim industrijskim kupcima (97), podnositelj zahtjeva napominje da se češka energetska komponenta smanjila za više od 40 % u razdoblju između druge polovine 2012. i druge polovine 2015. kada je bila za 24 % manja (0,0300–0,0400 EUR po kWh) od njemačke energetske komponente (0,0400–0,0500 EUR po kWh). Kad je riječ o kućanstvima (98), podnositelj zahtjeva napominje da se nakon druge polovine 2009. češka energetska komponenta stalno smanjivala te je u drugoj polovini 2015. iznosila gotovo 0,0400 EUR po kWh, što znači da je bila 49 % manja od njemačke energetske komponente (0,0700–0,0800 EUR po kWh) (99).

(74)

Podnositelj zahtjeva iz tih brojki koje se temelje na podatcima Eurostata zaključuje da je „stupanj tržišnog natjecanja veći na češkom nego na njemačkom tržištu koje je izravno izloženo tržišnom natjecanju kako je navedeno u Komisijinoj nedavnoj odluci o izuzimanju maloprodajne opskrbe u Njemačkoj” (100). Međutim, takvo se stajalište ne potkrepljuje dokazima, a posebno se to odnosi na usporedbu cijena na češkom i njemačkom tržištu. U ekonomskoj se teoriji sugerira da bi u određenim uvjetima (npr. razine graničnih troškova i elastičnost potražnje) na tržištima visoke koncentracije cijene mogle biti niže nego na tržištima manje koncentracije (101). Još je značajnije da usporedba cijena ovisi o odabiru jedinice. Zapravo, njemačke su cijene posljednjih godina bile veće od čeških u apsolutnom smislu, no niže ako se promatra standard kupovne moći (SKP) te su prema tome češke cijene 2015. bile više (102).

(75)

Osim toga, posebno kad je riječ o cijenama za kućanstva, Agencija za suradnju energetskih regulatornih tijela (ACER) na temelju informacija dobivenih od nacionalnih regulatornih tijela napominje da „mogu postojati nepravilnosti u podatcima koji se odnose na cijene električne energije za kućanstva. Stoga bi te rezultate trebalo oprezno tumačiti.” (103)

MALOPRODAJNA OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM

Broj sudionika na tržištu, tržišni udjeli najvećih sudionika

(76)

Najnovije brojke Regulatornog ureda za energiju pokazuju da je 2016. u Češkoj poslovalo 98 aktivnih trgovaca koji su kupce opskrbljivali plinom (104). Ukupni je trošak (105) ulaska na tržište maloprodajne opskrbe plinom nizak i ne čini se da je taj trošak prepreka ulasku na tržište.

(77)

Komisija je u prethodnim odlukama (106) smatrala da je u slučaju tržišta maloprodajne opskrbe plinom zajednički tržišni udio tri najveća poduzeća jedan od relevantnih pokazatelja na temelju kojeg se može ocijeniti tržišna koncentracija i opća situacija tržišnog natjecanja. Budući da svi sudionici na tržištu ne podliježu pravilima o javnoj nabavi, analiza je usmjerena uglavnom na tržišni položaj i tržišna ograničenja za pojedinačne sudionike na tržištu koji podliježu tim pravilima, a to su, u biti, društva ČEZ Prodej i PP. Međutim, kadgod je bitno shvatiti tržišni kontekst u okviru kojeg ČEZ Prodej i PP posluju, ostali tržišni operatori uključuju se u analizu (vidjeti i uvodnu izjavu 20.). Isto se tako mogu relevantnima smatrati i ostale mjere koncentracije.

(78)

U skladu s najnovijim brojkama (107), najveći je opskrbljivač plinom u smislu količine koja se isporučuje kupcima društvo RWE (sada Innogy Energie, s.r.o.) koje ima gotovo […] % tržišnog udjela, a slijede ga društva PP i E.ON koja imaju tržišni udio od […] %. Društvo ČEZ Prodej isto je tako aktivno na tom tržištu i ima tržišni udio od […] % (108).

Maloprodajna opskrba prirodnim plinom velikih kupaca

(79)

U skladu s brojkama za 2016. koje je dostavio podnositelj zahtjeva, društvo RWE najveći je opskrbljivač velikih kupaca s tržišnim udjelom od […] %, a slijede ga društvo ČEZ Prodej s tržišnim udjelom od […] % te društvo E.ON s tržišnim udjelom od […] %. Komisija napominje da se u smislu članka 4. Direktive 2014/25/EU samo društva PP i ČEZ Prodej smatraju naručiteljima te stoga podliježu pravilima o javnoj nabavi.

(80)

Zajednički tržišni udio triju najvećih trgovaca na malo koji opskrbljuju velike kupce na češkom tržištu plina iznosi 51 %. HHI izračunan za to tržište je 1 341 (109).

Maloprodajna opskrba plinom malih kupaca

(81)

U skladu s brojkama za 2016. koje je dostavio podnositelj zahtjeva, tri su najveća opskrbljivača malih kupaca društvo RWE s tržišnim udjelom od […] %, zatim društvo PP s tržišnim udjelom od […]% te društvo E.ON s tržišnim udjelom od […]% (110). Društvo ČEZ Prodej (četvrti po redu najveći opskrbljivač) isto je tako aktivno na tom tržištu i ima tržišni udio od […]%. Komisija napominje da se u smislu članka 4. Direktive 2014/25/EU samo društva PP i ČEZ Prodej smatraju naručiteljima te stoga podliježu pravilima o javnoj nabavi.

(82)

Zajednički tržišni udio triju najvećih trgovaca na malo koji opskrbljuju male kupce na češkom tržištu plina iznosi 69 % (111). HHI izračunan za to tržište je 2 024 (112).

Stope promjene u opskrbi među krajnjim potrošačima

Maloprodajna opskrba prirodnim plinom velikih kupaca

(83)

Nacionalno izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2016. sadržava informacije o promjeni opskrbljivača zasebno za svaku od četiri kategorije kupaca (113): „veliki potrošač”, „srednji potrošač”, „mali potrošač” i „kućanstva”.

(84)

Prve dvije kategorije („veliki potrošač” i „srednji potrošač”) uglavnom se mogu uvrstiti u kategoriju „veliki kupci” kako je definirana za potrebe ove Odluke. Stopa promjene u opskrbi među kupcima kategorije velikih potrošača 2016. iznosila je 38 %, dok je ta stopa među kupcima kategorije srednjih potrošača iznosila 29 %. Razine promjene u opskrbi za te dvije kategorije posljednjih su pet godina bile isto tako visoke.

Maloprodajna opskrba prirodnim plinom malih kupaca

(85)

Posljednje dvije kategorije („mali potrošač” i „kućanstva”) uglavnom se mogu uvrstiti u kategoriju „komercijalni kupci i kućanstva” kako je definirana za potrebe ove Odluke.

(86)

Stopa promjene u opskrbi među kupcima kategorije „mali potrošač” 2016. iznosila je 14 %, dok je ta stopa među kupcima kategorije „kućanstva” iznosila 6,6 %. Razine promjene u opskrbi među kupcima kategorije „mali potrošač” bile su tijekom razdoblja 2011.–2016. više od 10 %. Razine promjene u opskrbi među kupcima kategorije „kućanstva” počele su se smanjivati 2011. (otprilike tada je stopa promjene u opskrbi bila 13 % (114)), međutim, 2016. ta se stopa povećala.

Pristup veleprodajnom plinu  (115)

(87)

Subjekti koji trguju na veleprodajnom tržištu plina mogu plin kupovati na temelju dugoročnih ugovora, na robnim burzama ili od drugih trgovaca. Dugoročni ugovori s ruskim i norveškim proizvođačima plina vjerojatno i dalje imaju najznačajniji utjecaj na oblikovanje veleprodajnih cijena. Dugoročni ugovori u pravilu se sklapaju na vrlo dugo razdoblje u trajanju do 30 godina. Prethodno, u tim su ugovorima napravljene određene izmjene formule za izračun cijene plina, no nije se odustalo od samih ugovora (116). U skladu s brojkama Eurostata 2016. ukupno je 36 subjekata uvozilo plin u Češku (117).

(88)

Regulatorni ured za energiju tvrdi da vlasnik isključive dozvole za obavljanje djelatnosti tržišnog operatora u Češkoj, društvo OTE, a.s., od 2010. organizira promptno tržište plina. Izmjenom pravilâ o tržištu plina ukinuto je tržište za usluge trgovanja plinom dan unaprijed koje je organizirao tržišni operator. S druge strane, uspostavljena je platforma za unutardnevno tržište plina. Regulatorni ured za energiju tvrdi da je to tržište 2016. i dalje bilo vrlo privlačno sudionicima na tržištu plina (118).

(89)

Najveći udio veleprodajnog trgovanja odvija se izvan burzovnih platformi i u obliku bilateralnog trgovanja izvan mjesta izvršenja („OTC”). Prednost je OTC trgovanja što se može obavljati fleksibilno, a to konkretno znači da se ne mora pribjeći ograničenom skupu ugovora. Značajnu ulogu u OTC trgovanju ima posredovanje preko brokerskih platformi. OTC trgovanje znatno se počelo povećavati od 2012. Trgovačke transakcije prirodnog plina ugovorene na brokerskim platformama s Češkom kao opskrbnim područjem 2016. iznosile su ukupno 88 TWh (93 TWh uključujući količine kojima se trgovalo na burzovnim platformama). Obujam terminskih ugovora porastao je sa 0,7 TWh, koliko je iznosio 2014., na 3 TWh 2015.

(90)

Godišnja potrošnja plina u Češkoj 2016. iznosila je ukupno 88 TWh. Potrošnja je u odnosu na 2015. porasla za 8,5 %. Omjer obujma veleprodajnog trgovanja i potrošnje je > 1 (119).

(91)

S obzirom na čimbenike ispitane u uvodnim izjavama od 87. do 90., Komisija u ovom slučaju smatra da je likvidnost češkog veleprodajnog tržišta dovoljna da se trgovcima na malo omogući pristup veleprodajnom plinu pod uvjetima tržišnog natjecanja koji je moguće ostvariti na veleprodajnim tržištima ili uvozom. Likvidnost češkog veleprodajnog tržišta nije čimbenik koji onemogućuje da maloprodajna opskrba plinom podliježe izravnoj izloženosti tržišnom natjecanju.

Tržišno natjecanje cijenama i reguliranje cijena

(92)

Cijena za opskrbu krajnjih kupaca plinom, bez poreza, ima dvije glavne komponente (120). Prva komponenta, čiji je udio u cijeni 22 %, sadržava regulirane dijelove (prijenos, distribucija itd.). Druga komponenta, čiji je udio u cijeni 78 %, cijena je samog proizvoda koja uključuje maržu za maloprodajnu opskrbu. Druga komponenta nije regulirana (121).

Maloprodajna opskrba prirodnim plinom velikih kupaca

(93)

Kad je riječ o velikim kupcima, razina cijene s uključenim porezima niža je od prosjeka 28 država članica EU-a, a niža je od tog prosjeka i ako se isključe porezi (122).

Maloprodajna opskrba prirodnim plinom malih kupaca

(94)

Kad je riječ o malim kupcima, razina cijene s uključenim porezima niža je od prosjeka 28 država članica EU-a, a niža je od tog prosjeka i ako se isključe porezi (122).

4.   ZAKLJUČCI

4.1.   ELEKTRIČNA ENERGIJA

(95)

Tržišno natjecanje na češkim maloprodajnim tržištima električne energije u strukturnom je smislu ograničeno činjenicom da trgovci na malo (osim društva ČEZ Prodej) nemaju dovoljan vlastiti proizvodni kapacitet ni pristup značajno likvidnim veleprodajnim tržištima u Češkoj ili u inozemstvu preko uvoza. Zato se ti trgovci na malo ne mogu ravnopravno natjecati s društvom ČEZ Prodej koje je vertikalno integrirano s najvećim lokalnim distribucijskim društvom i najvećim proizvođačem električne energije.

MALOPRODAJNA OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM VELIKIH KUPACA

(96)

Zajednički tržišni udio tri najveća društva za maloprodajnu opskrbu velikih kupaca prilično je velik (60 %), a najveći sudionik na tržištu (ČEZ Prodej) ima tržišni udio od […] %. Drugi i treći najveći sudionik na tržištu, odnosno društvo E.ON koje ima tržišni udio od […] % i društvo PRE koje ima tržišni udio od […] %, ne podliježu pravilima Unije o javnoj nabavi. Unatoč tome što im tržišni udjeli nisu zanemarivi, ta društva mogu vršiti samo ograničeni konkurentski pritisak na društvo ČEZ Prodej. Pristup veleprodajnoj električnoj energiji nije dovoljno dobar: grupa ČEZ nesumnjivo je najveći proizvođač električne energije u Češkoj, a kapaciteti međusobnog povezivanja mreža električne energije ograničeni su pa stoga likvidnost veleprodajnog tržišta električne energije ovisi o ponašanju grupe ČEZ. Zbog te je situacije ograničena njihova mogućnost nabave električne energije i u slučaju zadovoljavanja potreba za pokriće baznog opterećenja i nabave ostalih proizvoda pod uvjetima tržišnog natjecanja, a time se pak u strukturnom smislu ograničava mogućnost njihova tržišnog natjecanja s društvom ČEZ Prodej. Zbog istih razloga manji konkurenti imaju ograničenu sposobnost tržišnog natjecanja s tri najveća opskrbljivača.

(97)

Tržišni položaj društava ČEZ Prodej, E.ON i PRE učvršćen je obilježjima snažnih regionalnih elemenata tog tržišta i nehomogenim uvjetima tržišnog natjecanja na tri distribucijska područja što konkurentima otežava da ugroze tržišni položaj tih operatora na njihovim distribucijskim područjima. Naposljetku, stupanj promjene u opskrbi među kupcima, premda veći nego u kategoriji malih kupaca, posljednjih se godina smanjuje.

(98)

S obzirom na prethodno ispitane čimbenike trebalo bi smatrati da uvjet izravne izloženosti tržišnom natjecanju utvrđen u članku 34. stavku 1. Direktive 2014/25/EU nije ispunjen kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi električnom energijom velikih kupaca na državnom području Češke.

MALOPRODAJNA OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM MALIH KUPACA

(99)

Zajednički tržišni udio triju najvećih društava za maloprodajnu opskrbu malih kupaca velik je (74 %), a najveći sudionik na tržištu (ČEZ Prodej) ima tržišni udio od […] %. Drugi i treći najveći sudionik na tržištu, odnosno društva E.ON i PRE, od kojih svaki ima tržišni udio od […] % i udio od […] % (123), ne podliježu pravilima Unije o javnoj nabavi. Unatoč tome što im tržišni udjeli nisu zanemarivi, ta društva mogu vršiti samo ograničeni konkurentski pritisak na društvo ČEZ Prodej. Pristup veleprodajnoj električnoj energiji nije dovoljno dobar: grupa ČEZ nesumnjivo je najveći proizvođač električne energije u Češkoj, a kapaciteti međusobnog povezivanja mreža električne energije ograničeni su pa stoga likvidnost veleprodajnog tržišta električne energije ovisi o ponašanju grupe ČEZ. Zbog te je situacije ograničena njihova mogućnost nabave električne energije i u slučaju zadovoljavanja potreba za pokriće baznog opterećenja i nabave ostalih proizvoda pod uvjetima tržišnog natjecanja, a time se pak u strukturnom smislu ograničava mogućnost njihova tržišnog natjecanja s društvom ČEZ Prodej. Zbog istih razloga manji konkurenti imaju ograničenu sposobnost tržišnog natjecanja s tri najveća opskrbljivača.

(100)

Tržišni položaj društava ČEZ Prodej, E.ON i PRE učvršćen je snažnim regionalnim obilježjima tog tržišta i nehomogenim uvjetima tržišnog natjecanja na tri distribucijska područja što konkurentima otežava da ugroze tržišni položaj tih operatora na njihovom distribucijskom području. Naposljetku, stupanj promjene u opskrbi među kupcima prilično je nizak pa niske maloprodajne cijene, zbog prethodnih razloga, nisu pokazatelj izravne izloženosti tržišnom natjecanju.

(101)

S obzirom na prethodno ispitane čimbenike, trebalo bi smatrati da uvjet izravne izloženosti tržišnom natjecanju utvrđen u članku 34. stavku 1. Direktive 2014/25/EU nije ispunjen kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi električnom energijom malih kupaca na državnom području Češke.

4.2.   PLIN

MALOPRODAJNA OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM VELIKIH KUPACA

(102)

Kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi plinom velikih kupaca u Češkoj opis situacije može se sažeti na sljedeći način: velik je broj opskrbljivača aktivnih na nacionalnoj razini; zajednički tržišni udio triju najvećih društava za maloprodajnu opskrbu nije vrlo velik (51 %); prvi i treći sudionik na tržištu ne podliježu pravilima Unije o javnoj nabavi; dojam je da je stupanj promjene u opskrbi zadovoljavajući, nema kontrole cijena za krajnjeg korisnika i ne čini se da je likvidnost veleprodajnog tržišta prepreka u tome da maloprodajna opskrba plinom bude izravno izložena tržišnom natjecanju.

(103)

S obzirom na prethodno ispitane čimbenike, trebalo bi smatrati da je uvjet izravne izloženosti tržišnom natjecanju utvrđen u članku 34. stavku 1. Direktive 2014/25/EU ispunjen kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi plinom velikih kupaca na državnom području Češke.

MALOPRODAJNA OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM MALIH KUPACA

(104)

Kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi plinom malih kupaca u Češkoj, opis situacije može se sažeti na sljedeći način: velik je broj opskrbljivača aktivnih na nacionalnoj razini; zajednički tržišni udio triju najvećih društava za maloprodajnu opskrbu prilično je velik (69 %), međutim, prvi i treći sudionik na tržištu ne podliježu pravilima Unije o javnoj nabavi; dojam je da je stupanj promjene u opskrbi zadovoljavajući; nema kontrole cijena za krajnjeg korisnika i ne čini se da je likvidnost veleprodajnog tržišta prepreka u tome da maloprodajna opskrba plinom bude izravno izložena tržišnom natjecanju.

(105)

S obzirom na prethodno ispitane čimbenike, trebalo bi smatrati da je uvjet izravne izloženosti tržišnom natjecanju utvrđen u članku 34. stavku 1. Direktive 2014/25/EU ispunjen kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi plinom malih kupaca na državnom području Češke.

4.3.   ZAKLJUČAK

(106)

Ova se Odluka temelji na pravnom i činjeničnom stanju od studenoga 2016. do travnja 2018. kako proizlazi iz informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva te nacionalnih izvješća Regulatornog ureda za energiju. Može se revidirati ako zbog bitnih promjena pravnog ili činjeničnog stanja uvjeti za primjenjivost članka 34. Direktive 2014/25/EU više nisu ispunjeni.

(107)

S obzirom na to da bi usluge koje su povezane s maloprodajnom opskrbom električnom energijom (124) i dalje trebale podlijegati Direktivi 2014/25/EU, napominje se da bi s ugovorima o javnoj nabavi kojima je obuhvaćeno više djelatnosti trebalo postupati u skladu s člankom 6. te direktive. To znači da je, ako naručitelj sudjeluje u „mješovitoj” javnoj nabavi, odnosno javnoj nabavi namijenjenoj za podršku obavljanja djelatnosti izuzetih od primjene Direktive 2014/25/EU i djelatnosti koje nisu izuzete od nje, potrebno uzeti u obzir djelatnosti za koje je ugovor prvenstveno namijenjen. U slučaju takve mješovite javne nabave, kojoj je svrha prvenstveno podržavanje djelatnosti koje nisu izuzete, primjenjuju se odredbe Direktive 2014/25/EU. Ako je objektivno nemoguće utvrditi kojoj je djelatnosti ugovor prvenstveno namijenjen, ugovor se dodjeljuje u skladu s pravilima navedenima u članku 6. stavku 3. Direktive 2014/25/EU.

(108)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Savjetodavnog odbora za ugovore o javnoj nabavi,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Direktiva 2014/25/EU ne primjenjuje se na ugovore koje dodjeljuju naručitelji i kojima je namjena omogućavanje obavljanja sljedećih djelatnosti na državnom području Češke:

(a)

maloprodajna opskrba prirodnim plinom velikih kupaca;

(b)

maloprodajna opskrba prirodnim plinom malih kupaca.

Članak 2.

Direktiva 2014/25/EU i dalje se primjenjuje na ugovore koje dodjeljuju naručitelji i kojima je namjena omogućavanje obavljanja sljedećih djelatnosti na državnom području Češke:

(a)

maloprodajna opskrba električnom energijom velikih kupaca;

(b)

maloprodajna opskrba električnom energijom malih kupaca.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Češkoj Republici.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. srpnja 2018.

Za Komisiju

Elżbieta BIEŃKOWSKA

Članica Komisije


(1)  SL L 94, 28.3.2014., str. 243.

(2)  Pojam „Ured” u ovom tekstu označava nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje.

(3)  Izvješće društva Charles River and Associates od 9. listopada 2016. pod nazivom „Ekonomska ocjena stupnja tržišnog natjecanja na češkim tržištima maloprodajne opskrbe električnom energijom i plinom”.

(4)  Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 55.).

(5)  Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.).

(6)  Zakon je dostupan na poveznici https://www.zakonyprolidi.cz/cs/2000-458 i http://aplikace.mvcr.cz/sbirka-zakonu/SearchResult.aspx?q=458/2000&typeLaw=zakon&what=Cislo_zakona_smlouvy

(7)  388 dozvola dodijeljenih za trgovanje električnom energijom te 229 dozvola za trgovanje plinom (vidjeti odgovor podnositelja zahtjeva od 12. travnja 2018. na zahtjev Komisije za dostavu informacija – zahtjev za dostavu informaciju od 21. prosinca 2017., str. 1.).

(8)  71 aktivan opskrbljivač u maloprodajnoj opskrbi električnom energijom i 68 aktivnih opskrbljivača u maloprodajnoj opskrbi plinom (vidjeti odgovor podnositelja zahtjeva od 12. travnja 2018. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 21. prosinca 2017., str. 1.).

(9)  Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ-a o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).

(10)  Presuda od 27. travnja 2016., Österreichische Post AG protiv Komisije, T-463/14, EU:T:2016:243, točka 28.

(11)  Podnositelj zahtjeva smatra da su na tržištima na koja se taj zahtjev odnosi samo društva ČEZ Prodej i Pražská plynárenská („PP”) naručitelji u smislu članka 4. stavka 1. Direktive 2014/25/EU te stoga podliježu pravilima o javnoj nabavi.

(12)  Predmet COMP M.3440 – EDP/ENI/GDP, uvodna izjava 56.

(13)  Vidjeti predmete COMP/M.6225, Molaris/Commerz Real/RWE/Amprion, od 23. kolovoza 2011. i COMP/M.5467, RWE/Essent, od 23. lipnja 2009.

(14)  Vidjeti predmete COMP/M.5512, Electrabel/E.ON, od 16. listopada 2009. i COMP/M.5496, Vattenfall/Nuon Energy, od 22. lipnja 2009.

(15)  Odluka češkog nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje br. ÚOHS-S0830/2015/KS-45620/2015/840/JMě od 21. prosinca 2015., BOHEMIA ENERGY entity s.r.o./Europe Easy Energy a.s.; Odluka češkog nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje br. ÚOHS-S0438/2016/KS-28103/2016/840/LBř od 7. srpnja 2016. u predmetu BOHEMIA ENERGY entity s. r. o./RIGHT POWER, a. s.

(16)  Vidjeti izvješće društva CRA, stranica 17., posljednji stavak.

(17)  […] povjerljive informacije

(18)  Vidjeti izvješće društva CRA, stranica 18., tablica 3.

(19)  Podnositelj zahtjeva objasnio je da su u početku LDZ-i bili proizvodni pogon određenog velikog industrijskog kupca koji je postupno taj pogon pretvorio u industrijski park koji ima vlastita proizvodna postrojenja i proizvodna postrojenja drugih velikih industrijskih kupaca koja udomljuje industrijski kupac u čijem je vlasništvu bio prijašnji proizvodni pogon.

(20)  M.4180, Gaz de France/Suez, uvodna izjava 63.; M.3868 – DONG/Elsam/Energi E2, uvodna izjava 193. i dalje; M.3440 – EDP/ENI/GDP, uvodna izjava 215. i dalje; M.5740 – Gazprom/A2 A/JOF, uvodna izjava 17. i dalje.

(21)  M.4238, E.ON/PP, uvodna izjava 16.

(22)  Odluka češkog nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje br. ÚOHS-S0830/2015/KS-45620/2015/840/JMě od 21. prosinca 2015., BOHEMIA ENERGY entity s.r.o./Europe Easy Energy a.s.; Odluka češkog nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje br. ÚOHS-S0438/2016/KS-28103/2016/840/LBř od 7. srpnja 2016. u predmetu BOHEMIA ENERGY entity s. r. o./RIGHT POWER, a. s.

(23)  To tržište ne uključuje opskrbu elektrana na plin koje, u pravilu, plin kupuju izravno na energetskim burzama te im se plin dostavlja nakon zakupa kapaciteta plinovoda.

(24)  M.5496 – Vattenfall/Nuon Energy, uvodna izjava 15. i dalje., M.7778 – Vattenfall/Engie/GASAG, uvodna izjava 37.

(25)  M.4238, E.ON/PP, uvodne izjave 19. i 20.

(26)  Odluka o koncentracijama UOHS-S492/2011/KS češkog nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje.

(27)  Grupa ČEZ, češko energetsko društvo koje je ranije imalo ogroman tržišni udio i trenutačno je još uvijek u državnom vlasništvu, vlasnik je pet od osam mreža za distribuciju električne energije, dvije distribucijske mreže u vlasništvu su društva E.ON, dok je vlasnik društva za distribuciju električne energije na području glavnog grada Prazska energetica a.s. („PRE”) – društvo čiji su vlasnici EnBW i grad Prag, a kontrolira ga društvo EnBW. Vidjeti izvješće društva CRA, stavak 2., str. 1.

(28)  Vidjeti izvješće društva CRA, tablica 1., str. 6.

(29)  Vidjeti izvješće društva CRA, tablica 8., str. 23.

(30)  Vidjeti izvješće društva CRA, tablica 9., str. 23.–24.

(31)  M/3696 – E.ON/MOL (2005.), uvodne izjave 138. i 140.

(32)  M.4238, E.ON/PP, uvodna izjava 16.

(33)  Predmeti S830/2015/KS, Bohemia Energy entity s.r.o./Europe Easy Energy a.s; S713/2016/KS, Bohemia Energy entity s.r.o/X Energie s.r.o.

(34)  Iz Nacionalnog izvješća Regulatornog ureda za energiju za 2016. vidljivo je da je 2016. u Češkoj 98 aktivnih trgovaca opskrbljivalo kupce plinom. (https://www.eru.cz/documents/10540/488714/NR_ERU_2016/3e05aa8c-0a79-4c3c-9389-6d0c3c313e1e).

(35)  Vidjeti izvješće društva CRA, stavak 2., str. 1.

(36)  Vidjeti izvješće društva CRA, stranica 31., tablica 17.

(37)  To jest, društvo RWE imalo je […] %, dok su društva PP i E.ON imala zajedno […] % (vidjeti izvješće društva CRA, stranica 22., tablica 7.). Međutim, noviji podatci pokazuju da je 2016. društvo RWE u tržištu za velike kupce imalo udio od […] %, društvo PP […] %, a društvo E.ON […] % (vidjeti odgovor podnositelja zahtjeva od 12. travnja 2018. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 21. prosinca 2017., str. 16.).

(38)  Vidjeti izvješće društva CRA, tablica 18., str. 33.

(39)  Odluka Komisije 2007/141/EZ od 26. veljače 2007. o utvrđivanju primjene članka 30. stavka 1. Direktive 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga na opskrbu električnom energijom i plinom u Engleskoj, Škotskoj i Walesu (SL L 62, 1.3.2007., str. 23.) te Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1674 od 15. rujna 2016. o izuzimanju maloprodajne opskrbe električnom energijom i plinom u Njemačkoj iz primjene Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 253, 17.9.2016., str. 6.).

(40)  Uzlazno tržište na kojem se električna energija prodaje na veliko nije bilo predmet istraživanja u prethodnim odlukama na temelju članka 34. Direktive 2014/25/EU jer situacija sa stajališta tržišnog natjecanja na tim uzlaznim tržištima nije izazvala zabrinutost na silaznoj razini.

(41)  Provedbena odluka (EU) 2016/1674, navedeni su uvodna izjava 37. i odluke.

(42)  Vidjeti izvješće društva CRA, tablica 3., str 18. i tablica 6., str. 21.

(43)  Vidjeti zahtjev, str. 32., tablica 3.

(44)  Kad je riječ o velikim industrijskim kupcima, ako se uključe operatori LDZ-a, tržišni udio društva ČEZ Prodej povećava se s […] % na […] % (vidjeti odgovor od 1. kolovoza 2017. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 28. lipnja 2017., tablica 2., str. 8.).

(45)  Za usporedbu, u Provedbenoj odluci (EU) 2016/1674 utvrđeno je da zajednički tržišni udio četiriju najvećih trgovaca električnom energijom na malo u Njemačkoj iznosi 33 %, dok je u Odluci Komisije 2010/403/EU od 14. srpnja 2010. o izuzimanju proizvodnje i veleprodaje električne energije u talijanskoj makrozoni Sjever i maloprodaje električne energije krajnjim kupcima priključenima na srednjonaponsku, visokonaponsku i ultravisokonaponsku mrežu u Italiji iz primjene Direktive 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (SL L 186, 20.7.2010., str. 44.), koja se odnosi na Italiju, utvrđeno da zajednički tržišni udio tri najveća trgovaca električnom energijom na malo iznosi 43,89 %. U Odluci Komisije 2006/422/EZ od 19. lipnja 2006. (SL L 168, 21.6.2006., str. 33.), koja se odnosi na Finsku, taj tržišni udio iznosio je 35–40 %.

(46)  HHI – Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije.

(47)  Vidjeti zahtjev, stranica 7.

(48)  Kad je riječ o malim kupcima vidjeti tablicu 10. odgovora podnositelja zahtjeva od 10. svibnja 2017. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 21. travnja 2017.

(49)  Vidjeti izvješće društva CRA, tablica 3., str. 18. te tablica 8., str. 23.

(50)  Vidjeti zahtjev, tablica. 3., str. 32.

(51)  Vidjeti Mišljenje nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje, str. 2.

(52)  Vidjeti izvješće društva CRA, tablica 8., str. 23.

(53)  Za usporedbu, u Provedbenoj odluci (EU) 2016/1674 utvrđeno je da zajednički tržišni udio četiriju najvećih trgovaca električnom energijom na malo u Njemačkoj iznosi 36 %. U Odluci 2006/422/EZ, koja se odnosi na Finsku, taj tržišni udio iznosio je 35–40 %.

(54)  Vidjeti prezentaciju društva CRA prikazanu Glavnoj upravi za tržišno natjecanje 9. lipnja 2017.

(55)  Provedbena odluka (EU) 2016/1674.

(56)  Vidjeti zahtjev, tablica. 12., str. 58. Postotci se izračunavaju s obzirom na točke isporuke.

(57)  Provedbena odluka (EU) 2016/1674, uvodna izjava 39.

(58)  Odluka 2010/403/EU, uvodna izjava 18.

(59)  Vidjeti izvješće društva CRA, str. 43.

(60)  Vidjeti zahtjev, tablica. 13., str. 59. Postotci se izračunavaju s obzirom na točke isporuke.

(61)  Vidjeti izvješće društva CRA, str. 49.

(62)  Vidjeti Mišljenje nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje, str. 2., zadnji stavak.

(63)  Vidjeti Mišljenje nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje od 14. lipnja 2017., str. 3., stavci 3. i 4.

(64)  Godišnje izvješće ACER-a/CEER-a o rezultatima praćenja unutarnjih tržišta električne energije i prirodnog plina 2015., studeni 2016., str. 66. https://www.acer.europa.eu/Official_documents/Acts_of_the_Agency/Publication/ACER_Market_Monitoring_Report_2015.pdf

(65)  Petogodišnji prosjek vanjske promjene u opskrbi u Češkoj niži je nego u Njemačkoj, Švedskoj, Finskoj i Velikoj Britaniji.

(66)  Nacionalno izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2015., str. 21. (https://www.eru.cz/documents/10540/488714/NR_ERU_2015.pdf/e6ca9e45-17c6-4f48-9561-8f0ef0d6af29), Nacionalno izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2016., str. 25.

(67)  Nacionalno izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2016., str. 25.

(68)  Konkretnije, gotovo […] TWh od bruto proizvodnje električne energije koja iznosi otprilike […] TWh (vidjeti odgovor podnositelja zahtjeva od 10. svibnja 2017. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 21. travnja 2017., stranica 1., tablica 1.). Regulatorni ured za energiju u izvješću navodi da je 2016. bruto proizvodnja električne energije iznosila ukupno 83,3 TWh.

(69)  Međutim, može se očekivati da će nakon objave prodaje elektrane na ugljen Pocerady (1 000 MW), u vlasništvu grupe ČEZ, društvu Czech Coal tržišni udio društva Severní Energetická (društvo kći društva Czech Coal) malo narasti.

(70)  Vidjeti odgovor podnositelja zahtjeva od 1. kolovoza 2017. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 28. lipnja 2017.

(71)  Vidjeti Platts Power in Europe, broj 753, 3. srpnja 2017., str. 15.

(72)  Grupa ČEZ iznijela je u ožujku 2017. prognozu da će se njezina proizvodnja električne energije 2018. povećati s 59 TWh, koliko je iznosila 2015., na 66 TWh – vidjeti Platts Power in Europe, broj 722 (28. ožujka 2016.), stranica 15.

(73)  Poslovanje te robne burze usmjereno je više na domaće trgovanje nego na međunarodno.

(74)  Pretežito je to European Energy Exchange u Leipzigu (EEX).

(75)  Nacionalno izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2015., str. 17., 18.

(76)  Nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje u svojem Mišljenju iznosi istu tvrdnju.

(77)  Vidjeti odgovor podnositelja zahtjeva od 28. ožujka 2017. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 24. ožujka 2017.

(78)  Brojke koje je naveo podnositelj zahtjeva na temelju brojki društva OTE.

(79)  Promjene u obujmu trgovanja na OTC brokerskoj platformi Trayport tijekom prethodnih godina su sljedeće: […] TWh 2008., […] TWh 2009., […] TWh 2010., […] TWh 2011., […] TWh 2012., […] TWh 2013., […] TWh 2014. i […] TWh 2015. Vidjeti odgovor podnositelja zahtjeva od 10. svibnja 2017. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 3. svibnja 2017.

(80)  Vidjeti Provedbenu odluku (EU) 2016/1674.

(81)  Na burzi društva PXE trguje se samo financijskim proizvodima, odnosno bez mogućnosti fizičke isporuke.

(82)  […] TWh 2016. u odnosu na […] TWh 2008. – vidjeti odgovor podnositelja zahtjeva od 10. svibnja 2017. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 3. svibnja 2017., tablica 5., str. 4.

(83)  Otprilike 2,6 TWh prema Godišnjem izvješću robne burze Kladno za 2015. (dostupno na internetu na češkom jeziku na poveznici: https://www.cmkbk.cz/zpravy/vz2015/#6/z, str. 6.).

(84)  Otprilike […] TWh. Vidjeti tablicu 5. na stranici 4. odgovora podnositelja zahtjeva od 10. svibnja 2017. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 21. travnja 2017.

(85)  Podnositelj zahtjeva nije dostavio podatke o količinama električne energije isporučene na temelju sporazuma o suradnji ili izravne bilateralne prodaje (bez posrednika) tvrdeći da mu takvi podatci nisu poznati. Prethodnim izračunima nisu obuhvaćeni podatci OTC platformi.

(86)  Vidjeti stranicu 10. (odgovor na pitanje 9.) odgovora podnositelja zahtjeva od 16. veljače 2017. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 31. siječnja 2017.

(87)  Vidjeti nekoliko izvješća i studija o kružnim protocima u regiji koje je objavio češki operator prijenosnog sustava Ceps, a.s. (www.ceps.cz).

(88)  Vidjeti i Godišnje izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2016.

(89)  Vidjeti odgovor podnositelja zahtjeva od 1. kolovoza 2017. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 28. lipnja 2017. i priloge tom odgovoru.

(90)  Komercijalni kapacitet na češko-njemačkoj granici (smjer iz Njemačke prema Češkoj) dostupan na tržištu za usluge trgovanja dan unaprijed smanjio se sa […] MWh, koliko je iznosio 2014., na […] MWh, koliko je iznosio 2016. (brojke su obrađene na temelju Priloga 8. odgovoru podnositelja zahtjeva od 1. kolovoza 2017. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 28. lipnja 2017.).

(91)  Vidjeti izvješće ACER-a o tržištima električne energije i plina za 2016. (http://www.acer.europa.eu/Official_documents/Acts_of_the_Agency/Publication/ACER%20Market%20Monitoring%20Report%202016%20-%20ELECTRICITY.pdf).

(92)  Vidjeti str. 10. (odgovor na pitanje 9.) odgovora podnositelja zahtjeva od 16. veljače 2017. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 31. siječnja 2017.

(93)  Porezi čine 18 % cijene.

(94)  Vidjeti Nacionalno izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2016., dijagram 8., str. 20.

(95)  Jedina iznimka od tog pravila cijena je električne energije kojom opskrbljuje opskrbljivač zadnjeg izbora i koja je u Češkoj granična.

(96)  Vidjeti http://ec.europa.eu/eurostat/web/energy/data/database

(97)  Za potrebe izračuna te cijene podnositelj zahtjeva definira velike industrijske kupce kao kupce čija je potrošnja između 2 000 i 20 000 MWh.

(98)  Za potrebe izračuna te cijene podnositelj zahtjeva definira kupce iz kategorije kućanstva kao kupce čija je potrošnja između 2 500 i 5 000 kWh.

(99)  Vidjeti izvješće društva CRA, str. 41. i str. 42.

(100)  Odjeljak 5.2. zahtjeva, str. 37., zadnji stavak.

(101)  Na primjer, kada se promatra oligopolistično tržište organizirano u skladu s Cournotovim modelom tržišnog natjecanja, može se vidjeti da je skupni Lernerov indeks tržišne snage (postotak cijene koji se ne upotrebljava za pokriće graničnih troškova, poznat i kao dodatak) obrnuto povezan s elastičnošću potražnje te izravno povezan s Herfindahl-Hirschmanovim indeksom koncentracije (vidjeti, na primjer, poglavlje 4. u Vives, 1999., „Oligopoly Pricing: Old Ideas and New Tools”, MIT Press). To znači da bi, ako su ostale stvari jednake, na tržištima na kojima je veća koncentracija (veća elastičnost) dodatci bili veći (manji). Pod time se isto tako podrazumijeva da bi na tržištu visoke koncentracije A cijene mogle biti niže (a dodatak ipak veći) nego na drugom tržištu B koje je manje koncentrirano ako su, na primjer, granični troškovi na tržištu A dovoljno mali u odnosu na tržište B. Isti rezultat važi i ako se uzmu u obzir druge alternativne kombinacije relativnih graničnih troškova i elastičnosti potražnje na tržištu A i B, uključujući kombinacije koje su slične stvarnim obilježjima češkog i njemačkog tržišta. Stoga ti protuprimjeri ukazuju na to da jednostavnom usporedbom utvrđenih cijena možda neće biti moguće nedvosmisleno zaključiti na kojem je tržištu natjecanje veće ako se ne uzmu u obzir drugi čimbenici.

(102)  Komisijin izračun na temelju podataka Eurostata (ref. tablice: nrg_pc_204 i nrg_pc_205).

(103)  Vidjeti izvješće ACER-a za 2015. o praćenju tržišta – maloprodajna tržišta električne energije i plina – str. 44., bilješka 107. https://www.acer.europa.eu/Official_documents/Acts_of_the_Agency/Publication/ACER%20Market%20Monitoring%20Report%202015%20-%20ELECTRICITY%20AND%20GAS%20RETAIL%20MARKETS.pdf

(104)  Vidjeti Nacionalno izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2016., str. 42.

(105)  Ukupni troškovi sastoje se od troškova povezanih s troškom dobivanja dozvola i operativnim troškovima (marketing, troškovi službe za korisnike itd.).

(106)  Provedbena odluka (EU) 2016/1674, navedeni su uvodna izjava 37. i odluke.

(107)  Vidjeti Nacionalno izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2016., str. 43.

(108)  Tržišni udjeli navedeni u ovoj uvodnoj izjavi odnose se na svjetsku maloprodajnu opskrbu plinom (velikih i malih kupaca).

(109)  Indeks je izračunan na temelju tablice 1. na stranici 16. odgovora podnositelja zahtjeva od 12. travnja 2018. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 21. prosinca 2017.

(110)  Vidjeti zahtjev, str. 70.

(111)  Vidjeti zahtjev, str. 68.

(112)  Indeks je izračunan na temelju tablice 2. na stranici 16. odgovora podnositelja zahtjeva od 12. travnja 2018. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 21. prosinca 2017.

(113)  Vidjeti Nacionalno izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2016., tablica 9., str. 43.

(114)  Vidjeti zahtjev, str. 73.

(115)  Osim što prodaje plin na veliko i uvozi ga, Češka je 2017. proizvela 1 TWh plina.

(116)  Vidjeti Nacionalno izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2016., str. 39.

(117)  Vidjeti statističke podatke na poveznici http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/File:Number_of_entities_bringing_natural_gas_into_the_country-T1.png

(118)  Vidjeti Nacionalno izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2016., str. 39.

(119)  Od 93 TWh obujma plina kojim se trgovalo na veleprodajnoj razini 2016. potrošeno je 88 TWh plina.

(120)  Vidjeti Nacionalno izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2016., str. 32.

(121)  Jedina iznimka od tog pravila cijena je plina kojim opskrbljuje opskrbljivač zadnjeg izbora i koja u skladu sa zahtjevom (stavak 3., str. 76.) u Češkoj zasad nije primijenjena.

(122)  Na temelju podataka na poveznici http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do

(123)  Kad je riječ o malim kupcima vidjeti tablicu 10. odgovora podnositelja zahtjeva od 10. svibnja 2017. na zahtjev Komisije za dostavu informacija od 21. travnja 2017.

(124)  Maloprodajna opskrba električnom energijom velikih i malih kupaca.


14.8.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 205/40


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/1135

оd 10. kolovoza 2018.

o utvrđivanju vrste, oblika i učestalosti dostavljanja podataka koje države članice trebaju staviti na raspolaganje za potrebe izvješćivanja o provedbi Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 5009)

(tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (1), a posebno njezin članak 72., stavak 2.,

budući da:

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2012/795/EU (2) utvrđene su obveze država članica u pogledu izvješćivanja o provedbi Direktive 2010/75/EU u razdoblju od 2013. do 2016. Ta Odluka više nema vremenskih učinaka i trebalo bi je staviti izvan snage.

(2)

Trebalo bi utvrditi vrstu, oblik i učestalost podataka koji se odnose na godine od 2017. nadalje koje države članice trebaju staviti na raspolaganje.

(3)

U skladu s člankom 72. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU države članice dužne su dostaviti podatke o provedbi te Direktive, o reprezentativnim podacima o emisijama i ostalim oblicima onečišćenja, o graničnim vrijednostima emisije, o primjeni najboljih raspoloživih tehnika u skladu s člancima 14. i 15. te Direktive, osobito o odobravanju izuzeća u skladu s njezinim člankom 15. stavkom 4.

(4)

Osim toga, od država članica zahtijeva se da u izvješća dostavljena u skladu s člankom 72. Direktive 2010/75/EU uključe podatke utvrđene člankom 51. stavkom 4., člankom 55. stavkom 2. i člankom 59. stavcima 1., 2. i 3. te Direktive.

(5)

U skladu s člankom 72. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU države članice moraju osigurati dostupnost podataka u elektroničkom obliku koristeći se alatom za izvješćivanje koji je Komisija predvidjela za tu svrhu.

(6)

U okviru Direktive 2010/75/EU zahtijeva se da svako postrojenje obuhvaćeno poglavljem II. ima pojedinačnu dozvolu za rad. Uvjeti dozvole moraju se temeljiti na učincima na okoliš koje to postrojenje može imati, uzimajući u obzir njegove tehničke značajke, vanjske čimbenike zajedno s lokalnim uvjetima i primjenu najboljih raspoloživih tehnika. Konkretno, dozvolama se utvrđuju uvjeti za granične vrijednosti emisija, praćenje emisija i procjenu poštovanja zahtjeva, koji su specifični za svako pojedinačno postrojenje. Uvjeti dozvole moraju se periodično razmatrati i prema potrebi ažurirati, posebice u slučajevima kada su objavljeni novi zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama („zaključci o NRT-u”) za glavne aktivnosti postrojenja, u skladu s člankom 21. stavkom 3. Direktive 2010/75/EU. Najučinkovitiji način izvješćivanja o provedbi Direktive 2010/75 je pružanje relevantnih podataka za svako pojedinačno postrojenje, čime će se na sve sektore proširiti pristupi koji se primjenjuju u Modulima 2 i 3 Provedbene odluke 2012/795/EU.

(7)

Veliki uređaji za loženje i postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje otpada obuhvaćeni su posebnim odredbama u poglavljima III. i IV. Direktive 2010/75/EU. Za ta postrojenja države članice trebale bi dodatno pružiti podatke o provedbi privremenih izuzeća i zaštitnih mjera za kontrolu emisija kako je navedeno u člancima od 32. do 35. i članku 46. stavku 2. Direktive 2010/75/EU. Za postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada kapaciteta manjeg od dvije tone na sat u članku 55. stavku 3. te Direktive od država članica zahtijeva se da popis postrojenja stave na uvid javnosti. Komisiji bi se trebali dostaviti podaci o objavi tog popisa kako bi joj se omogućilo da prati provedbu Direktive u tim manjim postrojenjima.

(8)

U skladu s člankom 72. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU države članice moraju također izvješćivati o reprezentativnim podacima o emisijama i ostalim oblicima onečišćenja. Kako bi se smanjila nepotrebna administrativna opterećenja, države članice trebale bi pružiti podatke o mjestu na kojem su dostupni podaci o praćenju emisija u skladu s člankom 24. stavkom 3. točkom (b) Direktive 2010/75/EU te navesti poveznicu na podatke o emisijama o kojima se izvješćuje u skladu s Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (3). U okviru te Uredbe od država članica zahtijeva se da dostavljaju godišnje podatke o, među ostalim, prenošenju otpada i otpuštanjima onečišćujućih tvari u zrak, vodu i tlo u skladu s njezinim Prilogom II., čime su obuhvaćene sve onečišćujuće tvari navedene u Prilogu II. Direktivi 2010/75/EU. Sva „postrojenja” obuhvaćena Direktivom 2010/75/EU istodobno su povezana ili se preklapaju s „pogonom” obuhvaćenim tom Uredbom. Podaci koji se dostavljaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 166/2006 stoga su reprezentativni podaci o emisijama i ostalim oblicima onečišćenja u smislu članka 72. stavka 1. Direktive 2010/75/EU.

(9)

Poveznicu na izvješća o emisijama u skladu s Uredbom (EZ) br. 166/2006 trebalo bi izraditi uporabom postojećih prostornih podataka kojima upravljaju države članice u skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i točkom 8. Priloga III. toj Direktivi. U okviru modela podataka utvrđenog Uredbom Komisije (EU) br. 1089/2010 (5) državama članicama i Komisiji omogućuje se povezivanje „postrojenja”, velikih uređaja za loženje i postrojenja za spaljivanje ili suspaljivanje otpada s „pogonom” u smislu članka 2. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 166/2006. Izvješćivanje o prostornim podacima za postrojenja, velike uređaje za loženje i postrojenja za spaljivanje ili suspaljivanje otpada umjesto dostavljanja detaljnih izvješća o emisijama iz postrojenja u ovom je kontekstu samo druga „vrsta” izvješćivanja u smislu članka 72. stavka 2. Direktive 2010/75/EU. To uključuje prilagodbu modela INSPIRE specifičnim potrebama izvješćivanja povezanima sa zahtjevima u članku 72. stavku 1. Direktive 2010/75/EU, čime će se učiniti obveznima neki elementi prostornih podataka koji su neobavezni prema Uredbi (EU) br. 1089/2010.

(10)

Za postrojenja i aktivnosti u kojima se upotrebljavaju organska otapala koja nisu obuhvaćena poglavljem II. Direktive 2010/75/EU i stoga ne podliježu nužno dozvoli za to specifično postrojenje države članice trebale bi pružiti podatke o ukupnom broju postrojenja i o broju postrojenja koja primjenjuju shemu smanjivanja emisija u skladu s člankom 59. stavkom 1. točkom (b) te Direktive, ili koja su izuzeta u skladu sa stavkom 2. ili 3. njezina članka 59. Komisija će time dobiti uvid u moguće utjecaje na provedbu Direktive 2010/75/EU i u razmjere tih utjecaja.

(11)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 75. stavka 1. Direktive 2010/75/EU,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za postrojenja obuhvaćena poglavljima II., III. i IV. Direktive 2010/75/EU, uz iznimku postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada nazivnog kapaciteta manjeg od dvije tone na sat, države članice moraju za svako obuhvaćeno postrojenje Komisiji staviti na raspolaganje podatke navedene u Prilogu I. u obliku utvrđenom tim Prilogom.

Za postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada nazivnog kapaciteta manjeg od dvije tone na sat i za postrojenja obuhvaćena poglavljem V. Direktive 2010/75/EU države članice stavit će Komisiji na raspolaganje podatke navedene u Prilogu II. u obliku utvrđenom tim Prilogom.

Države članice dostavljaju podatke navedene u prilozima I. i II. koristeći se usklađenim alatom za elektroničko izvješćivanje koji je Komisija predvidjela za tu svrhu.

Članak 2.

Podaci navedeni u Prilogu I. prvi se put podnose za izvještajnu godinu 2017., osim ako je u tom Prilogu drugačije navedeno. Za tu izvještajnu godinu podaci se dostavljaju najkasnije do 30. lipnja 2019. Za buduće izvještajne godine podaci navedeni u Prilogu I. dostavljaju se svake godine u roku od devet mjeseci od završetka izvještajne godine.

Podaci navedeni u Prilogu II. prvi se put dostavljaju za izvještajne godine 2017. i 2018. Za te se izvještajne godine podaci dostavljaju najkasnije do 30. rujna 2019. Za buduće izvještajne godine podaci navedeni u Prilogu II. dostavljaju se svake tri godine u roku od devet mjeseci od završetka zadnje od tih godina izvješćivanja.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. kolovoza 2018.

Za Komisiju

Karmenu VELLA

Član Komisije


(1)  SL L 334, 17.12.2010., str. 17.

(2)  Provedbena odluka Komisije 2012/795/EU od 12. prosinca 2012. o utvrđivanju vrste, oblika i učestalosti dostavljanja informacija koje države članice trebaju staviti na raspolaganje za potrebe izvješćivanja o provedbi Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (SL L 349, 19.12.2012., str. 57.).

(3)  Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari te izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (SL L 33, 4.2.2006., str. 1.).

(4)  Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(5)  Uredba Komisije (EU) br. 1089/2010 od 23. studenoga 2010. o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o međuoperativnosti skupova prostornih podataka i usluga u vezi s prostornim podacima (SL L 323, 8.12.2010., str. 11.).


PRILOG I.

Podaci o postrojenjima i uređajima obuhvaćenima poglavljima II., III. i IV. Direktive 2010/75/EU (uz iznimku postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada nazivnog kapaciteta manjeg od 2 tone na sat)

Napomena: Države članice mogu naznačiti podatke koje smatraju povjerljivima i navesti razloge za koje smatraju da sprečavaju Komisiju da ih javno objavi.

1.1.

Kontekstualne informacije

Vrsta

Oblik

1.1.1.

Oznaka države

Identifikacijska oznaka države u kojoj se nalaze predmetna postrojenja i dijelovi postrojenja.

1.1.2.

Izvještajna godina

Kalendarska godina na koju se odnose izvješća.


1.2.

Podaci o svim postrojenjima obuhvaćenima poglavljem II. Direktive 2010/75/EU

Vrsta

Oblik

1.2.1.

inspireId

Jedinstvena identifikacijska oznaka postrojenja u skladu sa zahtjevima iz Direktive 2007/2/EZ.

1.2.2.

thematicId (1)

Tematska identifikacijska oznaka objekta.

1.2.3.

pointGeometry

Geografska širina i dužina (koordinate približne lokacije središta postrojenja) izražene u odnosu na referentni koordinatni sustav ETRS89 (2D) -EPSG:4258 zaokružene na pet decimalnih mjesta.

1.2.4.

Naziv postrojenja

Službeni naziv, ime ili konvencionalni naziv postrojenja.

1.2.5.

Stanje

Radno stanje postrojenja.

1.2.6.

Nadležno tijelo

Za aktivnosti iz Priloga I. Direktivi 2010/75/EU, naziv i podaci za kontakt:

(a)

nadležnog/nadležnih tijela koja su odgovorna za izdavanje dozvola u skladu s poglavljem II. te Direktive

(b)

nadležnog/nadležnih tijela koja su odgovorna za inspekcije u skladu s poglavljem II. te Direktive.

1.2.7.

Aktivnosti koje se provode

Utvrđivanje svih aktivnosti obuhvaćenih Prilogom I. Direktivi 2010/75/EU koje se provode u postrojenju.

1.2.8.

Zaključci o NRT-u

Od izvještajne godine 2018., oznaka svih provedbenih odluka Komisije o zaključcima o NRT-u koje se primjenjuju na bilo koju od aktivnosti koje se provode u postrojenju.

1.2.9.

Druga relevantna poglavlja Direktive 2010/75/EU

Oznaka poglavlja Direktive 2010/75/EU koja se primjenjuju na postrojenje (ili njegov dio).

1.2.10.

Podneseno temeljno izvješće

Naznaka je li nadležnom tijelu podneseno temeljno izvješće u skladu s člankom 22. stavkom 2. Direktive 2010/75/EU.

1.2.11.

Izdana dozvola

(a)

Naznaka je li izdana dozvola za rad postrojenja u skladu s člankom 5. Direktive 2010/75/EU;

(b)

URL adresa/adrese na kojoj/kojima je dozvola javno dostupna;

(c)

od izvještajne godine 2018., ako nije izdana dozvola u skladu s člankom 5. Direktive 2010/75/EU, opis poduzetih provedbenih mjera.

1.2.12.

Ponovno razmatranje uvjeta dozvole

(a)

Naznaka jesu li uvjeti dozvole ponovno razmotreni u skladu s člankom 21. stavkom 3. te Direktive;

(b)

ako je primjenjivo, datum kad su uvjeti dozvole ažurirani u skladu s člankom 21. stavkom 3. Direktive 2010/75/EU.

1.2.13.

Izuzeća od NRT-a na temelju članka 15. stavka 4. Direktive 2010/75/EU

Za postrojenja u kojima su uvjeti dozvole ponovno razmotreni u skladu s člankom 21. stavkom 3. te Direktive, naznaka je li odobreno izuzeće u skladu s člankom 15. stavkom 4.

Od izvještajne godine 2018. u slučajevima kad je odobreno izuzeće, navode se sljedeći podaci:

(a)

URL adresa na kojoj su objavljeni posebni razlozi za izuzeće, u skladu s člankom 24. stavkom 2. točkom (f) Direktive 2010/75/EU;

(b)

provedbene odluke Komisije o zaključcima o NRT-u na temelju kojih je izuzeće odobreno;

(c)

razine emisija povezane s NRT-om na temelju kojih je izuzeće odobreno;

(d)

ako je primjenjivo, trajanje izuzeća.

1.2.14.

Stroži uvjeti dozvole

Od izvještajne godine 2018. za postrojenja u kojima su uvjeti dozvole ponovno razmotreni u skladu s člankom 21. stavkom 3. oznaka jesu li dozvolom određene strože granične vrijednosti emisija u odnosu na nižu vrijednost raspona razina emisija povezanih s NRT-om, uz navođenje:

(a)

Primjenjivih provedbenih odluka Komisije o zaključcima o NRT-u;

(b)

primjenjive razine emisija povezane s NRT-om;

(c)

naznake jesu li te strože granične vrijednosti emisija određene u skladu s člankom 14. stavkom 4. ili člankom 18. Direktive 2010/75/EU, ili u skladu s oba ta članka.

1.2.15.

Posjeti lokaciji (inspekcije)

(a)

Broj posjeta lokaciji postrojenja za proizvodnju koje je nadležno tijelo obavilo tijekom izvještajne godine;

(b)

od izvještajne godine 2018. posebna URL adresa na kojoj se nalazi izvješće od posljednjeg posjeta lokaciji ili opća URL adresa s objašnjenjem kako se može javno pristupiti pojedinim izvješćima o posjetima u skladu s člankom 23. stavkom 6. drugim podstavkom.

1.2.16.

Podaci o praćenju emisija

Od izvještajne godine 2018. naznaka kako su rezultati praćenja emisija stavljeni na uvid javnosti u skladu s člankom 24. stavkom 3. točkom (b), uključujući URL adresu, ako su u tu svrhu izrađene internetske stranice.

1.2.17.

Identifikacijska oznaka u eSPIRS-u

Od izvještajne godine 2018. ako je postrojenje obuhvaćeno Direktivom 2012/18/EU, identifikacijska oznaka u sustavu za dohvaćanje informacija o pogonima Seveso („identifikacijska oznaka u eSPIRS-u”) za objekte u kojima se nalazi postrojenje. Nije obvezno.

1.2.18.

Identifikacijska oznaka u sustavu za trgovanje emisijama stakleničkih plinova

Od izvještajne godine 2018. ako je postrojenje, u potpunosti ili djelomično, obuhvaćeno Direktivom 2003/87/EZ, identifikacijska oznaka koja se koristi u izvješćivanju u skladu s tom Direktivom. Nije obvezno.

1.2.19.

Napomene

Sve ostale važne informacije. Nije obvezno.


1.3.

Dodatne informacije o velikim uređajima za loženje obuhvaćenima poglavljem III. i postrojenjima za spaljivanje otpada i postrojenjima za suspaljivanje otpada nazivnog kapaciteta od 2 ili više tona na sat obuhvaćenima poglavljem IV. Direktive 2010/75/EU (2)

Vrsta

Oblik

1.3.1   

Opće informacije

1.3.1.a.

inspireId

Jedinstvena identifikacijska oznaka koji slijedi zahtjeve Direktive 2007/2/EZ, kako je dalje utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1089/2010, posebno točki 8. Priloga IV. toj Uredbi, s izmjenama.

1.3.1.b.

thematicId (3)

Tematski identifikator objekta.

1.3.1.c.

pointGeometry

Geografska širina i dužina (koordinate približne lokacije središta postrojenja) izražene u odnosu na referentni koordinatni sustav ETRS89 (2D) -EPSG:4258 zaokružene na pet decimalnih mjesta.

1.3.1.d.

Naziv postrojenja/uređaja:

Službeni naziv ili ispravni ili konvencionalni naziv postrojenja ili uređaja.

1.3.1.e.

Stanje

Radno stanje postrojenja ili uređaja.

1.3.2.   

Podaci o velikim uređajima za loženje

1.3.2.a.

Ukupna nazivna ulazna toplinska snaga

Ukupna nazivna ulazna toplinska snaga velikih uređaja za loženje.

1.3.2.b.

Izuzeća u skladu s Direktivom 2010/75/EU

Pojedinosti o svim izuzećima kako su utvrđena člancima 31. do 35. Direktive 2010/75/EU u pogledu velikih uređaja za loženje.

1.3.2.c.

Napomene

Sve ostale važne informacije. Nije obvezno.

1.3.3.   

Podaci o postrojenjima za spaljivanje otpada i postrojenjima za suspaljivanje otpada nazivnog kapaciteta od 2 ili više tona na sat

1.3.3.a.

Ukupni nominalni kapacitet

Ukupni nominalni kapacitet postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada.

1.3.3.b.

Dopušteni kapacitet za opasni otpad

Ukupni dopušteni kapacitet za spaljivanje ili suspaljivanje opasnog otpada.

1.3.3.c.

Dopušteni kapacitet za neopasni otpad

Ukupni dopušteni kapacitet za spaljivanje ili suspaljivanje neopasnog otpada.

1.3.3.d.

Članak 46. stavak 2. Direktive 2010/75/EU o zaštitnim mjerama za kontrolu emisija

Od izvještajne godine 2018. navodi se:

(a)

Dolazi li više od 40 % nastalog toplinskog učinka od spaljivanja opasnog otpada;

(b)

suspaljuje li se neobrađeni miješani komunalni otpad.

1.3.3.e.

Posebni uvjeti

(a)

Naznaka je li promjena uvjeta rada odobrena u skladu s člankom 51. Direktive 2010/75/EU;

(b)

ako je primjenjivo, dodatne informacije o prirodi odobrene promjene uvjeta rada;

(c)

od izvještajne godine 2018., ako je primjenjivo:

i.

URL adresa na kojoj se nalazi dozvola kojom se utvrđuju uvjeti rada;

ii.

URL adresa izvješća o posljednjem posjetu lokaciji koje je javno objavljeno u skladu s člankom 23. stavkom 6., ili URL adresa s objašnjenjem kako se tom izvješću može javno pristupiti.

1.3.3.f.

Objava

Od izvještajne godine 2018. naznaka kako su podaci navedeni u članku 55. stavku 2. Direktive 2010/75/EU javno objavljeni, uključujući URL adresu, ako su u tu svrhu izrađene internetske stranice.

1.3.3.g.

Napomene

Sve ostale važne informacije. Nije obvezno.


1.4.

Podaci za postrojenja iz Direktive o industrijskim emisijama koja su dio pogona (4) ili se s njim podudaraju

Vrsta

Oblik

1.4.1.

inspireId

Jedinstvena identifikacijska oznaka pogona koji slijedi zahtjeve Direktive 2007/2/EZ.

1.4.2.

thematicId (5)

Tematski identifikator objekta.

1.4.3.

riverBasinDistrict

Indikator u vidu koda i/ili naziva dodijeljenog vodnom području vodotoka.

1.4.4.

Geometrija

Geografska širina i dužina (koordinate približne lokacije središta pogona) izražene u odnosu na referentni koordinatni sustav ETRS89 (2D) -EPSG:4258 zaokružene na pet decimalnih mjesta.

1.4.5.

Funkcija

Aktivnosti koje se obavljaju u okviru pogona. Funkcija je opisana prema aktivnostima pogona izraženima s pomoću oznaka NACE-a.

1.4.6.

Naziv pogona

Službeni naziv ili ime ili konvencionalni naziv pogona.

1.4.7.

Stanje

Radno stanje pogona.

1.4.8.

Napomene

Sve ostale važne informacije. Nije obvezno.


(1)  Ovo polje ima vrijednost 0-1 u okviru sustava INSPIRE.

(2)  Za postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje otpada kapaciteta između 2 i 3 tone na sat podaci se podnose tek od izvještajne godine 2018.

(3)  Ovo polje ima vrijednost 0-1 u okviru sustava INSPIRE.

(4)  Ovdje se misli na „proizvodni pogon” koji je u Prilogu IV. točki 8.2.1. Uredbe (EU) br. 1089/2010 definiran kao „jedna ili više instalacija na istoj lokaciji kojom upravlja ista fizička ili pravna osoba, projektirana, izgrađena ili instalirana da služi određenim proizvodnim ili industrijskim svrhama, koja obuhvaća cijelu infrastrukturu, opremu i materijale” i koji je obuhvaćen Uredbom (EZ) br. 166/2006.

(5)  Ovo polje ima vrijednost 0-1 u okviru sustava INSPIRE.


PRILOG II.

Podaci o postrojenjima za spaljivanje otpada i postrojenjima za suspaljivanje otpada nazivnog kapaciteta manjeg od 2 tone na sat i postrojenjima obuhvaćenima poglavljem V. Direktive 2010/75/EU

2.1.

Postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada nazivnog kapaciteta manjeg od 2 tone na sat

Poveznica na popis takvih postrojenja koji je javno dostupan u skladu s člankom 55. stavkom 3. Direktive 2010/75/EU.

2.2.

Postrojenja obuhvaćena poglavljem V. Direktive 2010/75/EU (postrojenja u kojima se upotrebljavaju organska otapala)

(a)

Ukupan broj postrojenja obuhvaćenih poglavljem V. Direktive 2010/75/EU;

(b)

broj postrojenja koja su u skladu s člankom 59. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2010/75/EU;

(c)

broj postrojenja za koje je odobreno izuzeće u skladu s člankom 59. stavkom 2. Direktive 2010/75/EU;

(d)

broj postrojenja za koje je odobreno izuzeće u skladu s člankom 59. stavkom 3. Direktive 2010/75/EU.


14.8.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 205/48


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/1136

оd 10. kolovoza 2018.

o mjerama za smanjenje rizika i pojačanim biosigurnosnim mjerama te sustavima ranog otkrivanja u pogledu rizika koje predstavljaju divlje ptice za prijenos virusâ visokopatogene influence ptica na perad

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 5243)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2005/94/EZ od 20. prosinca 2005. o mjerama Zajednice u vezi s kontrolom influence ptica i o stavljanju izvan snage Direktive 92/40/EEZ (1), a posebno njezin članak 3. i članak 63. stavak 3.,

budući da:

(1)

Influenca ptica zarazna je virusna bolest ptica, uključujući perad. Zaraza domaće peradi virusima influence ptica uzrokuje dva glavna oblika te bolesti koji se razlikuju po virulenciji virusa. Niskopatogeni oblik načelno izaziva samo blage simptome, dok visokopatogeni oblik uzrokuje visoke stope uginuća kod većine vrsta peradi. Ta bolest može imati ozbiljne posljedice za zdravlje domaćih i divljih ptica i profitabilnost uzgoja peradi.

(2)

Direktivom 2005/94/EZ utvrđene su minimalne mjere kontrole koje se primjenjuju u slučaju izbijanja influence ptica u peradi ili ostalih ptica koje se drže u zatočeništvu, kao i određene preventivne mjere u vezi s nadziranjem i ranim otkrivanjem influence ptica.

(3)

Poznato je da su divlje ptice, osobito divlje vodene ptice selice, prirodni domaćin za niskopatogene viruse influence ptica, koje prenose tijekom svojih sezonskih migracijskih kretanja obično pritom ne pokazujući simptome te bolesti. Međutim od 2005. pokazalo se da virusi visokopatogene influence ptica (VPIP) podtipa H5 mogu zaraziti ptice selice koje te viruse potom mogu proširiti na velike udaljenosti među kontinentima.

(4)

Zbog prisutnosti virusâ influence ptica, a posebno virusâ VPIP-a, u divljih ptica postoji stalna opasnost od izravnog i neizravnog unošenja tih virusa na gospodarstva na kojima se drži perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu, posebno tijekom sezonskih migracija ptica selica, uz rizik od širenja virusa sa zaraženoga gospodarstva na druga gospodarstva što može uzrokovati znatne ekonomske gubitke.

(5)

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) donijela je 14. rujna 2017. sveobuhvatno znanstveno mišljenje o influenci ptica (2) u kojem je potvrdila da stroga provedba biosigurnosnih mjera ima ključnu ulogu u sprečavanju širenja virusâ VPIP-a s divljih ptica na perad i druge ptice koje se drže u zatočeništvu (mišljenje EFSA-e iz 2017.).

(6)

U mišljenju EFSA-e iz 2017. navedene su najrelevantnije biosigurnosne mjere koje se moraju kontinuirano primjenjivati u različitim sustavima uzgoja peradi, uključujući na malim gospodarstvima. Navedeno je i da su određena općenita biosigurnosna načela univerzalno primjenjiva na gospodarstva za uzgoj peradi, dok jedinstvena obilježja svakog pojedinog gospodarstva treba uzeti u obzir radi optimalne zaštite, na temelju savjeta stručnjaka.

(7)

U mišljenju EFSA-e iz 2017. procijenjeni su i utvrđeni rizici za unos virusa VPIP-a na gospodarstva za uzgoj peradi, kao što je držanje domaćih pataka i gusaka zajedno s drugim vrstama peradi, i rizici povezani s određenim aktivnostima, kao što je ispuštanje peradi za nadopunjavanje populacije pernate divljači, i predložene su mjere za ublažavanje tih rizika.

(8)

U mišljenju EFSA-e iz 2017. zaključeno je da je pasivno nadziranje divljih ptica najučinkovitije sredstvo za rano otkrivanje prisutnosti virusâ VPIP-a u divljih ptica, kod kojih su zaraze virusom VPIP-a povezane s uginućima, te se preporučuje uzorkovanje i laboratorijsko testiranje ciljnih vrsta divljih ptica. Nakon toga EFSA je u svojem znanstvenom mišljenju o influenci ptica odobrenom 18. prosinca 2017. (3) objavila popis ciljnih vrsta divljih ptica.

(9)

U znanstvenom mišljenju o influenci ptica odobrenom 22. ožujka 2018. (4) EFSA navodi da nije bilo prijavljenih slučajeva zaraze ljudi virusom podtipa A(H5N8) ili virusom novih podtipova A(H5N5) i A(H5N6), koji su rezultat genomske preraspodjele virusâ podtipa A(H5) klada 2.3.4.4 s lokalnim europskim virusima koji su mu dali gen N5 ili gen N6. Smatra se da su virusi podtipova A(H5N8), A(H5N5) i A(H5N6) pretežno prilagođeni ptičjim vrstama.

(10)

U mišljenju EFSA-e iz 2017. zaključeno je i da u određenim epidemiološkim stanjima može biti primjereno da države članice privremeno intenziviraju određene preventivne mjere oko mjesta na kojem je potvrđen slučaj zaraze virusom VPIP-a kod divlje ptice ili u njezinu izmetu, osobito kako bi se procijenilo je li došlo do prenošenja virusa na gospodarstva za uzgoj peradi i jesu li biosigurnosne mjere učinkovito provedene kako bi se spriječio unos virusa.

(11)

Radi usmjeravanja na ptičje populacije koje su izložene najvećem riziku od zaraze influencom ptica i osiguravanja učinkovitosti mjera utvrđenih ovom Odlukom, određene preventivne mjere trebalo bi usmjeriti na gospodarstva koja drže perad.

(12)

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/263 (5) utvrđene su mjere za smanjenje rizika i pojačane biosigurnosne mjere u cilju smanjenja rizika od prijenosa virusâ VPIP-a s divljih ptica na perad sprečavanjem izravnih i neizravnih kontakata među tim populacijama i zahtijeva se da države članice utvrde dijelove svojih državnih područja koji su izloženi osobito velikom riziku od unosa virusâ VPIP-a na gospodarstva na kojima se drži perad i druge ptice koje se drže u zatočeništvu („visokorizična područja”), uzimajući u obzir, među ostalim, epidemiološko stanje i specifične čimbenike rizika. Ta se provedbena odluka primjenjivala do 30. lipnja 2018.

(13)

Mjere utvrđene Provedbenom odlukom (EU) 2017/263 trebalo bi stoga preispitati uzimajući u obzir trenutačno epidemiološko stanje u peradi, drugih ptica koje se drže u zatočeništvu i divljih ptica u Uniji i u trećim zemljama relevantnima za procjenu rizika, mišljenje EFSA-e iz 2017. i kasnija znanstvena izvješća o influenci ptica te iskustva država članica stečena tijekom provedbe mjera utvrđenih tom provedbenom odlukom.

(14)

U skladu s tim, s obzirom na trajnu opasnost od prijenosa virusa posredstvom zaraženih divljih ptica i rizik od izbijanja bolesti na gospodarstvima na kojima se drži perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu, a uzimajući u obzir rezultate preispitivanja Provedbene odluke (EU) 2017/263, ovom Odlukom trebalo bi utvrditi ažurirane mjere.

(15)

Iskustva stečena tijekom primjene mjera utvrđenih Provedbenom odlukom (EU) 2017/263 pokazuju da su određena odstupanja od mjera za smanjenje rizika i pojačanih biosigurnosnih mjera neophodna kako bi pojedinačne države članice mogle prilagoditi te mjere epidemiološkom stanju koje se mijenja.

(16)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom Odlukom utvrđuju se mjere za smanjenje rizika, određene pojačane biosigurnosne mjere i sustavi ranog otkrivanja u pogledu rizika koje predstavljaju divlje ptice za unos virusâ visokopatogene influence ptica (VPIP) na gospodarstva, kao i mjere u svrhu podizanja razine svijesti među vlasnicima i drugim osobama uključenima u sektor peradarstva o tim rizicima i o neophodnosti provedbe ili pojačavanja biosigurnosnih mjera na njihovim gospodarstvima.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se definicije utvrđene u članku 2. Direktive 2005/94/EZ.

Članak 3.

Utvrđivanje visokorizičnih područja u pogledu unosa i širenja virusâ VPIP-a

1.   Države članice dužne su utvrditi dijelove svojih državnih područja koji su izloženi osobito velikom riziku od unosa virusâ VPIP-a na gospodarstva („visokorizična područja”), uzimajući u obzir:

(a)

čimbenike rizika za unos virusâ VPIP-a na gospodarstva, osobito u pogledu:

i.

njihove lokacije na područjima u državama članicama kroz koje putuju ptice selice ili na kojima se te ptice odmaraju tijekom svojih migracijskih kretanja nakon što su ušle u Uniju posebno sjevernoistočnom i istočnom migracijskom rutom;

ii.

njihove blizine vlažnim područjima, ribnjacima, močvarama, jezerima, rijekama ili moru, gdje se ptice selice mogu okupljati ili imati mjesto usputnog zaustavljanja, osobito one iz reda Anseriformes i Charadriiformes;

iii.

lokacije gospodarstava na područjima s velikom gustoćom ptica selica, osobito vodenih ptica;

iv.

peradi koju se drži na otvorenom, gdje se kontakti između divljih ptica i peradi ne mogu spriječiti ili u dovoljnoj mjeri kontrolirati;

v.

aktualnih i prošlih slučajeva otkrivanja virusâ VPIP-a u peradi, drugih ptica koje se drže u zatočeništvu i divljih ptica;

(b)

čimbenike rizika za širenje virusâ VPIP-a unutar gospodarstava i među gospodarstvima, osobito u sljedećim slučajevima:

i.

lokacija gospodarstva u područjima s visokom gustoćom gospodarstava, osobito onih koja drže patke, guske ili bilo koju perad koja ima pristup površinama na otvorenom;

ii.

intenzitet kretanja vozila koja prevoze perad i osobâ unutar gospodarstava i izvan njih te drugi učestali izravni i neizravni kontakti među gospodarstvima;

(c)

procjene rizika i znanstveni savjeti povezani s relevantnošću širenja virusâ VPIP-a posredstvom divljih ptica koje su proveli Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) te nacionalna i međunarodna tijela za procjenu rizika;

(d)

rezultati programâ nadziranja provedenih u skladu s člankom 4. Direktive 2005/94/EZ.

2.   Države članice osiguravaju da su dionici aktivni u sektoru peradarstva, uključujući mala gospodarstva, na najprimjereniji način informirani o granicama visokorizičnih područja utvrđenih u skladu sa stavkom 1.

3.   Države članice stalno preispituju situaciju u pogledu granica visokorizičnih područja.

Članak 4.

Mjere za smanjenje rizika i pojačane biosigurnosne mjere

1.   Države članice kontinuirano prate specifično epidemiološko stanje na svojem državnom području, uzimajući u obzir i prijetnju koju predstavlja otkrivanje virusa VPIP-a u peradi, drugih ptica koje se drže u zatočeništvu i divljih ptica u drugim državama članicama i trećim zemljama u njihovoj blizini, te procjene rizika iz članka 3. stavka 1. točke (c).

2.   Države članice dužne su na visokorizičnim područjima poduzeti odgovarajuće i praktične mjere za smanjenje rizika od prijenosa virusâ VPIP-a s divljih ptica na perad.

3.   Mjere za smanjenje rizika i pojačane biosigurnosne mjere usmjerene su na sprečavanje izravnih i neizravnih kontakata između divljih ptica, a posebno divljih vodenih ptica selica, i peradi, a posebno pataka i gusaka.

4.   Ovisno o procjeni epidemiološkog stanja iz stavka 1. države članice dužne su na visokorizičnim područjima zabraniti sljedeće aktivnosti:

(a)

držanje pataka i gusaka zajedno s drugim vrstama peradi, osim ako

i.

se rizik od unošenja virusa smatra neznatnim zbog karakteristika gospodarstva i primijenjenih mjera za smanjenje rizika koje nadležno tijelo smatra dovoljnima; ili

ii.

se druge vrste peradi, osim pataka i gusaka, koriste kao sentinel ptice u skladu s uputama nadležnog tijela;

(b)

držanje peradi na otvorenom, osim ako:

i.

perad je mrežama, krovovima, horizontalnim tkaninama ili drugim prikladnim sredstvima zaštićena od kontakata s divljim pticama; ili

ii.

perad se hrani i poji u zatvorenim prostorima ili ispod nadstrešnice koja u dovoljnoj mjeri otežava pristup divljih ptica i time sprečava kontakte divljih ptica s hranom i vodom koje su namijenjene peradi;

(c)

upotrebu spremnika vode na otvorenom za perad; osim ako je to potrebno u svrhu dobrobiti životinja za neke vrste peradi i dovoljno su zaštićeni od divljih ptica;

(d)

opskrbu peradi vodom iz površinskih spremnika vode do kojih pristup imaju i divlje ptice; osim ako se ta voda podvrgava tretmanu kojim se osigurava inaktivacija virusâ influence ptica;

(e)

okupljanje peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu na tržnicama, priredbama, izložbama i kulturnim događanjima; osim ako su organizacija i upravljanje tim događanjima takvi da je rizik od širenja virusa posredstvom potencijalno zaraženih ptica na druge ptice sveden na minimum;

(f)

upotrebu ptica iz reda Anseriformes i Charadriiformes kao mamaca; osim ako se upotrebljavaju u okviru programa nadziranja influence ptica koji se provodi u skladu s člankom 4. Direktive 2005/94/EZ, istraživačkih projekata, ornitoloških studija ili drugih aktivnosti koje je odobrilo nadležno tijelo;

(g)

ispuštanje peradi za obnovu populacije pernate divljači; osim ako su to odobrila nadležna tijela uz uvjet da:

i.

su te aktivnosti odvojene od drugih gospodarstava; i

ii.

je perad za obnovu populacije virološki ispitana na influencu ptica u skladu s poglavljem IV. točkom 4.(a) Dijagnostičkog priručnika za influencu ptica utvrđenog u Prilogu Odluci Komisije 2006/437/EZ (6), s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima iz svake proizvodne jedinice unutar 48 sati prije njihova ispuštanja.

5.   Države članice mogu, na temelju redovitog preispitivanja mjera u skladu s člankom 5., proširiti ili ograničiti područje primjene i razdoblje primjene mjera za smanjenje rizika i pojačanih biosigurnosnih mjera iz stavka 4.

6.   Države članice dužne su poticati sektor peradarstva na pružanje potpore za aktivnosti izobrazbe o mjerama za smanjenje rizika i pojačanim biosigurnosnim mjerama za vlasnike peradi, na izradu biosigurnosnih planova za konkretna pojedinačna gospodarstva i na praćenje primjene biosigurnosnih mjera.

Članak 5.

Održavanje i preispitivanje mjera za smanjenje rizika i pojačanih biosigurnosnih mjera primijenjenih u visokorizičnim područjima

1.   Države članice dužne su zadržati mjere primijenjene u visokorizičnim područjima u skladu s člankom 4. stavkom 4. tijekom razdoblja u kojemu na njihovu državnom području postoji povećani rizik od unosa i širenja virusa VPIP-a.

2.   Države članice dužne su redovito preispitivati mjere koje su poduzele u skladu s člankom 4. stavkom 4. kako bi ih prilagodile prevladavajućem epidemiološkom stanju, posebno u pogledu rizika koji predstavljaju divlje ptice.

3.   Države članice preispitivanje iz stavka 2. provode na temelju procjene sljedećih čimbenika:

(a)

razvoj stanja u pogledu bolesti u divljih ptica, epidemiološka krivulja, konkretno broj novih slučajeva zaraze po jedinici vremena, izrada karata s pozitivnim i negativnim nalazima i dinamika zaraze;

(b)

prisutnost vrsta ptica selica i sedentarnih divljih ptica, osobito onih koje su utvrđene kao ciljane vrste za potrebe praćenja influence ptica;

(c)

izbijanje VPIP-a u peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu, posebno kao posljedica primarnog unosa virusa s divljih ptica;

(d)

otkrivanje virusa VPIP-a u peradi, drugih ptica koje se drže u zatočeništvu i divljih ptica kontinuiranim nadzorom;

(e)

podtip ili podtipovi virusa VPIP-a, evolucija virusa i potencijalna relevantnost za ljudsko zdravlje;

(f)

epidemiološko stanje u pogledu VPIP-a u divljih ptica, peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu na državnom području obližnjih država članica i trećih zemalja i procjene rizika koje su proveli EFSA i nacionalna i međunarodna tijela za procjenu rizika;

(g)

razina provedbe i učinkovitost mjera utvrđenih ovom Odlukom.

Članak 6.

Podizanje razine svijesti

Države članice dužne su osigurati uspostavu potrebnih mjera za podizanje razine svijesti o rizicima od unosa virusa VPIP-a na gospodarstva među dionicima aktivnima u sektoru peradarstva, uključujući mala gospodarstva, i pružiti im najprikladnije informacije o mjerama za smanjenje rizika i pojačanim biosigurnosnim mjerama u skladu s člankom 4., posebno mjerama koje se provode na visokorizičnim područjima, sredstvima koja su najpogodnija za skretanje njihove pozornosti na takve informacije.

Države članice dužne su isto tako podizati razinu svijesti skupina uključenih u aktivnosti povezane s divljim životinjama uključujući ornitologe, promatrače ptica i lovce.

Članak 7.

Sustavi ranog otkrivanja bolesti u jatima peradi

1.   Države članice dužne su uvesti ili pojačati postojeće sustave ranog otkrivanja kako bi vlasnici brzo prijavljivali nadležnim tijelima bilo kakav znak prisutnosti virusa VPIP-a u jatima peradi na gospodarstvima koja se nalaze na visokorizičnim područjima.

2.   U sustavima iz stavka 1. relevantnim parametrima koji pokazuju vjerojatnu prisutnost bolesti smatrat će se barem sljedeće: znatno smanjenje unosa hrane i vode te smanjenje proizvodnje jaja, utvrđena stopa uginuća životinja i svaki klinički znak ili postmortalna lezija koja upućuje na prisutnost virusa VPIP-a, uzimajući u obzir varijacije tih parametara kod različitih vrsta peradi i različitih vrsta proizvodnje.

Članak 8.

Pojačano nadziranje divljih ptica

1.   Države članice dužne su osigurati provođenje pojačanog nadziranja populacija divljih ptica i daljnje praćenje radi otkrivanja uginulih ili bolesnih ptica u skladu sa smjernicama, donesenima u skladu s člankom 4. stavkom 2. Direktive 2005/94/EZ, o provedbi programâ nadziranja influence ptica kod divljih ptica utvrđenih u Prilogu II. Odluci Komisije 2010/367/EU (7).

2.   Države članice mogu odlučiti provesti ciljano uzorkovanje i laboratorijsko testiranje divljih ptica u životinjskih vrsta i na zemljopisnim područjima koji prethodno nisu bili pogođeni VPIP-om.

Članak 9.

Dodatne privremene mjere u slučaju potvrđenih slučajeva VPIP-a u divljih ptica

1.   Ako je prisutnost virusa VPIP-a u uzorcima uzetima iz jedne divlje ptice ili više njih ili iz njihova izmeta potvrđena te ako je utvrđen povećani rizik od unosa virusa na gospodarstva ili mogući rizik za javno zdravlje, države članice dužne su poduzeti dodatne privremene mjere u blizini toga nalaza, što uključuje sljedeće:

(a)

primjenu mjera za smanjenje rizika i pojačanih biosigurnosnih mjera u skladu s člankom 4.;

(b)

pojačano nadziranje divljih ptica u skladu s člankom 8.;

(c)

ako je potrebno, epidemiološka ispitivanja i posjete gospodarstvima uključujući, ako je primjereno, uzorkovanje i ispitivanje na VPIP;

(d)

uvođenje i pojačanje sustavâ ranog otkrivanja u skladu s člankom 7.

2.   Države članice mogu ograničiti primjenu nekih od mjera iz stavka 1. ako nadležno tijelo smatra da je rizik od unosa virusa VPIP-a zanemariv za određene dijelove njihova državnog područja ili određene tipove gospodarstava.

Članak 10.

Usklađenost i obveze izvješćivanja

1.   Države članice dužne su osigurati praćenje provedbe mjera utvrđenih u ovoj Odluci od strane vlasnikâ i sektora peradarstva.

2.   Države članice dužne su izvješćivati Komisiju i ostale države članice u okviru Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje o mjerama koje poduzimaju u cilju usklađivanja s ovom Odlukom.

Članak 11.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. kolovoza 2018.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  SL L 10, 14.1.2006., str. 16.

(2)  EFSA Journal 2017.; 15(10):4991.

(3)  EFSA Journal 2017.; 15(12):5141.

(4)  EFSA Journal 2018.; 16(3):5240.

(5)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/263 оd 14. veljače 2017. o mjerama za smanjenje rizika i pojačanim biosigurnosnim mjerama te sustavima ranog otkrivanja u pogledu rizika koje predstavljaju divlje ptice za prijenos virusâ visokopatogene influence ptica na perad (SL L 39, 16.2.2017., str. 6.).

(6)  Odluka Komisije 2006/437/EZ od 4. kolovoza 2006. o odobravanju Dijagnostičkog priručnika za influencu ptica u skladu s Direktivom Vijeća 2005/94/EZ (SL L 237, 31.8.2006., str. 1.).

(7)  Odluka Komisije 2010/367/EU od 25. lipnja 2010. o provedbi programa nadziranja influence ptica kod peradi i divljih ptica (SL L 166, 1.7.2010., str. 22.).


14.8.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 205/54


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/1137

оd 10. kolovoza 2018.

o nadzoru, provjerama zdravstvenog stanja bilja i mjerama koje se moraju poduzeti za drveni materijal za pakiranje za prijevoz proizvoda podrijetlom iz određenih trećih zemalja

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 5245)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice (1), a posebno njezin članak 16. stavak 3. treću i četvrtu rečenicu,

budući da:

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2013/92/EU (2) predviđene su provjere zdravstvenog stanja bilja i mjere koje se moraju poduzeti za drveni materijal za pakiranje koji se stvarno koristi za prijevoz određenih proizvoda podrijetlom iz Kine. Članci od 1. do 4. te odluke istječu 31. srpnja 2018.

(2)

Provjerama zdravstvenog stanja bilja koje države članice provode na temelju te odluke i članka 13.a Direktive 2000/29/EZ pokazalo se da drveni materijal za pakiranje koji se koristi za prijevoz određenih proizvoda podrijetlom iz Bjelarusa i Kine („određeni proizvodi”) nije bio u skladu sa zahtjevima Unije koji se odnose na označivanje drvenog materijala za pakiranje kako je utvrđeno u dijelu A odjeljku I. točki 2. Priloga IV. Direktivi 2000/29/EZ, te je u nekim slučajevima bio zaražen štetnim organizmima navedenima u dijelu A Priloga I. toj direktivi.

(3)

Kako bi se osigurala bolja pripremljenost tijela koja obavljaju predmetne provjere zdravstvenog stanja bilja, tijela zračnih luka, lučka i druga tijela nadležna za kontrolu kretanja robe ili bilo koji stručni subjekt uključen u uvoz određenih proizvoda uz drveni materijal za pakiranje, trebali bi, čim saznaju za neposredni dolazak tog drvenog materijala za pakiranje, o tome unaprijed obavijestiti carinski ured mjesta ulaska i službeno tijelo nadležno za mjesto ulaska.

(4)

Drveni materijal za pakiranje pošiljaka određenih proizvoda trebalo bi redovito podvrgavati provjerama zdravstvenog stanja bilja. Države članice trebale bi definirati stopu drvenog materijala za pakiranje određenih proizvoda koja podliježe provjerama zdravstvenog stanja bilja. Ta stopa ne bi trebala biti manja od 1 % uvezenog drvenog materijala za pakiranje određenih proizvoda kako bi se osigurala provjera reprezentativnog uzorka.

(5)

Taj drveni materijal za pakiranje te određeni proizvodi trebali bi podlijegati pravilima Unije koja se odnose na carinski nadzor dok se ne završe provjere zdravstvenog stanja bilja kako bi se osiguralo da njihovo slobodno kretanje na teritoriju Unije ne dovede do bilo kakvih fitosanitarnih rizika.

(6)

Provjere zdravstvenog stanja bilja trebalo bi provoditi na mjestu ulaska u Uniju ili na mjestu odredišta koje je u tu svrhu odobrilo nadležno službeno tijelo kako bi se osiguralo da se te kontrole provode u najprikladnijim objektima.

(7)

Ako se provjere zdravstvenog stanja bilja provode na mjestu odredišta te pokažu da nisu ispunjeni zahtjevi iz dijela A odjeljka I. točke 2. Priloga IV. Direktivi 2000/29/EZ ili da je drveni materijal za pakiranje zaražen štetnim organizmima navedenima u dijelu A Priloga I. toj direktivi, predmetna država članica trebala bi pravilno rukovati predmetnim drvenim materijalom za pakiranje i odmah ga uništiti kako bi se osigurala fitosanitarna zaštita na području Unije.

(8)

Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o broju i rezultatima provedenih provjera zdravstvenog stanja bilja u skladu s ovom Odlukom s pomoću posebnog obrasca za izvješćivanje u elektroničkom obliku.

(9)

Dosad je iskustvo s provedenim provjerama zdravstvenog stanja bilja pokazalo da bi, kako bi se daljnje pojedinosti o evidentiranom zaustavljanju drvenog materijala za pakiranje proslijedile nacionalnim organizacijama za zaštitu bilja tih trećih zemalja, države članice trebale dostaviti sve informacije potrebne za utvrđivanje izvora nepouzdanog ili neispravnog označivanja.

(10)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati od 1. listopada 2018. kako bi se nadležnim službenim tijelima i stručnim subjektima pružilo dovoljno vremena za prilagodbu novim odredbama.

(11)

Kako bi se osiguralo da do tog datuma ne dođe do pravnog vakuuma, članci od 1. do 4. Provedbene odluke 2013/92/EU, koji istječu 31. srpnja 2018., trebali bi se primjenjivati do 30. rujna 2018.

(12)

Za potrebe pravne jasnoće Provedbenu odluku 2013/92/EU trebalo bi staviti izvan snage od 1. listopada 2018., što je datum početka primjene ove Odluke.

(13)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati do 30. lipnja 2020. kako bi se, prema potrebi, omogućilo donošenje potrebnih mjera do tog roka.

(14)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„drveni materijal za pakiranje” znači drvo ili drveni proizvodi koji se koriste za podupiranje, zaštitu ili prijevoz robe, u obliku sanduka za pakiranje, kutija, gajbi, bubnjeva i sličnih ambalaža, paleta, sandučastih paleta i ostalih utovarnih ploča, okvira za palete i drva za pričvršćivanje tereta, bez obzira na to koriste li se stvarno za prijevoz svih vrsta predmeta; prerađeno drvo proizvedeno lijepljenjem, zagrijavanjem ili primjenom tlaka ili njihovom kombinacijom i materijal za pakiranje u cijelosti sastavljen od drva debljine 6 mm ili manje su isključeni;

(b)

„određeni proizvodi” znači proizvodi podrijetlom iz Bjelarusa ili Kine uvezeni u Uniju kod kojih se drveni materijal za pakiranje koristi za podupiranje, zaštitu ili prijevoz, s oznakama kombinirane nomenklature (KN) ili oznakama TARIC navedenima u Prilogu I. ovoj Odluci i koji odgovaraju opisu utvrđenom u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (3);

(c)

„pošiljka” znači količina robe koja je obuhvaćena jedinstvenim dokumentom potrebnim za carinske ili druge formalnosti;

(d)

„stručni subjekt” znači svaka osoba na koju se primjenjuje javno ili privatno pravo, profesionalno uključena i zakonski nadležna za unos drvenog materijala za pakiranje na područje Unije.

Članak 2.

Nadzor

Drveni materijal za pakiranje svake pošiljke određenih proizvoda od trenutka ulaska na carinsko područje Unije podliježe carinskom nadzoru u skladu s člankom 134. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i nadzoru nadležnih službenih tijela iz članka 13. stavka 1. Direktive 2000/29/EZ.

Drveni materijal za pakiranje i određeni proizvodi mogu se podvrgnuti jednom od carinskih postupaka utvrđenih u članku 5. točki 16. podtočkama (a) i (b) Uredbe (EU) br. 952/2013, uz iznimku posebnih postupaka iz članka 210. točaka (a) i (b) te Uredbe, ako su provjere zdravstvenog stanja bilja kako su utvrđene u članku 4. ove Odluke završene.

Članak 3.

Prethodna obavijest o uvezenom drvenom materijalu za pakiranje

Tijela zračnih luka, lučka i druga tijela nadležna za kontrolu kretanja robe ili bilo koji stručni subjekt uključen u uvoz određenih proizvoda uz drveni materijal za pakiranje, čim saznaju za neposredni dolazak tog drvenog materijala za pakiranje, o tome unaprijed obavješćuju carinski ured u mjestu ulaska ili službeno tijelo nadležno za mjesto ulaska.

Članak 4.

Provjere zdravstvenog stanja bilja

Drveni materijal za pakiranje pošiljaka određenih proizvoda podliježe redovitim provjerama zdravstvenog stanja bilja predviđenima u članku 13.a stavku 1. točki (b) podtočki iii. Direktive 2000/29/EZ kako bi se potvrdilo da materijal udovoljava zahtjevima utvrđenima u dijelu A odjeljku I. točki 2. Priloga IV. Direktivi 2000/29/EZ.

Na temelju utvrđenog rizika za zdravlje bilja države članice definiraju stopu drvenog materijala za pakiranje određenih proizvoda koja podliježe provjerama zdravstvenog stanja bilja. Stopa nije manja od 1 % pošiljaka određenih proizvoda. Taj drveni materijal za pakiranje i predmetni određeni proizvodi ostaju pod carinskim nadzorom u skladu s člankom 134. Uredbe (EU) br. 952/2013 te pod nadzorom nadležnog službenog tijela do završetka provjera.

Provjere zdravstvenog stanja bilja provode se na mjestu ulaska u Uniju ili na mjestu odredišta koje je u tu svrhu odobrilo nadležno službeno tijelo.

Članak 5.

Mjere u slučaju neispunjavanja zahtjeva

Ako se provjerama zdravstvenog stanja bilja iz članka 4. pokaže da nisu ispunjeni zahtjevi iz dijela A odjeljka I. točke 2. Priloga IV. Direktivi 2000/29/EZ ili da je drveni materijal za pakiranje zaražen štetnim organizmima navedenima u dijelu A Priloga I. toj direktivi, predmetna država članica drveni materijal za pakiranje koji ne ispunjava zahtjeve odmah podvrgava jednoj od mjera iz članka 13.c stavka 7. te direktive.

Ako se neispunjavanje zahtjeva ili zaraženost otkrije na mjestu odredišta kako je navedeno u članku 4. ove Odluke, predmetna država članica osigurava da se predmetni drveni materijal za pakiranje odmah uništi. Drveni materijal za pakiranje se prije tog uništenja obrađuje kako bi se osiguralo da tijekom i nakon uništenja ne dođe do fitosanitarnih rizika.

Članak 6.

Izvješćivanje

Ne dovodeći u pitanje Direktivu Komisije 94/3/EZ (5), države članice obavješćuju Komisiju o broju i rezultatima provjera zdravstvenog stanja bilja provedenih u skladu s ovom Odlukom koristeći se obrascem za izvješćivanje u elektroničkom obliku koji je utvrđen u Prilogu II. ovoj Odluci do sljedećih datuma:

(a)

do 31. listopada 2019. za razdoblje od 1. listopada 2018. do 30. rujna 2019.;

(b)

do 31. ožujka 2020. za razdoblje od 1. listopada 2019. do 29. veljače 2020.

Članak 7.

Izmjena Provedbene odluke 2013/92/EU

Članak 7. drugi stavak Provedbene odluke 2013/92/EU zamjenjuje se sljedećim:

„Članci 1. do 4. primjenjuju se do 30. rujna 2018.”

Članak 8.

Stavljanje izvan snage Provedbene odluke 2013/92/EU

Provedbena odluka 2013/92/EU stavlja se izvan snage od 1. listopada 2018.

Članak 9.

Primjena

Članci od 1. do 6. primjenjuju se od 1. listopada 2018.

Ova Odluka primjenjuje se do 30. lipnja 2020.

Članak 10.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. kolovoza 2018.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  SL L 169, 10.7.2000., str. 1.

(2)  Provedbena odluka Komisije 2013/92/EU od 18. veljače 2013. o nadzoru, provjerama zdravstvenog stanja bilja i mjerama koje se moraju poduzeti za drveni materijal za pakiranje koji se stvarno koristi za prijevoz određenih proizvoda podrijetlom iz Kine (SL L 47, 20.2.2013., str. 74.).

(3)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).

(4)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(5)  Direktiva Komisije 94/3/EZ od 21. siječnja 1994. o utvrđivanju postupka obavješćivanja o zadržavanju pošiljke ili štetnih organizama iz trećih zemalja i predstavljanju prijeteće fitosanitarne opasnosti (SL L 32, 5.2.1994., str. 37.).


PRILOG I.

ODREĐENI PROIZVODI

2514 00 00

Škriljevac, neovisno je li grubo uobličen ili samo rezan, piljenjem ili na drugi način, u blokove ili ploče pravokutnog (uključujući kvadratni) oblika ili ne

2515

Mramor, travertin, ekozin i drugo vapnenačko kamenje za spomenike, građevine i drugo, prividne specifične mase 2,5 ili veće i alabaster, uključujući i grubo klesan ili piljen ili na drugi način oblikovan u četvrtaste ili pravokutne blokove ili ploče

2516

Granit, porfir, bazalt, pješčar i ostali kamen za spomenike ili za građevinarstvo, neovisno o tome jesu li grubo uobličeni ili samo rezani, piljenjem ili na drugi način, u blokove ili ploče pravokutnog (uključujući kvadratni) oblika ili ne

4401

Ogrjevno drvo u obliku oblica, cjepanica, pruća, snopova ili u sličnim oblicima iverje i slične čestice; drvna piljevina te otpaci i ostaci od drva, neovisno jesu li aglomerirani u oblice, brikete, pelete ili slične oblike ili ne

4415

Sanduci, kutije, gajbe, bubnjevi i slična ambalaža, od drva; bubnjevi za kabele; palete, sandučaste palete (boks-palete) i ostale podloge za utovar, od drva; okviri za palete od drva (osim kontejnera posebno namijenjenih i opremljenih za jedan ili više načina prijevoza;)

4415 20

Palete, sandučaste palete (boks-palete) i ostale podloge za utovar, od drva; okviri za palete od drva (osim kontejnera posebno namijenjenih i opremljenih za jedan ili više načina prijevoza;)

4415 20 90

Sandučaste palete (boks-palete) i ostale podloge za utovar (osim kontejnera posebno namijenjenih i opremljenih za jedan ili više načina prijevoza; ravnih paleta i okvira za palete)

4415 20 20

Palete i okviri za palete, od drva

4418

Građevinski elementi i stolarija, od drva, uključujući celularne drvene ploče, sastavljene podne ploče, piljena šindra i cijepana šindra, od drva (osim oplata od šperploča, blokova, lamela i daščica za parket, nesastavljene, i montažnih objekata)

4421

Ostali proizvodi od drva, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu

6501 00

Tuljci, konusi i slični proizvodi od pusta, neoblikovani i bez oboda; diskovi i cilindri, uključujući rezane cilindre, od pusta

6801 00 00

Kocke za pločnike, rubnjaci i ploče za pločnike, od prirodnoga kamena (osim od škriljevca)

6802

Obrađeni kamen za spomenike ili građevine (osim škriljevca) i proizvodi od njega, osim robe iz tarifnog broja 6801 ; kockice za mozaik i slično, od prirodnog kamena (uključujući od škriljevca), neovisno jesu li na podlozi ili ne; umjetno obojane granule, ljuskice i prah, od prirodnog kamena (uključujući od škriljevca)

6803 00

Obrađeni škriljevac i proizvodi od škriljevaca ili od aglomeriranog škriljevca (osim granula od škriljevca, ljuskica i praha, kockica za mozaik i slično, olovaka od škriljevca te pločica i ploča za pisanje ili crtanje)

6810

Proizvodi od cementa, betona ili umjetnog kamena, neovisno jesu li ojačani ili ne

6811 40

Azbestno-cementni proizvodi, proizvodi od cementa s celuloznim vlaknima ili slično, koji sadržavaju azbest

6902 00

Vatrostalne opeke, blokovi, pločice i slični vatrostalni keramički proizvodi za ugradnju, osim onih od silikatnog fosilnog brašna ili sličnih silikatnih zemlji

6904 00

Nevatrostalna keramička građevinska opeka, blokovi za podove, nosivi elementi ili ispuni i slično

6905 00

Crijep, dimnjaci, poklopci za dimnjake, dimovodne cijevi, arhitektonski ukrasi i ostali građevinski keramički elementi

6906 00

Keramičke cijevi, odvodi, oluci i pribor za cijevi (osim onih od silikatnoga fosilnog brašna ili od slične silikatne zemlje, vatrostalnih keramičkih proizvoda, kapa na dimnjaku, cijevi izrađenih posebno za laboratorije, izolacijskih cijevi i priključaka te ostalih cijevi za izolaciju u elektrotehnici)

6907

Keramičke pločice za popločavanje i oblaganje; keramičke kockice za mozaik i slično, neovisno jesu li na podlozi ili ne (osim onih od silikatnog fosilnog brašna ili od slične silikatne zemlje, vatrostalnih proizvoda, posebno prilagođenih pločica za stolove, ukrasnih pločica i pločica proizvedenih posebno za peći)

6912 00 83

Predmeti za kućanstvo i za toaletnu uporabu, od kremenaste gline (osim stolnih proizvoda i kuhinjskih proizvoda, kada, bidea, sudopera i sličnih sanitarnih proizvoda, statua i sličnih ukrasnih proizvoda, lonaca, vrčeva i sličnih posuda za prenošenje i pakiranje robe)

6912 00 23

Stolni proizvodi i kuhinjski proizvodi, od kremenaste gline (osim statua i drugih ukrasnih proizvoda, lonaca, vrčeva i sličnih posuda za prenošenje i pakiranje robe, mlinaca za kavu i začine s posudicama od keramike i radnim dijelom od metala)

7210

Plosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika, širine 600 mm ili veće, toplovaljani ili hladnovaljani „hladnoreducirani”, platirani ili prevučeni

7313 00

Bodljikava žica od željeza ili čelika; usukana traka ili jednostruka plosnata žica, s bodljama ili bez njih, te lagano usukana dvostruka žica, vrsta koje se rabe za ograđivanje, od željeza ili čelika

7317 00

Čavli i čavlići, pribodnice za ploče za crtanje, valoviti čavli spajalice i slični proizvodi od željeza ili čelika, neovisno imaju li glavu od drugog materijala ili ne (osim takvih proizvoda s glavom od bakra i spajalica u trakama)

7318

Vijci, svornjaci, matice, vijci za pragove, vijci s kukom, zakovice, klinovi, rascjepke, podloške (uključujući elastične podloške) i slični proizvodi, od željeza ili čelika (osim obloženih vijaka, čepova i slično, nanizanih)

7415

Čavli i čavlići, pribodnice za ploče za crtanje, spajalice i slični proizvodi, od bakra ili od željeza ili čelika s glavama od bakra, vijci, svornjaci, matice, vijci s kukom, zakovice, klinovi, rascjepke, podloške „uključujući elastične podloške” i slični proizvodi, od bakra (osim obloženih vijaka, čepova, čepova za bačve i slično, nanizanih)

8101 96

Žica od volframa

8102 96

Žica od molibdena

8205 90 10

Nakovnji; prijenosne kovačnice; brusevi za oštrenje na postoljima s ručnim ili nožnim pogonom

8465 93

Strojevi za brušenje, glačanje ili poliranje za obradu drva, pluta, kosti, tvrde gume, tvrde plastike ili sličnih tvrdih materijala (osim strojeva za rad u ruci i obradnim centrima)

4504 90 80

Aglomerirano pluto (sa ili bez vezivnih tvari) i proizvodi od aglomeriranog pluta (osim obuće i njezinih dijelova, uložaka za obuću, izmjenjivih ili ne; pokrivala za glavu i njihovih dijelova; dijelova za puške; igračaka, igara i sportskih artikala i njihovih dijelova; blokova, ploča, listova i vrpca; pločica svih oblika; punih cilindričnih oblika, uključujući diskove; čepova)

4823 90 85

Papir, karton, celulozna vata i koprene od celuloznih vlakana, u trakama i svicima širine 36 cm ili manje, u kvadratnim ili pravokutnim listovima gdje ni jedna strana nije veća od 36 cm u nepresavijenom stanju ili rezani u obliku, samo ne u kvadratne i pravokutne, i ostali proizvodi od papirne mase, papira, kartona, celulozne vate ili koprene od celuloznih vlakana, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu

6912 00 83

Predmeti za kućanstvo i za toaletnu uporabu, od kremenaste gline (osim stolnih proizvoda i kuhinjskih proizvoda, kada, bidea, sudopera i sličnih sanitarnih proizvoda, statua i sličnih ukrasnih proizvoda, lonaca, vrčeva i sličnih posuda za prenošenje i pakiranje robe)

7108 13 80

Zlato, uključujući zlato prevučeno platinom, nemonetarno, u obliku poluproizvoda (osim limova i traka debljine (isključujući podlogu) veće od 0,15 mm, ploča, šipki, žica i profila)

7110 19 80

Platina u neobrađenom obliku (osim limova i traka debljine (isključujući podlogu) veće od 0,15 mm, ploča, šipki, žica i profila)

7304 31 20

Bešavne cijevi i šuplji profili, kružnoga poprečnog presjeka, od željeza ili nelegiranog čelika, hladnovučene ili hladnovaljane „hladnoreducirane”, precizne cijevi (osim cijevi vrsta koje se rabe za naftovode ili plinovode i zaštitnih i proizvodnih cijevi koje se rabe pri bušenju za dobivanje nafte ili plina)

7304 41 00

Bešavne cijevi i šuplji profili, kružnoga poprečnog presjeka, od nehrđajućeg čelika, hladno vučene ili hladno valjane „hladnoreducirane” (osim cijevi vrsta koje se rabe za naftovode ili plinovode i zaštitnih i proizvodnih cijevi koje se rabe pri bušenju za dobivanje nafte ili plina)

8407 33 20

Klipni motor s unutarnjim izgaranjem na paljenje pomoću svjećica s pravocrtnim kretanjem klipa za vozila iz poglavlja 87, radnog obujma cilindra većeg od 250 cm3, ali ne većeg od 500 cm3

8407 33 80

Klipni motor s unutarnjim izgaranjem na paljenje pomoću svjećica s pravocrtnim kretanjem klipa za vozila iz poglavlja 87, radnog obujma cilindra većeg od 500 cm3, ali ne većeg od 1 000  cm3

8424 49 10

Uređaji za poljoprivredu ili hortikulturu za štrcanje i zaprašivanje, konstruirani za ugradnju na traktor ili za vuču traktorom

8424 82 90

Mehanički uređaji za poljoprivredu ili hortikulturu, neovisno jesu li na ručni pogon ili ne, za izbacivanje, štrcanje ili raspršivanje tekućina ili praha (osim uređaja za štrcanje i uređaja za natapanje)

8424 89 40

Mehanički uređaji za izbacivanje, štrcanje ili raspršivanje tekućina ili praha, vrste koja se upotrebljava isključivo ili uglavnom u proizvodnji tiskanih krugova ili sklopova tiskanih krugova

8424 89 70

Mehanički uređaji, neovisno o tome jesu li na ručni pogon, za izbacivanje, štrcanje i raspršivanje tekućina ili praha, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu

8467 29 51

Kutne brusilice za rad u ruci, s ugrađenim električnim motorom, za rad s vanjskim izvorom energije

8544 19 00

Žica za namotaje za namjenu u elektrotehnici, od ostalih materijala osim bakra, izolirana

8544 49 91

Električna žica i kabeli, za napon ne veći od 1 000  V, izolirani, bez priključnih uređaja, s promjerom pojedinog žičnog vodiča većim od 0,51 mm, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu

8708 30 10

Kočnice i servokočnice i njihovi dijelovi, za industrijsko sklapanje: jednoosovinskih traktora, osobnih automobila i ostalih motornih vozila konstruiranih uglavnom za prijevoz osoba, motornih vozila za prijevoz robe s klipnim motorom s unutarnjim izgaranjem uz pomoć kompresije „dizelskim ili poludizelskim”, obujma cilindara ne većeg od 2 500  cm3 ili na paljenje uz pomoć svjećica, obujma cilindara ne većeg od 2 800  cm3 i motornih vozila za posebne namjene iz tarifnog broja 8705 , nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu

8708 40 20

Mjenjači i njihovi dijelovi za industrijsko sklapanje: jednoosovinskih traktora, osobnih automobila i ostalih motornih vozila konstruiranih uglavnom za prijevoz osoba, motornih vozila za prijevoz robe s klipnim motorom s unutarnjim izgaranjem uz pomoć kompresije „dizelskim ili poludizelskim”, obujma cilindara ne većeg od 2 500  cm3 ili na paljenje uz pomoć svjećica, obujma cilindara ne većeg od 2 800  cm3 i motornih vozila za posebne namjene iz tarifnog broja 8705 , nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu

8708 91 20

Hladnjaci i njihovi dijelovi za industrijsko sklapanje: jednoosovinskih traktora, osobnih automobila i ostalih motornih vozila konstruiranih uglavnom za prijevoz osoba, motornih vozila za prijevoz robe s klipnim motorom s unutarnjim izgaranjem uz pomoć kompresije „dizelskim ili poludizelskim”, obujma cilindara ne većeg od 2 500  cm3 ili na paljenje uz pomoć svjećica, obujma cilindara ne većeg od 2 800  cm3 i motornih vozila za posebne namjene iz tarifnog broja 8705 , nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu

8708 92 20

Prigušni „lonci” i ispušne cijevi; i njihovi dijelovi, za industrijsko sklapanje: jednoosovinskih traktora, osobnih automobila i ostalih motornih vozila konstruiranih uglavnom za prijevoz osoba, motornih vozila za prijevoz robe s klipnim motorom s unutarnjim izgaranjem uz pomoć kompresije „dizelskim ili poludizelskim”, obujma cilindara ne većeg od 2 500  cm3 ili na paljenje uz pomoć svjećica, obujma cilindara ne većeg od 2 800  cm3 i motornih vozila za posebne namjene iz tarifnog broja 8705 , nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu


PRILOG II.

OBRAZAC ZA IZVJEŠĆIVANJE IZ ČLANKA 6.

Izvješće o fitosanitarnim provjerama pri uvozu drvenog materijala za pakiranje svake pošiljke određenih proizvoda podrijetlom iz Bjelarusa i Kine

Izvještajno razdoblje:

Država članica izvjestiteljica:

Uključena mjesta ulaska:

Mjesta pregleda:

Broj pošiljaka pregledanih na mjestu odredišta:

Broj pošiljaka pregledanih na mjestu ulaska:

 

Oznaka kombinirane nomenklature:

Broj ulaznih pošiljaka koje ulaze u EU preko države članice izvjestiteljice

 

Broj pregledanih pošiljaka

 

od toga broj pošiljaka s drvenim materijalom za pakiranje koji udovoljava zahtjevima

 

od toga broj zaustavljenih pošiljaka s drvenim materijalom za pakiranje koji ne udovoljava zahtjevima

 

od toga broj pošiljaka sa štetnim organizmima i bez sukladne oznake ISPM15 (napravite raščlambu prema štetnim organizmima i navedite nedostaje li oznaka ili je neispravna)

 

od toga broj pošiljaka sa štetnim organizmima i sa sukladnom oznakom ISPM15 (napravite raščlambu prema štetnim organizmima)

Navedite oznaku zemlje, oznaku proizvođača/pružatelja obrade i oznaku obrade oznake/oznaka ISPM 15

 

 

od toga broj pošiljaka samo bez sukladne oznake ISPM15 (napravite raščlambu prema oznakama koje nedostaju i neispravnim oznakama)

 

% provjerenih određenih proizvoda (od ukupnog broja pošiljaka)

 


Top