EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Konvencija o biološkoj raznolikosti

Konvencija o biološkoj raznolikosti

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Odluka 93/626/EEZ o sklapanju Konvencije o biološkoj raznolikosti

Konvencija o biološkoj raznolikosti

ČEMU SLUŽE ODLUKA I KONVENCIJA?

Odlukom 93/626/EEZ označava se odobrenje Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti potpisane u lipnju 1992. u Rio de Janeiru od strane Europske zajednice (današnji EU). Odluka potvrđuje obvezu zemalja EU-a da provedu članke Konvencije.

Konvencija ima tri cilja:

  • očuvanje biološke raznolikosti (tj. živih bića na Zemlji);
  • održivo korištenje komponenti biološke raznolikosti;
  • poštenu i pravičnu podjelu dobiti koja proizlazi iz korištenja genetskih izvora.

Biološka raznolikost ima veliku ekološku, genetsku, socijalnu, gospodarsku, znanstvenu, obrazovnu, kulturnu, rekreacijsku i estetsku korist.

KLJUČNE TOČKE

Konvencijom se određuje da će svaka vlada potpisnica:

  • surađivati s drugim vladama i međunarodnim organizacijama kako bi osigurala očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti;
  • razviti odgovarajuće strategije i uključiti zaštitu biološke raznolikosti u nacionalno odlučivanje, multidisciplinarne planove, programe i politike;
  • identificirati i nadzirati biološku raznolikost i čimbenike koji na nju utječu;
  • čuvati biološku raznolikost:
    • utvrđivanjem i upravljanjem zaštićenim područjima i zaštitom ekosustava i prirodnih staništa;
    • promicanjem solidnog i održivog razvoja u okolišnom smislu u područjima bliskim zaštićenim područjima;
    • obnavljanjem oslabljenih ekosustava i pomaganjem u oporavku vrsta;
    • reguliranjem, upravljanjem ili kontroliranjem rizika povezanih s korištenjem i ispuštanjem živih modificiranih organizama iz biotehnologije (tj. genetski modificiranih organizama);
    • sprječavanjem uvođenja, kontrolom ili iskorjenjivanjem invazivnih stranih vrsta;
    • zaštitom i poticanjem tradicionalnog korištenja bioloških resursa;
    • usvajanjem komplementarnih mjera očuvanja.

Konvencija dalje omogućuje da potpisnice:

  • uključe razmatranja o biološkoj raznolikosti u nacionalno odlučivanje;
  • izbjegavaju ili što smanje opasan utjecaj korištenja bioloških resursa na najmanju moguću razinu (npr. putem procjene utjecaja na okoliš);
  • potiču suradnju o zaštiti biološke raznolikosti između nadležnih tijela i privatnog sektora i uspostave poticaje;
  • pomognu zemljama u razvoju da prepoznaju, očuvaju i održivo koriste svoju biološku raznolikost pružanjem istraživanja, znanstvene i tehničke izobrazbe i odgovarajućeg osposobljavanja;
  • promiču svijest o važnosti biološke raznolikosti kod opće javnosti;
  • ocjenjuju utjecaj koji odluke mogu imati na biološku raznolikost ili na njihove susjede.

Nacionalne vlade olakšat će pristup svojim genetskim resursima za solidnu upotrebu u okolišnom smislu temeljem uzajamno dogovorenih uvjeta i biti podložni prethodno informiranom pristanku.

Stranke će osigurati pošteno dijeljenje monetarne i ne-monetarne dobiti od korištenja (istraživanje i razvoj) tih genetski modificiranih resursa.

Nacionalne vlade slažu se da će:

  • dijeliti tehnologiju, posebno sa zemljama u razvoju;
  • razmjenjivati javno dostupne informacije o očuvanju i održivom korištenju biološke raznolikosti;
  • promicati međunarodnu i znanstvenu suradnju;
  • dijeliti rezultate i koristi biotehnologija iz genetskih resursa.

Globalni fond za okoliš pruža financijske resurse zemljama u razvoju za provedbu Konvencije. Njegov proračun dolazi iz nacionalnih vlada sa značajnim dodatnim dobrotvornim doprinosima.

DATUM STUPANJA NA SNAGU

Konvencija je stupila na snagu 29. prosinca 1993.

POZADINA

Dogovorena su dva protokola pod Konvencijom. Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti upravlja kretanjem živih modificiranih organizama iz moderne biotehnologije iz jedne zemlje u drugu. Drugi je Protokol iz Nagoye o pristupu i podjeli dobiti. EU je stranka obaju protokola.

U Nagoyi u Japanu, u listopadu 2010. stranke Konvencije složile su se o desetogodišnjem strateškom planu za borbu protiv gubitka biološke raznolikosti i definirale dvadeset ciljeva, poznatih kao ciljevi iz Aichija, kako bi postigle konačni cilj. Te obveze izražene su u Strategiji o biološkoj raznolikosti EU-a do 2020.

Za više informacija vidjeti:

GLAVNI DOKUMENTI

Odluka Vijeća 93/626/EEZ od 25. listopada 1993. o sklapanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (SL L 309, 13.12.1993., str. 1.–2.)

Konvencija o biološkoj raznolikosti (SL L 309, 13.12.1993., str. 3.–20.)

VEZANI DOKUMENTI

Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (SL L 201, 31.7.2002., str. 50.–65.)

Protokol iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz konvenciju o biološkoj raznolikosti (SL L 150, 20.5.2014., str. 234.–249.)

Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.–55.)

Sukcesivne izmjene Uredbe (EU) br. 1143/2014 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Posljednje ažuriranje 10.07.2020

Top