Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Summaries of EU Legislation

Konvencija OSPAR

Go to the summaries’ table of contents

Konvencija OSPAR

 

SAŽETAK DOKUMENATA:

Odluka 98/249/EZ — o sklapanju Konvencije o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika

Konvencija o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika

KOJI JE CILJ OVE ODLUKE I KONVENCIJE?

  • Odlukom je sklopljena Konvencija OSPAR u ime Europske unije (EU) – koja je u to vrijeme bila poznata pod nazivom Europska zajednica.
  • Cilj je Konvencije OSPAR spriječiti i otkloniti onečišćenje mora te tako zaštititi područje sjeveroistočnog Atlantika od štetnih učinaka ljudskih aktivnosti.

KLJUČNE TOČKE

  • Europska zajednica je ugovorna stranka Konvencije o zaštiti morskoga okoliša sjeveroistočnog Atlantika koja je potpisana u Parizu 22. rujna 1992.
  • Konvencijom se utvrđuju različite definicije poput:
    • morsko područje*,
    • unutarnje vode*,
    • onečišćenje*.
  • Stranke Konvencije obvezale su se poduzeti sve moguće mjere za:
    • sprečavanje i uklanjanje onečišćenja,
    • provedbu potrebnih mjera za zaštitu sjeveroistočnog Atlantika od štetnih učinaka ljudskih aktivnosti.
  • Te mjere nastoje zaštititi ljudsko zdravlje, očuvati morske ekosustave i, kada je to izvedivo, obnoviti morska područja kojima je nanesena šteta. U tu svrhu stranke će (pojedinačno i zajednički):
    • donijeti programe i mjere,
    • uskladiti svoje politike i strategije.
  • Kako bi ispunile svoje obveze, stranke moraju poštovati dva načela.
    • Načelo predostrožnosti: preventivne mjere treba poduzeti kada postoje opravdani razlozi za zabrinutost da tvari ili energija koji su izravno ili neizravno uvedeni u morski okoliš mogu prouzročiti bilo koje od sljedećeg, čak i ako ne postoje uvjerljivi dokazi o uzročno-posljedičnoj vezi između unosa i učinaka,
      • Prouzročiti opasnosti za ljudsko zdravlje.
      • Nanijeti štetu živim resursima i morskim ekosustavima.
      • Nanijeti štetu vrijednosti okoliša.
      • Ometati ostale legitimne načine korištenja mora.
    • Načelo „onečišćivač plaća”: troškove mjera za sprečavanje, kontrolu i smanjenje onečišćenja plaća onečišćivač.
  • Programi koje su stranke uspostavile moraju uzeti u obzir najnovije tehnološke napretke i najbolju praksu zaštite okoliša.
  • Poduzete mjere ne smiju povećati onečišćenje mora izvan morskog područja ili u drugim dijelovima okoliša.
  • Stranke su suglasne, pojedinačno ili zajednički, poduzeti sve moguće mjere za sprečavanje i uklanjanje:
    • onečišćenja morskog područja iz izvora i aktivnosti s kopna,
    • onečišćenja potapanjem ili spaljivanjem otpada ili drugih tvari u ocean,
    • onečišćenja iz odobalnih izvora (odobalne instalacije i cjevovodi iz kojih tvari ili energija dospijevaju u morsko područje).
  • Za rješavanje prekograničnog onečišćenja stranke mogu pregovarati o sporazumu o suradnji.

Komisija Ospar

  • Konvencija osniva Komisiju koja je tijelo za donošenje odluka i sastoji se od predstavnika stranaka. Komisija razmatra i donosi različite odluke i preporuke. Odluke postaju obvezujuće za ugovorne stranke nakon razdoblja od 200 dana, dok preporuke nisu obvezujuće.
  • Njezine su dužnosti:
    • nadzirati provedbu Konvencije,
    • pregledavati stanje morskog područja,
    • provjeravati učinkovitost mjera koje se donose,
    • sastavljati programe i mjere za sprečavanje i uklanjanje onečišćenja mora,
    • utvrđivanje svojeg programa rada,
    • stvaranje instrumenata potrebnih za provedbu tog programa.

Rad Konvencije OSPAR

  • Ocjena napretka u pogledu OSPAR-ove Strategije o radioaktivnim tvarima pokazuje da su stranke postigle znatna smanjenja u ispuštanjima iz nuklearnog sektora.
  • Stranke su usvojile i mjere za zaštitu i očuvanje dodatnih vrsta (atlantski losos) i staništa (međuplimna muljevita dna) koje je OSPAR prepoznao kao izrazito ugrožene u sjeveroistočnom Atlantiku.
  • OSPAR je objavio da je 2016. dodano 10 novih zaštićenih morskih područja u njegovu mrežu koja sada ukupno ima 423 područja.
  • OSPAR je pojačao međunarodne napore za smanjenje morskog otpada stvaranjem mreže za hvatanje otpada diljem sjevernoistočnog Atlantika koja će omogućiti plovilima odlaganje otpada u bilo kojoj od više od 40 luka uključenih u mrežu. Stranke OSPAR-a također su odlučile pozabaviti se izvorima onečišćenja morskog okoliša mikroplastikom.
  • OSPAR služi i kao forum za koordiniranu provedbu Okvirne direktive o pomorskoj strategiji EU-a (MSFD) koju provode zemlje EU-a te za međuregionalnu suradnju koja se temelji na konceptima i metodama MSFD-a.

Istraživanje

  • Konvencija zahtijeva uspostavljanje dopunskih ili zajedničkih programa znanstvenog ili tehničkog istraživanja koji će se prenositi komisiji.

Arbitražni postupak

  • Arbitražni postupak utvrđuje se za rješavanje sporova između ugovornih stranaka.

Prilozi

Konvencija OSPAR sadržava Priloge koji se bave sljedećim specifičnim područjima

  • Prilog I.: Sprečavanje i uklanjanje onečišćenja iz izvora na kopnu
  • Prilog II.: Sprečavanje i uklanjanje onečišćenja potapanjem ili spaljivanjem
  • Prilog III.: Sprečavanje i uklanjanje onečišćenja iz odobalnih izvora
  • Prilog IV.: Ocjenjivanje kvalitete morskog okoliša
  • Prilog V.: O zaštiti i očuvanju ekosustava i biološke raznolikosti morskog područja.

Strategija EU-a za Arktik

Zajednička komunikacija iz 2016. preporučuje

  • stalni angažman EU-a u multilateralnim sporazumima u području okoliša koji su također posebno važni za Arktik, poput OSPAR-a,
  • određivanje zaštićenih morskih područja na Arktiku s ciljem zaštite bioraznolikosti,
  • suradnju s državama Arktika i drugim međunarodnim partnerima kako bi se razvio instrument u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske bioraznolikosti područja koja se nalaze izvan nacionalne jurisdikcije.

OTKAD SE ODLUKA I KONVENCIJA PRIMJENJUJU?

  • Odluka se primjenjuje od 7. listopada 1997.
  • Konvencija je stupila na snagu 25. ožujka 1998. Zamjenjuje Konvencije iz Osla (1972.) i Pariza (1974.).
  • Konvenciju su potpisale i ratificirale Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Španjolska, Švedska, Švicarska i Ujedinjena Kraljevina koje, zajedno s EU-om, surađuju kako bi se zaštitio morski okoliš sjeveroistočnog Atlantika.

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

KLJUČNI POJMOVI

Morsko područje:

sve od sljedećeg:

Unutarnje vode i teritorijalna mora ugovornih stranaka.

More izvan teritorijalnog mora i uz njega u nadležnosti obalne države u mjeri u kojoj je to priznato međunarodnim pravom.

Otvoreno more, uključujući dna svih tih voda i njihova podzemlja, koje se nalazi unutar sljedećih granica:

  • Dijelovi Atlantika i Arktičkog oceana i s njima povezana mora koja se nalaze sjeverno od 36° sjeverne zemljopisne širine i između 42° zapadne zemljopisne dužine i 51° istočne zemljopisne dužine, ali isključujući
    • Baltičko more i Mali i Veliki Belt koji se nalaze južno i istočno od linija koje se protežu od Hasenore Heada do Gniben Pointa, od Korshagea do Spodsbierga i od Gilbierg Heada do Kullena, te
    • Sredozemno more i s njim povezana mora sve do sjecišta paralele 36° sjeverne zemljopisne širine i meridijana 5° 36’ zapadne zemljopisne dužine.
  • Dio Atlantskog oceana sjeverno od 59° sjeverne zemljopisne širine i između 44° zapadne zemljopisne dužine i 42° zapadne zemljopisne dužine.

Unutarnje vode: Vode na kopnenoj strani osnovnih linija od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora (koje se u slučaju vodotokova proširuju do granice slatke vode (mjesto u vodotoku na kojem, tijekom oseke i u razdoblju niskog protoka slatke vode, postoji znatan porast saliniteta zbog prisutnosti morske vode)).
Onečišćenje:

čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u morsko područje koje uzrokuje, ili može prouzročiti, bilo koje od sljedećeg:

  • ugrožavanje ljudskog zdravlja,
  • šteta živim resursima i morskim ekosustavima,
  • šteta vrijednosti okoliša,
  • ometanje ostalih legitimnih načina korištenja mora.

GLAVNI DOKUMENTI

Odluka Vijeća 98/249/EZ od 7. listopada 1997. o sklapanju Konvencije o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika (SL L 104, 3.4.1998., str. 1)

Konvencija o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika (SL L 104, 3.4.1998., str. 2.— 21.)

VEZANI DOKUMENTI

Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.–40.)

Sukcesivne izmjene Direktive 2008/56/EZ uključene su u izvorni dokument. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću – Integrirana politika Europske unije za Arktik (JOIN(2016) 21 final, 27.4.2016.)

Posljednje ažuriranje 26.11.2017

Top