EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Pristup informacijama, sudjelovanju javnosti i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša

Pristup informacijama, sudjelovanju javnosti i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša

 

SAŽETAK DOKUMENATA:

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija)

Odluka 2005/370/EZ o zaključivanju Aarhuške konvencije

ČEMU SLUŽE OVA KONVENCIJA I ODLUKA?

Aarhuška konvencija pruža pripadnicima javnosti (pojedincima i udugama koje ih predstavljaju) pravo pristupa informacijama o odlukama o pitanjima okoliša i sudjelovanja u njima, kao i pravo na pravnu zaštitu u slučaju nepoštovanja tih prava.

Odlukom se odobrava Aarhuška konvencija (koju su 1998. potpisale Europska zajednica, danas Europska unija (EU) i njezine države članice) uime EU-a.

KLJUČNE TOČKE

Ova Konvencija, na snazi od 30. listopada 2001., utemeljena je na pretpostavci da će veća javna svijest i uključenost u pitanja okoliša poboljšati zaštitu okoliša. Osmišljena je kako bi pomogla zaštititi pravo svake osobe u sadašnjoj i budućim generacijama da živi u okolišu koji odgovara njezinom zdravlju i dobrobiti. U tom se smislu Konvencijom predviđa djelovanje u trima područjima:

  • osiguranje javnog pristupa informacijama o okolišu koje su pohranjene kod tijela vlasti;
  • poticanje sudjelovanja javnosti u odlučivanju koje utječe na okoliš;
  • proširenje uvjeta za pristup pravosuđu u pitanjima okoliša.

Institucije EU-a obuhvaćene su definicijom tijela vlasti u smislu Konvencije te su ravnopravne nacionalnim ili lokalnim tijelima.

Stranke koje su potpisale Konvenciju suglasne su primjenjivati popisana prava i obveze, odnosno:

  • poduzeti potrebne zakonodavne, regulatorne i druge mjere;
  • omogućiti službenicima i javnim tijelima da pomažu i savjetuju javnost o pristupu informacijama, sudjelovanju u odlučivanju i pristupu pravosuđu;
  • u javnosti promicati odgoj i obrazovanje o okolišu i svijest o okolišu;
  • pružiti priznavanje i potporu udrugama, organizacijama ili skupinama koje promiču zaštitu okoliša.

Javni pristup informacijama o okolišu

Konvencijom se propisuju precizna prava i dužnosti u pogledu pristupa informacijama o okolišu uključujući rokove za dostavu informacija i razloge na temelju kojih tijela vlasti mogu odbiti pristup određenim vrstama informacija.

Pristup se može odbiti u tri slučaja:

  • tijelo vlasti ne raspolaže traženom informacijom;
  • zahtjev je očito nerazuman ili oblikovan na suviše općenit način;
  • zahtjev se odnosi na materijal koji se tek dovršava.

Zahtjevi se mogu odbiti iz razloga povjerljivosti postupaka tijela vlasti, nacionalne obrane i javne sigurnosti, radi poticanja provođenja pravde ili poštovanja povjerljivosti:

Budući da otkrivanje informacija može poslužiti javnom interesu, svi ti razlozi za odbijanje moraju se tumačiti na ograničavajući način.

Odluka o odbijanju pristupa mora sadržavati razloge za odbijanje i oblike pravnih lijekova koji su dostupni podnositelju zahtjeva.

Tijela vlasti moraju informacije koje posjeduju ažurirati i u tu svrhu izraditi javno dostupne popise, katastre i dosjee. U tom smislu, ta se tijela potiče na progresivnu uporabu elektroničkih baza podataka koje obuhvaćaju izvješća o stanju okoliša, zakonske tekstove, nacionalne planove i politike te međunarodne konvencije.

Države članice EU-a su 2003. donijele Direktivu 2003/4/EZ o javnom pristupu informacijama o okolišu. Trebale su je uključiti u nacionalno pravo do 14. veljače 2005.

U 2006. EU je donio Uredbu (EZ) br. 1367/2006 koja od institucija i tijela EU-a zahtijeva provedbu obveza sadržanih u Aarhuškoj konvenciji.

Sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu

Drugi dio Konvencije odnosi se na sudjelovanje javnosti u odlučivanju. Ono se mora osigurati postupkom odobravanja za određene posebne djelatnosti (uglavnom u sektoru industrije) navedene u Prilogu I. Konvenciji. Konačna odluka o odobravanju djelatnosti mora posvetiti dužnu pozornost ishodu sudjelovanja javnosti.

U ranoj fazi postupaka donošenja odluka javnost mora biti obaviještena o sljedećem:

  • pitanju o kojem će se odluka donijeti;
  • prirodi odluke;
  • nadležnom tijelu vlasti;
  • planiranom postupku, uključujući praktične pojedinosti postupka savjetovanja;
  • postupku procjene utjecaja na okoliš (ako postoji).

Postupovni rokovi moraju omogućiti stvarno sudjelovanje javnosti.

Pojednostavljeni postupak uspostavljen je za izradu planova i programa zaštite okoliša.

Usto, Konvencijom se pozivaju potpisnice na promicanje sudjelovanja javnosti u pripremi politika zaštite okoliša kao i standarda i zakona koji mogu imati znatan utjecaj na okoliš.

U 2003. zemlje EU-a donijele su Direktivu 2003/35/EZ o sudjelovanju javnosti u izradi određenih planova i programa povezanih s pitanjima okoliša.

U Odluci Vijeća 2006/957/EZ iz 2006. uzela se u obzir izmjena Konvencije kojom se povećava sudjelovanje javnosti u odlučivanju u pogledu namjernog uvođenja GMO-a u okoliš. Na razini EU-a taj su zahtjev već ispunili određeni članci Direktive 2001/18/EZ o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i Uredbe (EZ) br. 1829/2003 o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje.

Još nekoliko direktiva EU-a o okolišu sadržavaju pravila o sudjelovanju javnosti u odlučivanju o okolišu. One uključuju Direktivu 2001/42/EZ i Okvirnu direktivu o vodama (Direktiva 2000/60/EZ).

Pristup pravosuđu u pitanjima okoliša

Svaka osoba koja smatra da joj je pravo na pristup informacijama povrijeđeno (npr. zahtjev za informacijama zanemaren, nepravilno odbijen, na njega odgovoreno na neodgovarajući način) mora imati, u odgovarajućim okolnostima, pristup postupku ocjenjivanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

Pristup pravosuđu mora biti osiguran i u slučaju da je počinjen prekršaj u postupku sudjelovanja iz Konvencije. Pristup pravosuđu dopušten je i za rješavanje sporova u pogledu činjenja i nečinjenja privatnih osoba i tijela vlasti koji su u suprotnosti s odredbama nacionalnog zakonodavstva koje se odnose na okoliš.

Obje direktive 2003/4/EZ i 2003/35/EZ sadržavaju odredbe o pristupu pravosuđu. Prijedlog direktive o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 2003. povučen je 2014. u okviru provjere prikladnosti prava EU-a Europske komisije (poznat kao REFIT).

U travnju 2017. Komisija je donijela dokument sa smjernicama o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. U njemu se objašnjava kako pojedinci i udruge mogu osporavati odluke, činjenja i nečinjenja tijela vlasti u pogledu prava EU-a u području okoliša na nacionalnim sudovima.

OTKAD SE KONVENCIJA I ODLUKA PRIMJENJUJU?

Konvencija se primjenjuje od 30. listopada 2001. Odluka se primjenjuje od 17. veljače 2005.

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

GLAVNI DOKUMENTI

Odluka Vijeća 2005/370/EZ od 17. veljače 2005. o zaključivanju, u ime Europske zajednice, Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (SL L 124, 17.5.2005., str. 1.–3.)

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (SL L 124, 17.5.2005., str. 4.–20.)

VEZANI DOKUMENTI

Komunikacija Komisije od 28. travnja 2017. – Obavijest Komisije o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (C(2017) 2616 final, 28.4.2017.)

Odluka Vijeća 2006/957/EZ od 18. prosinca 2006. o sklapanju u ime Europske zajednice izmjene Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (SL L 386, 29.12.2006., str. 46.–49.)

Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.–19.)

Uredba (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 1.–23.)

Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EZ) br. 1829/2003 uključene su u izvorni dokument. Ovaj pročišćeni tekst ima samo dokumentarnu vrijednost.

Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.–32.)

Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.–37.)

Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.–39.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.–73.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Posljednje ažuriranje 05.03.2018

Top