EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Europski nalog za zaštitu – podrška žrtvama zločina diljem EU-u

SAŽETAK DOKUMENTA:

Direktiva 2011/99/EU – Europski nalog za zaštitu

SAŽETAK

ČEMU SLUŽI OVA DIREKTIVA?

  • Ona omogućuje žrtvama nasilja, posebice obiteljskog nasilja i uhođenja, da nastave uživati zaštitu od počinitelja kada se presele u drugu zemlju EU-a.
  • Njome se utvrđuju pravila koja omogućuju sucu ili sličnom tijelu u jednoj zemlji EU-a da izda europski nalog za zaštitu kada se zaštićena osoba preseli u drugu zemlju EU-a.
  • Djeluje u paru s Uredbom (EU) br. 606/2013 koja uvodi jednostavan postupak certifikacije kako bi nalog izdan u jednoj zemlji EU-a mogao biti brzo i jednostavno priznat u drugoj.

KLJUČNE TOČKE

Da bi se izdao europski nalog za zaštitu, u toj zemlji EU-a mora biti na snazi postojeća nacionalna zaštitna mjera koja nameće jednu ili više od sljedećih zabrana ili ograničenja u odnosu na osobu koja predstavlja opasnost za zaštićenu osobu:

  • zabranu dolaska na određena mjesta ili definirana područja u kojima zaštićena osoba živi ili ih posjećuje,
  • zabranu ili ograničenje kontakta, u bilo kojem obliku, sa zaštićenom osobom, uključujući kontakt putem telefona, elektroničke ili redovne pošte, telefaksa ili drugih sredstava; ili
  • zabranu ili ograničenje približavanja zaštićenoj osobi na udaljenost manju od propisane.

Izdavanje naloga

Postoji nekoliko uvjeta, uključujući:

  • da zaštićena osoba odluči živjeti ili boraviti ili već živi ili boravi, u drugoj zemlji EU-a;
  • da sama zaštićena osoba zatraži nalog;
  • da osoba koja predstavlja opasnost ima pravo biti saslušana i pobiti zaštitnu mjeru, ako to nije imala pravo učiniti prije usvajanja prvobitne zaštitne mjere.

Nalog se može zatražiti ili u zemlji EU-a u kojoj zaštićena osoba trenutačno živi ili boravi (zemlja izvršiteljica) ili u onoj u kojoj će nalog biti izdan (zemlja izdavateljica).

Nepriznavanje naloga

Zemlja izvršiteljica može odbiti priznati nalog iz niza razloga, uključujući:

  • nalog nije potpun ili nije nadopunjen u roku koji je odredila zemlja izvršiteljica;
  • zaštitna mjera se odnosi na djelo koje ne predstavlja kazneno djelo u zemlji izvršiteljici;
  • zaštitna mjera ne nameće jednu ili više prethodno navedenih zabrana ili ograničenja

Ako zemlja izvršiteljica odbije priznati nalog, ona mora:

  • bez odlaganja obavijestiti zaštićenu osobu i zemlju izdavateljicu da nalog nije priznat te navesti razloge;
  • obavijestiti zaštićenu osobu o mogućnosti zahtijevanja zaštitne mjere prema nacionalnom pravu;
  • obavijestiti zaštićenu osobu o bilo kakvoj osnovi žalbe protiv takve odluke prema nacionalnom pravu.

Izvršenje naloga

Zemlja izvršiteljica odgovorna je za poduzimanje i primjenu mjera za izvršenje naloga. Ako je nalog prekršen, ona može:

  • izreći kaznene sankcije i bilo koje druge mjere ako je kršenje kazneno djelo u toj zemlji;
  • donijeti nekaznene odluke u vezi kršenja;
  • poduzeti bilo koju hitnu i privremenu mjeru radi zaustavljanja kršenja dok zemlja izdavateljica ne donese bilo kakvu naknadnu odluku.

OTKAD SE DIREKTIVA PRIMJENJUJE?

Stupila je na snagu 10. siječnja 2012. Zemlje EU-a morale su je uvrstiti u svoje nacionalno pravo do 11. siječnja 2015.

POZADINA

Pogledajte „Žrtve” na internetskoj stranici Europske komisije za pravosuđe.

DOKUMENT

Direktiva 2011/99/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o europskom nalogu za zaštitu (SL L 338, 21.12.2011., str. 2.–18.)

VEZANI DOKUMENTI

Uredba (EU) br. 606/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o uzajamnom priznavanju zaštitnih mjera u građanskim stvarima (SL L 181, 29.6.2013., str. 4.–12.)

Posljednje ažuriranje 25.01.2016

Top