Jači Schengenski informacijski sustav

 

SAŽETAK DOKUMENATA:

Uredba (EU) 2018/1860 o upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom

Uredba (EU) 2018/1861 o uspostavi, radu i upotrebi SIS-a u području granične kontrole i o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma

Uredba (EU) 2018/1862 o uspostavi, radu i upotrebi SIS-a u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima

ČEMU SLUŽE OVE UREDBE?

Schengenski informacijski sustav (SIS), stvoren 1995. nakon ukidanja kontrole unutarnjih granica u EU-u, opsežna je baza podataka koja podržava kontrolu vanjskih granica i suradnju u provedbi zakona između zemalja članica Schengenskog sporazuma.

Ove tri uredbe osmišljene su da bi se ojačale postojeće mjere u okviru sustava SIS II, uspostavljenog 2006. i operativnog od 2013., posebno u kontekstu novih migracijskih i sigurnosnih izazova. One će zamijeniti postojeće propise predviđene uredbama (EZ) br. 1986/2006 i (EZ) br. 1987/2006 i Odlukom 2007/533/PUP.

Ovaj sažetak opisuje kako će funkcionirati SIS nakon što tri nove uredbe u potpunosti stupe na snagu.

KLJUČNE TOČKE

Ustroj

SIS se sastoji od:

• središnjeg sustava (središnji SIS), uključujući
  • funkciju tehničke podrške (CS-SIS), koja sadržava bazu podataka (baza podataka SIS-a) i obavlja tehnički nadzor i administrativne funkcije, i rezervni CS-SIS;
  • jedinstvenog nacionalno- sučelje (NI-SIS) u svakoj zemlji koji članovi upotrebljavaju za unošenje, ažuriranje, brisanje i pretraživanje podataka u SIS-u;
  • nacionalni sustav (N.SIS) u svakoj zemlji za komunikaciju sa središnjim SIS-om, uključujući najmanje jedan nacionalni ili zajednički rezervni N.SIS. Nije moguće pretraživati datoteke podataka u drugom N.SIS-u, osim ako su se dotične zemlje složile razmijeniti datoteku;
• komunikacijske infrastrukture između CS-SIS-a, rezervnog CS-SIS-a i NI-SIS-a kojom se osigurava šifrirana virtualna mreža za podatke u SIS-u i njihova razmjena među uredima SIRENE.

Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA):

• provodi tehnička rješenja da bi se povećala neprekinuta dostupnost SIS-a;
• u iznimnim okolnostima može privremeno razviti dodatnu kopiju baze podataka SIS-a;
• najkasnije 28. prosinca 2019. mora podnijeti izvješće o mogućnostima za tehnička rješenja, koje sadržava neovisnu procjenu učinka i analizu troškova i koristi;
• objavljuje popis ureda N.SIS i njihovih ureda SIRENE.

Postupovnim pravilima predviđa se sljedeće:

• upozorenja* trebaju ostati u SIS-u samo onoliko dugo koliko je potrebno za njihovu posebnu svrhu i biti obrisana kada se ta svrha ostvari;
• upozorenja se moraju preispitati u određenim rokovima. Zemlja članica tada ih može odlučiti produljiti, u suprotnom se automatski brišu. Rokovi za preispitivanje jesu
  • pet godina: osobe za koje se traži uhićenje radi predaje ili izručenja i nestale osobe koje treba staviti pod zaštitu
  • tri godine: osobe koje se traže radi pomoći u sudskom postupku i nepoznate tražene osobe
  • jedna godina: djeca u opasnosti i ranjive osobe koje treba spriječiti da putuju i osobe radi skrivenih provjera, obavijesnih provjera ili posebnih provjera
  • deset godina: predmeti radi skrivenih provjera ili predmeti koji se oduzimaju ili upotrebljavaju kao dokaz u kaznenom postupku;
• kategorije podataka koje se unose u sustav. Osmišljene su tako da pomognu krajnjim korisnicima da brzo donesu odluke. Uključuju minimalne zahtjeve (prezime, datum rođenja, razlog za upozorenje i mjeru koju treba poduzeti) i druge podatke, kao što su vrsta kaznenog djela, fotografski i daktiloskopski* podaci, ako su dostupni.
• uporaba biometrijskih i daktiloskopskih podataka mora poštovati pravo EU-a i temeljna prava i udovoljavati minimalnim standardima kvalitete i tehničkim specifikacijama;
• slučaj mora biti primjeren, relevantan i dovoljno važan da opravdava unošenje upozorenja u SIS, primjerice, upozorenje povezano s kaznenim djelom terorizma ispunjava te kriterije;
• samo zemlja članica izdavateljica može mijenjati, dopunjavati, ispravljati, ažurirati ili brisati podatke koje je unijela u SIS;
• zemlja koja smatra da bi djelovanje po upozorenju bilo nespojivo s njezinim nacionalnim pravom, međunarodnim obvezama ili ključnim interesima, može dodati oznaku* upozorenju. To znači da neće poduzeti nikakve mjere na svojem državnom području.

Troškovi:

• proračun EU-a pokriva troškove rada, održavanja i daljnjeg razvoja središnjeg SIS-a i komunikacijske infrastrukture;
• Zemlje članice schengenskog prostora pokrivaju troškove rada, održavanja i daljnjeg razvoja vlastitog N.SIS-a.

Kategorije upozorenja prema Uredbi

Uredbom (EU) 2018/1860 jača se provedba politike vraćanja EU-a i smanjuju poticaji za ilegalnu imigraciju u EU te se:

• utvrđuju zajednički uvjeti i postupci za unošenje i obradu upozorenja i razmjenu dopunskih informacija o državljanima trećih zemalja na koje se odnose odluke o vraćanju*;
• od nacionalnih tijela zahtijeva da unose upozorenja čim se donese odluka o vraćanju;
• uspostavljaju usklađeni postupci o
  • kategorijama podataka koje se moraju uključiti u upozorenje
  • provjeri je li se postupilo u skladu s odlukom o vraćanju, i, u suprotnom, praćenje relevantnih tijela
  • zadržavanju i brisanju upozorenja da bi se osiguralo da nema odgađanja između odlaska državljanina treće zemlje i aktiviranja zabrane ulaska
  • obveznom savjetovanju između nacionalnih tijela prije
    • izdavanja ili produženja boravišne dozvole ili vize za dugotrajni boravak državljaninu treće zemlje na kojeg se odnosi upozorenje o vraćanju u drugu zemlju EU-a
    • unošenja upozorenja o odluci o vraćanju ako osoba zakonito boravi drugdje u EU-u.

Uredba (EU) 2018/1861 obuhvaća upotrebu SIS-a za zabranu ulaska i granične kontrole:

• utvrđuje uvjete i postupke za unošenje i obradu upozorenja i razmjenu dopunskih informacija* o odbijanju ulaska državljana trećih zemalja ili pravu boravka u EU-u;
• uvodi usklađene postupke o
  • kategorijama podataka koje se moraju uključiti u upozorenje
  • obveznom unosu upozorenja kada je državljaninu treće zemlje odbijen ulazak ili pravo boravka jer predstavlja prijetnju sigurnosti ili podliježe restriktivnoj mjeri kojom se sprečava ulazak u zemlju EU-a ili provoz kroz nju.
  • državljanima trećih zemalja s pravom na slobodno kretanje u EU-u
  • obveznom savjetovanju između nacionalnih tijela prije izdavanja ili produljenja boravišne dozvole ili vize za dugotrajni boravak državljaninu treće zemlje na kojeg se odnosi pravo ulaska ili boravka u drugoj zemlju EU-a;
• državljanima trećih zemalja jamči pravo da budu pismeno obaviješteni ako se na njih odnosi upozorenje.

Uredbom 2018/1862 poboljšava se i proširuje upotreba SIS-a na suradnju između policije i pravosudnih tijela. Ona:

• utvrđuje uvjete i postupke za unošenje i obradu upozorenja u SIS-u o osobama i predmetima te za razmjenu dopunskih informacija i podataka u policijskoj i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima;
• obuhvaća postupke upozorenja o:
  • osobama za koje se traži uhićenje radi predaje ili izručenja;
  • nestalim osobama;
  • ranjivim osobama koje treba spriječiti da putuju radi njihove vlastite zaštite ili radi sprečavanja prijetnje za javni poredak ili sigurnost;
  • djeci u opasnosti, konkretno od otmice, trgovanja ljudima ili toga da postanu žrtve kaznenih djela terorizma;
  • pojedincima koje se traže radi pomoći u sudskom postupku u svojstvu svjedoka ili jer im je uručen sudski poziv u vezi s kaznenim postupkom;
  • nepoznatim traženim osobama čija identifikacija se traži;
  • skrivenim ili posebnim provjerama za otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela, izvršavanje kaznene presude i sprečavanje prijetnji javnoj sigurnosti;
  • predmetima koje se treba oduzeti ili upotrebljavati kao dokaz u kaznenom postupku, posebice lako prepoznatljivim predmetima kao što su automobili, brodovi, zrakoplovi, vatreno oružje, osobne isprave i novčanice.

Prava koja se odnose na osobne podatke

Pojedinci imaju pravo:

• znati obrađuju li se njihovi osobni podaci ili ne, u koje svrhe i pod kojim uvjetima;
• podnijeti žalbu nadzornom tijelu;
• ispraviti netočne osobne podatke bez nepotrebne odgode;
• obrisati osobne podatke ako njihova upotreba više nije potrebna ili su nezakonito obrađeni;
• poduzeti mjere za pristup, ispravljanje, brisanje, pribavljanje informacija ili naknadu za upozorenje koje ih se tiče;
• na naknadu od zemlje članice za svaku materijalnu ili nematerijalnu štetu koju pretrpe zbog nezakonite obrade njihovih osobnih podataka.

Vlade zemalja članica koje sudjeluju u sustavu SIS:

• zalažu se za provođenje odluka o pravima na zaštitu podataka;
• na godišnjoj osnovi izvješćuju Europski odbor za zaštitu podataka o broju zahtjeva koji prime za pristup podacima i ispravljanju netočnosti te o količini sudskih predmeta i njihovu ishodu.

Neovisna nadzorna tijela prate zakonitost nacionalnih obrada osobnih podataka u SIS-u; Europski nadzornik za zaštitu podataka uspostavljen u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 ima istu ulogu i za agenciju eu-LISA. Oni surađuju da bi osigurali usklađeni nadzor nad SIS-om.

• Podaci obrađeni u SIS-u i povezane dopunske informacije ne smiju se prenositi ni stavljati na raspolaganje trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama.
• Uredba (EU) 2018/1725 primjenjuje se na osobne podatke koje obrađuje eu-LISA, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i Eurojust.
• Uredba (EU) 2016/679 i Direktiva (EU) 2016/680 primjenjuju se na osobne podatke koje obrađuju nacionalna nadležna tijela i službe.

Sljedeći subjekti imaju pristup podacima u SIS-u:

• Nacionalna tijela odgovorna za
  • nadzor državne granice, policijske i carinske kontrole;
  • sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela;
  • odluke, uključujući u pogledu boravišnih dozvola i viza za dugotrajni boravak, o ulasku, boravku i vraćanju državljana trećih zemalja;
  • sigurnosne provjere državljana trećih zemalja koji podnose zahtjev za međunarodnu zaštitu;
  • odluke o naturalizaciji;
  • javni progon u kaznenim i istražnim postupcima;
  • izdavanje potvrda o registraciji vozila, brodova, zrakoplova i vatrenog oružja;
• agencije EU-a u nastavku imaju pravo na pristup i pretraživanje podataka u SIS-u koji su potrebni za obavljanje njihovih odgovornosti. Oni obavještavaju zemlju članicu izdavateljicu kada se pretraživanjem otkrije postojanje upozorenja. Oni ne smiju povezivati dijelove SIS-a ili prenositi bilo koje njegove podatke u vlastiti sustav
  • Europol: može pristupiti svim podacima, a ne samo nekima kao prije. Zemlje članice SIS-a moraju obavijestiti agenciju za provedbu zakona o svim pogocima ili upozorenjima koji se odnose na teroristička kaznena djela;
  • Eurojust, koji se bavi pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima;
  • Europska granična i obalna straža, timovi uključeni u zadaće povezane s vraćanjem i timovi za potporu upravljanju migracijama.

Europska komisija svakih pet godina ocjenjuje uporabu SIS-a od strane tih agencija.

Odgovornosti

Svaka zemlja članica SIS-a:

• osigurava da su podaci točni, ažurirani i na zakonit način uneseni i pohranjeni u SIS-u te da poštuju opća pravila za obradu podataka;
• uspostavlja, djeluje, održava i razvija svoj N.SIS, prema zajedničkim standardima, protokolima i tehničkim postupcima te ga povezuje s NI-SIS-om;
• osigurava neprekinutu dostupnost podataka u SIS-u krajnjim korisnicima;
• prenosi svoja upozorenja putem N.SIS-a;
• imenuje ured N.SIS-a koji ima središnju odgovornost za osiguravanje neometanog rada i sigurnosti N.SIS-a, pristupa nadležnih tijela SIS-u, opće sukladnosti s Uredbom i odgovarajuće dostupnosti SIS-a za krajnje korisnike;
• imenuje nacionalno tijelo (ured SIRENE) kao jedinstvenu kontaktnu točku, koje je operativno 24 sata dnevno i sedam dana tjedno, za razmjenu i dostupnost svih dopunskih informacija o upozorenjima te za olakšavanje poduzimanja daljnjih mjera;
• donosi sigurnosne planove, planove za kontinuitet rada i planove za oporavak od katastrofa s ciljem zaštite podataka i sprečavanja neovlaštenog pristupa;
• primjenjuje pravila o poslovnoj tajni i povjerljivosti, uključujući pomno praćenje vanjskih ugovaratelja. Privatnim poduzećima i organizacijama zabranjeno je operativno upravljanje N.SIS-om;
• vodi elektroničku evidenciju, obično izbrisanu nakon tri godine, o upozorenjima, pristupu i razmjeni osobnih podataka da bi provjerila je li pretraga zakonita i da bi se osigurala cjelovitost i sigurnost podataka;
• ima nacionalan program osposobljavanja za SIS namijenjen osoblju s pravom pristupa SIS-u o sigurnosti podataka, o temeljnim pravima uključujući zaštitu podataka te o pravilima i postupcima u vezi s obradom podataka.

Komisija:

• donosi provedbene i delegirane akte o tehničkim aspektima SIS-a i po potrebi ih ažurira;
• prema Uredbi (EU) br. 1053/2013 ima opću koordinacijsku ulogu za mehanizam ocjenjivanja i praćenja koji provodi s vladama EU-a da bi se osiguralo da se schengenska pravila u potpunosti primjenjuju na nacionalnoj razini. To uključuje ocjenu SIS-a;
• podnijet će izvješće Europskom parlamentu i vladama EU-a do 28. prosinca 2019. i svake godine nakon toga, do odlučivanja o datumu početka operacija SIS-a, o stanju priprema za potpunu provedbu ažurirane Uredbe o SIS-u 2018/1862;
• provodi cjelokupnu ocjenu središnjeg SIS-a, razmjenu dopunskih informacija među nacionalnim tijelima, uključujući procjenu sustava za automatiziranu identifikaciju otisaka prstiju (AFIS) i informacijske kampanje SIS-a tri godine nakon stupanja Uredbe na snagu i svake četiri godine nakon toga.

eu-LISA je odgovorna za:

• Središnji SIS: njegovo operativno upravljanje, uključujući provjeru kvalitete podataka koje sadržava i sve zadaće potrebne za njegovo funkcioniranje 24 sata na dan;
• komunikacijsku infrastrukturu: ključne aspekte, posebno nadzor, sigurnost, koordinaciju između zemalja članica i pružatelja usluga te pitanja proračuna i ugovora;
• Ured SIRENE: koordiniranje, upravljanje i podržavanje ispitivanja, održavanje i ažuriranje tehničkih specifikacija o razmjeni dopunskih informacija između Ureda i komunikacijske infrastrukture te upravljanje tehničkim promjenama;
• donošenje potrebnih mjera za zaštitu podataka i sprečavanje neovlaštenog pristupa ili uporabe, uključujući sigurnost, kontinuitet rada i planove za oporavak od katastrofe za središnji SIS i komunikacijsku infrastrukturu;
• primjenu pravila o poslovnoj tajni i povjerljivosti i vođenju elektroničke evidencije pod istim uvjetima kao i nacionalna tijela;
• stavljanje na raspolaganje javnosti putem Službenog lista EU-a popisa nacionalnih tijela ovlaštenih za pretraživanje podataka u SIS-u;
• izrađivanje dnevne, mjesečne i godišnje statistike o broju zapisa po kategoriji upozorenja, izostavljajući sve osobne podatke. Njezini su izvještaji javni.

Kampanje obavješćivanja javnosti

• Kampanju vodi Komisija, u suradnji s nadzornim tijelima i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka. Pokreće se kada zakon stupi na snagu i ponavlja se u redovitim intervalima da bi se javnost obavijestila o:
  • ciljevima SIS-a;
  • podacima koje ima;
  • tijelima s pristupom sustavu;
  • pravima na podatke pojedinaca.
• Komisija održava javno dostupnima internetske stranice sa svim relevantnim informacijama o SIS-u.
• Zemlje EU-a, u suradnji sa svojim nadzornim tijelima, moraju obavijestiti javnost o SIS-u.

OTKAD SE OVE UREDBE PRIMJENJUJU?

Primjenjuju se postupno i u cijelosti će biti potpuno operativne najkasnije do 28. prosinca 2021. O datumu odlučuje Komisija nakon provjere jesu li ispunjeni sljedeći uvjeti:

• da su doneseni provedbeni akti;
• da su nacionalna tijela poduzela potrebne mjere za obradu podataka u SIS-u i razmjenu dopunskih informacija;
• da je eu-LISA uspješno ispunila sve svoje zahtjeve za ispitivanja.

POZADINA

• Iako se temelji na različitim zakonodavnim aktima, SIS je jedinstven sustav za razmjenu podataka i zahtjeva među svojim članovima.
• To je najrašireniji i najveći sustav razmjene podataka o sigurnosti i upravljanju granicama u Europi. U 2018. sadržavao je oko 82,2 milijuna zapisa, pristupljeno mu je više od 6,1 milijardi puta i imao je 267 239 pogodaka.
• Djeluje u 30 europskih zemalja, odnosno u svim zemljama EU-a osim Cipra i Irske te na Islandu, u Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj.
• Komunikacija Komisije COVID-19 Smjernice za provedbu privremenog ograničenja neobveznih putovanja u EU i olakšavanje tranzita radi repatrijacije građana EU-a te o učincima na viznu politiku

KLJUČNI POJMOVI

GLAVNI DOKUMENTI

Uredba (EU) 2018/1860 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o upotrebi Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 312, 7.12.2018., str. 1.–13.)

Uredba (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području granične kontrole i o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma te o izmjeni i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1987/2006 (SL L 312, 7.12.2018., str. 14.–55.)

Sukcesivne izmjene Uredbe (EU) br. 2018/1861 uključene su u izvorni dokument. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Uredba (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Komisije 2010/261/EU (SL L 312, 7.12.2018., str. 56.–106.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

VEZANI DOKUMENTI

Uredba (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1077/2011 (SL L 295, 21.11.2018., str. 99.–137.)

Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.–21.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.–76.)

Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.-88.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.–52.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba Vijeća (EU) br. 1053/2013 od 7. listopada 2013. o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Odluke Izvršnog odbora od 16. rujna 1998. o uspostavi Stalnog odbora za ocjenu i provedbu Schengena (SL L 295, 6.11.2013., str. 27.–37.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.–107.)

Schengenska pravna stečevina kako je navedeno u članku 1. stavku 2. Odluke Vijeća 1999/435/EZ od 20. svibnja 1999. (SL L 239, 22.9.2000., str. 1.–473.)

Posljednje ažuriranje 04.05.2020