EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Sprečavanje zlouporabe financijskog sustava u svrhu pranja novca i terorizma

Sprečavanje zlouporabe financijskog sustava u svrhu pranja novca i terorizma

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Direktiva (EU) 2015/849 – sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma

ČEMU SLUŽI OVA DIREKTIVA?

  • Cilj Direktive (EU) 2015/849 (4. direktiva o borbi protiv pranja novca, 4AMLD) jest suzbijanje pranja novca* i financiranja terorizma* sprečavanjem zlouporabe financijskog tržišta u te svrhe.
  • Njome se nastoji proširiti i ona zamjenjuje prethodnu Direktivu (EZ) 2005/60 (3. direktiva o suzbijanju pranja novca, 3AMLD) koja je stupila na snagu 2007.
  • Njezina je svrha ukloniti sve nejasnoće u prethodnoj direktivi i pridruženom zakonodavstvu i poboljšati dosljednost pravila o suzbijanju pranja novca i antiterorističkog financiranja (SPNFT) u svim zemljama EU-a. 4. direktiva o suzbijanju pranja novca uzima u obzir preporuke Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) od 2012.

KLJUČNE TOČKE

Direktiva se primjenjuje na:

  • kreditne institucije;
  • financijske institucije i
  • određene nefinancijske poslovne subjekte i zanimanja, kao što su
    • revizori
    • vanjski računovođe
    • porezni savjetnici
    • javni bilježnici i odvjetnici, u određenim uvjetima
    • zastupnici u trgovini nekretninama
    • trgovci robom (npr. plemeniti metali i drago kamenje kada se plaćanja od 10 000 EUR ili više obavljaju u gotovini) i
    • pružatelji usluga igara na sreću.

Direktiva:

  • pojačava pravila o identifikaciji stranaka, osobito stvarnih vlasnika* društava i pravnih aranžmana (trustovi);
  • zahtijeva da se informacije o stvarnom vlasništvu društava vode u svakoj zemlji EU-a u središnjem registru, kao što su trgovački registri, registri trgovačkih društava ili javni registri;
  • poboljšava svijest i reagiranje na sve slabosti pranja novca/financiranja terorizma (PNFT): osim nacionalnih procjena rizika koje trebaju provesti zemlje EU-a, Europska komisija također provodi procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i povezani su s prekograničnim aktivnostima (prvo izvješće objavljeno je 26. lipnja 2017.);
  • donosi koordiniranu europsku politiku za suočavanje s trećim zemljama koje imaju neučinkovit režim SPNFT za zaštitu financijskog sustava EU-a. Prvi popis EU-a „visokorizičnih trećih zemalja” donijela je Komisijadelegiranim aktom u lipnju 2016. i popis je otad nekoliko puta izmijenjen;
  • jača i poboljšava suradnju između financijsko-obavještajnih jedinica (FOJ-evi), koje su među ključnim sudionicima u suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma. Sustavna razmjena informacija između FOJ-eva trebala bi se odvijati kroz naprednu tehničku infrastrukturu upotrebom FIU.NET, decentralizirane računalne mreže koja upotrebljava sofisticiranu tehnologiju podudaranja.

Oni koji podliježu ovoj direktivi moraju:

  • prijaviti sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma javnim nadležnim tijelima, najčešće financijsko-obavještajnoj jedinici;
  • poduzeti mjere podrške, poput osiguranja ispravnog osposobljavanja osoblja i uspostavljanja prikladnih preventivnih politika i postupaka;
  • poduzeti dodatne mehanizme zaštite, kao što je postupak pojačane dubinske analize stranke za situacije višeg rizika, kao što je trgovanje s bankama koje se nalaze izvan EU-a, a posebno kada se radi s fizičkim ili pravnim osobama sa sjedištem u trećim zemljama, a koje je Komisija označila kao visokorizične treće zemlje.

Izmjena Direktive (EU) 2015/849

Nakon niza terorističkih napada u Europi 2016., Direktiva (EU) 2018/843 (5. direktiva o suzbijanju novca, 5AMLD) kojom se izmjenjuje Direktiva (EU) 2015/849 donesena je 2018. Direktiva o izmjeni mora stupiti na snagu u zemljama EU-a do 10. siječnja 2020. Nova direktiva pooštrava pravila EU-a o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma na više načina, uključujući:

  • proširenje područja primjene direktive kako bi obuhvatila:
    • osim revizora, vanjskih računovođa i poreznih savjetnika, sve osobe koje pružaju usluge poreznog savjetovanja
    • posrednike u prometu nekretnina, kada djeluju kao posrednici u iznajmljivanju nekretnina, u vezi s transakcijama u kojima mjesečna najamnina iznosi 10 000 EUR ili više
    • trgovce umjetninama kad je vrijednost transakcije 10 000 EUR ili viša;
  • pristup informacijama o stvarnom vlasništvu poboljšavajući tako transparentnost u vlasništvu poduzeća i zaklada;
  • zabranu bankama da vode anonimne sefove (osim anonimnih računa i štednih knjižica koje su već obuhvaćene Direktivom (EU) 2015/849);
  • rješavanje rizika povezanih s pretplatnim karticama i virtualnim valutama
    • snižavanje praga identifikacije za vlasnike pretplatnih kartica od trenutnih 250 EUR na 150 EUR i
    • omogućivanje nacionalnim FOJ-evima da dobiju informacije koje će im omogućiti da prate identitet vlasnika virtualne valute;
  • ojačanu suradnju između FOJ-eva koja im omogućuje razmjenu više informacija.

Dopuna Direktivi (EU) 2015/848

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/758 utvrđuje se niz dodatnih mjera, uključujući minimalno djelovanje, koje kreditne i financijske institucije moraju poduzeti da bi se učinkovito suočile s rizikom pranja novca i financiranja terorizma kad pravo treće zemlje ne dopušta provedbu politika i postupaka unutar grupe na razini podružnica i društva kćeri u većinskom vlasništvu koji su dio grupe i osnovani u trećoj zemlji.

OTKADA SE DIREKTIVA PRIMJENJUJE?

Direktiva (EU) 2015/849 primjenjuje se od 25. lipnja 2015. i prvotno je trebala stupiti na snagu u zemljama EU-a do 26. lipnja 2017. Taj je rok, međutim, produljen nekolicinom izmjena, konkretno Direktive (EU) 2018/843, koja je do 10. siječnja 2020. morala u potpunosti biti uključena u nacionalno pravo zemalja EU-a.

POZADINA

Direktiva je dio paketa zakonodavnih mjera EU-a s ciljem sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma koji uključuje Uredbu (EU) 2015/847 o sljedivosti prijenosa novčanih sredstava. Također je dio šire strategije EU-a u borbi protiv financijskog kriminala koja ujedno uključuje rad:

Za više informacija vidjeti:

KLJUČNI POJMOVI

Pranje novca: konverzija kriminalnih aktivnosti u naizgled čista sredstva, najčešće putem financijskog sustava, primjerice prikrivanjem izvora novca, mijenjanjem njegova oblika ili prebacivanjem sredstava na mjesto koje neće privući veliku pozornost.
Financiranje terorizma: pružanje ili prikupljanje financiranja namijenjenih za obavljanje terorističkih djela.
Stvarni vlasnik: osoba koja u konačnici posjeduje ili kontrolira društvo.

GLAVNI DOKUMENT

Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.–117.)

Sukcesivne izmjene Direktive (EU) br. 2015/849 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst ima samo dokumentarnu vrijednost.

VEZANI DOKUMENTI

Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i odnose se na prekogranične aktivnosti (COM(2019) 370 final, 24.7.2019.)

Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o ocjeni okvira za suradnju među financijsko-obavještajnim jedinicama (COM(2019) 371 final, 24.7.2019.)

Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/758 оd 31. siječnja 2019. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za minimalno djelovanje i vrstu dodatnih mjera koje kreditne i financijske institucije moraju poduzeti kako bi se ublažili rizici pranja novca i financiranja terorizma u određenim trećim zemljama (SL L 125, 14.5.2019., str. 4.–10.)

Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i odnose se na prekogranične aktivnosti (COM(2017) 340 final, 26.6.2017.)

Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1675 od 14. srpnja 2016. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima (SL L 254, 20.9.2016., str. 1.–4.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (SL L 141, 5.6.2015., str. 1.–18.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Posljednje ažuriranje 07.02.2020

Top