Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji (poznat i pod nazivom fiskalni ugovor)

Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji (poznat i pod nazivom „fiskalni ugovor”)

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji

ČEMU SLUŽI OVAJ UGOVOR?

Cilj je ovog međuvladinog sporazuma jačanje proračunske discipline vlada europodručja nakon suverene dužničke krize koja je započela 2010. godine.

KLJUČNE TOČKE

Ovim „fiskalnim paktom” definiraju se uvjeti koje države u europodručju moraju ispuniti u vezi s njihovim proračunskim politikama. Ostale države EU-a mogu sudjelovati ako žele. Od 28 država EU-a, samo Češka, Hrvatska i Ujedinjena Kraljevina nisu potpisale sporazum. Ugovorom se podupire reformirani Pakt o stabilnosti i rastu, u skladu s kojim:

  • nacionalni deficit ne smije biti veći od 3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP-a),
  • nacionalni javni dug mora ostati ispod 60 % BDP-a.

Međuvladin sporazum ima tri glavna cilja.

 

  • 1.
    Osigurati da nacionalni proračuni budu uravnoteženi ili u plusu.

    Kako bi poštovale to „pravilo uravnoteženog proračuna”, države moraju održavati strukturni deficit na 0,5 % BDP-a ili niže. Strukturni deficit je opći deficit umanjen za utjecaj ekonomskog ciklusa na državnu potrošnju i prihode (npr. veći izdaci za naknade za nezaposlene u recesiji).

    Vlade moraju uvesti automatski korektivni mehanizam kojega aktivira bilo koje odstupanje od pravila uravnoteženog proračuna. To znači da se korektivne mjere poduzimaju automatski ako proračun odstupa od planiranoga.

    Države mogu privremeno biti izuzete iz pravila uravnoteženog proračuna u iznimnim okolnostima kao što je teška gospodarska kriza. Nadalje, ako je javni dug neke države znatno ispod referentne vrijednosti iz Pakta o stabilnosti i rastu (60 % BDP-a), toj se državi može odobriti veći strukturni deficit do 1 % BDP-a.

    Državama EU-a može se suditi pred Sudom Europske unije ako ne zadovolje te uvjete. Sud može uvesti financijske sankcije državama koje ne poštuju njegove odluke.

     

  • 2.
    Poboljšati utjecaj preporuka Europske komisije kada javni deficiti država u europodručju postanu preveliki.

    Ovim međuvladinim sporazumom države EU-a obvezale su se na usvajanje, tijekom glasovanja u Vijeću EU-a, nepromijenjenih prijedloga i preporuka Komisije o postupku u slučaju prekomjernog deficita – osim ako ne postoji kvalificirana većina među njima koja se protivi takvoj odluci.

     

  • 3.
    Poboljšati koordinaciju nacionalnih gospodarskih politika.

    Međuvladinim sporazumom od vlada se zahtijeva da unaprijed prijave Komisiji i Vijeću EU-a svoje planove zaduživanja (prikupljanje sredstava zaduživanjem kod imatelja obveznica). Međusobno moraju unaprijed raspraviti i koordinirati svoje planove za veće gospodarske reforme. Sporazum sadržava i odredbe o upravljanju europodručjem. Na primjer, godišnje se predviđaju najmanje dva sastanka na vrhu predsjednika država ili vlada država europodručja (euro sastanci na vrhu).

     

OTKADA SE UGOVOR PRIMJENJUJE?

Ugovor je stupio na snagu 1. siječnja 2013.

Pozadina

Za više informacija vidjeti:

GLAVNI DOKUMENT

Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji od 2. ožujka 2012. – nije objavljeno u Službenom listu.

Posljednje ažuriranje 10.03.2014

Top