Privremena zaštita u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba
SAŽETAK DOKUMENTA:
Direktiva 2001/55/EZ o pravilima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica EU-a
ČEMU SLUŽI OVA DIREKTIVA?
- Njome se uspostavlja plan rješavanja pitanja masovnog dolaska stranih državljana u Europsku uniju (EU) koji se ne mogu vratiti u svoje zemlje, posebice zbog rata, nasilja ili kršenja ljudskih prava.
- Ona osigurava neposrednu privremenu zaštitu tim raseljenim osobama.
- Promiče uravnotežene napore država članica EU-a pri prihvatu ljudi. Međutim, njome se ne zahtijeva obvezna raspodjela podnositelja zahtjeva za azil među državama članicama.
- Danska ne sudjeluje u ovoj direktivi.
KLJUČNE TOČKE
Provedba privremene zaštite
- Privremena zaštita provodi se u svim državama članicama na temelju odluke Vijeća Europske unije kojom se potvrđuje postojanje masovnog priljeva raseljenih osoba u EU i navode skupine osoba kojima je potrebna zaštita.
- Traje godinu dana, ali može se produžiti za do dvije godine.
- Zaštita može završiti ako Vijeće smatra da je sigurno da se ljudi vrate u svoju domovinu.
- Države članice moraju osigurati da su raseljene osobe voljne doći u njihovu zemlju.
Isključenja iz privremene zaštite
Neke osobe mogu biti isključene iz privremene zaštite.
To uključuje osobe koje:
- su pod sumnjom za:
- zločine protiv mira*,
- ratne zločine,
- zločine protiv čovječnosti,
- teške zločine koji nisu političke prirode;
- djeluju u suprotnosti s ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda;
- predstavljaju opasnost za sigurnost u državi članici domaćinu.
Učinci privremene zaštite
- Države članice moraju osobama kojima je osigurana privremena zaštita dati boravišnu dozvolu. Ta dozvola valjana je tijekom cjelokupnog trajanja zaštite.
- Osobe kojima je osigurana privremena zaštita imaju pravo:
- obavljati nesamostalne ili samostalne djelatnosti;
- na pristup obrazovanju za odrasle, strukovnom osposobljavanju i stjecanju radnog iskustva;
- na prikladni smještaj;
- na socijalnu skrb, financijsku potporu i zdravstvenu zaštitu.
- Djeca mlađa od 18 također imaju pravo na obrazovanje pod jednakim uvjetima kao i državljani države članice domaćina.
- Ako je nekim članovima iste obitelji omogućena privremena zaštita u različitim državama članicama ili ako neki članovi obitelji još nisu u EU-u, oni moraju imati pravo na spajanje u istoj državi članici.
- Ta pravila usklađena su s pravilima EU-a o prihvatu podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz Direktive 2013/33/EU (vidjeti sažetak).
Zahtjevi za azil
- Osobama kojima je odobrena privremena zaštita mora se omogućiti podnošenje zahtjeva za azil. Država članica koja prihvati osobu odgovorna je za razmatranje zahtjeva.
- Međutim, države članice mogu donijeti odluku da osobe kojima je odobrena privremena zaštita ne mogu u isto vrijeme ostvariti status podnositelja zahtjeva za azil.
- To pomaže državama članicama da smanje opterećenje na svoj sustav azila pružajući privremenu zaštitu, istovremeno odgađajući razmatranje zahtjeva za azil.
- Direktivom 2013/32/EU utvrđuju se zajednička pravila EU-a za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (vidjeti sažetak).
Završetak privremene zaštite
- Tijekom zaštite ili kada privremena zaštita završi, države članice moraju poduzeti korake kako bi omogućile dobrovoljni povratak zaštićenih osoba.
- Ako je potrebno provesti prisilan povratak osoba, države članice moraju osigurati primjereno poštovanje ljudskog dostojanstva te da ne postoje obvezujući humanitarni razlozi koji bi povratak učinili nemogućim.
- Osobe koje ne mogu putovati zbog zdravstvenih razloga ne može se prisiliti na povratak sve dok se njihovo zdravstveno stanje ne poboljša.
- Obiteljima čija su djeca maloljetna i pohađaju školu može biti dopušteno da ostanu sve do kraja školske godine.
Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine
- Nakon masovne invazije Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. Vijeće je donijelo provedbeni akt, Provedbenu odluku (EU) 2022/382 o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu Direktive 2001/55/EZ i s učinkom uvođenja privremene zaštite. To je prvi slučaj u kojemu je takva odluka donesena u kontekstu Direktive 2001/55/EZ.
- Provedbena uredba (EU) 2022/382 primjenjuje se na:
- ukrajinske državljane koji su boravili u Ukrajini prije 24. veljače 2022.;
- osobe bez državljanstva i državljane trećih zemalja, osim Ukrajine, koji su uživali međunarodnu zaštitu ili jednaku nacionalnu zaštitu u Ukrajini prije 24. veljače 2022.; i
- članove obitelji prethodno navedenih osoba.
Upravna podrška
Mjere utvrđene Direktivom imaju koristi od Fonda za azil, migracije i integraciju utvrđenog Uredbom (EU) br. 516/2014. Ako broj raseljenih osoba premaši prihvatne kapacitete koje su navele države članice, Vijeće će poduzeti odgovarajuće mjere, posebice davanje preporuke o dodatnoj potpori za pogođene države članice.
OTKAD SE PRAVILA PRIMJENJUJU?
Direktiva se morala prenijeti u nacionalno pravo do 31. prosinca 2002.
POZADINA
Za više informacija vidjeti:
KLJUČNI POJMOVI
Zločin protiv mira. U skladu s međunarodnim pravom termin označava planiranje, pripremu, pokretanje ili vođenje agresorskog rata, odnosno rata koji krši međunarodne sporazume, ugovore ili jamstva, ili sudjelovanje u zajedničkom planu ili uroti za postizanje bilo čega navedenog.
GLAVNI DOKUMENT
Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.–23.)
VEZANI DOKUMENTI
Provedbena odluka Vijeća (EU) 2022/382 od 4. ožujka 2022. o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite (SL L 71, 4.3.2022., str. 1.–6.)
Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.–95.)
Direktiva 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (SL L 180, 29.6.2013., str. 96.–116.)
Uredba (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju, o izmjeni Odluke Vijeća 2008/381/EZ i o stavljanju izvan snage odluka br. 573/2007/EZ i br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Odluke Vijeća 2007/435/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 168.–194.)
Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EU) br. 516/2014 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.
Posljednje ažuriranje 26.07.2022