EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 27.5.2020.

COM(2020) 442 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Proračun EU-a za provedbu europskog plana oporavka

PRORAČUN EU-a ZA PROVEDBU EUROPSKOG PLANA OPORAVKA

1.Ambiciozan i inovativan proračun EU-a za europski oporavak

Takvim bi se izvanrednim mjerama na razini EU-a, u kombinaciji s paketom triju važnih sigurnosnih mreža (za radnike, poduzeća i države) u vrijednosti od 540 milijarde EUR, koji je Europsko vijeće potvrdilo 23. travnja, pružila pojačana ciljana potpora u vrijednosti od više od 1 290 milijardi EUR u prvoj fazi europskog oporavka 4 . Na temelju konzervativne procjene učinka poluge višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta NextGenerationEU, tim bi se paketom mjera ukupno mogla mobilizirati ulaganja u vrijednosti od 3,1 bilijun EUR.

Tim se mjerama odlučno odgovara na poziv Europskog parlamenta da se donese opsežan paket za oporavak i obnovu ulaganja radi potpore europskom gospodarstvu nakon krize […] kao dio novog višegodišnjeg financijskog okvira 5 te na poziv čelnikâ na uspostavu fonda za oporavak koji će biti dostatne veličine i usmjeren na najteže pogođene sektore i zemljopisne dijelove Europe te služiti rješavanju ove besprimjerne krize 6 .

To međusobno razumijevanje osnova je za brzo postizanje sveobuhvatnog dogovora među institucijama. Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da blisko surađuju na svim elementima plana oporavka te da na godišnjoj osnovi revidiraju rashode financirane vanjskim namjenskim prihodima u okviru instrumenta NextGenerationEU. Načela takve revizije mogla bi se utvrditi u međuinstitucijskoj izjavi. Brzim postizanjem dogovora o instrumentu NextGenerationEU i ambicioznom dugoročnom proračunu poslat će se snažna poruka o europskoj solidarnosti i odlučnosti u ovom krajnje kritičnom trenutku.

Dugoročni proračun EU-a ojačan instrumentom NextGenerationEU pruža najbolje mogućnosti za pokretanje europskog oporavka. Proračun EU-a, koji se temelji na metodi Zajednice za upravljanje i donošenje odluka, transparentan je i pouzdan okvir planiranog opsežnog programa ulaganja. Njime se dokazano potiču ulaganja, kohezija i solidarnost te jača jedinstveno tržište Unije.

Proteklih je tjedana Komisija iskoristila svu preostalu fleksibilnost aktualnog proračuna EU-a i sva raspoloživa sredstva usmjerila u spašavanje života i zaštitu izvora prihoda. Te su mjere potvrdile da proračun EU-a u krizi može pružiti pravodobnu i snažnu potporu državama članicama. Međutim, njima je iscrpljena sva preostala fleksibilnost aktualnog proračuna te je hitno potrebno uvesti nove mjere koje će potaknuti sljedeće ključne faze oporavka.

I dalje su valjani osnovni elementi Komisijinih prijedloga modernog i fleksibilnog dugoročnog proračuna, koji je tijesno povezan s prioritetima Unije. Komisija sada predlaže da se ti prijedlozi prilagode i ojačaju radi pokretanja europskog oporavka. Daljnjim radom na temelju znatnog napretka koji je već postignut u Europskom parlamentu i Vijeću stvorit će se najbolji mogući uvjeti za pravodoban dogovor.

Dvostruka tranzicija, prema zelenoj i digitalnoj Europi, i dalje je najvažnija zadaća naše generacije. To je uzeto u obzir u svim elementima Komisijinih prijedloga. Ulaganja u val obnove velikih razmjera, obnovljive izvore energije i čisti vodik, čisti prijevoz, održive prehrambene sustave i pametno kružno gospodarstvo imaju golem potencijal za poticanje ponovnog rasta europskog gospodarstva. Potpora bi trebala biti usklađena s ciljevima Unije u području klime i okoliša. Ulaganje u digitalnu infrastrukturu i vještine pridonijet će jačanju konkurentnosti i tehnološke suverenosti. Ulaganjem u otpornost na buduće zdravstvene izazove i u stratešku autonomiju Unija će se bolje pripremiti za buduće krize.

Instrumentom NextGenerationEU povećat će se kapacitet proračuna EU-a za odlučan odgovor na najhitnije izazove. Riječ je o jednokratnom instrumentu za izvanredne situacije, koji će se primjenjivati privremeno i isključivo u svrhu odgovora na krizu i mjera oporavka. Sredstva će se preko proračuna EU-a staviti na raspolaganje državama članicama u svrhu potpore prioritetima u području ulaganja i reformi te će se moći iskoristiti najkasnije do 31. prosinca 2024. za jačanje financijskih programa koji su ključni za oporavak. Prikupljanjem sredstava na financijskim tržištima omogućit će se lakše raspoređivanje troškova na dulje razdoblje, tako da države članice tijekom razdoblja 2021.–2027. neće morati znatno više uplatiti u proračun EU-a. Komisija će osim toga predložiti nova vlastita sredstva kojima će se moći pridonijeti otplati sredstava prikupljenih na financijskim tržištima u okviru instrumenta NextGenerationEU.

Brzo uvođenje instrumenta NextGenerationEU od ključne je važnosti za preokretanje trenda krize. Nadalje, da bi se što prije stavila na raspolaganje sredstva za odgovor na najhitnije potrebe, Komisija predlaže i da se postojeći višegodišnji financijski okvir 2014.–2020. izmijeni kako bi se već u 2020. stavila na raspolaganje dodatna sredstva u iznosu od 11,5 milijardi EUR. Ta dodatna sredstva stavila bi se na raspolaganje za REACT-EU, Instrument za potporu solventnosti i Europski fond za održivi razvoj, kojima je financiranje najhitnije potrebno.

2.Kako će se koristiti instrument NextGenerationEU?

Svaki program i svaki euro iz ovog paketa iskoristit će se za odgovor na ključne potrebe oporavka koje je Komisija utvrdila u procjeni potreba. Prijedlozi su usredotočeni na ona područja na koja proračun EU-a može najviše utjecati, a dopunjuju i proširuju osnovne mjere koje se već provode u državama članicama.

Paket se temelji na tri stupa: instrumentima kojima će se poduprijeti mjere koje države članice poduzimaju da bi se oporavile, otklonile štetu i iz krize izišle još snažnije; mjerama za poticanje privatnih ulaganja i potporu poduzećima u teškoćama; i jačanju ključnih programa EU-a kako bi se izvukle pouke iz krize i povećala snaga i otpornost jedinstvenog tržišta.

1)Potpora državama članicama kako bi se oporavile, otklonile štetu i iz krize izišle još snažnije

Javna ulaganja imat će ključnu ulogu u postizanju uravnoteženog i održivog oporavka. Stoga će se najveći dio sredstava u okviru instrumenta NextGenerationEU (više od 80 %) iskoristiti za potporu ulaganjima i reformama u državama članicama, i to ondje gdje su posljedice krize i potrebe za jačanjem otpornosti najveće. Glavni instrument oporavka bit će novi Mehanizam za oporavak i otpornost, koji je posebno namijenjen za financiranje ulaganja i reformi usklađenih s europskim prioritetima. Ključnu ulogu u podupiranju uravnoteženog i održivog oporavka imat će kohezijska politika, i to nova inicijativa REACT-EU, kojom će se odgovoriti na najhitnije gospodarske i socijalne potrebe, te prilagodbe budućih kohezijskih programa radi povećanja njihove fleksibilnosti i njihova potpunog usklađivanja s prioritetima oporavka. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj pomoći će poljoprivrednicima i ruralnim područjima pri prelasku na zeleno gospodarstvo i poduprijeti ulaganja i reforme ključne za postizanje ambicioznih europskih ciljeva zaštite okoliša. Konačno, znatno ojačani mehanizam za pravednu tranziciju pomoći će državama članicama da ubrzaju prelazak na zeleno gospodarstvo i tako ojačaju svoja gospodarstva.

ØNovi Mehanizam za oporavak i otpornost

Proračunom EU-a mogu se snažno poduprijeti ulaganja i prioriteti reformi utvrđeni u okviru europskog semestra, što je posebno važno u ovom razdoblju opterećenosti nacionalnih proračuna.

Temelj plana oporavka bit će novi Mehanizam za oporavak i otpornost. Cilj je tog mehanizma potaknuti ulaganja i reforme koji su ključni za trajni oporavak, povećati gospodarsku i socijalnu otpornost država članica te poduprijeti zelenu i digitalnu tranziciju. Bit će dostupan svim državama članicama, ali će potpora biti koncentrirana na one dijelove Unije koje je kriza najteže pogodila i kojima je jačanje otpornosti najpotrebnije. Time se nastoji spriječiti produbljivanje razlika među državama članicama.

Mehanizmom će se pružiti velika financijska potpora ulaganjima i reformama kojima se povećava otpornost gospodarstava država članica. Omogućit će da se ta ulaganja i reforme usmjere na izazove i potrebe za ulaganjima povezane sa zelenom i digitalnom tranzicijom. Pomoći će državama članicama da u raznim područjima, kao što su socijalna pitanja, zapošljavanje, vještine, obrazovanje, istraživanje i inovacije te zdravstvo, ali i u područjima povezanima s poslovnim okruženjem, javnom upravom i financijskim sektorom, svladaju gospodarske i socijalne izazove koji su još istaknutiji zbog krize. Komisija će pružiti punu tehničku potporu kako bi se sredstva iskoristila na najbolji mogući način.

Predlaže se da se za taj mehanizam izdvoje proračunska sredstva od 560 milijardi EUR, za financiranje planova država članica za oporavak i otpornost. Uključivat će instrument za dodjelu bespovratnih sredstava u vrijednosti do 310 milijardi EUR i zajmove u vrijednosti do 250 milijardi EUR. 

Mehanizam za oporavak i otpornost bit će integralni dio europskog semestra. Države članice dostavljat će nacionalne planove za oporavak i otpornost u okviru svojih nacionalnih programa reformi. U tim će planovima navesti prioritete ulaganja i reformi te povezane pakete ulaganja koji će se financirati u okviru Mehanizma, a potpora će se isplaćivati u obrocima ovisno o postignutom napretku na temelju unaprijed utvrđenih mjerila.

Komisija predlaže novu inicijativu REACT-EU, kojom će se povećati potpora državama članicama u okviru kohezijske politike kako bi se povećala otpornost i održivost njihovih gospodarstava u fazi oporavka od krize. Time će se lakše premostiti jaz između mjera prvog odgovora i dugoročnog oporavka. 

U okviru inicijative REACT-EU Komisija predlaže dodatno financiranje sredstvima kohezijske politike u iznosu od 55 milijardi EUR u razdoblju do 2022., 50 milijardi EUR iz instrumenta NextGenerationEU u 2021. i 2022. te 5 milijardi EUR već u 2020. na temelju prilagodbe postojećeg financijskog okvira. Financiranje će se temeljiti na postojećim kohezijskim pravilima, uključujući fleksibilnost iznimno uvedenu investicijskim inicijativama kao odgovor na koronavirus. U skladu s tim prijedlozima osigurat će se dodatna sredstva u razdoblju 2020.–2022. za postojeće kohezijske programe te Fond europske pomoći za najpotrebitije, čime će se omogućiti neometano financiranje ključnih mjera za oporavak od krize i pomaganje najpotrebitijima.

Dodatna sredstva dodijelit će se na temelju ozbiljnosti gospodarskih i socijalnih posljedica krize, uzimajući u obzir stopu nezaposlenosti mladih i relativno blagostanje države članice. Dodatne obveze provodit će se na temelju izmjena programa ili na temelju novog namjenskog programa koje države članice predlože, a Komisija prihvati. Komisija će blisko surađivati s državama članicama da bi taj proces bio što brži i učinkovitiji.

Sredstvima će se poduprijeti ključne mjere oporavka od krize u sektorima koji su najvažniji za oporavak radi zelene i digitalne tranzicije te jačanja otpornosti. To će uključivati ulaganja u obnovu tržišta rada, među ostalim subvencijama za zapošljavanje, programima skraćenog radnog vremena i mjerama za zapošljavanje mladih, potporu sustavima zdravstvene skrbi i pružanje osnovne potpore za likvidnost i solventnost malim i srednjim poduzećima. Potpora će biti dostupna za sve gospodarske sektore, uključujući turistički i kulturni sektor, te za ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, kojima će se dopuniti ulaganja koja su već planirana u okviru budućih kohezijskih programa. Dio tih dodatnih sredstava može se iskoristiti za pomoć osobama suočenima sa siromaštvom ili glađu.

ØKohezijska politika u službi gospodarskog oporavka sviju

Osim za neposredan odgovor na krizu, kohezijska politika bit će ključna i za osiguravanje uravnoteženog oporavka jer će spriječiti asimetriju i neravnomjeran rast u državama i među njima.

Stoga je za strateške prioritete Unije ključno da se novi programi kohezijske politike pokrenu 1. siječnja 2021. i da se istodobno stave na raspolaganje dodatna sredstva za postojeće programe do kraja 2022. Prijedlozi su osmišljeni tako da se njima maksimalno podupru aktualni prioriteti.

Komisija trenutačno prilagođava svoje prijedloge budućim programima kohezijske politike kako bi još više poduprla ulaganja u oporavak, primjerice u otpornost nacionalnih zdravstvenih sustava, u sektore kao što su turizam i kultura, u potporu malim i srednjim poduzećima, u mjere za zapošljavanje mladih, obrazovanje i vještine te mjere za borbu protiv siromaštva djece.

Kriza će vjerojatno posebno teško pogoditi mlade, pa bi države članice u kojima je stopa nezaposlenosti mladih iznad prosjeka EU-a trebale za potporu mladima namijeniti barem 15 % sredstava koja su im dodijeljena u okviru Europskog socijalnog fonda plus u okviru podijeljenog upravljanja. S obzirom na vjerojatne posljedice krize za najugroženije skupine društva, Komisija predlaže i da se barem 5 % ukupnih rashoda u okviru Europskog socijalnog fonda plus iskoristi za smanjenje siromaštva djece.

Državama članicama pružit će se tehnička pomoć kako bi maksimalno iskoristile kombinirane prednosti novih programa kohezijske politike i postojećih programa u okviru inicijative REACT-EU.

Osim toga, revidiranim prijedlozima povećava se fleksibilnost prijenosa među fondovima i uvode nove odredbe koje će se aktivirati u izvanrednim situacijama. Kako bi se pružila dostatna potpora državama članicama i regijama kojima je ona najpotrebnija, u skladu s revidiranim prijedlozima Komisije sredstva dodijeljena državama članicama u okviru kohezijske politike preispitat će se u 2024., uzimajući u obzir najnovije dostupne statističke podatke. Na temelju tog preispitivanja iznosi sredstava moći će se samo povećati, na do 10 milijardi EUR za sve države članice.

ØPotpora pravednoj tranziciji

Europski oporavak i buduće blagostanje ovisit će o koracima koje sada poduzmemo da se pripremimo za prelazak na klimatski neutralno, resursno učinkovito i kružno gospodarstvo. Te će promjene utjecati na sve Europljane, ali će teret prilagodbe više pogoditi neke sektore i regije nego druge. U okviru paketa za oporavak Komisija predlaže da se instrument NextGenerationEU iskoristi za pružanje financijske pomoći preobrazbi europskog gospodarstva, kako u njoj nitko ne bi zaostajao.

Konkretno, Komisija predlaže dodjelu znatnih dodatnih sredstava u iznosu od 30 milijardi EUR za Fond za pravednu tranziciju, što znači da će se za njega ukupno izdvojiti 40 milijardi EUR. Ta će se sredstva upotrijebiti za ublažavanje socioekonomskih učinaka prelaska na klimatsku neutralnost u najpogođenijim regijama, primjerice potporom prekvalifikaciji radnika, pomaganjem malim i srednjim poduzećima da stvore nove gospodarske prilike i ulaganjem u prelazak na čistu energiju i kružno gospodarstvo. Povećanje sredstava za InvestEU znači i povećanje sredstava za drugi stup mehanizma za pravednu tranziciju. Komisija predlaže i uspostavu novog instrumenta za kreditiranje javnog sektora, koji čini treći stup mehanizma za pravednu tranziciju. Taj će se instrument poduprijeti sredstvima iz proračuna EU-a u iznosu od 1,5 milijardi EUR 7 i zajmovima Europske investicijske banke u iznosu od 10 milijardi EUR. Očekuje se da će se u okviru tri stupa mehanizma za pravednu tranziciju mobilizirati ulaganja u vrijednosti od ukupno 150 milijardi EUR, čime će se osigurati da nitko ne zaostaje u zelenoj tranziciji.

Ruralna područja imat će ključnu ulogu u zelenoj tranziciji i ostvarivanju ambicioznih europskih ciljeva zaštite okoliša. Komisija predlaže da se proračun za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj poveća za 15 milijardi EUR radi potpore poljoprivrednicima i ruralnim područjima pri uvođenju strukturnih promjena potrebnih za provedbu europskog zelenog plana, posebno radi potpore ostvarenju ambicioznih ciljeva utvrđenih u novoj strategiji za bioraznolikost i strategiji „od polja do stola”.

2)Ponovno pokretanje gospodarstva i poticanje privatnih ulaganja

Treba poduzeti hitne mjere za ponovno pokretanje gospodarstva i stvaranje uvjeta za oporavak na temelju privatnih ulaganja u ključne sektore i tehnologije. Komisija stoga predlaže da se jačanjem vodećeg europskog programa ulaganja InvestEU mobiliziraju privatna ulaganja u strateške projekte diljem Unije. U skladu s time Komisija predlaže uspostavu novog Instrumenta za strateška ulaganja radi ulaganja u ključne lance vrijednosti nužne za buduću europsku otpornost i stratešku autonomiju. To je ostvarivo samo ako postoje zdrava poduzeća u koja se može ulagati, a financije stotina tisuća poduzeća vjerojatno će se do kraja godine naći pod velikim pritiskom. Stoga Komisija predlaže uvođenje novog Instrumenta za potporu solventnosti kojim bi se zdravim poduzećima čije je poslovanje ugroženo zbog krize pružila hitna potpora da prebrode krizu. Taj bi se instrument trebao aktivirati do kraja ove godine.

ØPotpora likvidnosti i solventnosti za spas poduzeća pod pritiskom

Ponovni rast europskih gospodarstava ovisi o otpornosti i prilagodljivosti privatnog sektora. Zbog krize mnoga inače održiva poduzeća trenutačno imaju problema s likvidnošću i solventnošću. Ostvari li se nepovoljni scenarij iz Komisijinih procjena, između 35 % i 50 % poduzeća s više od 20 zaposlenika moglo bi se do kraja godine suočiti s manjkom sredstava. Njihove bi potrebe za kapitalom ove godine mogle iznositi između 720 milijardi EUR i 1,2 bilijun EUR. S obzirom na razmjere krize, potpora koju trenutačno pružaju države članice neće biti dovoljna. Osim toga, nemaju sve države članice jednake kapacitete za pružanje potpore poduzećima. Stoga poduzećima treba hitno pomoći da prebrode krizu, da se izbjegne začarani krug gospodarskog pada i stečajeva poduzeća i krene prema stabilnom oporavku jedinstvenog tržišta.

Komisija stoga predlaže uvođenje novog Instrumenta za potporu solventnosti radi poticanja mobilizacije privatnih sredstava kojima će inače održiva europska poduzeća zadovoljiti hitne potrebe za likvidnošću i solventnošću. Instrument će biti privremen i isključivo usmjeren na ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije. Poslužit će da ne dođe do velikog nedostatka kapitala i stečajeva inače održivih poduzeća te tako spriječiti veliku gospodarsku štetu koju bi to izazvalo. Te mjere brze potpore dopunit će se dugoročnom potporom u okviru programâ kao što su InvestEU, program kohezijske politike i program jedinstvenog tržišta.

Taj novi privremeni instrument bit će uspostavljen u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja. Njime će se pružiti jamstva za djelomično pokriće gubitaka i tako mobilizirati privatna ulaganja u poduzeća u teškoćama. Uz rezervaciju proračunskih sredstava EU-a u iznosu od 5 milijardi EUR u skladu s postojećim financijskim okvirom već u 2020. radi što bržeg početka provedbe te dodatnih 26 milijardi EUR u okviru instrumenta NextGenerationEU, iz proračuna Unije osigurat će se jamstvo u iznosu od oko 75 milijardi EUR za Grupu Europske investicijske banke, čime će se postići brza provedba na terenu. Instrumentom će se nastojati ostvariti ulaganja od 300 milijardi EUR za potporu solventnosti.

Jamstvo je osmišljeno tako da se ulaganja usmjere u ona poduzeća u svim državama članicama i sektorima kojima je kapital najpotrebniji, s posebnim naglaskom na države članice koje imaju manje mogućnosti za djelovanje putem državnih potpora i države članice i sektore u kojima je pandemija bolesti COVID-19 ostavila najteže gospodarske posljedice. To je ključno za održavanje jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu i sprječavanje dodatnog produbljivanja štetnih gospodarskih razlika u Uniji. Treba voditi računa o kapitalu kojim raspolažu institucije koje primjenjuju instrument za potporu solventnosti.

Da bi se pomoglo malim i srednjim poduzećima, kao dopunska mjera povećat će se kapital Europskog investicijskog fonda, među ostalim provedbom instrumenta za potporu solventnosti. Time će se dodatno pridonijeti uspostavi sveobuhvatnog paketa mjera za europski oporavak, u kombinaciji s mjerama koje je Europsko vijeće dogovorilo u travnju. To povećanje kapitala za do 1,5 milijardi EUR financirat će se iz postojećeg i sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira.

ØJačanje kapaciteta za ulaganja i strateška autonomija

Kriza će teško pogoditi privatna ulaganja: prema Komisijinoj analizi, u razdoblju 2020.–2021. ulaganja privatnog sektora mogla bi pasti za više od bilijun EUR. Na potrebe europskog gospodarstva potrebno je odgovoriti hitnim mjerama kojima će se taj trend preokrenuti i stvoriti uvjeti za oporavak temeljen na ulaganjima. Ta su ulaganja posebno važna za uspjeh europske zelene i digitalne tranzicije, a Komisija procjenjuje da će za njih u istom razdoblju biti potrebna ulaganja od najmanje 1,2 bilijuna EUR. Ulaganje u ključne sektore i tehnologije, od 5G tehnologije do umjetne inteligencije, od čistog ugljika do energije iz obnovljivih izvora na moru, presudno je za budućnost Europe.

Za mobiliziranje ulaganja i podupiranje politika Unije tijekom oporavka od duboke gospodarske krize posebno je prikladan program InvestEU. To se zorno pokazalo pri provedbi Europskog fonda za strateška ulaganja i financijskih instrumenata uvedenih nakon posljednje financijske krize.

Stoga Komisija predlaže da se proračun programa InvestEU poveća do iznosa od 15,3 milijarde EUR za četiri sastavnice politike koje su suzakonodavci već dogovorili. Time bi se mogla mobilizirati ulaganja u iznosu većem od 240 milijardi EUR.

Programom InvestEU pružit će se ključna potpora poduzećima u fazi oporavka i osigurati snažna usmjerenost ulagača na srednjoročne i dugoročne prioritete politike Unije, posebno europski zeleni plan i digitalizaciju. Njime će se povećati kapacitet Grupe Europske investicijske banke i nacionalnih razvojnih banaka za preuzimanje rizika radi potpore gospodarskom oporavku. Tako će se mobilizirati znatna privatna ulaganja, kojima će se dopuniti neposredna potpora u okviru Instrumenta za potporu solventnosti i inicijative REACT-EU u fazi oporavka od krize te financiranje sredstvima kohezijske politike i drugih programa budućeg financijskog okvira.

Ulaganje u stratešku autonomiju: novi Instrument za strateška ulaganja

Jedna od glavnih značajki programa InvestEU bit će novi instrument za povećanje otpornosti Europe postizanjem strateške autonomije u ključnim lancima opskrbe na europskoj razini.

Uvest će se dodatna sastavnica politika programa InvestEU – Instrument za strateška ulaganja. Njiime će se podupirati projekti za izgradnju snažnih i otpornih lanaca vrijednosti u cijelom EU-u i jačanje autonomije jedinstvenog tržišta Unije uz istodobno održavanje otvorenosti tog tržišta za tržišno natjecanje i trgovinu u skladu s njegovim pravilima. Time će se povećati otpornost gospodarstva Unije i istodobno osigurati sredstva za rast i uspjeh strateški važnih poduzeća u EU-u. Potpora država članica za te projekte vjerojatno neće biti dostatna, a zbog snažne prekogranične dimenzije za uspjeh je ključan koordiniran europski pristup.

3)Izvlačenje pouka iz krize i suočavanje s europskim strateškim izazovima

Kriza je potvrdila vrijednost europske suradnje i zorno pokazala da Unija mora hitno izgraditi kapacitet za odgovor na krize i otpornost na buduće šokove. Komisija predlaže novi program „EU za zdravlje” za jačanje zdravstvene sigurnosti i pripremu za buduće zdravstvene krize. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (RescEU) proširit će se i ojačati kako bi Unija mogla spremno odgovoriti na buduće krize. Program Obzor Europa ojačat će se radi financiranja ključnih istraživanja u području zdravlja, otpornosti te zelene i digitalne tranzicije. Radi punog usklađivanja budućeg financijskog okvira s potrebama oporavka ojačat će se i drugi programi EU-a, uključujući njegove vanjske instrumente, te specijalni instrumenti radi povećanja fleksibilnosti i prilagodljivosti proračuna EU-a.

ØNovi i ojačani programi za jačanje otpornosti i suradnje

Instrumentom NextGenerationEU ciljano će se ojačati najvažniji programi koji potiču rast i jačaju europsku sposobnost da izdrži i prevlada i buduće krize. Time se ne isključuju Komisijini početni prijedlozi budućeg okvira, oni su i dalje pravedan i uravnotežen temelj za dogovor.

Novi program za jačanje zdravstvene sigurnosti i suradnje

Ova je kriza pokazala da financiranje zdravstva mora biti jedan od prioriteta budućeg financijskog okvira. Komisija predlaže ambiciozan samostalni program „EU za zdravlje” koji će pružati namjensku potporu za suočavanje s novim zdravstvenim izazovima koji su utvrđeni u procjeni potreba. U skladu s tim prijedlogom sredstva za novi program iznosit će 9,4 milijarde EUR, što je znatno povećanje u odnosu na prethodne prijedloge u okviru Europskog socijalnog fonda plus.

Novi program doprinijet će izgradnji ključnih kapaciteta Unije za brzu i odgovarajuću reakciju na buduće zdravstvene krize. Program će dopuniti nacionalne napore i regionalnu potporu zdravstvenim sustavima u okviru kohezijske politike i pridonosit će njihovoj snazi, a cilj će mu biti stvaranje sveobuhvatnog okvira za prevenciju, pripravnost i odgovor EU-a na zdravstvene krize. 

Prvi dio programa bit će posvećen zdravstvenoj sigurnosti i pripravnosti na krize. Riječ je o potpori ulaganjima u kritičnu zdravstvenu infrastrukturu, instrumente, strukture, procese i laboratorijske kapacitete, među ostalim u instrumente nadzora, izradu modela, predviđanje, prevenciju i upravljanje epidemijama. Nastojat će se uspostaviti mehanizam za razvoj, nabavu i upravljanje proizvodima relevantnima za zdravstvene krize, kao što su lijekovi i cjepiva te terapijska sredstva, njihovi međuproizvodi, aktivni farmaceutski sastojci i sirovine; medicinski proizvodi i medicinska oprema, kao što su respiratori, zaštitna odjeća i oprema, dijagnostički materijal i alati. Pomoći će da se na razini EU-a stvori novi okvir za obavještavanje o riziku koji će obuhvaćati sve faze krize.

U drugom dijelu programa radit će se na potpori dugoročnije vizije poboljšanja zdravstvenih ishoda kroz učinkovite i uključive zdravstvene sustave u svim državama članicama, bolju prevenciju i nadzor bolesti, promicanje zdravlja, pristup zaštiti, dijagnosticiranje i liječenje te prekograničnu suradnju u sektoru zdravstva. Primjerice, podupirat će se izgradnja kapaciteta u državama članicama, financirati programi osposobljavanja medicinskog i zdravstvenog osoblja te ulagati u digitalnu transformaciju zdravstvenog sektora i uvođenje interoperabilne digitalne infrastrukture, među ostalim za istraživanje i razmjenu podataka.

Program će se izraditi i provesti uz potpuno poštovanje podjele nadležnosti između Unije i država članica u tom području. Povezat će se s relevantnom potporom iz drugih programa EU-a i osmisliti nove načine provedbe zajedničkih mjera te osigurati dostupnost medicinskih protumjera i resursa u slučaju velikih zdravstvenih prijetnji. Program će biti povezan s ojačanim sustavom rescEU, kojemu će osigurati potrebne zdravstvene doprinose, radi pripreme kapaciteta za izravni odgovor na krizu, stvaranja zaliha te raspoređivanja i distribucije opreme i osoblja u izvanrednim situacijama.

Jačanje kapaciteta za odgovor Unijina mehanizma za civilnu zaštitu

Jasna je pouka ove pandemije da Europa mora biti sposobna brže i fleksibilnije reagirati na ozbiljne prekogranične krize s obzirom na razmjere poremećaja koje takve krize mogu uzrokovati u našim gospodarstvima i društvima. Komisija stoga predlaže jačanje rescEU-a, Unijina mehanizma za civilnu zaštitu. Time će se povećati fleksibilnost rescEU-a i kapacitet Unije za zajedničko djelovanje na razini EU-a.

Dodijeljena sredstva povećat će se na 3,1 milijardu EUR, čime će se financirati ulaganja u infrastrukturu za odgovor na hitne situacije, prijevozne kapacitete i timove za hitnu potporu. Unaprijeđeni sustav rescEU Uniji će dati potrebne kapacitete i logističku infrastrukturu za rješavanje različitih vrsta kriznih situacija, pa i one s medicinskom komponentom, čime će se dopuniti novi program „EU za zdravlje”. U skladu s prijedlogom racionalizirat će se operativni kapaciteti i povećati njihova fleksibilnost. a EU će biti spremniji pravodobno i učinkovito odgovoriti na buduće velike krize.

Obzor Europa – ulaganje u inovacije i pripravnost za budućnost

Sredstva za program Obzor Europa povećat će se na 94,4 milijarde EUR kako bi se povećala europska potpora istraživačkim i inovacijskim aktivnostima povezanima sa zdravljem i klimom. Tim sredstvima, uz operativna sredstva osigurana u okviru novog zdravstvenog programa „EU za zdravlje” i sustava rescEU, povećat će se pripravnost za učinkovit i brz odgovor na krizne situacije i ulaganje u znanstveno utemeljena rješenja.

Kad je riječ o zdravstvu, ta dodatna sredstva iskoristit će se za jačanje istraživanja povezanih s pandemijom koronavirusa, širenjem kliničkih ispitivanja, inovativnim zaštitnim mjerama, virologijom, cjepivima, terapijskim sredstvima i dijagnostikom te za prenošenje rezultata istraživanja u javnozdravstvene mjere.

Predviđeno je i povećanje sredstava za istraživanje i inovacije u područjima povezanima s klimom. Time će se ojačati konkurentnost industrije Unije u povezanim gospodarskim sektorima i potaknuti oporavak koji će biti usklađen s ciljevima europskog zelenog plana. Povećanjem će se osigurati dodatna sredstva za nove i revolucionarne inovacije malih i srednjih poduzeća, novoosnovanih poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije.

Potpora globalnim partnerima u krizno doba

Pandemija je globalni izazov. Izostane li globalni odgovor, sve zemlje i regije svijeta, pa i Unija, i dalje će biti ugrožene. U borbi protiv bolesti COVID-19 Unija mora ostati solidarna sa svojim partnerima diljem svijeta.

Komisija predlaže da se dodatnih 86 milijardi EUR za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, putem novog jamstva za vanjsko djelovanje i Europskog fonda za održivi razvoj te u suradnji s međunarodnim partnerima, kao što su međunarodne financijske institucije, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija, iskoristi za potporu partnerima – osobito na zapadnom Balkanu, u zemljama susjedstva i ostatku Afrike – u borbi protiv pandemije i u oporavku od njezinih posljedica. Zahvaljujući ciljanoj prilagodbi postojećeg financijskog okvira dodatna potpora u iznosu od 1 milijarde EUR bit će dostupna već u 2020.

Potporom će se osigurati likvidnost malih i srednjih poduzeća, očuvati ulaganja u projekte povezane s obnovljivim izvorima energije i povećati kapacitet financiranja u lokalnoj valuti partnerskih zemalja kako bi se ojačali zdravstveni sustavi, uključujući pripravnost, i izgradili proizvodni kapaciteti za cjepiva, terapijska sredstva i dijagnostiku za bolest COVID-19. Tom povećanom potporom namijenjenom otklanjanju velikih socijalnih i humanitarnih posljedica pandemije, pomoći će se i najugroženijim zemljama i regijama.

Zbog sve većih humanitarnih potreba u najugroženijim dijelovima svijeta Komisija predlaže i dodatnih 5 milijardi EUR za jačanje Instrumenta za humanitarnu pomoć. Budući da se postojeće potrebe povećavaju zbog posljedica pandemije i gospodarskog pada, kao što su gubitak prihoda zbog naglog pada cijena nafte i sirovina te drastičan pad inozemnih doznaka, još je važnije da Unija bude spremna pokazati solidarnost s ostatkom svijeta.

ØJačanje drugih programa radi izgradnje otpornosti i ostvarivanja strateških prioriteta

ØFleksibilniji instrumenti za izvanredne situacije

Ova je kriza pokazala koliko su za koordiniran europski odgovor uz individualne programe važne i brzina i fleksibilnost reakcije Unije, za što joj je nužan fleksibilniji proračun. Brojne posljedice zdravstvene krize brzo su iscrpile fleksibilnost trenutačnog proračuna. Za budućnost je potreban brzo prilagodljiv proračun, ostvariv samo s pomoću dobro osmišljenih posebnih instrumenata.

Komisija stoga predlaže da se radi mobiliziranja dovoljno sredstava za svladavanje nepredviđenih izazova ojačaju instrumenti fleksibilnosti i instrumenti za izvanredne situacije, kao što su Fond solidarnosti EU-a, iz kojega se pomaže državama članicama i regijama pogođenima katastrofama velikih razmjera, te Europski fond za prilagodbu globalizaciji, iz kojega se pomaže radnicima koji zbog velikih restrukturiranja izgube posao.

Znatno poboljšanom pričuvom za solidarnost i pomoć u nuždi ojačat će se odgovor EU-a na sve aspekte ove zdravstvene krize i na druge izvanredne situacije. Prema potrebi, Sredstva se prema potrebi mogu usmjeriti u pružanje hitne potpore s pomoću instrumenata EU-a kao što su Instrument za humanitarnu pomoć, Instrument za hitnu potporu, Program jedinstvenog tržišta, koji uključuje hitne veterinarske i fitosanitarne mjere, ili Fond za azil i migracije.

U odnosu na prijedloge Komisije od 2. svibnja 2018. tim bi se instrumentima zajedno osigurala do 21 milijarda EUR dodatnih sredstava za hitne slučajeve u razdoblju 2021.–2027.

3.Ostvarivanje plana: NextGenerationEU

Većina predloženih mjera oporavka potaknut će se novim privremenim instrumentom za oporavak nazvanim NextGenerationEU, s financijskim kapacitetom od 750 milijarde EUR. Taj će instrument biti izvanredni i privremeni mehanizam za izvanredne situacije. Financiranje će se omogućiti Odlukom o vlastitim sredstvima, kojom će se Komisiji omogućiti da u ime Unije za mjere u razdoblju 2021.–2024. pozajmi do 750 milijardi EUR.

Kako bi se osigurao potrebni proračunski kapacitet za ispunjavanje svih potencijalnih obveza povezanih s financiranjem instrumenta NextGenerationEU i u skladu sa zahtjevima proračunske discipline, revidirana Odluka o vlastitim sredstvima uključivat će iznimno i privremeno povećanje gornjih granica vlastitih sredstava za obveze i plaćanja za 0,6 % bruto nacionalnog dohotka EU-a. To povećanje gornjih granica iskoristit će se isključivo kao odgovor na potrebe nastale zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i trajat će samo onoliko koliko je potrebno za ispunjenje obveza povezanih s tim potrebama.

Opseg instrumenta NextGenerationEU i njegova struktura pokazuju koliko su veliki i izvanredni izazovi s kojima se Unija suočava. Zbog aktualne krize nastale su nezapamćene potrebe za financiranjem hitnih ulaganja. Stoga je potreban odlučan i izvanredan odgovor na razini Unije. Zbog dosad nezabilježene prirode te operacije i iznimnog iznosa potrebnih sredstava nužno ih je ugraditi u sustav vlastitih sredstava, koji odobravaju sve države članice u skladu sa svojim ustavnim odredbama. 

Financiranje dodatne potpore povećanjem nacionalnih doprinosa odmah nakon krize stvorilo bi dodatni pritisak na nacionalne proračune. Kao znak solidarnosti proporcionalan veličini krize, u ovim je izvanrednim okolnostima potpuno opravdano iskoristiti mehanizam financiranja koji bi omogućio znatno i pravovremeno povećanje potrošnje bez povećanja nacionalnog duga.

To će se zaduživanje temeljiti na dobrim rezultatima Unije u korištenju tržišnih instrumenata za potporu ulaganjima i reformama u državama članicama. Unija će se na financijskim tržištima zaduživati pod uvjetima u skladu sa svojim vrlo visokim kreditnim rejtingom, a sredstva će brzo usmjeravati onamo gdje su najpotrebnija. 

Zato će Komisija na tržištima kapitala izdavati obveznice s različitim rokovima dospijeća i tako najbolje iskoristiti kapacitet tih tržišta da apsorbiraju takve obveznice, a istodobno osigurati najniži prosječni trošak zaduživanja. Takva diversificirana strategija financiranja omogućuje Komisiji da se zadužuje u skladu s veličinom tih operacija i prevladavajućom tržišnom klimom.

Sredstva u iznosu od 500 milijardi EUR koja se stavljaju na raspolaganje u okviru instrumenta NextGenerationEU upotrijebit će se za financiranje komponente Mehanizma za oporavak i otpornost koja se odnosi na bespovratna sredstva te za jačanje drugih ključnih programa povezanih s krizom i oporavkom. Ostatak sredstava mobiliziranih u okviru ovog instrumenta, u iznosu od 250 milijardi EUR, stavit će se na raspolaganje državama članicama u obliku zajmova u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Prikupljena sredstva vraćat će se od 2027. do najkasnije 2058. Tako će se smanjiti pritisak na proračune država članica u trenutku u kojem su javne financije već pod velikim opterećenjem, a istodobno omogućiti ispunjavanje svih obveza po izdanim obveznicama sredstvima budućih proračuna EU-a. Da bi olakšala povrat sredstava prikupljenih na financijskim tržištima i dodatno smanjila pritisak na nacionalne proračune, Komisija će u kasnijoj fazi financijskog razdoblja predložiti dodatna nova vlastita sredstva.

Svi tokovi prihoda i plaćanja koji se temelje na instrumentu NextGenerationEU bit će dodatak odobrenim sredstvima dodijeljenima tijekom godišnjeg proračunskog postupka te stoga neće utjecati na proračunski saldo. Ti će se tokovi, uključujući plaćene kamate, odvojeno iskazati u proračunu kako bi se ilustrirao njihov privremeni i iznimni karakter te osigurala potpuna transparentnost 9 .

Osim toga, gospodarske posljedice pandemije koronavirusa pokazale su koliko je važno da se Uniji osigura dovoljno fiskalnog prostora u slučajevima gospodarskih udara koji uzrokuju smanjenje bruto nacionalnog dohotka. Kako bi Unija očuvala dovoljne razlike do gornje granice vlastitih sredstava za pokrivanje svih svojih financijskih obveza i nepredviđenih obveza koje dospijevaju u određenoj godini, čak i u slučaju najnepovoljnijih gospodarskih kretanja, Komisija predlaže trajno povećanje gornjih granica vlastitih sredstava na 1,46 % bruto nacionalnog dohotka EU-a za obveze i na 1,40 % za plaćanja.

4.Zaključak – kako do brzog dogovora o ambicioznom proračunu za europski oporavak

Uspjeh plana oporavka ovisit će o njegovu opsegu i ambiciji, ali i o brzini djelovanja i prilagodljivosti reakcije. U mnogim je dijelovima Unije hitno potrebna financijska potpora kako bi poduzeća opstala i kako bi se pomoglo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Nije ostalo previše vremena ni za dogovor o dugoročnom okviru, ali još nije prekasno. Brzi dogovor omogućit će pravovremeno pokretanje pojačanih programa.

Komisija dijeli odlučnost Europskog parlamenta da se osigura neometan prijelaz na novi dugoročni okvir. No produljenje postojećeg okvira nije adekvatna zamjena za sveobuhvatni sporazum o novom, modernom dugoročnom proračunu. Jedino će na temelju njega Unija dobiti nove programe i instrumente nužne za provedbu plana oporavka. Stoga bi se međuinstitucijski rad idućih tjedana trebao usredotočiti isključivo na dovršenje instrumenta NextGenerationEU i novog dugoročnog okvira.

Europska komisija poziva Europsko vijeće i suzakonodavce da brzo razmotre ove prijedloge kako bi se do srpnja postigao politički dogovor na razini Europskog vijeća.

Zbog hitnosti potreba brza odluka o prijedlogu izmjene postojećeg okvira omogućit će da se odmah stave na raspolaganje dodatna sredstva za inicijativu REACT-EU, Instrument za potporu solventnosti i Europski fond za održivi razvoj.

Komisija će zatim blisko surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem radi postizanja dogovora o budućem dugoročnom okviru i popratnim sektorskim programima. Dovršenjem tog postupka početkom jeseni omogućilo bi se da 1. siječnja 2021. novi dugoročni proračun bude finaliziran te da može biti pokretač oporavka Europe.

Brza reakcija pokazat će da je Unija spremna učiniti sve što je potrebno za oporavak gospodarstva, za zaštitu izvora prihoda svih Europljana i za ulaganje u dugoročnu tranziciju prema pravednijoj, zelenijoj i digitalnoj Europi budućnosti.

U milijardama EUR, u cijenama iz 2018.

(1)      COM(2020) 456.

(2)      SWD(2020) 98.

(3)      Ako nije drukčije naznačeno, iznosi su izraženi u stalnim cijenama iz 2018.

(4)      Na temelju konzervativne procjene očekivanog multiplikacijskog učinka i rezultata ostvarenih usporedivim instrumentima. Međutim, nestabilnost trenutačne gospodarske situacije može utjecati na točnost očekivanog multiplikacijskog učinka.

(5)      Rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica, koja je potvrđena Rezolucijom Europskog parlamenta od 15. svibnja 2020. o novom višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka.

(6)      Zaključci predsjednika Europskog vijeća nakon videokonferencije s članovima i članicama Europskog vijeća, 23. travnja 2020.

(7)      Sredstva vraćena iz financijskih instrumenata u iznosu od 1,25 milijardi EUR i proračunska sredstva u iznosu od 250 milijuna EUR.

(8)      COM(2020) 22, COM(2020) 23.

(9)      Troškovi zaduživanja za komponentu instrumenta NextGenerationEU koja se odnosi na bespovratna sredstva plaćat će se iz proračuna EU-a. Procjenjuje se da će za razdoblje financijskog okvira 2021.–2027. ti troškovi iznositi do 17,4 milijarde EUR.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 27.5.2020.

COM(2020) 442 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU TE ODBORU REGIJA

Proračun EU-a za provedbu europskog plana oporavka

MEHANIZAM ZA OPORAVAK I OTPORNOST
	Cilj: Potpora ulaganjima i reformama radi povećanja otpornosti gospodarstava EU-a i poticanja održivog rasta
	Mehanizam: Bespovratna sredstva i zajmovi

Potrebe uzrokovane krizom i očekivani učinak

Provedba

Komplementarnost s politikama EU-a i nacionalnim politikama

Financijski aspekti

POMOĆ ZA OPORAVAK ZA KOHEZIJU I EUROPSKA PODRUČJA (REACT-EU)
	Cilj: Ulaganje u kratkoročne mjere za oporavak od krize
	Mehanizam: Uglavnom bespovratna sredstva

Potrebe uzrokovane krizom i očekivani učinak

Provedba

Komplementarnost s politikama EU-a i nacionalnim politikama

Financijski aspekti

INVEST EU (UKLJUČUJUĆI INSTRUMENT ZA STRATEŠKA ULAGANJA)
	Cilj: Mobilizacija ulaganja za potporu oporavku i dugoročnom rastu, uključujući novi instrument za poticanje ulaganja u strateške europske vrijednosne lance
	Mehanizam: Izdvajanje rezervacija za proračunsko jamstvo

Potrebe uzrokovane krizom i očekivani učinak

Provedba

Komplementarnost s politikama EU-a i nacionalnim politikama

Financijski aspekti

INSTRUMENT ZA POTPORU SOLVENTNOSTI
	Cilj: Mobilizacija privatnih ulaganja radi podupiranja solventnosti održivih poduzeća pogođenih krizom
	Mehanizam: Izdvajanje rezervacija za proračunsko jamstvo

Potrebe uzrokovane krizom i očekivani učinak

Provedba

Komplementarnost s politikama EU-a i nacionalnim politikama

Financijski aspekti

Financijskom omotnicom od 31 milijarde EUR jamstvo EU-a predviđeno u aktualnom financijskom okviru povećat će se za 66 milijardi EUR. Tim jamstvom omogućit će se mobilizacija ulaganja u iznosu od oko 300 milijardi EUR, a počet će već u 2020.

PROGRAM „EU ZA ZDRAVLJE”
	Cilj: Ulaganja u zdravstvenu sigurnost i otpornost zdravstvenih sustava
	Mehanizam: Bespovratna sredstva i javna nabava

Potrebe uzrokovane krizom i očekivani učinak

ØOsim toga, mogu se organizirati konkretne ambiciozne inicijative, primjerice za iskorjenjivanje određenih bolesti ili smanjenje broja slučajeva raka vrata maternice i sezonske gripe. One bi pomogle u sprečavanju bolesti i troškova koji se mogu izbjeći te bi smanjile zdravstvene nejednakosti.

Provedba

ØU okviru programa osigurat će se postojana ulaganja u potrebne strukture i instrumente za operativnu potporu u EU-u za suočavanje sa zdravstvenim krizama u smislu prevencije, pripravnosti i odgovora na krizu te podupiranja stvarne međusektorske koordinacije na razini EU-a. Radit će se u bliskoj suradnji s ECDC-om, EMA-om, EFSA-om ili ECHA-om, sa stručnim skupinama i referentnim laboratorijima EU-a te s međunarodnim tijelima kao što je Svjetska zdravstvena organizacija.

ØU okviru programa „EU za zdravlje” na temelju znanstvenih savjeta osigurat će se strateška nabava proizvoda kao što su biocidi (dezinficijensi), reagensi za testiranje, zaštitna oprema, osnovni lijekovi, medicinska oprema (npr. pomagala za disanje, skeneri za kompjuteriziranu tomografiju), dijagnostički reagensi i drugi relevantni proizvodi (kao što su injekcijski materijal i sterilni zavoji). Nastojat će se pravodobno osigurati zalihe primjerenih sredstava za provedbu protumjera za najozbiljnije zarazne bolesti kako bi bile dostupne državama članicama kad im zatrebaju. Osim toga, u okviru programa osigurat će se poticaji za razvoj, proizvodnju i distribuciju cjepiva unutar Unije te za ponovno pokretanje proizvodnje lijekova i aktivnih farmaceutskih sastojaka/prekursora u Uniji.

ØTaj novi program poduprijet će nastojanja u okviru sustava rescEU da se pojača Europska zdravstvena jedinica tako što će subvencionirati stalne timove stručnjaka. Uzimajući u obzir iskustvo stečeno u veterinarstvu, subvencionirat će stručnjake za zdravstvo i logistiku te, prema potrebi, medicinsko osoblje, koji će se moći aktivirati u bilo kojem trenutku i poslati bilo gdje u EU-u kako bi pomogli svojim savjetima i stručnim znanjem. Tim će se timovima osigurati i potrebna oprema (npr. mobilni laboratoriji).

ØNadalje, u okviru programa poduprijet će se koordinacija među infrastrukturama za zdravstvenu skrb te medicinskim i veterinarskim laboratorijima u cijeloj Uniji, uključujući pripreme za uspostavu europske infrastrukture za razmjenu informacija o mogućnostima za kritičnu skrb. Uspostavit će se jednostavan sustav za potporu zajedničkoj prekograničnoj nabavi proizvoda, alata i usluga za koje postoji očita dodana vrijednost EU-a u suradnji zdravstvenih sustava.

ØProgram „EU za zdravlje” pomoći će u odvajanju računa za financiranje najvažnijih intervencija u području e-zdravlja te financiranju programa Digitalna Europa, uključujući potporu upotrebi podataka za zdravstvenu skrb, istraživanje i oblikovanje politika (u kontekstu europskog podatkovnog prostora u zdravstvu) s pomoću oblakâ ili drugih infrastruktura i tehnologija s velikom količinom podataka, kao što su alati utemeljeni na umjetnoj inteligenciji. Poduprijet će povećanu upotrebu telezdravstva, uključujući prihvaćanje i jačanje modela telemedicine koji su izradile europske referentne mreže. Pomoći će u izradi europskih referentnih vrijednosti i transnacionalnih rješenja.

ØProgram će pomoći u prevenciji bolesti, među ostalim time što će podupirati politike država članica za prevenciju bolesti i promicanje zdravog života utemeljene na pouzdanim tehničkim smjernicama i političkim odlukama. Pomoći će u prikupljanju i primjerenom dijeljenju dostupnih izvora podataka i informacija među različitim službama, agencijama EU-a te nacionalnim i međunarodnim zdravstvenim tijelima i promicat će najbolje, na dokazima utemeljene, primjere iz prakse u području prevencije bolesti i upravljanja bolestima.

ØRad na prevenciji temeljit će se na pristupu „jedno zdravlje” i obuhvaćat će stjecanje znanja i razumijevanje razvoja zoonoza i potencijalnih zoonoza.

ØU okviru programa podržavat će se aktivnosti za poboljšanje prevencije i kontrole infekcija, za brzo i pravilno testiranje na infekcije i dijagnosticiranje infekcija, za liječenje pacijenata primjerenim antimikrobnim sredstvima te za smanjenje neprimjerene i opasne upotrebe antimikrobnih sredstava u svim područjima. Kroz međunarodnu komponentu programa osigurat će se da europska zdravstvena politika bude povezana s međunarodnim kretanjima i da korisno dopunjava mjere poduzete u vezi s regionalnim i globalnim pitanjima.

Komplementarnost s politikama EU-a i nacionalnim politikama

ØKljučno će načelo biti da novi program treba biti katalizator za nove pristupe utemeljene na najboljim primjerima iz prakse, inovativnim rješenjima ili rezultatima istraživačkih projekata tako što će pomoći da se oni pretoče u pilot-projekte i testiraju na ugroženoj populaciji prije nego što se počnu provoditi. Osim toga, novi će se program provoditi u interakciji s Mehanizmom za oporavak i otpornost. Mehanizam za oporavak i otpornost dat će poticaje za nove reforme, a novi program „EU za zdravlje” može poduprijeti koordinaciju provedbe u svim državama članicama.

ØUlaganja iz ovog programa pogodovat će komplementarnosti s rezultatima rada agencija u području zdravstva, posebno u pogledu prijenosa najboljih primjera iz prakse, protokola za nadzor ili programa za izgradnju kapaciteta.

Financijski aspekti

MEHANIZAM UNIJE ZA CIVILNU ZAŠTITU (rescEU)
	Cilj: Jačanje kapaciteta za odgovor Unijina mehanizma za civilnu zaštitu
	Mehanizam: Bespovratna sredstva i javna nabava

Potrebe uzrokovane krizom i očekivani učinak

·kupnju, najam, zakup i stvaranje zaliha potrebnih kapaciteta u okviru sustava rescEU,

·nabavljanje proizvoda i dovođenje osoblja iz trećih zemalja te njihovo raspoređivanje unutar EU-a,

·brz prijevoz proizvoda i osoblja s nekoliko lokacija u EU-u na druge lokacije gdje su potrebni. Stručno znanje za sve vrste katastrofa koje se može poslati u druge zemlje (uključujući „mobilne zdravstvene stručnjake” – liječnike specijaliste, medicinske sestre, epidemiologe, stručnjake za intenzivnu njegu i integrirane dobro opremljene hitne medicinske timove),

·brz prijevoz žrtava katastrofa ili pacijenata na mjesta gdje im se skrb može pružiti najučinkovitije ako su lokalni i nacionalni kapaciteti preopterećeni. Takva infrastruktura obuhvaćat će i sustav dostupnih ustanova za skrb u svim državama članicama.

Provedba

ØEU će moći izravno nabavljati, financirati i uvoditi primjerene strateške kapacitete te logistiku skladištenja i prijevoza u okviru sustava rescEU, kao i povezanu infrastrukturu za upravljanje informacijama u izvanrednim situacijama koja se može upotrijebiti za sve vrste izvanrednih situacija, a koristi se pod nadzorom programa rescEU. Ti će strateški kapaciteti biti dodatak kapacitetima država članica. Trebali bi se nalaziti na državnom području nekoliko država članica EU-a, a pritom bi trebalo osigurati najučinkovitiji geografski raspored za odgovor na izvanredne situacije. Troškovi ulaska/izlaska/prijevoza te troškovi skladištenja i financijski troškovi podmirili bi se iz proračuna EU-a.

ØKomisija bi trebala imati mogućnost kupnje, najma ili zakupa kapaciteta za prijevoz i logističkog kapaciteta (višenamjenski kapaciteti za zračni prijevoz). To bi EU-u omogućilo da odgovori na sve vrste izvanrednih situacija u EU-u i u trećim zemljama (uključujući medicinske situacije, npr. prijevoz žrtava katastrofa, pacijenata, liječnika, europskih medicinskih timova, osoba kojima je potrebna repatrijacija te svih vrsta tereta za odgovor na izvanredne situacije). Skladištenje kapaciteta za pomoć i prijevoz trebalo bi biti strateški povezano kako bi se povećala brzina isporuke i osiguralo dobro funkcioniranje lanca opskrbe.

ØSustav rescEU sadržavat će odredbe kojima se omogućuje proračunska fleksibilnost, uključujući višegodišnje programiranje za komponentu prevencije i pripravnosti te osiguravanje neposredne dostupnosti i fleksibilnosti sredstava za odgovor. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 jasno je pokazala da su izvanredne situacije nepredvidive i nisu ravnomjerno raspoređene tijekom programskog razdoblja, no kad se dogode, najvažnije je brzo reagirati.

Komplementarnost s politikama EU-a i nacionalnim politikama

Financijski aspekti