EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52019PC0171

Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o sklapanju Protokola o provedbi Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Republike Gvineje Bisau (2019.–2024.)

COM/2019/171 final

Bruxelles, 10.4.2019.

COM(2019) 171 final

2019/0090(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o sklapanju Protokola o provedbi Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Republike Gvineje Bisau (2019.–2024.)


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Republike Gvineje Bisau (dalje u tekstu „Sporazum”) stupio je na snagu 15. travnja 2008. Prethodni protokol uz Sporazum stupio je na snagu 24. studenoga 2014. i prestao je važiti 23. studenoga 2017.

Na temelju odgovarajućih pregovaračkih smjernica 1 Komisija je provela pregovore s Vladom Republike Gvineje Bisau u cilju sklapanja novog Protokola uz Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Republike Gvineje Bisau 2 . Nakon tih pregovora novi je Protokol parafiran 15. studenoga 2018. Protokol važi pet godina od datuma početka njegove privremene primjene, to jest od datuma njegova potpisivanja, kako je utvrđeno u njegovu članku 16.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

U skladu s prioritetima reforme ribarstvene politike 3 novim će se Protokolom osigurati ribolovne mogućnosti za plovila Unije u vodama Gvineje Bisau na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta i poštujući preporuke Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT). U novom Protokolu uzeti su u obzir rezultati evaluacije prethodnog protokola (2014.–2017.) i procjene za budućnost u okviru koje je analizirana potreba za sklapanjem novog Protokola. Obje evaluacije proveli su vanjski stručnjaci. Protokol će Europskoj uniji i Republici Gvineji Bisau omogućiti snažniju suradnju u području promicanja razumnog iskorištavanja ribolovnih resursa u vodama Gvineje Bisau te poduprijeti rad Gvineje Bisau na razvoju njegova plavoga gospodarstva, u interesu obiju stranaka.

Protokolom se predviđaju ribolovne mogućnosti u sljedećim kategorijama:

(a)koćarice hladnjače za lov kozica;

(b)koćarice hladnjače za lov riba i glavonožaca;

(c)koćarice za lov malih pelagičnih vrsta;

(d)tunolovci plivaričari hladnjače i plovila s parangalima:

(e)tunolovci s ribarskim štapovima.

Za prve tri kategorije, ribolovne mogućnosti izražene su u ribolovnom naporu (BRT) za prve dvije godine i u ograničenjima ulova (TAC) za zadnje tri godine.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Pregovori o novom Protokolu uz Sporazumu o partnerstvu u ribarstvu s Gvinejom Bisau vode se u okviru vanjskog djelovanja EU-a prema zemljama AKP-a, posebno uzimajući u obzir ciljeve Unije u pogledu poštovanja demokratskih načela i ljudskih prava.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Odabrana pravna osnova jest Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2., kojim je uspostavljena zajednička ribarstvena politika, i članak 218. stavak 6. točka (a) podtočka vi., kojim je uspostavljena dotična faza u postupku pregovaranja i sklapanja sporazuma između Unije i trećih zemalja.

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Na Prijedlog se primjenjuje isključiva nadležnost Europske unije.

Proporcionalnost

Prijedlog je proporcionalan s ciljem uspostave okvira za zakonsko, okolišno, gospodarsko i društveno upravljanje ribolovnim aktivnostima koje provode plovila Unije u vodama trećih zemalja, što je utvrđeno člankom 31. Uredbe o zajedničkoj ribarstvenoj politici. Prijedlog je u skladu s tim odredbama i s odredbama o financijskoj pomoći trećim zemljama utvrđenima u članku 32. te uredbe.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Komisija je 2016. provela ex post evaluaciju tekućeg protokola uz Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između Europske unije i Gvineje Bisau te ex ante evaluaciju eventualne obnove protokola. Zaključci evaluacije izneseni su u zasebnom radnom dokumentu 4 .

U evaluaciji je zaključeno da je sektor EU-a za ribolov tune iznimno zainteresiran za ribolov u Gvineji Bisau te da bi se obnavljanjem protokola pomoglo jačanju praćenja, kontrole i nadzora te doprinijelo boljem upravljanju ribarstvom u regiji.

Savjetovanja s dionicima

U okviru evaluacije provedeno je savjetovanje s državama članicama, predstavnicima industrije, međunarodnim organizacijama civilnog društva te tijelima nadležnima za ribarstvo i civilnim društvom Gvineje Bisau. Održana su savjetovanja i u okviru Savjetodavnog vijeća za udaljeno ribarstvo.

Prikupljanje i primjena stručnih znanja

U skladu s člankom 31. stavkom 10. Uredbe o zajedničkoj ribarstvenoj politici Komisija je ex ante i ex post evaluaciju povjerila neovisnom konzultantu.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Godišnji financijski doprinos Europske unije iznosi 15 600 000 EUR, a obuhvaća sljedeće:

(a) godišnji iznos od 11 600 000 EUR za pristup ribolovnim resursima za kategorije predviđene protokolom, tijekom čitavog trajanja Protokola;

(b) potporu razvoju sektorske ribarstvene politike i plavoga gospodarstva Gvineje Bisau u iznosu od 4 000 000 EUR godišnje tijekom čitavog trajanja Protokola. Ta je potpora u skladu s nacionalnom politikom u području održivog upravljanja ribolovnim resursima unutarnjih voda i morskim ribolovnim resursima tijekom cijelog trajanja Protokola.

Godišnji iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i plaćanje utvrđuje se u okviru godišnjeg proračunskog postupka, uključujući pričuvnu liniju za protokole koji nisu stupili na snagu na početku godine 5 .

2019/0090 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o sklapanju Protokola o provedbi Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Republike Gvineje Bisau (2019.–2024.)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2., u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a) podtočkom v. i člankom 218. stavkom 7.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta 6 ,

budući da:

(1)Vijeće je 17. ožujka 2008. donijelo Uredbu Vijeća (EZ) br. 241/2008 7 o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Republike Gvineje Bisau (dalje u tekstu „Sporazum”) 8 , koji je stupio na snagu 15. travnja 2008., nakon toga bio automatski obnavljan i još je na snazi.

(2)Prethodni protokol uz Sporazum prestao je važiti 23. studenoga 2017.

(3)Komisija je u ime Europske unije u pregovorima dogovorila novi protokol o provedbi Sporazuma (dalje u tekstu „Protokol”). Nakon završetka pregovora Protokol je parafiran 15. studenoga 2018.

(4)U skladu s Odlukom Vijeća 2019/.../UE 9 , Protokol je potpisan [unijeti datum potpisivanja].

(5)Protokol se privremeno primjenjuje od datuma njegova potpisivanja.

(6)Cilj je Protokola da Europskoj uniji i Republici Gvineji Bisau omogući snažniju suradnju u području promicanja politike održivog ribarstva, razumnog iskorištavanja ribolovnih resursa u vodama Gvineje Bisau te rada Gvineje Bisau na razvoju plavoga gospodarstva.

(7)Protokol je potrebno odobriti u ime Unije.

(8)Člankom 10. Sporazuma osnovan je Zajednički odbor nadležan za kontrolu provedbe Sporazuma. Među ostalim, Zajednički odbor može u određenim slučajevima odobriti određene izmjene Protokola. Radi lakšeg odobravanja tih izmjena trebalo bi, uz ispunjenje posebnih uvjeta, Komisiju ovlastiti za njihovo odobravanje prema pojednostavnjenom postupku,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Protokol o provedbi Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Republike Gvineje Bisau (2019.–2024.) (dalje u tekstu „Protokol”) odobrava se u ime Unije.

Tekst Protokola priložen je ovoj Odluci kao Prilog I.

Članak 2.

U skladu s odredbama i uvjetima utvrđenima u Prilogu II. ovoj Odluci Komisija je ovlaštena u ime Unije odobriti izmjene Protokola koje donosi Zajednički odbor osnovan člankom 10. Sporazuma.

Članak 3.

Predsjednik Vijeća imenuje osobu ili osobe ovlaštene da u ime Unije dostave obavijesti iz članka 17. Protokola, kojima se izražava suglasnost Unije da bude vezana Protokolom.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu,

   Za Vijeće

   Predsjednik

(1)    Usvojene na sastanku Vijeća o okolišu 28. veljače 2017.
(2)    SL L 342, 17.12.2007., str. 5.
(3)    SL L 354, 28.12.2013., str. 22.
(4)    SWD (2017) 19 final, 18.1.2017.
(5)    U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima (2013/C 373/01).
(6)    SL C , , str. .
(7)    Uredba Vijeća (EZ) br. 241/2008 od 17. ožujka 2008. o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Republike Gvineje Bisau (SL L 75, 18.3.2008., str. 49.)
(8)    SL L 342, 27.12.2007., str. 5.
Top

Bruxelles, 10.4.2019.

COM(2019) 171 final

PRILOZI

Prijedlogu

ODLUKE VIJEĆA

o sklapanju Protokola o provedbi Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Republike Gvineje Bisau (2019.–2024.)


PRILOG 1:
PROTOKOL O PROVEDBI SPORAZUMA O PARTNERSTVU U RIBARSTVU IZMEĐU EUROPSKE ZAJEDNICE I REPUBLIKE GVINEJE BISAU

(2019.–2024.)

Članak 1.
Razdoblje primjene i ribolovne mogućnosti

Ribolovne mogućnosti koje se dodjeljuju plovilima Europske unije na temelju članka 5. Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu jesu sljedeće:

1.U prvoj i drugoj godini primjene Protokola ribolovne mogućnosti izražavaju se u ribolovnom naporu (BRT) kako slijedi:

pridnene vrste (rakovi, glavonošci i ribe) i male pelagične vrste:

(a)koćarice hladnjače za lov kozica: 3 700 BRT godišnje;

(b)koćarice hladnjače za lov riba i glavonožaca: 3 500 BRT godišnje;

(c)koćarice za lov malih pelagičnih vrsta: 15 000 BRT godišnje;

vrlo migratorne vrste (vrste s popisa Priloga 1. Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982.), osim porodice Alopiidae i porodice Sphyrnidae , i sljedećih vrsta: Cethorinus maximus, Rhincodon typus, Carcharodon carcharias, Carcharinus falciformis, Carcharinus longimanus.

(a)tunolovci plivaričari hladnjače i plovila s parangalima: 28 plovila;

(b)tunolovci s ribarskim štapovima: 13 plovila.

2.Od treće godine primjene Protokola ribolovne mogućnosti izražavaju se u ograničenjima ulova po vrsti (TAC) kako slijedi:

pridnene vrste (rakovi, glavonošci i ribe) i male pelagične vrste:

(a)koćarice hladnjače za lov kozica: 2 500 tona godišnje;

(b)koćarice hladnjače za lov riba: 11 000 tona godišnje;

(c)koćarice hladnjače za lov glavonožaca: 1 500 tona godišnje;

(d)koćarice za lov malih pelagičnih vrsta: 18 000 tona godišnje;

vrlo migratorne vrste (vrste s popisa Priloga 1. Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982.), osim porodice Alopiidae, porodice Sphyrnidae , i sljedećih vrsta: Cethorinus maximus, Rhincodon typus, Carcharodon carcharías, Carcharinus falciformis, Carcharinus longimanus.

(a)tunolovci plivaričari hladnjače i plovila s parangalima: 28 plovila;

(b)tunolovci s ribarskim štapovima: 13 plovila.

3.Usporedo s prelaskom sa sustava upravljanja na temelju ribolovnog napora (BRT) na sustav upravljanja na temelju ograničenja ulova (TAC) uvodi se elektronički sustav izvješćivanja o ulovu (ERS) i obrađivanje podataka ERS o ulovima. U tu svrhu Zajednički odbor prije treće godine primjene Protokola izrađuje smjernice za usklađenu primjenu tog sustava na sve flote koje obavljaju industrijski ribolov.

4.Stavci 1. i 2. primjenjuju se uz uvjete iz članaka 8. i 9. ovog Protokola.

Članak 2.
Trajanje

Ovaj Protokol i njegov Prilog primjenjuju se za razdoblje od pet godina od prvog dana njihove privremene primjene u skladu s člankom 16., osim u slučaju otkaza predviđenog u članku 15.

Članak 3.
Načela

1.Stranke se obvezuju promicati održivo ribarstvo u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau na osnovi načela nediskriminacije. Gvineja Bisau obvezuje se da drugim stranim flotama koje obavljaju ribolov u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau a imaju iste karakteristike i ciljano love iste vrste neće odobriti povoljnije tehničke uvjete od uvjeta sadržanih u ovom Protokolu.

2.Stranke se obvezuju osigurati provedbu ovog Protokola u skladu s člankom 9. Sporazuma iz Cotonoua o ključnim elementima koji se tiču ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava te o temeljnom elementu koji se tiče dobrog upravljanja, održivog razvoja te održivog i zdravog upravljanja okolišem.

3.Stranke se obvezuju objaviti i razmjenjivati informacije o svim sporazumima kojima se stranim plovilima odobrava pristup ribolovnoj zoni Gvineje Bisau te o ribolovnom naporu koji iz toga proizlazi, prije svega o broju izdanih odobrenja i ostvarenih ulova.

4.U skladu s člankom 5. Sporazuma plovila Europske unije smiju obavljati ribolovne aktivnosti u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau samo ako posjeduju odobrenje za ribolov izdano prema ovom Protokolu u skladu s njegovim Prilogom.

Članak 4.
Financijski doprinos

1.Za razdoblje iz članka 1. Protokola financijski doprinos iz članka 7. Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu iznosi 15 600 000 EUR godišnje.

2.Taj financijski doprinos uključuje:

(a)godišnji iznos od 11 600 000 EUR za pristup ribolovnim resursima u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau; i

(b)posebni iznos od 4 000 000 EUR godišnje kao potpora sektorskoj ribarstvenoj politici Gvineje Bisau.

3.Iznos, koji odgovara pristojbama koje vlasnici plovila plaćaju za odobrenja za ribolov izdana u skladu s člankom 4. Sporazuma i pravilima iz poglavlja II. točke 4., procjenjuje se na oko 4 milijuna EUR.

4.Stavak 1. primjenjuje se uz uvjete iz članaka 8., 9., 14., 15. i 16. ovog Protokola.

5.Financijski doprinos iz prethodno navedenog stavka 2. točaka (a) i (b) isplaćuje se u roku od 90 dana od datuma početka privremene primjene Protokola za prvu godinu, a najkasnije 30 dana nakon datuma godišnjice početka privremene primjene Protokola za sljedeće godine.

6.Korištenje financijskog doprinosa iz stavka 2. točke (a) u isključivoj je nadležnosti tijela Gvineje Bisau.

7.Sredstva predviđena ovim člankom uplaćuju se u državnu riznicu, na jedinstveni račun u središnjoj banci Gvineje Bisau, čije podatke ministarstvo nadležno za ribarstvo dostavlja na godišnjoj osnovi. Financijski doprinos iz stavka 2. točke (b), namijenjen sektorskoj potpori, stavlja se na raspolaganje Gvineji Bisau na račun državne riznice. Tijela Gvineje Bisau svake godine podatke o računima dostavljaju Europskoj komisiji.

Članak 5.
Sektorska potpora

1.Sektorska potpora u okviru ovog Protokola namijenjena je provedbi nacionalne strategije za ribarstvo i plavo gospodarstvo. Ima za cilj održivo upravljanje ribolovnim resursima unutarnjih voda i morskim ribolovnim resursima, posebice:

poboljšanjem praćenja, kontrole i nadzora ribolovnih aktivnosti (među ostalim uvođenjem i primjenom sustava ERS),

jačanjem prikupljanja i obrade podataka u znanstvene svrhe i kapaciteta analize i evaluacije ribolovnih resursa i aktivnosti,

jačanjem kapaciteta subjekata u ribolovnom sektoru,

podržavanjem artizanalnog ribolova,

jačanjem međunarodne suradnje,

poboljšanjem uvjeta izvoza proizvoda ribarstva i promicanjem ulaganja u dotični sektor,

razvojem infrastrukture relevantne za ribolov,

podržavanjem plavoga gospodarstva i razvoja akvakulture.

2.Najkasnije tri mjeseca nakon stupanja na snagu ili prema potrebi početka privremene primjene Protokola Zajednički odbor donosi višegodišnji sektorski program te pravila za njegovu primjenu, uključujući posebno:

(a)godišnje i višegodišnje smjernice za korištenje financijskog doprinosa iz članka 4. stavka 2. točke (b);

(b)godišnje i višegodišnje ciljeve koje treba ostvariti radi promicanja održivog i odgovornog ribarstva, uzimajući u obzir prioritete koje je izrazila Gvineja Bisau u okviru nacionalne ribarstvene politike i drugih relevantnih politika, u prvom redu u pogledu podržavanja artizanalnog ribolova, nadzora, kontrole i suzbijanja nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (ribolov NNN) te prioritete u pogledu jačanja znanstvenih kapaciteta Gvineje Bisau u sektoru ribarstva;

(c)kriterije i postupke, prema potrebi uključujući proračunske i financijske pokazatelje, koji će se upotrebljavati u procjeni rezultata dobivenih svake godine.

3.Sve predložene izmjene višegodišnjeg sektorskog programa moraju odobriti obje stranke u okviru Zajedničkog odbora.

4.Gvineja Bisau svake godine podnosi Zajedničkom odboru na pregled izvješće o napretku projekata koji se financiraju iz sektorske potpore. Prije prestanka važenja Protokola Gvineja Bisau podnosi i konačno izvješće.

5.Europska unija može preispitati ili suspendirati, djelomično ili u cijelosti, plaćanje posebnog financijskog doprinosa predviđenog člankom 4. stavkom 2. točkom (b) ovog Protokola u slučaju da financijski doprinos nije iskorišten ili ako se u ocjeni Zajedničkog odbora utvrdi da dobiveni rezultati nisu u skladu s programom.

6.Plaćanje financijskog doprinosa nastavlja se nakon savjetovanja i sporazuma dviju stranaka ako se rezultatima provedbe to opravda. Međutim taj se financijski doprinos može isplatiti najkasnije šest mjeseci nakon prestanka važenja Protokola.

7.Stranke su dužne pobrinuti se za vidljivost djelovanja financiranih s pomoću sektorske potpore.

Članak 6.
Znanstvena suradnja u području odgovornog ribarstva 

1.Dvije stranke obvezuju se da će promicati odgovoran ribolov i suzbijati ribolov NNN u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau, na temelju načela nediskriminacije u pogledu različitih flota koje su obavljaju ribolov u tim vodama te na temelju načela održivog upravljanja ribljim resursima i morskim ekosustavima.

2.Tijekom razdoblja obuhvaćenog ovim Protokolom Europska unija i Gvineja Bisau surađuju u praćenju razvoja stanja resursa i ribarstva u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau.

3.Dvije stranke obvezuju se da će promicati poštovanje preporuka Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT) i Odbora za ribarstvo istočnog dijela središnjeg Atlantika (CECAF) te suradnju na razini podregije u pogledu održivog upravljanja ribarstvom, posebno u okviru Komisije za ribarstvo na podregionalnoj razini (CSRP).

4.Stranke se savjetuju u okviru Zajedničkog odbora radi sporazumnog donošenja, prema potrebi, novih mjera za osiguravanje održivog upravljanja ribljim resursima.

Članak 7.
Zajednički znanstveni odbor

1.Zajednički znanstveni odbor čine znanstvenici koje u jednakom broju imenuju obje stranke. Ako se dvije stranke usuglase, u Zajedničkom znanstvenom odboru mogu sudjelovati i promatrači, osobito predstavnici regionalnih organizacija za ribarstvo poput CECAF-a.

2.Zajednički znanstveni odbor sastaje se najmanje jednom godišnje, u skladu s člankom 4. stavkom 1. Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu. Načelno se sastanci održavaju naizmjenično u Gvineji Bisau i u Europskoj uniji. Na zahtjev jedne od stranaka mogu se sazvati i drugi sastanci. Sastancima naizmjenično predsjedaju dvije stranke.

3.Funkcije Zajedničkog znanstvenog odbora posebno obuhvaćaju sljedeće aktivnosti:

(a)prikupljanje podataka o ribolovnim naporima i ulovima nacionalnih i stranih flota koje obavljaju ribolov u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau i love vrste obuhvaćene ovim Protokolom;

(b)predlaganje, praćenje ili analiziranje godišnjih istraživanja kojima se doprinosi postupku procjene stokova i omogućuje određivanje ribolovnih mogućnosti i mogućnosti iskorištavanja kojima se jamči očuvanje resursa i ekosustava;

(c)sastavljanje, na toj osnovi, godišnjeg znanstvenog izvješća o ribolovu koji je predmet ovog Sporazuma;

(d)izrada, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Zajedničkog odbora ili jedne od stranaka, znanstvenih mišljenja o mjerama upravljanja koje se smatraju potrebnima za održivo iskorištavanje stokova i ribolova obuhvaćenih ovim Protokolom.

4.Na temelju preporuka i rezolucija ICCAT-a i najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta, kao što je savjet CECAF-a, a prema potrebi i zaključaka Zajedničkog znanstvenog odbora, Zajednički odbor donosi mjere koje se odnose na aktivnosti ribarskih plovila Unije, a namijenjene su održivom upravljanju ribljim vrstama obuhvaćenima ovim Protokolom.

Članak 8.
Preispitivanje ribolovnih mogućnosti i tehničkih mjera u okviru Zajedničkog odbora

1.Ako Gvineja Bisau. na temelju mišljenja Zajedničkog znanstvenog odbora, odluči uvesti prostornu ili vremensku zabranu ribolova kao mjeru očuvanja resursa, Zajednički odbor sastaje se kako bi analizirao osnove za tu odluku, procijenio učinak te zabrane na aktivnosti plovila Europske unije u okviru ovog Sporazuma i donio odluku o mogućim korektivnim mjerama.

2.U slučaju iz stavka 1. Zajednički odbor postiže dogovor o razmjernom smanjenju financijskog doprinosa iz Sporazuma koji isplaćuje Europska unija i, prema potrebi, o odšteti koja se isplaćuje vlasnicima plovila.

3.Svaka zabrana ribolova koju Gvineja Bisau uvede na temelju znanstvenog mišljenja primjenjuje se bez diskriminacije na sva plovila koja se bave tim ribolovom, uključujući nacionalna plovila i plovila koja plove pod zastavom treće zemlje.

4.Ribolovne mogućnosti predviđene u članku 1. mogu se sporazumno preispitati u okviru Zajedničkog odbora, na temelju preporuke Zajedničkog znanstvenog odbora. U tom slučaju financijski doprinos iz članka 4. stavka 2. točke (a) prilagođava se razmjerno i pro rata temporis, a u ovaj Protokol i njegov Prilog unose se potrebne izmjene.

5.Zajednički odbor može, ako je potrebno, sporazumno razmotriti i prilagoditi odredbe uvjeta za obavljanje ribolova i provedbena pravila ovog Protokola i njegovih priloga, uključujući pravila o praćenju sektorske potpore.

Članak 9.
Eksperimentalni ribolov i nove ribolovne mogućnosti

1.Ako plovila Europske unije pokažu interes za ribolovne aktivnosti koje nisu predviđene člankom 1. u svrhu ispitivanja tehničke izvedivosti i gospodarske održivosti novih vrsta ribolova, za te aktivnosti mogu se dodijeliti odobrenja za eksperimentalni ribolov u skladu s važećim zakonodavstvom Gvineje Bisau. Ako je moguće, taj se eksperimentalni ribolov obavlja u suradnji s raspoloživim lokalnim znanstvenim i tehničkim stručnjacima. Cilj eksperimentalnog ribolova jest testirati tehničku izvedivost i gospodarsku održivost novih vrsta ribolova.

2.U tu svrhu Europska komisija dostavlja nadležnim tijelima Gvineje Bisau zahtjeve za izdavanje povlastica za eksperimentalni ribolov na temelju tehničke dokumentacije u kojoj se navode:

(a)ciljane vrste;

(b)tehničke specifikacije plovila;

(c)iskustvo brodskih časnika u pogledu dotičnih ribolovnih aktivnosti;

(d)prijedlog tehničkih parametara izlaska u ribolov (trajanje, alat, područja na kojima će se obavljati istraživanje itd.);

(e)vrsta prikupljenih podataka kako bi se omogućilo znanstveno praćenje utjecaja tih ribolovnih aktivnosti na resurse i ekosustave.

3.Odobrenja za eksperimentalni ribolov dodjeljuju se za razdoblje od najviše šest mjeseci. Za njih se plaća pristojba koju utvrđuju tijela Gvineje Bisau.

4.Tijekom izlaska u ribolov na plovilu su prisutni znanstveni promatrač iz države zastave i promatrač kojeg izabere Gvineja Bisau.

5.Dopuštene ulove u okviru eksperimentalnog ribolova utvrđuju tijela Gvineje Bisau. Ulovi ostvareni u okviru eksperimentalnog ribolova tijekom izlaska u eksperimentalni ribolov ostaju u vlasništvu vlasnika plovila. Ribe koje nisu propisane veličine ili čiji lov nije dopušten na temelju relevantnog zakonodavstva Gvineje Bisau ne smiju se držati na plovilu ili prodavati.

6.Detaljni rezultati izlaska u ribolov šalju se Zajedničkom odboru i Zajedničkom znanstvenom odboru u svrhu analize.

7.Ako ribarska plovila EU-a pokažu interes za aktivnosti koje nisu navedene u članku 1. ovog Protokola, stranke se savjetuju sa Zajedničkim znanstvenim odborom. Stranke postižu dogovor o uvjetima primjenjivima na te nove ribolovne mogućnosti te unose izmjene u ovaj Protokol i njegov Prilog do prestanka važenja ovog Protokola. U skladu s tim povećava se financijski doprinos iz članka 4. stavka 2. točke (a) ovog Protokola. U skladu s tim mijenjaju se pristojbe i uvjeti za vlasnike plovila utvrđeni u Prilogu.

Članak 10.
Gospodarska integracija subjekata iz Europske unije u sektor ribarstva Gvineje Bisau

1.Dvije stranke obvezuju se promicati gospodarsku integraciju subjekata iz Europske unije u cjelokupni sektor ribarstva Gvineje Bisau, osobito osnivanjem zajedničkih poduzeća i razvojem infrastrukture.

2.Dvije stranke surađuju u svrhu podizanja svijesti privatnih subjekata EU-a o tržišnim i industrijskim mogućnostima, osobito u pogledu izravnih ulaganja u cjelokupni sektor ribarstva u Gvineji Bisau.

3.Zbog istog razloga Gvineja Bisau može pružiti poticaje subjektima koji na taj način ulažu.

4.Dvije stranke surađuju radi utvrđivanja mogućnosti ulaganja i razvoja alata financiranja za provedbu utvrđenih djelovanja i projekata.

5.Zajednički odbor provodi godišnju ocjenu provedbe ovog članka.

Članak 11.
Razmjena informacija

1.Stranke se obvezuju informacije i dokumente povezane s provedbom Protokola u prvom redu razmjenjivati putem elektroničkih sustava.

2.Elektronički oblik dokumenta predviđenih ovim Protokolom u svakom trenutku smatra se istovrijednim papirnatoj inačici.

3.Stranke se međusobno bez odgađanja obavještavaju o svakoj neispravnosti računalnog sustava. U tom slučaju informacije i dokumenti povezani s provedbom Sporazuma automatski se zamjenjuju papirnatim verzijama u skladu s odredbama iz Priloga.

Članak 12.
Povjerljivost podataka

1.Stranke se obvezuju da će se svi nominativni podaci povezani s plovilima Europske unije i njihovim ribolovnim aktivnostima koji su dobiveni u okviru Sporazuma sve vrijeme obrađivati strogo u skladu s načelima povjerljivosti i zaštite podataka.

2.Stranke su dužne pobrinuti se da javno budu dostupni samo zbirni podaci o ribolovnim aktivnostima flote Europske unije u vodama Gvineje Bisau, u skladu s odgovarajućim odredbama ICCAT-a i drugih regionalnih i podregionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom.

3.Podatke koji se mogu smatrati povjerljivima nadležna tijela upotrebljavaju isključivo za potrebe provedbe Sporazuma i za upravljanje, praćenje, kontrolu i nadzor ribarstva.

4.Kada je riječ o osobnim podacima koji se dostavljaju Europskoj uniji, Zajednički odbor može utvrditi odgovarajuće zaštitne mjere i pravne lijekove u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka.

Članak 13.
Mjerodavno zakonodavstvo

1.Aktivnosti ribarskih plovila Europske unije koja obavljaju ribolov u vodama Gvineje Bisau uređene su mjerodavnim zakonodavstvom Gvineje Bisau, osim ako je drukčije predviđeno u Sporazumu o partnerstvu u ribarstvu, ovom Protokolu i njegovu Prilogu i dodacima.

2.Stranke su dužne međusobno se pismeno obavještavati o svakoj izmjeni svoje politike i zakonodavstva u području ribarstva. Promjene propisa koje tehnički utječu na ribolovne aktivnosti primjenjuju se na plovila Europske unije nakon isteka roka od tri mjeseca od službene obavijesti o njima.

Članak 14.
Suspenzija provedbe Protokola

1.Provedba Protokola, uključujući isplatu financijskog doprinosa iz članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b), može se suspendirati nakon savjetovanja u okviru Zajedničkog odbora ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta ili više njih:

(a)obavljanje ribolovnih aktivnosti u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau spriječeno je zbog neuobičajenih okolnosti koje nisu prirodne pojave;

(b)na odredbe ovog Protokola utječu znatne promjene u oblikovanju i provedbi ribarstvene politike jedne od stranaka;

(c)pokrenuti su mehanizmi savjetovanja predviđeni člankom 96. Sporazuma iz Cotonoua zbog povrede osnovnih i temeljnih ljudskih prava iz članka 9. tog Sporazuma;

(d)Europska unija ne isplaćuje financijski doprinos iz članka 4. stavka 2. točke (a) zbog razloga koji nisu predviđeni u točki (c) ovog stavka;

(e)između stranaka postoji ozbiljan i neriješen spor u pogledu tumačenja ili provedbe Sporazuma i ovog Protokola.

2.Plaćanje financijskog doprinosa nastavlja se nakon savjetovanja i dogovora između dviju stranaka čim se ponovno uspostavi stanje koje je prethodilo događajima iz stavka 1. Međutim poseban financijski doprinos predviđen člankom 4. stavkom 2. točkom (b) može se isplatiti najkasnije šest mjeseci nakon prestanka važenja Protokola.

3.Odobrenja za ribolov dodijeljena plovilima EU-a mogu se suspendirati istodobno kada i plaćanje financijskog doprinosa na temelju članka 4. stavka 2. točke (a). Ako se obnove, rok važenja tih odobrenja produžuje se za razdoblje koje odgovara razdoblju suspenzije ribolovnih aktivnosti. Za trajanja suspenzije prekidaju se sve aktivnosti ribarskih plovila Europske unije u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau.

4.Kako bi suspenzija primjene Protokola stupila na snagu, zainteresirana strana dužna je pisanim putem obavijestiti o suspenziji najmanje tri mjeseca prije dana na koji bi suspenzija trebala stupiti na snagu, osim u slučaju predviđenom u stavku 1. točki (c) u kojem se primjena Protokola suspendira bez odgode. Stranke se u međuvremenu međusobno savjetuju u okviru Zajedničkog odbora.

5.U slučaju suspenzije stranke se nastavljaju savjetovati kako bi postigle sporazumno rješenje spora. Kada se postigne rješenje, primjena Protokola nastavlja se i iznos financijskog doprinosa smanjuje se razmjerno i pro rata temporis ovisno o razdoblju tijekom kojeg je primjena Protokola bila suspendirana.

Članak 15.
Otkaz

1.U slučaju otkaza ovog Protokola dotična stranka pisanim putem obavještava drugu stranku o svojoj namjeri da otkaže Protokol najmanje šest mjeseci prije datuma na koji otkaz treba stupiti na snagu.

2.Slanjem obavijesti iz prethodnog stavka započinje savjetovanje stranaka.

Članak 16.
Privremena primjena

Ovaj Protokol i njegov Prilog privremeno se primjenjuju od datuma njihova potpisivanja.

Članak 17.
Stupanje na snagu

Ovaj Protokol i njegov Prilog stupaju na snagu na dan kada se stranke međusobno obavijeste o dovršetku postupaka potrebnih u tu svrhu.



PRILOG

UVJETI ZA OBAVLJANJE RIBOLOVA PLOVILA EUROPSKE UNIJE U RIBOLOVNOJ ZONI GVINEJE BISAU

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

1.Određivanje nadležnog tijela

Za potrebe ovog Priloga i osim ako je drukčije navedeno, svako upućivanje na Europsku uniju (EU) ili Gvineju Bisau kao nadležno tijelo znači:

za EU: Europska komisija, prema potrebi putem delegacije Europske unije,

za Gvineju Bisau: državna služba nadležna za ribarstvo.

2.Ribolovna zona u kojoj je dopušten ribolov

Ribolovna zona u kojoj plovila Europske unije smiju obavljati ribolov jest ribolovna zona Gvineje Bisau, uključujući područje kojim zajednički upravljaju Gvineja Bisau i Senegal, u skladu sa zakonodavstvom Gvineje Bisau i mjerodavnim međunarodnim konvencijama kojih je Gvineja Bisau popisnica.

Polazne crte definirane su u nacionalnom zakonodavstvu.

3.Imenovanje lokalnog zastupnika

Uz iznimku tunolovaca, svako plovilo Europske unije koje želi dobiti odobrenje za ribolov na temelju ovog Protokola mora imati zastupnika s boravištem u Gvineji Bisau.

4.Bankovni račun

Prije stupanja na snagu Protokola Gvineja Bisau dostavlja Europskoj uniji podatke o jednom ili više bankovnih računa na koje ribarska plovila moraju uplaćivati iznose u okviru Sporazuma. Troškove bankovnih prijenosa snose vlasnici plovila.

5.    Kontaktne točke

Stranke se međusobno obavještavaju o kontaktnim točkama namijenjenima razmjeni informacija o provedbi Protokola, posebno u pogledu općenitih podataka o ulovima i ribolovnom naporu, postupaka povezanih s odobrenjima za ribolov i provedbom sektorske potpore.



POGLAVLJE II.

ODOBRENJA ZA RIBOLOV

Odjeljak 1.: Primjenjivi postupci

1.Uvjeti za dobivanje odobrenja za ribolov – plovila koja ispunjavaju uvjete

Odobrenja za ribolov iz članka 6. Sporazuma izdaju se pod uvjetom da je plovilo upisano u registar ribarskih plovila Europske unije i da je u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 2017/2403 o održivom upravljanju vanjskim ribarskim flotama. Trebaju biti ispunjene sve obveze povezane s vlasnikom plovila, zapovjednikom plovila ili samim plovilom koje proizlaze iz ribolovnih aktivnosti u Gvineji Bisau na temelju Sporazuma.

2.Zahtjev za izdavanje odobrenja za ribolov

Europska unija podnosi Gvineji Bisau zahtjev za izdavanje odobrenja za ribolov za svako plovilo koje želi obavljati ribolov na temelju Sporazuma najmanje 40 radnih dana prije početka zatraženog razdoblja valjanosti koristeći obrazac iz Dodatka.

Svakom početnom zahtjevu za izdavanje odobrenja za ribolov na temelju važećeg Protokola ili nakon tehničke promjene na dotičnom plovilu prilaže se sljedeće:

(a)dokaz o uplati paušalne pristojbe za razdoblje važenja zatraženog odobrenja za ribolov;

(b)ime, prezime i adresa lokalnog zastupnika plovila, ako postoji;

(c)za koćarice, dokaz o uplati paušalne naknade za troškove promatrača;

(d)za koćarice, potvrda o nosivosti plovila koju izdaje država zastave.

Za produženje odobrenja za ribolov u skladu s važećim Protokolom za plovila čije se tehničke specifikacije nisu izmijenile uz zahtjev za produženje prilaže se samo dokaz o uplati pristojbe i, prema potrebi, paušalnog doprinosa za troškove promatrača.

3.Izdavanje odobrenja za ribolov

Gvineja Bisau izdaje izvorno odobrenje za ribolov u roku od najviše 25 dana od primitka cjelokupne dokumentacije zahtjeva, a najmanje 15 dana prije početka obavljanja ribolovnih aktivnosti. To se odobrenje šalje vlasnicima plovila kako slijedi:

za koćarice, posredstvom zastupnika, uz kopiju Europskoj uniji, a

za tunolovce, posredstvom Delegacije Europske unije u Gvineji Bisau.

Kada je riječ o tunolovcima, nadležno tijelo odmah šalje kopiju odobrenja za ribolov vlasniku plovila i, prema potrebi, njegovu lokalnom zastupniku, uz kopiju Europskoj uniji. Ta kopija prestaje važiti nakon primitka izvornika. Ta kopija, koja se drži na tunolovcima, važi 40 dana i u tom se razdoblju smatra istovrijednom izvorniku.

U slučaju produženja odobrenja za ribolov tijekom razdoblja primjene Protokola novo odobrenje za ribolov mora sadržavati jasno upućivanje na izvorno odobrenje za ribolov.

Europska unija prosljeđuje odobrenje za ribolov vlasniku plovila ili njegovu zastupniku. Ako su uredi Europske unije zatvoreni, Gvineja Bisau može odobrenje za ribolov dostaviti izravno vlasniku plovila ili njegovu zastupniku, uz kopiju Europskoj uniji.

4.Popis plovila s odobrenjem za ribolov

Po izdavanju odobrenja za ribolov Gvineja Bisau za svaku kategoriju plovila odmah sastavlja konačni popis plovila s odobrenjem za ribolov u zoni Gvineje Bisau. Taj se popis bez odgode šalje nacionalnom tijelu nadležnom za kontrolu ribarstva i elektroničkim putem Europskoj Uniji.

5.Rok važenja odobrenja za ribolov

Odobrenja za ribolov sastavljaju se za tromjesečno, polugodišnje ili godišnje razdoblje.

Da bi se odredio početak razdoblja važenja, „godišnje razdoblje” znači:

(a)za prvu godinu primjene Protokola razdoblje od datuma početka njegove privremene primjene do 31. prosinca iste godine;

(b)nakon toga svaka cijela kalendarska godina;

(c)za posljednju godinu primjene Protokola razdoblje od 1. siječnja do datuma prestanka važenja Protokola.

Tromjesečno ili polugodišnje razdoblje važenja počinje prvog dana svakog mjeseca. Međutim, ne može prijeći 31. prosinca godine u kojoj je odobrenje izdano.

6.Držanje odobrenja za ribolov na plovilu

Odobrenje za ribolov mora se uvijek držati na plovilu.

Međutim, tunolovcima i plovilima s plutajućim parangalima dopušteno je obavljati ribolov od njihova uvrštenja u prethodno navedeni privremeni popis. Do izdavanja odobrenja za ribolov na tim plovilima mora se držati privremeni popis.

7.Prijenos odobrenja za ribolov

Odobrenje za ribolov izdaje se za određeno plovilo i nije prenosivo.

Međutim, u slučaju više sile na zahtjev Europske unije odobrenje za ribolov zamjenjuje se novim odobrenjem koje se izdaje za drugo plovilo slično plovilu koje se zamjenjuje.

Prijenos se vrši tako da vlasnik plovila ili njegov zastupnik u Gvineji Bisau vrati odobrenje za ribolov koje se zamjenjuje te da Gvineja Bisau što prije izda zamjensko odobrenje. Zamjensko odobrenje izdaje se vlasniku plovila ili njegovu zastupniku odmah po vraćanju odobrenja za ribolov koje se zamjenjuje, a nakon provedbe tehničkog pregleda u skladu s člankom 9. ovog poglavlja. Zamjensko odobrenje proizvodi učinke na dan vraćanja odobrenja koje se zamjenjuje.

Kada je riječ o koćaricama, ako je nosivost zamjenskog plovila veća od nosivosti zamijenjenog plovila, dodatna pristojba izračunava se razmjerno razlici u nosivosti i preostalom razdoblju važenja. Tu dodatnu pristojbu plaća vlasnik plovila pri prijenosu odobrenja za ribolov.

Gvineja Bisau odmah ažurira popis plovila s odobrenjem za ribolov. Novi popis odmah se šalje nacionalnom tijelu nadležnom za kontrolu ribarstva i Uniji.

8.Pomoćna plovila

Na zahtjev Europske unije Gvineja Bisau dopušta ribarskim plovilima Europske unije koja imaju odobrenje za ribolov da prime pomoć od pomoćnih plovila. Pomoćna plovila plove pod zastavom države članice Europske unije ili pripadaju poduzeću iz Europske unije te ne smiju biti opremljena za ribolov.

Gvineja Bisau sastavlja popis odobrenih pomoćnih plovila i odmah ga šalje nacionalnom tijelu nadležnom za kontrolu ribarstva te Europskoj uniji.

Pomoćna plovila moraju za to posjedovati odobrenje koje se izdaje na temelju zakonodavstva Gvineje Bisau.

9.Tehnički pregled koćarica

Jednom godišnje, ili nakon promjene nosivosti plovila ili ribolovnog alata koja podrazumijeva promjenu ribolovne kategorije, koćarice iz Europske unije dolaze u luku u Gvineji Bisau na tehnički pregled u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Gvineje Bisau.

U okviru tehničkog pregleda provjerava se jesu li tehničke specifikacije plovila i ribolovnog alata na plovilu u skladu s odredbama Sporazuma i poštuju li se odredbe koje se odnose na sanitarne zahtjeve i na ukrcavanje nacionalnih pomoraca.

Gvineja Bisau dužna je obaviti tehnički pregled u roku od 48 sati od ulaska koćarice u luku, pod uvjetom da je taj ulazak unaprijed najavljen.

Gvineja Bisau odmah po dovršetku tehničkog pregleda izdaje certifikat o sukladnosti zapovjedniku plovila.

Certifikat o sukladnosti vrijedi godinu dana. Međutim potreban je novi certifikat o sukladnosti za svaku promjenu vrste ribolova kojom se plovilo uključuje u kategoriju za lov kozica ili iz te kategorije isključuje. Isto tako, novi certifikat o sukladnosti potreban je ako plovilo napusti ribolovnu zonu Gvineje Bisau na razdoblje duže od 45 dana.

Certifikat o sukladnosti mora se uvijek čuvati na plovilu.

Troškove tehničkog pregleda snosi vlasnik plovila, a iznos troškova određuje se u skladu sa stopama utvrđenima zakonodavstvom Gvineje Bisau. Ti troškovi ne smiju premašiti iznose koje za istu uslugu plaćaju nacionalna plovila ili plovila koja plove pod zastavom treće države.

Odjeljak 2.: Pristojbe i predujam

Iznos paušalne pristojbe određuje se za svaku kategoriju plovila u tehničkim specifikacijama iz Dodatka ovom Prilogu. On obuhvaća sve lokalne i nacionalne poreze osim lučkih pristojbi i naknada za obavljene usluge.

Ako je razdoblje važenja odobrenja za ribolov kraće od godine dana, iznos paušalne pristojbe prilagođava se razmjerno zatraženom razdoblju važenja. Taj se iznos prema potrebi povećava zbog povećanja iznosa za tromjesečna ili polugodišnja trajanja, na temelju vrijednosti utvrđenih u odgovarajućim tehničkim specifikacijama.



POGLAVLJE III.

TEHNIČKE MJERE OČUVANJA

Tehničke mjere koje se primjenjuju na plovila s odobrenjem za ribolov u pogledu zone, a odnose se na ribolovni alat i količinu usputnih ulova, utvrđuju se za svaku kategoriju ribolova u tehničkim specifikacijama iz Dodatka ovog Priloga.

Tunolovci i plovila s plutajućim parangalima moraju biti usklađeni sa svim preporukama ICCAT-a.

POGLAVLJE IV.

IZVJEŠĆIVANJE O ULOVIMA

1.Očevidnik o ribolovu

Zapovjednik plovila Europske unije koje obavlja ribolov u okviru Sporazuma vodi očevidnik o ribolovu. Kada je riječ o tunolovcima, očevidnik o ribolovu mora biti usklađen s primjenjivim rezolucijama ICCAT-a koje se odnose na prikupljanje i slanje podataka o ribolovnim aktivnostima.

Zapovjednik svakog dana u očevidnik o ribolovu bilježi količinu svake ulovljene i na plovilu zadržane vrste, označene troslovnom oznakom FAO-a, izraženu u kilogramima žive mase ili, prema potrebi, broju ulovljenih jedinki. Za svaku glavnu vrstu zapovjednik navodi i slučajeve u kojima nema ulova.

Prema potrebi, zapovjednik svakog dana u očevidnik o ribolovu bilježi i odbačene količine za svaku vrstu, izražene u kilogramima žive mase ili, prema potrebi, broju jedinki.

Očevidnik o ribolovu ispunjava se čitljivo, tiskanim slovima, a potpisuje ga zapovjednik.

Za točnost podataka zabilježenih u očevidniku o ribolovu odgovoran je zapovjednik.

2.Izvješćivanje o ulovima

2.1.Prva i druga godina primjene Protokola – sustav upravljanja na temelju ribolovnog napora

Zapovjednik izvješćuje o ulovu plovila tako da Gvineji Bisau podnosi svoje očevidnike o ribolovu za razdoblje prisutnosti plovila u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau.

Zapovjednik šalje očevidnike o ribolovu na elektroničku adresu koju je Gvineja Bisau dala u tu svrhu. Gvineja Bisau odmah porukom elektroničke pošte potvrđuje primitak očevidnika.

Očevidnici o ribolovu mogu se poslati i na sljedeći način:

(a)pri prolasku kroz luku u Gvineji Bisau izvornik svakog očevidnika o ribolovu podnosi se lokalnom predstavniku glavne uprave za industrijski ribolov koji u pisanom obliku potvrđuje primitak tog očevidnika;

(b)pri napuštanju ribolovne zone Gvineje Bisau bez prethodnog prolaska kroz luku u Gvineji Bisau izvornik svakog očevidnika o ribolovu šalje se poštom u roku od 14 dana nakon dolaska u bilo koju drugu luku, a u svakom slučaju u roku od 30 dana od napuštanja ribolovne zone Gvineje Bisau:

Zapovjednik šalje kopiju svih očevidnika o ribolovu Europskoj uniji. Za tunolovce i plovila s plutajućim parangalima zapovjednik šalje kopiju svih očevidnika o ribolovu i jednom od sljedećih znanstvenih instituta:

(a)IRD (Institut de recherche pour le développement);

(b)IEO (Instituto Español de Oceanografía); ili

(c)IPMA (Instituto Português do Mar e da Atmosfera).

Nakon povratka plovila u zonu Gvineje Bisau u razdoblju važenja odobrenja za ribolov potrebno je ponovno poslati obavijest o ribolovnim aktivnostima i izvješće o ulovima.

U slučaju nepoštovanja odredaba iz ovog poglavlja Gvineja Bisau može dotičnom plovilu suspendirati odobrenje za ribolov sve dok se ne dostavi izvješće o ulovu koje nedostaje te može kazniti vlasnika plovila u skladu s odgovarajućim odredbama važećeg nacionalnog zakonodavstva. U slučaju ponovnog kršenja Gvineja Bisau može odbiti produžiti odobrenje za ribolov. Gvineja Bisau odmah obavještava Europsku uniju o svakoj sankciji određenoj u tom kontekstu.

2.2.Treća i daljnje godine primjene Protokola – sustav upravljanja na temelju kvota

1.Zapovjednik plovila Europske unije koje obavlja ribolov u okviru Sporazuma vodi očevidnik o ribolovu koji je u skladu s primjenjivim rezolucijama ICCAT-a. Zapovjednik je odgovoran za točnost podataka zabilježenih u elektroničkom očevidniku o ribolovu.

2.Sva ribarska plovila Unije kojima je izdana povlastica na temelju ovog Protokola moraju biti opremljena elektroničkim sustavom (dalje u tekstu „sustav ERS”) kojim se omogućuje bilježenje i slanje podataka o ribolovnoj aktivnosti plovila (dalje u tekstu „podaci ERS”).

3.Podaci o ulovima šalju se kako slijedi:

(a)zapovjednici svih plovila koja obavljaju ribolov u vodama Gvineje Bisau na temelju ovog Protokola svakodnevno ispunjavaju elektronički očevidnik o ribolovu i šalju ga sustavom ERS (Dodatak 4.) ili, u slučaju kvara tog sustava, elektroničkom poštom CPR-u države zastave i CPR-u Gvineje Bisau u roku od sedam dana nakon izlaska iz ribolovne zone;

(b)u elektroničkom očevidniku o ribolovu bilježi se količina svake ulovljene i na plovilu zadržane vrste, označene troslovnom oznakom FAO-a, izražena u kilogramima žive mase ili, prema potrebi, boju ulovljenih jedinki. Za svaku glavnu vrstu zapovjednik navodi i slučajeve u kojima nema ulova. Svakog dana u očevidnik o ribolovu bilježi i odbačene količine za svaku vrstu, izražene u kilogramima žive mase ili, prema potrebi, broju jedinki.

4.Plovilo šalje podatke ERS svojoj državi zastave, koja ih automatski dostavlja Gvineji Bisau. Država zastave zaprima i bilježi te podatke u računalnoj bazi podataka i čuva ih 36 mjeseci.

5.Država zastave i Gvineja Bisau dužne su pobrinuti se da njihovi ERS-ovi budu opremljeni informatičkom opremom i računalnim programima potrebnima za automatski prijenos podataka ERS u formatu opisanom u Dodatku 4. točki 3.

6.Podaci ERS prenose se elektroničkim sredstvima komunikacije kojima upravlja Europska komisija kako bi se razmjena odvijala u standardiziranom formatu za prijenos podataka o ribarstvu.

7.U slučaju nepoštovanja odredaba o izvješćivanju o ulovu, Gvineja Bisau može dotičnom plovilu suspendirati odobrenje za ribolov sve dok se ne dostavi izvješće o ulovu koje nedostaje te može kazniti vlasnika plovila u skladu s odgovarajućim odredbama važećeg nacionalnog zakonodavstva. U slučaju ponovnog kršenja Gvineje Bisau može odbiti produžiti odobrenje za ribolov. Gvineja Bisau odmah obavještava Europsku uniju o svakoj sankciji određenoj u tom kontekstu.

8.Država zastave i Gvineja Bisau imenuju po jednog dopisnika ERS koji će biti osoba za kontakt za pitanja koja se odnose na provedbu ovog Dodatka 4. Država zastave i Gvineja Bisau međusobno se obavještavaju o kontaktnim podacima svojih dopisnika ERS i, prema potrebi, te podatke bez odgode ažuriraju.

3.Prelazak na elektronički sustav

Stranke u okviru Zajedničkog odbora dogovaraju način prelaska na elektronički sustav izvješćivanja o ulovima (ERS) u kojem će plovila Europske unije bilježiti podatke o ribolovnim aktivnostima obavljenima na temelju Sporazuma te o njima elektroničkim putem obavještavati Gvineju Bisau, u skladu s odredbama iz Dodatka ovom Prilogu.

Taj se prelazak mora provesti najkasnije do početka treće godine primjene Protokola.

4.Konačni obračun pristojbi za tunolovce i plovila s plutajućim parangalima

Na temelju izvješća o ulovima koje potvrde prethodno navedeni znanstveni instituti Europska unija za svaki tunolovac i plovilo s plutajućim parangalima sastavlja konačni obračun pristojbi koje to plovilo mora platiti za godišnju ribolovnu sezonu u prethodnoj kalendarskoj godini.

Europska unija taj konačni obračun šalje Gvineji Bisau i vlasniku plovila do 31. svibnja godine koja slijedi nakon godine u kojoj su ostvareni ulovi.

Ako je iznos konačnog obračuna veći od paušalne pristojbe koja se plaća za dobivanje odobrenja za ribolov, vlasnik plovila bez odgađanja plaća nepodmireni iznos Gvineji Bisau. Ako je iznos konačnog obračuna manji od paušalne pristojbe, vlasnik plovila ne može potraživati preostali iznos.

POGLAVLJE V.

ISKRCAJI I PREKRCAJI

1. Iskrcaj i prekrcaj ulova

Zapovjednik plovila Europske unije koje u luci Gvineje Bisau želi iskrcati ili prekrcati ulove ostvarene u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau dužan je obavijestiti predstavnika glavne uprave za industrijski ribolov najmanje 24 sata prije iskrcaja ili prekrcaja, navodeći sljedeće:

(a)ime ribarskog plovila koje mora izvršiti iskrcaj ili prekrcaj;

(b)luka iskrcaja ili prekrcaja;

(c)predviđeni datum i vrijeme iskrcaja ili prekrcaja;

(d)količinu (izražena u kilogramima žive mase ili, prema potrebi, broju jedinki) svake vrste koja se iskrcava ili prekrcava (označene troslovnom oznakom FAO-a);

(e)u slučaju prekrcaja, ime plovila na koje se obavlja prekrcaj.

U slučaju prekrcaja zapovjednik je dužan pobrinuti se da plovilo na koje se obavlja prekrcaj ima odobrenje koje su izdala odgovarajuća nadležna tijela.

Prekrcaj se obavlja u luci u Gvineji Bisau o čijim geografskim koordinatama nadležna tijela obavještavaju zapovjednika i zastupnika plovila. Prekrcaj na moru zabranjuje se.

U slučaju nepoštovanja ovih odredaba primjenjuju se odgovarajuće sankcije predviđene zakonodavstvom Gvineje Bisau.

2. Doprinos u naravi radi sigurnosti opskrbe hranom

Koćarice imaju obvezu iskrcati dio svojih ulova u Gvineji Bisau radi sigurnosti opskrbe hranom u toj zemlji. Iskrcavanje se provodi kako slijedi:

2,5 tona po tromjesečju po plovilu za plovila za lov ribe/glavonožaca,

1,25 tona po tromjesečju po plovilu za plovila za lov kozica.

Radi lakše provedbe te mjere doprinosi po plovilu mogu se izvršavati u skupinama od više plovila i davati na raspolaganje kumulativno za više tromjesečja. Iskrcavanje se provodi u luci Gvineje Bisau i prihvaća ga predstavnik glavne uprave za industrijski ribolov.

Obrazac o prihvatu doprinosa u naravi sastavlja i potpisuje glavna uprava za industrijski ribolov te se on zatim dostavlja zapovjedniku plovila.

Način provedbe iskrcavanja predmet je sporazumnog dogovora stranaka.

POGLAVLJE VI.

KONTROLA I INSPEKCIJA

1.Ulazak u ribolovnu zonu i izlazak iz nje

Gvineja Bisau mora biti obaviještena o svakom plovilu Europske unije s odobrenjem za ribolov koje ulazi u ribolovnu zonu Gvineje Bisau ili izlazi iz nje u roku od 24 sata od ulaska ili izlaska plovila. Taj se rok skraćuje na 4 sata za tunolovce i plovila s plutajućim parangalima.

Pri prijavljivanju ulaska ili izlaska plovilo posebno navodi:

(a)planirani datum, vrijeme i točku prolaska;

(b)količinu, izraženu u kilogramima žive mase ili, prema potrebi, broju jedinki, svake vrste koja se drži na plovilu, označene troslovnom oznakom FAO-a;

(c)način prezentiranja proizvoda.

Obavijest se po mogućnosti šalje elektroničkom poštom, a ako to nije moguće, telefaksom ili putem radija na adresu elektroničke pošte, telefonski broj ili radijsku frekvenciju koje je priopćila Gvineja Bisau. Gvineja Bisau odmah obavještava dotična plovila i Europsku uniju o svakoj promjeni adrese elektroničke pošte, telefonskog broja ili radijske frekvencije.

Svako plovilo koje je zatečeno u obavljanju ribolova u zoni Gvineje Bisau a da prethodno nije najavilo svoju nazočnost u toj zoni smatra se plovilom koje obavlja ribolov bez odobrenja.

2.Obavijesti o poziciji plovila – sustav VMS

Dok su u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau, plovila Europske unije moraju biti opremljena satelitskim sustavom za praćenje plovila (Vessel Monitoring System, VMS) kojim se osigurava automatsko i neprekidno slanje poruka o poziciji, svaki sat, CPR-u države zastave.

Zabranjeno je pomicanje, isključivanje, uništavanje, oštećivanje ili onesposobljavanje sustava za kontinuirano lokaliziranje putem satelitske veze koji se nalazi u plovilu za potrebe prijenosa podataka ili namjerno mijenjanje, preusmjeravanje ili krivotvorenje podataka koje je izdao ili zabilježio navedeni sustav.

Obavijesti o poziciji u provom redu se prenose sustavom VMS/ERS, a ako je on u kvaru, elektroničkom poštom, telefaksom ili radijskom vezom. Gvineja Bisau odmah obavještava dotična plovila i Uniju o svakoj promjeni adrese elektroničke pošte, telefonskog broja ili radijske frekvencije.

Svaka obavijest o poziciji mora sadržavati:

(a)identifikacijske podatke plovila;

(b)zadnju geografsku poziciju plovila (geografska dužina i širina) s granicom dopuštene pogreške manjom od 500 metara i intervalom pouzdanosti od 99 %;

(c)    datum i vrijeme kada je pozicija zabilježena;

(d)brzinu i smjer plovila; te

(e)biti oblikovana u skladu s formatom utvrđenim u Dodatku 3.

Svako plovilo koje je zatečeno u obavljanju ribolova u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau a da prethodno nije najavilo svoju nazočnost u toj zoni, smatra se plovilom koje krši propise.

3.Inspekcijski pregled na moru i u luci

Inspekcijski pregled na moru plovila Europske unije s odobrenjem za ribolov u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau obavljaju plovila i inspektori Gvineje Bisau za koje se može jasno utvrditi da su nadležni za obavljanje kontrole ribarstva.

Prije ukrcaja na plovilo inspektori Gvineje Bisau obavještavaju plovilo Europske unije o svojoj odluci obavljanja inspekcijskog pregleda. Inspekcijski pregled obavljaju najviše dva inspektora koji moraju pružiti dokaz o svojem identitetu i službenoj kvalifikaciji inspektora prije obavljanja pregleda. Prema potrebi, ti inspektori mogu biti u pratnji predstavnika snaga nacionalne sigurnosti Gvineje Bisau, u skladu s međunarodnim pravom mora.

Inspektori Gvineje Bisau borave na plovilu Europske unije samo onoliko koliko im je potrebno za obavljanje dužnosti povezanih s inspekcijskim pregledom. Inspekcijski pregled obavljaju tako da što manje utječu na plovilo, njegovu ribolovnu aktivnost i teret.

Gvineja Bisau može akreditiranim inspektorima Europske unije dopustiti da sudjeluju u inspekcijskom pregledu u svojstvu promatrača.

Zapovjednik plovila Europske unije omogućuje inspektorima Gvineje Bisau ukrcaj na plovilo i obavljanje njihova posla.

Nakon završetka svakog inspekcijskog pregleda inspektori Gvineje Bisau sastavljaju izvješće o inspekcijskom pregledu. Zapovjednik plovila Unije ima pravo unijeti primjedbe u izvješće o inspekcijskom pregledu. Izvješće o inspekcijskom pregledu potpisuju inspektor koji je sastavio izvješće i zapovjednik plovila Unije.

Prije odlaska s plovila inspektori Gvineje Bisau uručuju zapovjedniku plovila Unije kopiju izvješća o inspekcijskom pregledu. Gvineja Bisau šalje kopiju izvješća o inspekcijskom pregledu Uniji u roku od osam dana od inspekcijskog pregleda.

4.Kontrola ulova

Tijekom prve dvije godine primjene Protokola, u kojima se sustav upravljanja temelji na BRT-u, kontrola na temelju uzorkovanja, namijenjena provjeravanju usklađenosti ulova s podacima iz očevidnika o ribolovu, obavlja se tromjesečno prema načelu rotacije na jednoj trećini koćarica EU-a s odobrenjem za ribolov.

Kontrola se provodi na kraju izlaska u ribolov, uz slanje prethodne obavijesti najmanje 24 sata unaprijed, i traje najviše četiri sata.

Nadležna tijela obavještavaju zapovjednika i zastupnika plovila o geografskim koordinatama točke na kojoj se provodi kontrola.

Od treće godine primjene Protokola, nakon prelaska na sustav upravljanja na temelju kvota (TAC), učestalost kontrole ulova mijenja se kako bi se uzela u obzir provjera podataka o ulovu u okviru sustava ERS.

POGLAVLJE VII.

KRŠENJE PROPISA

1.Postupanje u slučaju kršenja propisa

Svako kršenje propisa koje počini ribarsko plovilo EU-a koje ima odobrenje za ribolov u skladu s ovim Prilogom mora biti navedeno u izvješću o inspekcijskom pregledu.

Zapovjednikovo potpisivanje izvješća o inspekcijskom pregledu ne dovodi u pitanje pravo vlasnika plovila na obranu u pogledu navodnog kršenja propisa.

2.Zadržavanje plovila – informativni sastanak

Ako je navedeno kršenje propisa predviđeno nacionalnim zakonodavstvom, svako plovilo Unije koje je počinilo to navodno kršenje može biti primorano prekinuti svoje ribolovne aktivnosti i, ako se nalazi na moru, vratiti se u luku u Gvineji Bisau.

Gvineja Bisau u roku od 48 sati obavještava Europsku uniju o svakom zadržavanju plovila Europske unije koje ima odobrenje za ribolov. Uz tu obavijest prilaže se dokumentacija kojom se dokazuje kršenje.

Prije nego što poduzme bilo kakve mjere protiv plovila, zapovjednika, posade ili tereta, s izuzetkom mjera radi zaštite dokaza, Gvineja Bisau na zahtjev Europske unije organizira informativni sastanak u roku od jednog radnog dana od obavijesti o zadržavanju plovila da bi se razjasnile činjenice koje su dovele do zadržavanja plovila i da bi se obrazložilo koje se daljnje mjere mogu poduzeti. Na tom informativnom sastanku može sudjelovati predstavnik države zastave plovila.

3.Sankcije za kršenje – postupak nagodbe

Sankcije za navodno kršenje određuje Gvineja Bisau u skladu s odredbama važećeg nacionalnog zakonodavstva.

Ako postupanja povezana s kršenjem uključuju sudski postupak, prije njegova pokretanja između Gvineje Bisau i Europske unije provodi se postupak nagodbe kako bi se odredili uvjeti i težina sankcije. U tom postupku nagodbe može sudjelovati predstavnik države zastave plovila. Postupak nagodbe završava najkasnije četiri dana nakon obavijesti o zadržavanju plovila.

4.Sudski postupak – bankovno jamstvo

Ako se postupkom nagodbe ne postigne nagodba te se slučaj kršenja propisa izvede pred nadležni sud, vlasnik plovila koje je počinilo kršenje polaže bankovno jamstvo u banku koju je odredila Gvineja Bisau, u iznosu koji je odredila Gvineja Bisau, a koje pokriva troškove u vezi sa zadržavanjem plovila, procijenjenom novčanom kaznom i eventualnim kompenzacijskim naknadama. Bankovno jamstvo neopozivo je do okončanja sudskog postupka.

Nakon donošenja presude bankovno jamstvo bez odgode se oslobađa i vraća vlasniku plovila:

(a)u cijelosti ako nije određena nikakva sankcija;

(b)u visini preostalog iznosa ako je sankcija novčana kazna koja je manja od bankovnog jamstva.

Gvineja Bisau obavještava Europsku uniju o ishodu sudskog postupka u roku od osam dana od donošenja presude.

5.Puštanje plovila

Plovilu i njegovom zapovjedniku dopušta se napuštanje luke nakon podmirenja sankcije koja proizlazi iz postupka nagodbe ili nakon polaganja bankovnog jamstva.

POGLAVLJE VIII.

UKRCAVANJE POMORACA

1.Broj pomoraca za ukrcaj

Tijekom razdoblja važenja odobrenja za ribolov na koćaricama Europske unije zapošljavaju se pomorci iz Gvineje Bisau u skladu sa sljedećim ograničenjima:

(a)pet pomoraca za kapacitet manji od 250 BRT;

(b)šest pomoraca za kapacitet od 250 do 400 BRT;

(c)sedam pomoraca za kapacitet od 400 do 650 BRT;

(d)osam pomoraca za kapacitet veći od 650 BRT.

Vlasnici plovila Europske unije nastoje ukrcati dodatni broj nacionalnih pomoraca.

2.Odabir pomoraca

Nadležna tijela Gvineje Bisau sastavljaju i ažuriraju okvirni popis kvalificiranih pomoraca koji posjeduju svjedodžbe o osposobljavanju o sigurnosti na moru (zahtjevi Konvencije STCW) i koje treba ukrcati na plovila Europske unije. Taj popis i svaka njegova izmjena dostavljaju se Europskoj uniji.

Popis se sastavlja na temelju kriterija koji omogućuju odabir kvalificiranih pomoraca. Pomorac:

(a)ima važeću putovnicu Gvineje Bisau;

(b)ima važeću pomorsku knjižicu u kojoj je navedeno da je prošao osnovno osposobljavanje o sigurnosti na moru za osoblje ribarskih plovila u skladu s važećim međunarodnim standardima;

(c)ima dokazano iskustvo na plovilima za industrijski ribolov;

(d)ima važeću liječničku potvrdu o sposobnosti obavljanja dužnosti na ribarskim plovilima.

Vlasnik plovila ili njegov zastupnik s tog popisa odabire pomorce koji će se ukrcati na plovilo. O njihovu uvrštenju u popis posade obavještava Gvineju Bisau.

3.Ugovori pomoraca

Ugovor o zapošljavanju pomoraca sastavljaju vlasnik plovila ili njegov zastupnik i pomorac kojeg, ako je to potrebno, zastupa njegov sindikat, u suradnji s Gvinejom Bisau. U njemu se izričito navodi datum i luka ukrcaja.

Tim ugovorom pomorcu se jamči socijalno osiguranje koje se na njega primjenjuje u Gvineji Bisau. Ono obuhvaća životno osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezgode.

Potpisnicima se daje po jedan primjerak ugovora.

Pomorci iz Gvineje Bisau uživaju osnovna radna prava utvrđena u deklaraciji Međunarodne organizacije rada (ILO). To se posebno odnosi na slobodu udruživanja i stvarno priznavanje prava na sklapanje kolektivnih ugovora te ukidanje diskriminacije u pogledu zapošljavanja i obavljanja zanimanja.

4.Plaće pomoraca

Plaće pomoraca iz Gvineje Bisau isplaćuje vlasnik plovila. Plaće se utvrđuju prije izdavanja odobrenja za ribolov sporazumnim dogovorom između vlasnika plovila ili njegova zastupnika i Gvineje Bisau.

Plaće ne smiju biti od plaća članova posade plovila Gvineje Bisau niti ispod razine koju određuje ILO.

5.Obveze pomoraca

Pomorci su dužni javiti se zapovjedniku plovila na koje su raspoređeni jedan dan prije ugovorom predviđenog datuma ukrcaja. Zapovjednik obavještava pomorce o datumu i vremenu ukrcaja. Ako se pomorac ne pojavi na datum i vrijeme predviđeno za stupanje u službu ili ako njegove kvalifikacije ne odgovaraju očekivanjima zapovjednika, njegov ugovor smatra se ništavim. On se zamjenjuje drugim pomorcem iz Gvineje Bisau i time se ne odgađa polazak plovila.

POGLAVLJE IX.

PROMATRAČI

1.Promatranje ribolovnih aktivnosti

Ribolovne aktivnosti plovila koja imaju odobrenja za ribolov podliježu promatranju ribolovnih aktivnosti u okviru Sporazuma.

Kada je riječ o tunolovcima i plovilima s plutajućim parangalima, stranke se što prije međusobno i sa zainteresiranim zemljama savjetuju o definiranju sustava regionalnih promatrača i o izboru nadležne organizacije za ribarstvo.

Druga plovila ukrcavaju promatrača kojeg je odredila Gvineja Bisau. Ako se promatrač ne pojavi u dogovoreno vrijeme na dogovorenom mjestu, zamjenjuje se kako bi plovilo moglo početi obavljati ribolovne aktivnosti bez odgode.

2.Plovila i imenovani promatrači

U trenutku izdavanja odobrenja za ribolov Gvineja Bisau obavještava Europsku uniju i vlasnika plovila ili njegova zastupnika o plovilima i imenovanim promatračima te o vremenu koje će promatrač provesti na svakom plovilu. Gvineja Bisau bez odgode obavještava Europsku uniju i vlasnika plovila ili njegova zastupnika o svakoj promjeni plovila i imenovanih promatrača.

Promatrači ostaju na plovilu samo onoliko koliko im je potrebno da obave svoje dužnosti.

3.Paušalni financijski doprinos

Pri plaćanju pristojbe vlasnik plovila plaća Gvineji Bisau paušalni iznos od 8 000 EUR godišnje za svaku koćaricu, koji se prilagođava pro rata temporis na temelju trajanja odobrenja za ribolov određenih plovila.

4.Plaća promatrača

Troškove plaće i doprinosa za socijalno osiguranje promatrača snosi Gvineja Bisau.

5.Uvjeti ukrcaja

S promatračem se na plovilu postupa kao s časnikom. Međutim, pri smještaju promatrača na plovilu uzima se u obzir tehnička struktura plovila.

Troškove smještaja i hrane na plovilu snosi vlasnik plovila.

Zapovjednik poduzima sve što je u njegovoj moći da zajamči fizičku sigurnost i opću dobrobit promatrača.

Promatraču se omogućuje pristup svim dijelovima plovila kojima mora pristupiti radi obavljanja svojih dužnosti. Ima pristup sredstvima komunikacije i dokumentima povezanima s ribolovnim aktivnostima plovila, a posebno očevidnicima o ribolovu i navigacijskom dnevniku te onim dijelovima plovila koji su izravno povezani s njegovim dužnostima.

6.Obveza promatrača

Za cijelog boravka na plovilu promatrač:

(e)poduzima sve potrebne mjere kako ne bi prekinuo ili ometao ribolovne aktivnosti;

(f)pažljivo postupa sa stvarima i opremom na plovilu;

(g)poštuje povjerljivost svih dokumenata koji pripadaju plovilu.

7.Ukrcaj i iskrcaj promatrača

Vlasnik plovila ili njegov zastupnik obavještavaju Gvineju Bisau u roku od 10 dana prije ukrcaja o datumu, vremenu i luci ukrcaja promatrača. Ako se promatrač ukrcava u stranoj zemlji, njegove troškove putovanja do luke ukrcaja snosi vlasnik plovila.

Ako se promatrač ne iskrca s plovila u luci u Gvineji Bisau, vlasnik plovila o svojem trošku osigurava što brži povratak promatrača u Gvineju Bisau.

8.Dužnosti promatrača

Promatrač obavlja sljedeće dužnosti:

(a)promatra ribolovne aktivnosti plovila;

(b)provjerava poziciju plovila tijekom obavljanja ribolovnih aktivnosti;

(c)obavlja aktivnosti u okviru znanstvenih programa, između ostalog biološko uzorkovanje;

(d)evidentira upotrijebljene ribolovne alate;

(e)provjerava podatke o ulovima ostvarenima u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau koji su zabilježeni u očevidniku o ribolovu;

(f)provjerava postotke usputnih ulova na temelju podataka u podatkovnim listovima za svaku kategoriju te procjenjuje odbačeni ulov;

(g)šalje dnevna izvješća o opažanjima izvršenima prilikom obavljanja svojih dužnosti, među ostalim o količini glavnih i usputnih ulova na plovilu.

9.Izvješće promatrača

Prije napuštanja plovila promatrač uručuje izvješće o svojim opažanjima zapovjedniku plovila. Zapovjednik plovila ima pravo unijeti primjedbe u izvješće promatrača. Izvješće potpisuju promatrač i zapovjednik. Zapovjednik dobiva primjerak izvješća promatrača.

Promatrač podnosi izvješće Gvineji Bisau. Podaci o ulovima i odbačenim ulovima šalju se znanstvenom institutu (CIPA) u Gvineji Bisau, a on ih nakon obrade i analize predstavlja Zajedničkom znanstvenom odboru osnovanom u skladu s člankom 7. ovog Protokola. Kopija izvješća promatrača šalje se Europskoj uniji elektroničkim putem.



Dodaci

Dodatak 1.        Obrazac zahtjeva za izdavanje odobrenja za ribolov

Dodatak 2.        Tehničke specifikacije po kategorijama

Dodatak 3.        Sustav za praćenje plovila (VMS)

Dodatak 4.    Uvođenje elektroničkog sustava za prijenos podataka o ribolovnim aktivnostima (ERS)



Dodatak 1.

Obrazac zahtjeva za izdavanje odobrenja za ribolov

SPORAZUM O RIBARSTVU IZMEĐU GVINEJE BISAU I EUROPSKE UNIJE

I.    PODNOSITELJ ZAHTJEVA

1.    Ime i prezime podnositelja zahtjeva:    

2.    Ime organizacije proizvođača ili vlasnika plovila:    

3.    Adresa organizacije proizvođača ili vlasnika plovila:    

4.    Telefon:    Faks:    E-pošta:    

5.    Ime i prezime zapovjednika:    Državljanstvo:    E-pošta:    

6.    Ime, prezime i adresa lokalnog zastupnika:    

II.     IDENTIFIKACIJSKI PODACI PLOVILA

7.    Ime plovila:    

8.    Država zastave    Matična luka:    

9.    Vanjske oznake:     MMSI broj:    IMO broj:    

10.    Datum registracije sadašnje zastave (DD.MM.GGGG.): ………

Prijašnja zastava (prema potrebi):    

11.    Mjesto izgradnje: Datum (DD.MM.GGGG.): ………

12.    Radijska pozivna frekvencija: HF:    VHF:    

13.    Broj satelitskog telefona:    Radijski pozivni znak (IRCS):    

III.    TEHNIČKI PODACI O PLOVILU

14.    Dužina plovila preko svega (m):    Ukupna širina (m):    

Tonaža (izražena u BT u skladu s Londonskom konvencijom):    

15.    Tip motora:    Snaga porivnog stroja (u KW):    

16.    Broj članova posade:    

17.    Način čuvanja ulova na plovilu:    [ ]    led    [ ] hlađenje    [ ] mješovito    [ ] zamrzavanje

18.    Kapacitet prerade po danu (24 h) u tonama:    

Broj potpalublja s ribom:     Ukupna zapremnina potpalublja s ribom (m3):         

19.    VMS. Pojedinosti o uređaju za automatsko lociranje:

Proizvođač:    Model:    Serijski broj:    

Verzija računalnog programa:    Satelitski operater (MCSP):    

IV.    RIBOLOVNA AKTIVNOST

20.    Odobreni ribolovni alat:    [ ] okružujuća mreža plivarica    [ ] parangal    [ ] štapovi

21.    Mjesto iskrcaja ulova:    

22.    Povlastica zatražena za razdoblje od (DD.MM.GGGG.) ……… do (DD.MM.GGGG.) ………

Ja, dolje potpisani, potvrđujem da su podaci iz ovog zahtjeva istiniti i točni i dani u dobroj vjeri.

Sastavljeno u dana ......

Potpis podnositelja zahtjeva:    



SPECIFIKACIJA 1:

RIBOLOVNA KATEGORIJA 1 – KOĆARICE HLADNJAČE ZA LOV RIBA I GLAVONOŽACA

1.    Ribolovna zona

Više od 12 nautičkih milja od polazne crte, uključujući područje kojim zajednički upravljaju Gvineja Bisau i Senegal, a koje se širi u smjeru sjevera do azimuta 268°.

2.    Dopušteni alat

2.1.    Dopuštene su standardne povlačne mreže i drugi selektivni alat.

2.2.    Dopušteni su vanjski nosači.

2.3.    Za sav ribolovni alat, ne smiju se upotrebljavati metode ili naprave kojima se blokira mrežno oko ili smanjuje selektivni učinak mreža. Međutim, kako bi se umanjilo habanje ili oštećenja, moguće je pričvrstiti zaštitne mrežne pokrove ili drugi materijal, no samo s donje strane sake pridnene povlačne mreže. Takvi pokrovi smiju se pričvrstiti samo na prednje i bočne rubove sake povlačne mreže. Zaštitne naprave smiju se koristiti na gornjem dijelu povlačne mreže, no moraju biti sačinjene od jednog komada mreže istog materijala kao i saka mreže, a mrežno oko mora imati najmanje 300 milimetara kada je rašireno.

2.4.    Zabranjeno je udvostručavanje pređe sake mreže, bez obzira na to je li riječ o jednonitnoj ili višenitnoj pređi.

3.    Najmanja dopuštena veličina oka mreže

70 mm

4.    Usputni ulovi

Tijekom prve dvije godine primjene Protokola na plovilima se ne smiju držati rakovi koji čine više od 5 % ukupnih ulova u ostvarenih u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau na kraju izlaska u ribolov.

Od treće godine primjene Protokola:

Na plovilima za lov riba ne smiju se držati rakovi koji čine više od 5 % i glavonošci koji čine više od 15 % ukupnih ulova ostvarenih u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau na kraju izlaska u ribolov. Ulov liganja (Todarodes sagittatus i Todaropsis eblanae) dopušten je i ubraja se u ciljane vrste.

Na plovilima za lov glavonožaca ne smiju se držati ribe koje čine više od 60 %, ni rakovi koji čine više od 5 % ukupnih ulova ostvarenih u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau na kraju izlaska u ribolov.

Ako ti postoci premašuju količinu dopuštenog usputnog ulova, određuju se sankcije u skladu s propisima Gvineje Bisau.

Stranke se savjetuju u okviru Zajedničkog odbora radi prilagodbe dopuštene stope na temelju preporuke Zajedničkog znanstvenog odbora.

5.    Dopuštena tonaža / Pristojbe

5.1.    Dopuštena tonaža (BRT) za prve dvije godine primjene Protokola

3 500 BRT godišnje

5.2.    Pristojbe u EUR po BRT-u za prve dvije godine primjene Protokola

282 EUR po BRT-u godišnje

Za tromjesečne i šestomjesečne povlastice pristojbe se izračunavaju pro rata temporis i uvećavaju za 4 % kada je riječ o tromjesečnim odnosno 2,5 % kada je riječ o šestomjesečnim povlasticama.

5.3.    Dopuštena tonaža (TAC) od treće godine do kraja razdoblja primjene Protokola

11 000 tona godišnje za pridnene ribe

1 500 tona godišnje za glavonošce

5.4.    Pristojbe u EUR po toni od treće godine do kraja razdoblja primjene Protokola

90 EUR/t za pridnene ribe

270 EUR/t za glavonošce



SPECIFIKACIJA 2:

RIBOLOVNA KATEGORIJA 2 – KOĆARICE ZA LOV KOZICA

1.    Ribolovna zona

Više od 12 nautičkih milja od polazne crte, uključujući područje kojim zajednički upravljaju Gvineja Bisau i Senegal, a koje se širi u smjeru sjevera do azimuta 268°.

2.    Dopušteni ribolovni alat

2.1.    Dopuštene su standardne povlačne mreže i drugi selektivni alat.

2.2.    Dopušteni su vanjski nosači.

2.3.    Za sav ribolovni alat, ne smiju se upotrebljavati metode ili naprave kojima se blokira mrežno oko ili smanjuje selektivni učinak mreža. Međutim, kako bi se umanjilo habanje ili oštećenja, moguće je pričvrstiti zaštitne mrežne pokrove ili drugi materijal, no samo s donje strane sake pridnene povlačne mreže. Takvi pokrovi smiju se pričvrstiti samo na prednje i bočne rubove sake povlačne mreže. Zaštitne naprave smiju se koristiti na gornjem dijelu povlačne mreže, no moraju biti sačinjene od jednog komada mreže istog materijala kao i saka mreže, a mrežno oko mora imati najmanje 300 milimetara kada je rašireno.

2.4.    Zabranjeno je udvostručavanje pređe sake mreže, bez obzira na to je li riječ o jednonitnoj ili višenitnoj pređi.

3.    Najmanja dopuštena veličina oka mreže

50 mm.

4.    Usputni ulovi

4.1.    Na plovilima za lov kozica ne smiju se držati ribe koje čine više od 15 % i glavonošci koji čine više od 70 % ukupnih ulova ostvarenih u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau na kraju izlaska u ribolov.

4.2.    Ako ti postoci premašuju količinu dopuštenog usputnog ulova, određuju se sankcije u skladu s propisima Gvineje Bisau.

4.3.    Stranke se savjetuju u okviru Zajedničkog odbora radi prilagodbe dopuštene stope na temelju preporuke Zajedničkog znanstvenog odbora.

5.    Dopuštena tonaža / Pristojbe

5.1.    Dopuštena tonaža (BRT) za prve dvije godine primjene Protokola

3 700 BRT godišnje

5.2.    Pristojbe u EUR po BRT-u za prve dvije godine primjene Protokola

395 EUR po BRT-u godišnje

Za tromjesečne i šestomjesečne povlastice pristojbe se izračunavaju pro rata temporis i uvećavaju za 4 % kada je riječ o tromjesečnim odnosno 2,5 % kada je riječ o šestomjesečnim povlasticama.

5.3.    Dopuštena tonaža (TAC) od treće godine do kraja razdoblja primjene Protokola

2 500 tona godišnje

5.4.    Pristojbe u EUR po toni od treće godine do kraja razdoblja primjene Protokola

280 EUR po toni








SPECIFIKACIJA 3

RIBOLOVNA KATEGORIJA 3 – TUNOLOVCI S RIBARSKIM ŠTAPOVIMA

1.    Ribolovna zona:

1.1.    Više od 12 nautičkih milja od polazne crte, uključujući područje kojim zajednički upravljaju Gvineja Bisau i Senegal, a koje se širi u smjeru sjevera do azimuta 268°.

1.2.    Tunolovcima s ribarskim štapovima dopušteno je obavljati ribolov živih mamaca s ciljem obavljanja ribolovnih aktivnosti u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau.

2.    Dopušteni ribolovni alat:

2.1.    Štapovi

2.2.    Okružujuće mreže za ribolov živih mamaca: 16 mm

3.    Usputni ulovi: 

3.1.    U skladu s Konvencijom o migratornim vrstama i rezolucijama ICCAT-a zabranjen je ribolov psine goleme (Cetorhinus maximus), velike bijele psine (Carcharodon carcharias), velikooke lisice (Alopias superciliosus), morskog psa čekićara iz porodice Sphyrnidae (osim mlata), morskog psa bjelokrilca (Carcharhinus longimanus) i svilenkastog morskog psa (Carcharhinus falciformis). Zabranjen je ribolov psine zmijozube (Carcharias taurus) i psa butora (Galeorhinus galeus).

3.2.    Stranke se savjetuju u okviru Zajedničkog odbora radi ažuriranja tog popisa na temelju znanstvenih preporuka.

4.    Dopuštena tonaža / Pristojbe:

4.1.    Godišnji paušalni predujam

2 500 EUR za 45,5 tona po plovilu

4.2.    Dodatna pristojba po toni ulova

55 EUR po toni

4.3.    Broj plovila s odobrenjem za ribolov

13 plovila





SPECIFIKACIJA 4



RIBOLOVNA KATEGORIJA 4 – TUNOLOVCI PLIVARIČARI HLADNJAČE I PLOVILA S PLUTAJUĆIM PARANGALIMA

.    Ribolovna zona:

Više od 12 nautičkih milja od polazne crte, uključujući područje kojim zajednički upravljaju Gvineja Bisau i Senegal, a koje se širi u smjeru sjevera do azimuta 268°.

2.    Dopušteni ribolovni alat:

Okružujuća mreža plivarica i plutajući parangal

3.    Usputni ulovi:

U skladu s Konvencijom o migratornim vrstama i rezolucijama ICCAT-a zabranjen je ribolov psine goleme (Cetorhinus maximus), velike bijele psine (Carcharodon carcharias), velikooke lisice (Alopias superciliosus), morskog psa čekićara iz porodice Sphyrnidae (osim mlata), morskog psa bjelokrilca (Carcharhinus longimanus) i svilenkastog morskog psa (Carcharhinus falciformis). Zabranjen je ribolov psine zmijozube (Carcharias taurus) i psa butora (Galeorhinus galeus).

Stranke se savjetuju u okviru Zajedničkog odbora radi ažuriranja tog popisa na temelju znanstvenih preporuka.

4.    Dopuštena tonaža / Pristojbe:

4.1.    Godišnji paušalni predujam

4 500 EUR za 64,3 tone po plovilu

3 000 EUR za 54,5 tona po plovilu

4.2.    Dodatna pristojba po toni ulova

70 EUR/t za plivaričare

55 EUR/t za plovila s parangalom

4.3.    Pristojba koja se primjenjuje na pomoćna plovila

3 000 EUR godišnje po plovilu

4.4.    Broj plovila s odobrenjem za ribolov

28 plovila



SPECIFIKACIJA 5

RIBOLOVNA KATEGORIJA 5 – RIBARSKA PLOVILA ZA LOV MALIH PELAGIČNIH VRSTA

1.    Ribolovna zona

Više od 12 nautičkih milja od polazne crte, uključujući područje kojim zajednički upravljaju Gvineja Bisau i Senegal, a koje se širi u smjeru sjevera do azimuta 268°.

2.    Dopuštena plovila i alat

Dopuštena su samo plovila kapaciteta 5 000 BT ili manje, u skladu sa zakonodavstvom Gvineje Bisau.

Dopušteni alat jesu pelagična koća i okružujuća mreža plivarica za industrijski ribolov.

3.    Najmanja dopuštena veličina oka mreže

70 mm za koće

4.    Usputni ulovi

4.1.    Na koćaricama se ne smiju držati ribe, osim pelagičnih, koje čine više od 10 %, glavonošci koji čine više od 10 % i rakovi koji čine više od 5 % ukupnih ulova ostvarenih u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau na kraju izlaska u ribolov.

4.2.    Ako ti postoci premašuju količinu dopuštenog usputnog ulova, određuju se sankcije u skladu s propisima Gvineje Bisau.

4.3.    Stranke se savjetuju u okviru Zajedničkog odbora radi prilagodbe dopuštene stope na temelju preporuke Zajedničkog znanstvenog odbora.

5.    Dopuštena tonaža / Pristojbe

5.1.    Dopuštena tonaža (BRT) za prve dvije godine primjene Protokola

15 000 BRT godišnje

5.2.    Pristojbe u EUR po BRT-u za prve dvije godine primjene Protokola

250 EUR po BRT-u godišnje

Za tromjesečne i šestomjesečne povlastice pristojbe se izračunavaju pro rata temporis i uvećavaju za 4 % kada je riječ o tromjesečnim odnosno 2,5 % kada je riječ o šestomjesečnim povlasticama.

5.3.    Dopuštena tonaža (TAC) od treće godine do kraja razdoblja primjene Protokola

18 000 tona godišnje

5.4.    Pristojbe u EUR po toni od treće godine do kraja razdoblja primjene Protokola

100 EUR/t (plovila veća od 1 000 BT)

75 EUR/t (plovila čija tonaža iznosi 1 000 BT ili manje)



Izlazak u ribolov:

Za potrebe ovog Dodatka trajanje izlaska u ribolov plovila EU-a definira se kako slijedi:

— razdoblje između ulaska u ribolovnu zonu Gvineje Bisau i izlaska iz nje, ili

— razdoblje između ulaska u ribolovnu zonu Gvineje Bisau i prekrcaja, ili

— razdoblje između ulaska u ribolovnu zonu Gvineje Bisau i iskrcaja u Gvineji Bisau.

Dodatak 3.

Sustav za praćenje plovila (VMS)

1.    Obavijesti o poziciji plovila – sustav VMS

Prva zabilježena pozicija nakon ulaska u zonu Gvineje Bisau identificira se oznakom „ENT”. Sve sljedeće pozicije identificiraju se oznakom „POS”, s izuzećem prve zabilježene pozicije nakon izlaska iz zone Gvineje Bisau, koja se identificira oznakom „EXI”.

CPR države zastave plovila osigurava automatsku obradu i, prema potrebi, elektronički prijenos poruka o poziciji. Poruke o poziciji bilježe se u bazi podataka na siguran način i čuvaju tijekom razdoblja od tri godine.

2.    Slanje poruka o poziciji koje obavlja plovilo u slučaju kvara na sustavu VMS

Zapovjednik je u svakom trenutku dužan osigurati da sustav VMS njegova plovila bude potpuno operativan te da se poruke o poziciji na ispravan način šalju CPR-u države zastave.

U slučaju kvara sustav VMS plovila mora se popraviti ili zamijeniti u roku od 30 dana. U slučaju prekoračenja tog roka plovilo više ne smije obavljati ribolov u ribolovnoj zoni Gvineje Bisau.

Plovila s neispravnim sustavom VMS koja obavljaju ribolov u zoni Gvineje Bisau CPR-u države zastave šalju poruke o poziciji elektroničkom poštom, radijskom vezom ili telefaksom najmanje svaka četiri sata uz pružanje svih obveznih informacija.

3.    Sigurno slanje poruka o poziciji Gvineji Bisau

CPR države zastave automatski šalje poruke o poziciji dotičnih plovila CPR-u Gvineje Bisau. CPR države zastave i CPR Gvineje Bisau razmjenjuju adrese elektroničke pošte i odmah se obavještavaju o svakoj promjeni tih adresa.

Slanje poruka o poziciji između CPR-a države zastave i CPR-a Gvineje Bisau obavlja se elektroničkim putem korištenjem sigurnog komunikacijskog sustava.

CPR Gvineje Bisau bez odgode obavještava CPR države zastave i Uniju o svakom prekidu primanja uzastopnih poruka o poziciji od plovila koje ima odobrenje za ribolov, a nije najavilo svoj izlazak iz zone.

4.    Neispravnost komunikacijskog sustava

Gvineja Bisau osigurava sukladnost svoje elektroničke opreme s elektroničkom opremom CPR-a države zastave i odmah obavještava Uniju o svakoj neispravnosti u komunikaciji i primanju poruka o poziciji kako bi se što brže pronašlo odgovarajuće tehničko rješenje. Eventualni sporovi u tom pogledu rješavaju se u okviru Zajedničkog odbora.

Zapovjednik plovila smatra se odgovornim za svako dokazano upletanje u rad VMS-a plovila radi ometanja njegova djelovanja ili lažiranja poruka o poziciji plovila. Svako kršenje podložno je sankcijama predviđenima važećim zakonodavstvom Gvineje Bisau.

5.    Revizija učestalosti slanja poruka o poziciji

Na temelju pisanih dokaza kojima se dokazuje kršenje Gvineja Bisau može od CPR-a države zastave, uz slanje kopije zahtjeva Uniji, zatražiti da skrati razmak između slanja poruka o poziciji plovila na svakih trideset minuta tijekom utvrđenog istražnog razdoblja. Gvineja Bisau mora poslati te pisane dokaze CPR-u države zastave i Uniji. CPR države zastave odmah potom šalje Gvineji Bisau poruke o poziciji u skladu u novim razmacima.

Na kraju određenog istražnog razdoblja Gvineja Bisau obavještava CPR države zastave i Uniju o eventualnim dodatnim mjerama.

6.    Slanje poruka VMS Gvineji Bisau

Podatak

Oznaka

Obvezno/
Neobvezno

Napomene

Početak zapisa

SR

O

Podatak o sustavu koji označuje početak zapisa

Primatelj

AD

O

Podatak o poruci – primatelj (troslovna oznaka države, ISO-3166)

Pošiljatelj

FR

O

Podatak o poruci – pošiljatelj (troslovna oznaka države, ISO-3166)

Država zastave

FS

O

Podatak o poruci – država zastave (troslovna oznaka, ISO-3166)

Vrsta poruke

TM

O

Podatak o poruci – vrsta poruke (ENT, POS, EXI, MAN)

Radijski pozivni znak (IRCS)

RC

O

Podatak o poruci – međunarodni radijski pozivni znak plovila (IRCS)

Unutarnji referentni broj ugovorne stranke

IR N

Podatak o plovilu – jedinstveni broj ugovorne stranke (troslovna oznaka ISO-3166 iza koje slijedi broj)

Vanjski registracijski broj

XR

O

Podatak o plovilu – broj istaknut na boku plovila (ISO-8859.1)

Geografska širina

LT

O

Podatak o poziciji plovila – pozicija plovila u stupnjevima i minutama N/S DD.ddd (WGS84)

Geografska dužina

LG

O

Podatak o poziciji plovila – pozicija plovila u stupnjevima i minutama E/W DD.ddd (WGS84)

Smjer

CO

O

Smjer plovila na ljestvici od 360°

Brzina

SP

O

Brzina plovila u desetinkama čvorova

Datum

DA

O

Podatak o poziciji plovila – datum bilježenja pozicije UTC (GGGGMMDD)

Vrijeme

TI

O

Podatak o poziciji plovila – vrijeme bilježenja pozicije UTC (HHMM)

Kraj zapisa

ER

O

Podatak o sustavu koji označuje kraj zapisa

Sljedeći su podaci obvezni pri prijenosu poruka kako bi centar za praćenje i kontrolu ribarstva Gvineje Bisau mogao identificirati centar za praćenje i kontrolu ribarstva pošiljatelja:

IP adresa poslužitelja centra za praćenje i kontrolu ribarstva i/ili podataka DNS

Certifikat SSL (cijeli lanac tijela za certificiranje)

Svaki prijenos podataka strukturiran je na sljedeći način:

Oznake podataka moraju biti u skladu s normom ISO 8859.1

Dvostruka kosa crta (//) i oznaka „SR” označuju početak prijenosa

Svaki podatak označen je odgovarajućom oznakom i razdvojen od drugih podataka dvostrukom kosom crtom (//)

Jedna kosa crta (/) razdvaja oznaku polja i podatak

Oznaka „ER” i dvostruka kosa crta (//) označuju kraj zapisa



Dodatak 4.

Uvođenje elektroničkog sustava za prijenos podataka o ribolovnim aktivnostima (ERS)

Bilježenje podataka o ribolovu i slanje izvješća putem sustava ERS

(1)    Zapovjednik ribarskog plovila Unije kojem je izdana povlastica na temelju ovog Protokola dok se nalazi u ribolovnoj zoni mora:

(a)    zabilježiti svaki ulazak u ribolovnu zonu i izlazak iz nje posebnom porukom u kojoj navodi količine svake vrste koja se drži na plovilu u trenutku ulaska u ribolovnu zonu i izlaska iz nje te datum, sat i poziciju tog ulaska ili izlaska. Ta se poruka šalje CPR-u Gvineje Bisau najkasnije dva sata prije ulaska ili izlaska putem ERS-a ili drugim komunikacijskim sredstvima;

(b)    svakodnevno bilježiti poziciju plovila u podne ako nije bilo ribolovnih aktivnosti;

(c)    za svaku ribolovnu aktivnost zabilježiti poziciju, vrstu ribolovnog alata i količine svake ulovljene vrste, naznačujući koliko je ulova zadržano, a koliko odbačeno. označiti svaku vrstu troslovnom oznakom FAO-a; izraziti količine u kilogramima ekvivalenta žive mase i, ako se to traži, broju jedinki;

(d)    svakodnevno državi zastave, najkasnije u ponoć (00:00 h), šalje podatke zabilježene u elektroničkom očevidniku o ribolovu; taj se prijenos obavlja za svaki dan proveden u ribolovnoj zoni, i ako nema ulova. Obavlja se i prije svakog izlaska iz ribolovne zone.

(2)    Zapovjednik odgovara za točnost zapisanih i poslanih podataka.

(3)    U skladu s odredbama iz poglavlja IV. Priloga ovom Protokolu, država zastave dostavlja podatke ERS Centru za praćenje ribarstva (CPR) Gvineje Bisau. 

Podaci se u formatu UN/CEFACT prenose putem mreže FLUX koju omogućuje Europska komisija.

Ako to nije moguće, do kraja prijelaznog razdoblja podaci se prenose putem sustava DEH (Data Exchange Highway) u formatu EU-ERS (v 3.1).

CPR države zastave automatski i bez odgode šalje trenutačne poruke (COE, COX, PNO) koje dolaze s plovila CPR-u Gvineje Bisau. Druge vrste poruka također se automatski prosljeđuju jednom dnevno od datuma početka upotrebe formata UN-CEFACT ili se u međuvremenu bez odgode stavljaju na raspolaganje CPR-u Gvineje Bisau, na automatski zahtjev CPR-u države zastave putem središnjeg čvora Europske komisije. Nakon početka upotrebe novog formata, stari će se format upotrebljavati samo za posebne zahtjeve koji prethode uvođenju novog formata.

(4)    CPR Gvineje Bisau odmah povratnom porukom potvrđuje primitak podataka ERS i valjanost primljene poruke. Potvrda primitka ne šalje se za podatke koje Gvineja Bisau zaprimi kao odgovor na zahtjev koji je sam podnio. Svi podaci ERS Gvineje Bisau smatraju se povjerljivima.

Kvar elektroničkog sustava za prijenos podataka na plovilu ili komunikacijskog sustava

(5)    CPR države zastave i CPR Gvineje Bisau odmah se međusobno obavještavaju o svakom problemu koji bi mogao utjecati na prijenos podataka ERS na plovilima.

(6)    Ako CPR Gvineje Bisau ne zaprimi podatke koje je trebalo prenijeti plovilo, o tome odmah obavještava CPR države zastave. CPR države zastave što prije istražuje uzroke zbog kojih podaci ERS nisu zaprimljeni te o nalazima istrage obavještava CPR Gvineje Bisau.

(7)    Ako je do kvara došlo u prenošenju podataka između plovila i CPR-a države zastave, CPR države zastave to odmah javlja zapovjedniku plovila ili subjektu plovila ili njihovim posrednicima. Čim zaprimi obavijest, zapovjednik plovila podatke koji nedostaju šalje nadležnim tijelima države zastave bilo kojim odgovarajućim sredstvom komunikacije, najkasnije do ponoći (00:00 h).

(8)    U slučaju neispravnosti sustava ERS ugrađenog na plovilu zapovjednik plovila i/ili subjekt plovila osiguravaju popravak ili zamjenu sustava ERS u roku od 10 dana od utvrđivanja neispravnosti. Nakon isteka tog roka plovilo više ne smije obavljati ribolov u toj ribolovnoj zoni i mora je napustiti ili pristati u jednoj od luka Gvineje Bisau u roku od 24 sata. Plovilo smije napustiti luku ili se vratiti u ribolovnu zonu tek kada CPR države zastave utvrdi da sustav ERS ponovno ispravno funkcionira.

(9)    Ako CPR Gvineje Bisau nije zaprimio podatke ERS zbog kvara elektroničkog sustava pod kontrolom europske stranke ili Gvineje Bisau, odgovorna stranka odmah poduzima sve mjere za otklanjanje kvara u što kraćem roku. Druga se stranka odmah obavještava o rješenju problema.

(10)    CPR države zastave CPR-u Gvineje Bisau svaka 24 sata šalje, bilo kojim dostupnim elektroničkim sredstvom komunikacije, sve podatke ERS koje je država zastave zaprimila od zadnjeg prijenosa podataka. Isti se postupak primjenjuje na zahtjev Gvineje Bisau ako održavanje traje duže od 24 sata, a utječe na sustave pod kontrolom europske stranke. Gvineja Bisau o tome obavještava svoje nadležne kontrolne službe, kako se ne bi smatralo da plovila Unije ne ispunjavaju svoje obveze o prijenosu podataka ERS. CPR države zastave dužan je pobrinuti se da se podaci koji nedostaju unesu u elektroničku bazu podataka koju održava u skladu s točkom 3.

PRILOG II.

Opseg ovlaštenja i postupak za utvrđivanje stajališta Unije u okviru Zajedničkog odbora

1.Komisija je ovlaštena pregovarati s Republikom Gvinejom Bisau i, prema potrebi te uz uvjet poštovanja točke 3. ovog Priloga, odobriti u ime Unije izmjene Protokola u pogledu sljedećih pitanja:

(a)revizije ribolovnih mogućnosti te posljedično financijskog doprinosa iz članka 7. stavaka 2. i 4. Protokola;

(b)prilagodbe načina provedbe sektorske potpore u skladu s člankom 5. Protokola;

(c)prilagodbe mjera upravljanja koje su u nadležnosti Zajedničkog odbora u skladu s člankom 6. stavkom 4. i člankom 7. stavkom 4. i uvjeta za obavljanje ribolova u skladu s člankom 8. stavkom 5. Protokola.

2.U okviru Zajedničkog odbora osnovanog na temelju Sporazuma o partnerstvu Unija:

(a)djeluje u skladu s ciljevima koje Unija želi postići u okviru zajedničke ribarstvene politike;

(b)promiče stajališta usklađena s mjerodavnim pravilima koja su donijele regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom te u kontekstu zajedničkog upravljanja obalnih država.

3.Ako se na sastanku Zajedničkog odbora namjerava donijeti odluka o izmjenama Protokola iz točke 1., poduzimaju se mjere potrebne kako bi se osiguralo da se stajalištem koje će se iznijeti u ime Unije uzimaju u obzir najnovije statističke, biološke i druge relevantne informacije dostavljene Komisiji.

4.U tu svrhu i na temelju tih informacija službe Komisije Vijeću ili njegovim pripremnim tijelima, pravovremeno prije dotičnog sastanka Zajedničkog odbora, na razmatranje i odobrenje dostavljaju pripremni dokument koji sadržava pojedinosti o predloženom stajalištu Unije.

5.Stajalište Unije predviđeno u pripremnom dokumentu smatra se usuglašenim, osim ako se tome protivi određeni broj država članica koji predstavlja blokirajuću manjinu tijekom sastanka pripremnog tijela Vijeća ili u roku od dvadeset dana od primitka pripremnog dokumenta, ovisno o tome što nastupi ranije. U slučaju takvog protivljenja pitanje se upućuje Vijeću.

6.Ako se na idućim sastancima Zajedničkog odbora, uključujući sastanke na terenu, ne postigne dogovor, pitanje se ponovno upućuje Vijeću ili njegovim pripremnim tijelima, u skladu s postupkom utvrđenim u točkama 4. i 5., kako bi se stajalištem Unije uzeli u obzir novi elementi.

7.Komisija je pozvana da pravovremeno poduzme sve mjere potrebne kako bi se osiguralo daljnje postupanje po odluci Zajedničkog odbora, uključujući, prema potrebi, objavu relevantne odluke u Službenom listu Europske unije i podnošenje svih prijedloga potrebnih za provedbu te odluke.

Top