EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 5.7.2023.

COM(2023) 416 final

2023/0232(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o praćenju i otpornosti tla (Akt o praćenju tla)

{SEC(2023) 416 final} - {SWD(2023) 416 final} - {SWD(2023) 417 final} - {SWD(2023) 418 final} - {SWD(2023) 423 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Zdravo tlo ključno je za poljoprivrednike i poljoprivredni ekosustav općenito. Dugoročno održavanje ili povećanje plodnosti tla doprinosi stabilnim ili čak većim prinosima usjeva, hrane za životinje i biomase potrebnima za sektore neprehrambenog biogospodarstva koji doprinose defosilizaciji našeg gospodarstva 3 , a poljoprivrednicima osigurava dugoročnu sigurnost proizvodnje i poslovne izglede. Dostupnost zdravog i plodnog tla i zemljišta neophodna je za prelazak na održivo biogospodarstvo te stoga može doprinijeti povećanju i očuvanju vrijednosti zemljišta. Mjerama za povećanje plodnosti tla mogu se smanjiti i operativni troškovi poljoprivrednih gospodarstava, kao što su troškovi ulaznih materijala ili strojeva. Poljoprivrednici mogu dobiti financijsku potporu za određene prakse, npr. u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) ili prijedloga okvira EU-a za certifikaciju uklanjanja ugljika 4 .

Degradacija tla šteti i ljudskom zdravlju. Lebdeće čestice koje nastaju zbog erozije vjetrom uzrokuju ili pogoršavaju respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Prekriveno tlo produljuje trajanje visokih temperatura tijekom toplinskih valova i ima manji kapacitet da djeluje kao ponor za onečišćujuće tvari. Zagađeno tlo utječe i na sigurnost hrane. Primjerice, približno 21 % poljoprivrednog tla u EU-u sadržava koncentracije kadmija u površinskom sloju tla koje prelaze graničnu vrijednost za podzemne vode. Zdrava tla kojima se upravlja na održiv način povećavaju i rekreativnu vrijednost okoliša i prirode, što je povezano s našim fizičkim i mentalnim zdravljem. To je dragocjeno u ruralnim područjima, a napose u urbanim područjima u kojima uvođenje održivih praksi upravljanja može doprinijeti stvaranju zdravih zelenih površina i smanjenju toplinskih otoka te poboljšanju kvalitete zraka i stambenih uvjeta. Poboljšanje zdravlja tla ključno je za povećanje otpornosti EU-a na nepovoljne događaje i prilagodbu klimatskim promjenama. Otpornost Europe na klimatske promjene ovisi o razini organskih tvari u tlu i plodnosti tla, kapacitetu zadržavanja i filtriranja vode te otpornosti na eroziju. Prakse sekvestracije ugljika u poljoprivredi doprinose skladištenju CO2 u tlu i ublažavanju klimatskih promjena. Kapacitet tla da zadrži vodu pomaže u sprečavanju rizika od katastrofa i reagiranju na njih. Ako tlo može apsorbirati više padalina, smanjuje se intenzitet poplava i ublažavaju negativni učinci suše. Neke bakterije u tlu, koje su dio bioraznolikosti zdravog tla, isto tako mogu pomoći biljkama da podnesu sušu.

Zbog sve većih ekstremnih vremenskih i klimatskih opasnosti raste i rizik od šumskih požara u cijeloj Europi. Uvjeti koji povećavaju rizik od požara postaju intenzivniji zbog klimatskih promjena, konkretno toplina i vlažnost ekosustava, uključujući tlo. Zdravo tlo s funkcionalnim kapacitetom zadržavanja vode podupire i zdrave šumske ekosustave otpornije na požare. Istodobno, šumski požari mogu uzrokovati degradaciju tla, što dovodi do povećanja rizika od erozije tla, klizišta i poplava. Povećanjem baze znanja o tlu može se doprinijeti poboljšanju procjena rizika od katastrofa u kojima se prepoznaje višedimenzionalna uloga tla u ublažavanju katastrofa. Mjerama za jačanje zdravlja tla izgrađuje se otpornost na buduće stresove uzrokovane klimatskim promjenama.

Važnost zdravlja tla prepoznata je i na globalnoj razini. EU je preuzeo obveze u međunarodnom kontekstu triju konvencija iz Rija u pogledu rješavanja problema tla pogođenog dezertifikacijom (Konvencija UN-a o suzbijanju dezertifikacije), doprinosa ublažavanju klimatskih promjena (Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama) i stvaranja važnog staništa za biološku raznolikost (Konvencija o biološkoj raznolikosti). Obnova, održavanje i poboljšanje zdravlja tla cilj je novog globalnog okvira za bioraznolikost nakon 2020.

Zdravlje tla isto tako izravno doprinosi ostvarivanju nekoliko UN-ovih ciljeva održivog razvoja 16 , posebno cilja br. 15.3. Tim se ciljem nastoji suzbiti dezertifikacija, obnoviti degradirano zemljište i tlo, uključujući zemljišta zahvaćena dezertifikacijom, sušom i poplavama, i težiti ostvarenju „svijeta bez degradacije zemljišta” do 2030.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

–strategija EU-a za bioraznolikost do 2030., u kojoj se utvrđuju ciljevi za daljnju zaštitu prirode u EU-u, a posebno Prijedlog uredbe o obnovi prirode 19 (Akt o obnovi prirode). Cilj je predloženog akta o obnovi prirode da do 2030. 20 % kopnenih i morskih područja EU-a bude obuhvaćeno mjerama obnove te da se do 2050. mjerama obnove obuhvate svi ekosustavi kojima je potrebna obnova. Postoje brojne sinergije između predloženog akta o obnovi prirode i ovog prijedloga o zdravlju tla. Predloženi akt o obnovi prirode i ovaj prijedlog stoga se međusobno nadopunjuju,

–akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla, kojim se utvrđuje vizija da se do 2050. onečišćenje zraka, vode i tla smanji na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje i prirodne ekosustave. Ovaj je prijedlog u skladu s prijedlozima čiji je cilj revizija i jačanje postojećeg ključnog zakonodavstva EU-a u zračnom i vodnom sektoru te sa zakonodavstvom o industrijskim aktivnostima,

–akcijski plan za kružno gospodarstvo, u kojem se najavljuju mjere za smanjenje mikroplastike i evaluacija Direktive o mulju iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kojom se uređuje kvaliteta mulja koji se upotrebljava u poljoprivredi,

–strategija održivosti u području kemikalija, u kojoj je prepoznato da su kemikalije ključne za dobrobit modernog društva, ali kojom se nastoji bolje zaštititi građane i okoliš od njihovih mogućih opasnih svojstava.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

–očuvanje, zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša,

–zaštita ljudskog zdravlja,

–razborito i racionalno korištenje prirodnih bogatstava,

–promicanje mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih, odnosno svjetskih problema okoliša, a osobito borba protiv klimatskih promjena.

Prijedlog ne sadržava mjere koje utječu na korištenje zemljišta.

Budući da je to područje podijeljene nadležnosti između EU-a i država članica, pri djelovanju EU-a mora se poštovati načelo supsidijarnosti.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Djelovanje na razini EU-a opravdano je s obzirom na razmjere i prekograničnu prirodu problema, utjecaj degradacije tla u cijelom EU-u i rizike za okoliš, gospodarstvo i društvo.

Degradacija tla često se pogrešno smatra isključivo lokalnim pitanjem, a pritom se podcjenjuju njezini prekogranični učinci. Uzroci i učinci problema nadilaze državne granice i smanjuju pružanje usluga ekosustava u više zemalja jer se tlo ispire vodom ili ga raznose vjetrovi. Kontaminanti mogu biti nošeni zrakom, površinskim vodama i podzemnim vodama, mogu se kretati preko granica i utjecati na hranu.

Zdravo tlo ključno je za prevladavanje globalnih društvenih izazova, što se rijetko primjećuje ili priznaje. Tlo ima ključnu ulogu u ciklusu hranjivih tvari, ugljika i vode, a ti procesi očito nisu ograničeni fizičkim ni političkim granicama.

Stoga su potrebne koordinirane mjere svih država članica kako bi se ostvarila vizija postizanja zdravog tla do 2050., kako je utvrđeno u strategiji za tlo do 2030., te kako bi se osiguralo da tlo može dugoročno pružati usluge ekosustava u cijelom EU-u.

Ako brzo ne zaustavimo trenutačnu razinu degradacije tla i ne obnovimo tlo kako bi bilo dobrog zdravlja, naš prehrambeni sustav bit će manje produktivan i sve osjetljiviji na klimatske promjene, a ovisit će o inputima koji zahtijevaju znatne resurse. Pojedinačne mjere država članica pokazale su se nedostatnima za rješavanje tog problema jer se degradacija tla nastavlja, pa čak i pogoršava.

S obzirom na to da su neki aspekti zdravlja tla tek neznatno obuhvaćeni zakonodavstvom EU-a, potrebno je dodatno djelovanje EU-a kako bi se dopunili postojeći zahtjevi i uklonili nedostaci u politikama.

Prijedlog je osmišljen kako bi se stvorili uvjeti za djelovanje u pogledu održivog upravljanja tlom i rješavanja problema troškova degradacije tla. S obzirom na opseg i učinke predloženog djelovanja njegovi se ciljevi mogu bolje ostvariti na razini EU-a. Potrebno je koordinirano djelovanje u dovoljno velikom opsegu koji će omogućiti praćenje tla i održivo upravljanje njime te ostvarivanje koristi od sinergija i povećanja djelotvornosti i učinkovitosti. Koordinirano djelovanje potrebno je i kako bi se ispunile obveze u pogledu zdravlja tla preuzete na europskoj i globalnoj razini. Ako se tlo ne zaštiti na odgovarajući način, postoji rizik da EU i njegove države članice neće ispuniti međunarodne obveze i obveze iz europskog zelenog plana koje se odnose na okoliš, održivi razvoj i klimu. Naposljetku, djelovanje na razini EU-a ključno je za rješavanje mogućih poremećaja na unutarnjem tržištu i nepoštenog tržišnog natjecanja među poduzećima jer u nekim državama članicama postoje niži zahtjevi u pogledu zaštite okoliša.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

U procjeni učinka opcije politike opisane su s pomoću pet ključnih sastavnica:

1. definicija zdravlja tla i uspostava teritorijalnih jedinica tla;

2. praćenje zdravlja tla;

3. održivo upravljanje tlom;

4. utvrđivanje, registracija, istraživanje i procjena zagađenih lokacija;

5. obnova (regeneracija) zdravlja tla i remedijacija zagađenih lokacija.

Opcije su osmišljene za svaku od tih pet sastavnica tako što se u različitoj mjeri prilagođavala fleksibilnost i usklađivanje, u skladu sa smislenim potencijalnim rješenjima. Jedna je opcija osmišljena kako bi se državama članicama omogućio najviši stupanj fleksibilnosti, druga je osmišljena s najvišim stupnjem usklađenosti, a treća donosi srednji stupanj usklađenosti i fleksibilnosti. Opcija 1. uključuje samo scenarij praćenja bez mjera za održivo upravljanje tlom, regeneraciju i remedijaciju tla, a odbačena je u ranoj fazi jer se smatralo da se njome ne mogu ispuniti ciljevi ni očekivanja dionika.

U okviru najpoželjnije opcije kombiniraju se najdjelotvornije, najučinkovitije i najusklađenije opcije politike iz svake sastavnice. Za sve sastavnice, osim za remedijaciju zagađenih lokacija, odabrana je opcija 3., kojom se osigurava srednja razina fleksibilnosti i usklađenosti (za remedijaciju je odabrana vrlo fleksibilna opcija 2.). Najpoželjnija opcija koja proizlazi iz procjene učinka temelji se na pristupu u fazama, prema kojem bi se državama članicama dalo vremena da uspostave mehanizme kako bi prvo procijenile stanje tla, a zatim donijele odluke o potrebnim mjerama regeneracije nakon što zaključci budu dostupni.

Najpoželjnija opcija osmišljena je kako bi se riješio problem troškova degradacije tla, a osobito posljedičnog gubitka usluga ekosustava. Time bi se osiguralo da EU može, na troškovno učinkovit način, ostvariti svoje ciljeve politike, kao što su zdravo tlo i nulta stopa onečišćenja do 2050. Većina koristi odnosi se na izbjegavanje troškova rješavanjem problema degradacije tla. Najveći troškovi odnose se na provedbu mjera za održivo upravljanje tlom i regeneraciju tla. Procjenjuje se da koristi te inicijative iznose oko 74 milijarde EUR godišnje. Ukupni troškovi iznosili bi 28–38 milijardi EUR godišnje. Godišnji trošak koji se odnosi na zagađene lokacije vrlo je neizvjestan. Procjenjuje se na 1,9 milijardi EUR za utvrđivanje i istraživanje zagađenih lokacija i 1 milijardu EUR godišnje za remedijaciju zagađenih lokacija.

Iako nije bilo moguće kvantificirati i monetizirati sve učinke, omjer koristi i troškova najpoželjnije opcije konzervativno je i razborito procijenjen na 1,7. Tom se opcijom od država članica zahtijeva i da osiguraju sudjelovanje javnosti, osobito upravitelja tla, poljoprivrednika i šumara.

Za prelazak na održivo upravljanje tlom potrebna su ulaganja kako bi se iskoristile dugoročne prednosti zdravog tla za okoliš, gospodarstvo i društvo. Uspješna provedba najpoželjnije opcije zahtijeva iskorištavanje različitih izvora financiranja na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Stoga se ovaj prijedlog objavljuje uz radni dokument službi Komisije koji sadržava pregled mogućnosti financiranja dostupnih u okviru višegodišnjeg proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027. za zaštitu, održivo upravljanje i regeneraciju tla. Države članice isto tako nastavljaju razmjenjivati znanje, iskustvo i stručnost na nekoliko međusobno povezanih platformi EU-a o zdravlju tla.

Prijedlog odgovara najpoželjnijoj opciji za sve sastavnice osim za onu koja se odnosi na obnovu tla. Kad je riječ o regeneraciji tla, prijedlog nije toliko zahtjevan kao najpoželjnija opcija iz procjene učinka kako bi se ograničilo opterećenje za države članice, vlasnike zemljišta i upravitelje zemljišta. Konkretno, prijedlogom se od država članica ne zahtijeva izrada novih programa mjera ni planova za zdravlje tla. Međutim, s obzirom na to da bi taj pristup mogao dovesti do povećanog rizika od nepostizanja cilja zdravog tla do 2050., predlaže se da Komisija provede analizu potrebe za utvrđivanjem konkretnijih zahtjeva za obnovu/regeneraciju nezdravog tla do 2050. u kontekstu rane evaluacije direktive predviđene šest godina nakon njezina stupanja na snagu. Ta će se analiza temeljiti na razmjeni mišljenja s državama članicama i zainteresiranim stranama i u njoj će se uzeti obzir zaključci procjene zdravlja tla, napredak u održivom upravljanju tlom i unapređenje znanja o kriterijima za deskriptore zdravlja tla.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

2023/0232 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o praćenju i otpornosti tla (Akt o praćenju tla)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 29 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 30 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Tlo je ključan, ograničen, neobnovljiv i nezamjenjiv resurs koji je od iznimne važnosti za gospodarstvo, okoliš i društvo.

(2)Zdravo tlo je u dobrom kemijskom, biološkom i fizičkom stanju kako bi moglo pružati usluge ekosustava koje su neophodne za ljude i okoliš, kao što su sigurna, hranjiva i dostatna hrana, biomasa, čista voda, kruženje hranjivih tvari, skladištenje ugljika i staništa za bioraznolikost. Međutim, stanje 60–70 % tala u Uniji pogoršano je i nastavlja se pogoršavati.

(3)Degradacija tla Uniju košta nekoliko desetaka milijardi eura godišnje. Zdravlje tla utječe na pružanje usluga ekosustava koje donose znatnu gospodarsku dobit. Održivo upravljanje tlom i regeneracija tla stoga su razboriti u gospodarskom smislu i mogu znatno povećati cijenu i vrijednost zemljišta u Uniji.

(4)Europskim zelenim planom 31 uspostavljen je ambiciozan plan djelovanja za preobrazbu Unije u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom te se njime nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana. U okviru europskog zelenog plana Komisija je donijela strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. 32 , strategiju „od polja do stola” 33 , akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla 34 , strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama 35 i strategiju EU-a za tlo do 2030. 36

(5)Unija je predana Programu održivog razvoja do 2030. i njegovim ciljevima održivog razvoja 37 . Zdravo tlo izravno doprinosi ostvarivanju nekoliko ciljeva održivog razvoja, posebno cilja br. 2 (iskorjenjivanje gladi), cilja br. 3 (dobro zdravlje i dobrobit), cilja br. 6 (čista voda i sanitarni uvjeti), cilja br. 11 (održivi gradovi i zajednice), cilja br. 12 (odgovorna potrošnja i proizvodnja), cilja br. 13 (klimatska politika) i cilja br. 15 (život na kopnu). Ciljem br. 15.3 nastoji se suzbiti dezertifikacija, obnoviti degradirano zemljište i tlo, uključujući zemljišta zahvaćena dezertifikacijom, sušom i poplavama, te težiti ostvarenju „svijeta bez degradacije zemljišta” do 2030.

(6)Unija i njezine države članice, kao stranke Konvencije o biološkoj raznolikosti, odobrene Odlukom Vijeća 93/626/EEZ 38 , postigle su dogovor na 15. Konferenciji stranaka o globalnom okviru za bioraznolikost nakon 2020. 39 , koji obuhvaća nekoliko globalnih ciljeva za 2030. usmjerenih na djelovanje koji su važni za zdravlje tla. Doprinos prirode ljudima, uključujući zdravlje tla, trebalo bi obnoviti, održavati i jačati.

(7)Unija i njezine države članice, kao stranke Konvencije UN-a o suzbijanju dezertifikacije (UNCCD), odobrene Odlukom Vijeća 98/216/EZ 40 , obvezale su se na suzbijanje dezertifikacije i ublažavanje posljedica suše u pogođenim zemljama. U skladu s UNCDD-om 13 država članica 41 proglasilo se pogođenima dezertifikacijom.

(8)U kontekstu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) zemljište i tlo istodobno se smatraju izvorom i ponorom ugljika. Unija i države članice kao stranke obvezale su se promicati održivo upravljanje, očuvanje i poboljšanje ponorâ i spremnikâ ugljika.

(9)U Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. navodi se da je ključno pojačati nastojanje da se zaštiti plodnost tla, smanji njegova erozija i poveća količina organskih tvari u tlu uvođenjem praksi održivog upravljanja tlom. Navodi se i da je potrebno još mnogo učiniti kako bi se utvrdile zagađene lokacije, obnovila degradirana tla, definirali uvjeti za dobro ekološko stanje tla, uveli ciljevi obnove i poboljšalo praćenje zdravlja tla.

(10)Strategijom EU-a za tlo do 2030. utvrđena je dugoročna vizija da do 2050. svi ekosustavi tla u EU-u budu zdravi, a time i otporniji. Kao ključno rješenje, zdravo tlo doprinosi ostvarivanju ciljeva EU-a u pogledu postizanja klimatske neutralnosti i otpornosti na klimatske promjene, razvoja čistog i kružnog (bio)gospodarstva, zaustavljanja gubitka bioraznolikosti, zaštite zdravlja ljudi, zaustavljanja dezertifikacije i smanjenja degradacije zemljišta.

(11)Financiranje je ključno za prelazak na zdrava tla. U višegodišnjem financijskom okviru navodi se nekoliko mogućnosti financiranja koje su na raspolaganju za zaštitu i regeneraciju tla te održivo upravljanje njime. „Plan za tlo za Europu” jedna je od pet misija EU-a u okviru programa Obzor Europa i posebno je posvećena promicanju zdravlja tla. Misija za tlo ključni je instrument za provedbu ove Direktive. Cilj joj je predvoditi prelazak na zdrava tla financiranjem ambicioznog programa istraživanja i inovacija, uspostavom mreže od 100 živih laboratorija i oglednih centara u ruralnim i urbanim područjima, daljnjim razvojem usklađenog okvira za praćenje tla i povećanjem informiranosti o važnosti tla. Ostali programi Unije koji sadržavaju ciljeve koji doprinose zdravom tlu su zajednička poljoprivredna politika, fondovi kohezijske politike, Program za okoliš i djelovanje u području klime, program rada Obzora Europa, Instrument za tehničku potporu, Mehanizam za oporavak i otpornost i InvestEU.

(12)U strategiji za tlo do 2030. najavljeno je da će Komisija podnijeti zakonodavni prijedlog o zdravlju tla kako bi se ostvarili ciljevi strategije za tlo i postiglo dobro zdravlje tla u cijelom EU-u do 2050. U svojoj Rezoluciji od 28. travnja 2021. o zaštiti tla 42 Europski parlament naglasio je važnost zaštite tla i promicanja zdravog tla u Uniji, imajući na umu da se degradacija nastavlja unatoč ograničenim i neujednačenim mjerama koje su poduzele neke države članice. Europski parlament pozvao je Komisiju da, uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti, osmisli zajednički pravni okvir za zaštitu i održivo korištenje tla na razini Unije kojim bi se uklonile sve glavne prijetnje tlu.

(13)Vijeće je u svojim zaključcima od 23. listopada 2020. 43 podržalo Komisiju u njezinu nastojanju da bolje zaštiti tlo i bioraznolikost tla kao neobnovljivog resursa od ključne važnosti.

(14)Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća 44 utvrđuje se obvezujući cilj klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. i ostvarenja negativnih emisija nakon toga, kao i davanje prednosti brzim i predvidljivim smanjenjima emisija uz istodobno poboljšanje uklanjanja prirodnim ponorima. Održivo upravljanje tlom dovodi do povećanja sekvestracije ugljika i u većini slučajeva donosi dodatne koristi za ekosustave i bioraznolikost. U Komunikaciji Komisije o održivim ciklusima ugljika 45 istaknuta je potreba za jasnim i transparentnim utvrđivanjem aktivnosti kojima se ugljik nedvojbeno uklanja iz atmosfere, kao što je razvoj okvira EU-a za certifikaciju uklanjanja ugljika iz prirodnih ekosustava, uključujući tlo. Osim toga, prema revidiranoj Uredbi o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu ne samo da ugljik u tlu postaje najvažniji za ostvarivanje ciljeva na putu prema klimatski neutralnoj Europi, nego se i pozivaju države članice da uspostave sustav za praćenje zaliha ugljika u tlu, koristeći, među ostalim, skup podataka statističkog sustava za okvirno istraživanje korištenja/pokrova zemljišta (LUCAS).

(15)U Komunikaciji Komisije o prilagodbi klimatskim promjenama 46 ističe se da će se upotrebom prirodnih rješenja u unutrašnjosti, uključujući obnovu upijajuće funkcije tla, povećati opskrba čistom slatkom vodom, smanjiti rizik od poplava i ublažiti posljedice suša. Važno je što više povećati sposobnost tla da zadržava i pročišćava vodu te smanjiti onečišćenje.

(16)Akcijskim planom za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla koji je donijela Komisija utvrđuje se vizija da se onečišćenje zraka, vode i tla do 2050. smanji na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje i prirodne ekosustave te da se poštuju granice s kojima se naš planet može nositi, stvarajući tako netoksični okoliš.

(17)U Komunikaciji Komisije o očuvanju sigurnosti opskrbe hranom i jačanju otpornosti prehrambenih sustava 47 ističe se da je održivost prehrane ključna za sigurnost opskrbe hranom. Zdravo tlo čini prehrambeni sustav Unije otpornijim jer pruža osnovu za hranjivu i dostatnu hranu.

(18)Potrebno je utvrditi mjere za praćenje i procjenu zdravlja tla, održivo upravljanje tlom i rješavanje problema zagađenih lokacija kako bi se do 2050. postiglo zdravlje tla, kako bi tla ostala zdrava i kako bi se ispunili ciljevi Unije u pogledu klime i bioraznolikosti, spriječile suše i prirodne katastrofe i odgovorilo na njih, zaštitilo zdravlje ljudi te zajamčila sigurnost hrane i opskrbe hranom.

(19)U tlu se nalazi više od 25 % ukupne bioraznolikosti i drugi je najveći spremnik ugljika na planetu. Budući da može hvatati i skladištiti ugljik, zdravo tlo doprinosi ostvarivanju ciljeva Unije u području klimatskih promjena. Zdravo tlo ujedno je povoljno stanište za rast i razvoj organizama i ključno je za poboljšanje bioraznolikosti i stabilnosti ekosustavâ. Bioraznolikost ispod i iznad tla usko je međusobno povezana i u neprestanoj interakciji (npr. mikorizne gljive koje povezuju korijenje biljaka).

(20)Poplave, šumski požari i ekstremni vremenski uvjeti rizici su od prirodnih katastrofa koji izazivaju najveću zabrinutost u cijeloj Europi. Zabrinutost zbog suša i nestašice vode sve više raste u cijeloj Uniji. U 2020. već su 24 države članice smatrale da su suše i nestašica vode ključni novi rizici od katastrofe ili rizici povezani s klimom, dok je 2015. to navelo samo 11 država članica. Zdravo tlo ključno je za otpornost na suše i prirodne katastrofe. Prakse kojima se poboljšava zadržavanje vode i dostupnost hranjivih tvari u tlu, struktura tla, bioraznolikost tla i sekvestracija ugljika povećavaju otpornost ekosustava, biljaka i usjeva na sušu, prirodne katastrofe, toplinske valove i ekstremne vremenske uvjete, koji će u budućnosti postati češći zbog klimatskih promjena, te omogućuju brži oporavak od njih. S druge strane, ako nema pravilnog upravljanja tlom, suša i prirodne katastrofe uzrokuju degradaciju tla i čine ga nezdravim. Poboljšanje zdravlja tla doprinosi ublažavanju gospodarskih gubitaka i smanjenju broja smrtnih slučajeva zbog ekstremnih vremenskih pojava povezanih s klimom, koje su od 1980. do 2021. u Uniji uzrokovale gubitak otprilike 560 milijardi EUR i više od 182 000 žrtava.

(21)Zdravlje tla izravno doprinosi zdravlju i dobrobiti ljudi. Zdravo tlo osigurava sigurnu i hranjivu hranu te ima sposobnost filtriranja kontaminanata, čime se održava kvaliteta vode za piće. Zagađenje tla može naštetiti zdravlju ljudi zbog izlaganja gutanjem, udisanjem ili dodirom s kožom. Izloženost ljudi zdravoj mikrobnoj zajednici u tlu korisna je za razvoj imunološkog sustava i otpornosti na određene bolesti i alergije. Zdravo tlo podupire rast stabala, cvijeća i trava, stvarajući zelenu infrastrukturu koja ima estetsku vrijednost te osigurava dobrobit i kvalitetu života.

(22)Degradacija tla utječe na plodnost, prinose, otpornost biljaka na nametnike i prehrambenu kakvoću hrane. Budući da se 95 % naše hrane izravno ili neizravno proizvodi na tlu, a svjetsko stanovništvo i dalje raste, važno je da taj ograničen prirodni resurs ostane zdrav kako bi se omogućila dugoročna sigurnost opskrbe hranom te produktivnost i profitabilnost poljoprivrede u Uniji. Praksama održivog upravljanja tlom održava se ili poboljšava zdravlje tla i doprinosi održivosti i otpornosti prehrambenog sustava.

(23)Dugoročni je cilj Direktive postizanje zdravog tla do 2050. No s obzirom na ograničeno znanje o stanju tla te o djelotvornosti i troškovima mjera za obnovu njegova zdravlja u Direktivi se, kao međukorak, primjenjuje pristup u fazama. U prvoj fazi naglasak će biti na uspostavi okvira za praćenje tla i procjeni stanja tla u cijelom EU-u. Uključuje i zahtjeve za utvrđivanje mjera za održivo upravljanje tlom i regeneraciju nezdravih tla nakon utvrđivanja njihova stanja, ali bez nametanja obveze postizanja zdravih tala do 2050. i ostvarivanja prijelaznih ciljeva. Tim razmjernim pristupom omogućit će se dobra priprema, poticanje i primjena održivog upravljanja tlom i regeneracije nezdravih tala. U drugoj fazi, čim budu dostupni rezultati prve procjene tla i analize trendova, Komisija će razmotriti napredak u ostvarivanju cilja za 2050. i pritom stečeno iskustvo te će prema potrebi predložiti reviziju Direktive kako bi se ubrzao napredak prema ostvarivanju tog cilja.

(24)Kako bi se riješio problem pritisaka na tlo i utvrdile odgovarajuće mjere za održavanje ili obnovu zdravlja tla, potrebno je uzeti u obzir raznolikost vrsta tla, posebne lokalne i klimatske uvjete te korištenje zemljišta ili pokrov zemljišta. Stoga bi države članice trebale uspostaviti teritorijalne jedinice tla. Teritorijalne jedinice tla trebale bi biti osnovne jedinice za upravljanje tlom i za poduzimanje mjera za usklađivanje sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi, osobito kad je riječ o praćenju i procjeni zdravlja tla. Trebalo bi utvrditi broj, zemljopisni opseg i granice teritorijalnih jedinica tla za svaku državu članicu kako bi se olakšala provedba Uredbe (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća 48 +. U svakoj bi državi članici trebao postojati minimalni broj teritorijalnih jedinica tla, s obzirom na njezinu veličinu. Taj minimalni broj teritorijalnih jedinica tla za svaku državu članicu odgovara broju prostornih jedinica NUTS 1 utvrđenog u Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća 49 .

(25)Kako bi se osiguralo da se tlom upravlja na primjeren način, od država članica trebalo bi zahtijevati da imenuju nadležno tijelo za svaku teritorijalnu jedinicu tla. Državama članicama trebalo bi omogućiti da imenuju bilo koje dodatno nadležno tijelo na odgovarajućoj razini, uključujući nacionalnu ili regionalnu razinu.

(26)Kako bi se utvrdila zajednička definicija zdravog stanja tla, potrebno je definirati minimalni zajednički skup mjerljivih kriterija koji, ako se ne poštuju, dovode do kritičnog gubitka sposobnosti tla da funkcionira kao vitalni živi sustav i da pruža usluge ekosustava. Takvi kriteriji trebali bi se temeljiti na postojećim znanstvenim spoznajama o tlu.

(27)Da bi se mogla opisati degradacija tla, potrebno je utvrditi deskriptore tla koji se mogu izmjeriti ili procijeniti. Čak i ako postoje znatne razlike između vrsta tla, klimatskih uvjeta i upotrebe zemljišta, trenutačne znanstvene spoznaje omogućuju da se za neke od tih deskriptora tla utvrde kriteriji na razini Unije. Međutim, države članice trebale bi moći prilagoditi kriterije za neke od tih deskriptora tla posebnim nacionalnim ili lokalnim uvjetima i utvrditi kriterije za druge deskriptore tla za koje se u ovoj fazi ne mogu utvrditi zajednički kriteriji na razini EU-a. Kad je riječ o deskriptorima za koje se sada ne mogu utvrditi jasni kriteriji za razlikovanje zdravog i nezdravog stanja, potrebni su samo praćenje i procjena. Time će se olakšati razvoj takvih kriterija u budućnosti.

(28)Kako bi osigurale poticaje, države članice trebale bi uspostaviti mehanizme za prepoznavanje truda vlasnika i upravitelja zemljišta da održavaju tlo u zdravom stanju, među ostalim u obliku certificiranja zdravlja tla kojim se dopunjuje regulatorni okvir Unije za uklanjanje ugljika, te radi potpore ispunjavanju kriterija održivosti energije iz obnovljivih izvora utvrđenih u članku 29. Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 50 . Komisija bi trebala olakšati certificiranje zdravlja tla, među ostalim razmjenom informacija i promicanjem najboljih praksi, povećanjem informiranosti i procjenjivanjem toga je li razvoj priznavanja programa certificiranja izvediv na razini Unije. Sinergije među različitim programima certificiranja trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za one koji podnose zahtjev za odgovarajuće certifikate.

(29)Neka tla imaju posebna svojstva zbog toga što su atipična po prirodi i rijetka su staništa za bioraznolikost ili jedinstvene krajobraze ili zbog toga što su ih ljudi znatno izmijenili. Ta bi svojstva trebalo uzeti u obzir u kontekstu definicije zdravog tla i zahtjeva za postizanje zdravog stanja tla.

(30)Tlo je ograničen resurs za čije se korištenje odvija sve veća borba. Preuzimanje zemljišta proces je koji se često temelji na potrebama gospodarskog razvoja i kojim se prirodna i poluprirodna područja (uključujući poljoprivredna i šumska zemljišta, vrtove i parkove) pretvaraju u umjetna građevinska zemljišta, pri čemu se tlo upotrebljava kao nosač za građevine i infrastrukturu, kao izravan izvor sirovina ili kao arhiva za povijesnu baštinu. To pretvaranje zemljišta može uzrokovati, često nepovratno, gubitak kapaciteta tla za pružanje drugih usluga ekosustava (osiguravanje hrane i biomase, kruženje vode i hranjivih tvari, osnova za bioraznolikost i skladištenje ugljika). Konkretno, preuzimanje zemljišta često utječe na najplodnija poljoprivredna tla te time ugrožava sigurnost opskrbe hranom. Isto tako, zbog prekrivenog tla naselja su izložena višim poplavnim valovima i intenzivnijim učincima toplinskih otoka. Stoga je potrebno pratiti preuzimanje zemljišta i prekrivanje tla te njihov utjecaj na sposobnost tla da pruža usluge ekosustava. Potrebno je utvrditi i određena načela za ublažavanje učinaka preuzimanja zemljišta u okviru održivog upravljanja tlom.

(31)Procjena zdravlja tla na temelju mreže za praćenje trebala bi biti točna, a troškovi takvog praćenja razumni. Stoga bi trebalo utvrditi kriterije za točke uzorkovanja koje su reprezentativne za uvjete tla s obzirom na različite vrste tla, klimatske uvjete i korištenje zemljišta. Mrežu točaka uzorkovanja trebalo bi odrediti primjenom geostatističkih metoda, a ta bi mreža trebala biti dovoljno gusta da na nacionalnoj razini daje procjenu područja zdravog tla, uz nesigurnost od najviše 5 %. Obično se smatra da ta vrijednost pruža statistički pouzdanu procjenu i razumno jamstvo da je cilj postignut.

(32)Komisija bi trebala olakšavati i podupirati praćenje zdravlja tla koje provode države članice tako što će nastaviti provoditi i poboljšavati redovito in situ uzorkovanje tla i s njim povezana mjerenja tla (LUCAS za tlo) u okviru programa statističkog sustava za okvirno istraživanje korištenja/pokrova zemljišta (LUCAS). U tu se svrhu program LUCAS poboljšava i ažurira kako bi u potpunosti bio usklađen s posebnim zahtjevima u pogledu kvalitete koje treba ispuniti za potrebe ove Direktive. Kako bi se smanjilo opterećenje, državama članicama trebalo bi omogućiti da uzimaju u obzir podatke o zdravlju tla prikupljene u okviru poboljšanog programa LUCAS za tlo. Države članice koje primaju potporu na taj način trebale bi primijeniti potrebne pravne mehanizme kako bi osigurale da Komisija može provesti takvo in situ uzorkovanje tla, među ostalim na poljima u privatnom vlasništvu, te u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom Unije.

(33)Komisija razvija usluge daljinskog istraživanja u kontekstu programa Copernicus kao programa usmjerenog na korisnike, čime podupire i države članice. Kako bi se povećala pravodobnost i djelotvornost praćenja zdravlja tla, države članice trebale bi prema potrebi upotrebljavati podatke dobivene daljinskim istraživanjem, uključujući rezultate usluga programa Copernicus, za praćenje relevantnih deskriptora tla i za procjenu zdravlja tla. Komisija i Europska agencija za okoliš trebale bi podupirati istraživanje i razvoj proizvoda koji se temelje na daljinskom istraživanju tla kako bi državama članicama olakšale praćenje relevantnih deskriptora tla.

(34)Na temelju postojećeg opservatorija EU-a za tlo i njegove nadogradnje Komisija bi trebala uspostaviti digitalni portal za podatke o zdravlju tla koji bi trebao biti kompatibilan s podatkovnom strategijom EU-a 51 i podatkovnim prostorima EU-a te služiti kao centar za pristup podacima o tlu iz različitih izvora. Taj bi portal prvenstveno trebao sadržavati sve podatke koje su Komisija i države članice prikupile u skladu s ovom Direktivom. U njega bi isto tako trebalo biti moguće na dobrovoljnoj osnovi uključiti druge relevantne podatke o tlu koje su prikupile države članice ili bilo koja druga strana (a osobito podatke koji proizlaze iz projekata u okviru programa Obzor Europa i misije „Plan za tlo za Europu”), pod uvjetom da ti podaci ispunjavaju određene zahtjeve u pogledu formata i specifikacija. Komisija bi te zahtjeve trebala utvrditi provedbenim aktima.

(35)Potrebno je poboljšati i usklađivanje sustava za praćenje tla koji se upotrebljavaju u državama članicama i iskoristiti sinergije između Unijinih i nacionalnih sustava praćenja kako bi se u cijeloj Uniji dobivali podaci koji se mogu lakše uspoređivati.

(36)Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristili podaci o zdravlju tla dobiveni praćenjem provedenim u skladu s ovom Direktivom, od država članica trebalo bi zahtijevati da relevantnim dionicima, kao što su poljoprivrednici, šumari, vlasnici zemljišta i lokalna tijela, olakšaju pristup takvim podacima.

(37)Kako bi se zdravlje tla održalo ili poboljšalo, tlom se mora upravljati na održiv način. Održivo upravljanje tlom omogućit će dugoročno pružanje usluga povezanih s tlom, uključujući bolju kvalitetu zraka i vode te sigurnost opskrbe hranom. Stoga je potrebno utvrditi načela održivog upravljanja tlom kako bi se usmjerila praksa takvog upravljanja.

(38)Gospodarski instrumenti, uključujući one u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kojima se pruža potpora poljoprivrednicima, imaju ključnu ulogu u prelasku na održivo upravljanje poljoprivrednim tlom i, u manjoj mjeri, šumskim tlom. ZPP-om se nastoji poduprijeti zdravlje tla provedbom sustava uvjetovanosti, ekoshemâ i mjera ruralnog razvoja. Financijsku potporu poljoprivrednicima i šumarima koji primjenjuju prakse održivog upravljanja tlom može pružati i privatni sektor. Primjerice, u okviru dobrovoljnih oznaka održivosti u prehrambenoj, drvnoj i energetskoj industriji te u bioindustriji, koje su uspostavili privatni dionici, mogu se uzeti u obzir načela održivog upravljanja tlom utvrđena u ovoj Direktivi. To može omogućiti proizvođačima hrane, drva i drugim proizvođačima biomase koji se pridržavaju tih načela u svojoj proizvodnji da pri određivanju vrijednosti svojih proizvoda uzmu u obzir usklađenost s tim načelima. Dodatna sredstva za mrežu stvarnih lokacija za ispitivanje, demonstraciju i unapređenje rješenja, među ostalim za sekvestraciju ugljika, osigurat će se u okviru živih laboratorija i oglednih centara misije za tlo. Ne dovodeći u pitanje načelo „onečišćivač plaća”, države članice trebale bi pružati potporu i savjete kako bi se pomoglo vlasnicima i korisnicima zemljišta na koje utječu mjere poduzete na temelju ove Direktive, posebno uzimajući u obzir potrebe i ograničene kapacitete malih i srednjih poduzeća.

(39)U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća 52 države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a moraju opisati kako bi struktura za okoliš i klimu iz tih planova trebala doprinijeti postizanju dugoročnih nacionalnih ciljnih vrijednosti koje su utvrđene u zakonodavnim aktima navedenima u Prilogu XIII. toj uredbi ili proizlaze iz njih i biti usklađena s njima.

(40)Kako bi se osigurala provedba najboljih praksi održivog upravljanja tlom, od država članica trebalo bi zahtijevati da pomno prate učinak praksi upravljanja tlom i prema potrebi prilagode prakse i preporuke, uzimajući u obzir nove spoznaje iz istraživanja i inovacija. U tom se pogledu očekuje vrijedan doprinos misije programa Obzor Europa „Plan za tlo za Europu”, a posebno njezinih živih laboratorija i aktivnosti za potporu praćenju tla, obrazovanju o tlu i sudjelovanju građana.

(41)Regeneracijom se degradirana tla vraćaju u zdravo stanje. Pri utvrđivanju mjera za regeneraciju tla od država članica trebalo bi zahtijevati da uzmu u obzir rezultat procjene zdravlja tla i da te mjere obnove prilagode konkretnim značajkama situacije, vrsti, upotrebi i stanju tla te lokalnim, klimatskim i okolišnim uvjetima.

(42)Kako bi se osigurale sinergije između različitih mjera koje mogu utjecati na zdravlje tla donesenih na temelju drugog zakonodavstva Unije i mjera koje treba uvesti za održivo upravljanje tlom i njegovu regeneraciju u Uniji, države članice trebale bi osigurati da prakse održivog upravljanja tlom i regeneracije tla budu u skladu s nacionalnim planovima obnove donesenima u skladu s Uredbom (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća 53 +; strateškim planovima koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115, kodeksima dobre poljoprivredne prakse i programima djelovanja za određene ranjive zone donesenima u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ 54 , mjerama očuvanja i prioritetnim akcijskim okvirom uspostavljenim za područja mreže Natura 2000 u skladu s Direktivom Vijeća 92/43/EEZ 55 , mjerama za postizanje dobrog ekološkog i kemijskog stanja vodnih tijela uključenima u planove upravljanja riječnim slivovima izrađene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 56 , mjerama upravljanja poplavnim rizicima utvrđenima u skladu s Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 57 , planovima upravljanja sušom iz Strategije Unije za prilagodbu klimatskim promjenama 58 , nacionalnim programima djelovanja uspostavljenima u skladu s člankom 10. Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije, ciljevima utvrđenima Uredbom (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća 59 i Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća 60 , integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima utvrđenima u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća 61 , nacionalnim programima kontrole onečišćenja zraka izrađenima u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća 62 , procjenama rizika i planiranjem upravljanja rizicima od katastrofa uspostavljenima u skladu s Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća 63 te nacionalnim akcijskim planovima utvrđenima u skladu s Uredbom (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća 64 +. Prakse održivog upravljanja tlom i njegove regeneracije trebalo bi, koliko god je to moguće i u mjeri u kojoj doprinose postizanju svojih ciljeva, uključiti u te programe, planove i mjere. Slijedom toga, relevantni pokazatelji i podaci, kao što su pokazatelji rezultata povezani s tlom u skladu s Uredbom o ZPP-u i statistički podaci o poljoprivrednim inputima i outputima prijavljenima u skladu s Uredbom (EU) 2022/2379 Europskog parlamenta i Vijeća 65 , trebali bi biti dostupni nadležnim tijelima odgovornima za prakse održivog upravljanja tlom i njegove regeneracije te procjenu zdravlja tla kako bi se ti podaci i pokazatelji povezali i time omogućila što točnija procjena djelotvornosti odabranih mjera.

(43)Zagađene lokacije nasljeđe su desetljeća industrijske aktivnosti u EU-u i mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi i okoliš, sada i u budućnosti. Stoga je najprije potrebno utvrditi i istražiti potencijalno zagađene lokacije, a zatim, ako se zagađenje potvrdi, procijeniti rizike i poduzeti mjere za uklanjanje neprihvatljivih rizika. Istraživanjem tla može se dokazati da potencijalno zagađena lokacija zapravo nije zagađena. U tom slučaju država članica više ne bi trebala označivati lokaciju kao potencijalno zagađenu, osim ako se na zagađenje sumnja na temelju novih dokaza.

(44)Radi utvrđivanja potencijalno zagađenih lokacija države članice trebale bi prikupljati dokaze, među ostalim, putem povijesnih istraživanja, podataka o industrijskim incidentima i nesrećama u prošlosti, okolišnih dozvola i obavijesti javnosti ili tijela.

(45)Kako bi se osiguralo da se istraživanja tla na potencijalno zagađenim lokacijama provode pravodobno i djelotvorno, od država članica trebalo bi, uz obvezu utvrđivanja roka do kojeg bi se ta istraživanja trebala provesti, zahtijevati da utvrde posebne događaje zbog kojih se isto tako pokreću takva istraživanja. Takvi događaji mogu uključivati zahtjev za izdavanje ili reviziju okolišne ili građevinske dozvole ili odobrenja koje se zahtijeva u skladu s europskim ili nacionalnim zakonodavstvom, aktivnosti iskopavanja tla, prenamjene zemljišta ili transakcije povezane sa zemljištem ili nekretninama. Istraživanja tla mogu uključivati različite faze, kao što su preliminarna studija, obilazak lokacije, preliminarno ili pokusno istraživanje, podrobnije ili opisno istraživanje te terensko ili laboratorijsko ispitivanje. Temeljna izvješća i mjere praćenja provedene u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća 66 isto bi se tako prema potrebi mogli smatrati istraživanjem tla.

(46)Upravljanje potencijalno zagađenim lokacijama i zagađenim lokacijama zahtijeva fleksibilnost kako bi se uzeli u obzir troškovi, koristi i lokalne specifičnosti. Države članice stoga bi za upravljanje potencijalno zagađenim lokacijama i zagađenim lokacijama trebale primijeniti barem pristup koji se temelji na riziku, uzimajući u obzir razliku između tih dviju kategorija i to koja od njih omogućuje dodjelu resursa uzimajući u obzir poseban okolišni, gospodarski i socijalni kontekst. Odluke bi se trebale donositi na temelju prirode i razmjera mogućih rizika za zdravlje ljudi i okoliš koji proizlaze iz izloženosti kontaminantima u tlu (npr. izloženost ranjivih skupina kao što su trudnice, osobe s invaliditetom, starije osobe i djeca). Analiza troškova i koristi remedijacije trebala bi biti pozitivna. Optimalno rješenje za remedijaciju trebalo bi biti održivo i trebalo bi ga odabrati uravnoteženim procesom donošenja odluka kojim se uzimaju u obzir učinci na okoliš, gospodarstvo i društvo. Pri upravljanju potencijalno zagađenim lokacijama i zagađenim lokacijama trebalo bi poštovati načelo „onečišćivač plaća”, načelo predostrožnosti i načelo proporcionalnosti. Države članice trebale bi utvrditi posebnu metodologiju za utvrđivanje rizika od zagađenih lokacija specifičnih za određenu lokaciju. Isto bi tako trebale, na temelju znanstvenih spoznaja, načela predostrožnosti, lokalnih specifičnosti te trenutačnog i budućeg korištenja zemljišta, definirati što predstavlja neprihvatljiv rizik kad je riječ o zagađenoj lokaciji. Kako bi se rizici koji proizlaze iz zagađenih lokacija smanjili na prihvatljivu razinu za zdravlje ljudi i okoliš, države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere za smanjenje rizika, uključujući remedijaciju. Mjere poduzete u skladu s drugim zakonodavstvom Unije trebalo bi smatrati mjerama za smanjenje rizika u skladu s ovom Direktivom ako se tim mjerama učinkovito smanjuje rizik koji predstavljaju zagađene lokacije.

(47)Mjerama poduzetima u skladu s ovom Direktivom trebalo bi uzeti u obzir i druge ciljeve politike EU-a, kao što su ciljevi [Uredbe (EU) xxxx/xxxx 67 +] kojom se nastoji osigurati sigurna i održiva opskrba kritičnim sirovinama za europsku industriju.

(48)Transparentnost je ključna sastavnica politike o tlu i njome se osiguravaju javna odgovornost i informiranost, pošteni tržišni uvjeti i praćenje napretka. Stoga bi države članice trebale uspostaviti i održavati nacionalni registar zagađenih lokacija i potencijalno zagađenih lokacija koji sadržava informacije specifične za pojedine lokacije i koji bi trebao biti javno dostupan u internetskoj bazi georeferenciranih prostornih podataka. Registar bi trebao sadržavati informacije koje su potrebne kako bi javnost bila obaviještena o potencijalno zagađenim lokacijama i zagađenim lokacijama te o načinu upravljanja njima. Budući da na potencijalno zagađenim lokacijama prisutnost zagađenja tla još nije potvrđena, nego se na nju samo sumnja, javnosti se mora priopćiti i dobro objasniti razlika između zagađenih lokacija i potencijalno zagađenih lokacija kako se ne bi izazivala nepotrebna zabrinutost.

(49)U članku 19. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) od država članica zahtijeva se da „osiguravaju pravne lijekove dostatne za osiguranje učinkovite pravne zaštite u područjima obuhvaćenima pravom Unije”. Osim toga, u skladu s Aarhuškom konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša 68 (Aarhuška konvencija) članovi zainteresirane javnosti trebali bi imati pristup pravosuđu kako bi doprinijeli zaštiti prava na život u okolišu koji je primjeren za osobno zdravlje i dobrobit.

(50)Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća 69 propisuje se objavljivanje podataka javnog sektora u besplatnim i otvorenim formatima. Opći je cilj daljnje jačanje podatkovnog gospodarstva EU-a povećanjem količine podataka javnog sektora dostupnih za ponovnu upotrebu, osiguravanjem poštenog tržišnog natjecanja i jednostavnog pristupa informacijama javnog sektora te jačanjem prekograničnih inovacija koje se temelje na podacima. Glavno je načelo da bi otvorenost javnih podataka trebala biti integrirana i zadana. Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 70 nastoji se zajamčiti pravo na pristup informacijama o okolišu u državama članicama u skladu s Aarhuškom konvencijom. Aarhuška konvencija i Direktiva 2003/4/EZ obuhvaćaju široke obveze koje se odnose na stavljanje informacija o okolišu na raspolaganje na zahtjev i aktivno širenje tih informacija. Široko je i područje primjene Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 71 , koja obuhvaća razmjenu prostornih informacija, uključujući skupove podataka o raznim temama povezanima s okolišem. Važno je da se odredbama ove Direktive koje se odnose na pristup informacijama i rješenja za razmjenu podataka ne stvara zaseban pravni režim, nego da se dopunjuju te direktive. Stoga se odredbama ove Direktive o obavješćivanju javnosti i o informacijama o praćenju provedbe ne bi smjelo dovoditi u pitanje direktive (EU) 2019/1024, 2003/4/EZ i 2007/2/EZ.

(51)Kako bi se osigurala potrebna prilagodba pravila o praćenju zdravlja tla, održivom upravljanju tlom i upravljanju zagađenim lokacijama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom ove Direktive kako bi se metodologije za praćenje zdravlja tla, popis načela održivog upravljanja tlom, okvirni popis mjera za smanjenje rizika, faze i zahtjevi za procjenu rizika za pojedinu lokaciju te sadržaj registra zagađenih i potencijalno zagađenih lokacija prilagodili tehničkom i znanstvenom napretku. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 72 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(52)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje formata, strukture i detaljnih postupaka za dostavljanje podataka i informacija Komisiji elektroničkim putem. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 73 .

(53)Komisija bi trebala provesti evaluaciju koja se temelji na dokazima i, prema potrebi, reviziju ove Direktive šest godina nakon njezina stupanja na snagu, na temelju rezultata procjene zdravlja tla. Evaluacijom bi se posebno trebala procijeniti potreba za utvrđivanjem konkretnijih zahtjeva kako bi se osigurala regeneracija nezdravih tala i postizanje zdravih tala do 2050. U okviru evaluacije trebala bi se isto tako procijeniti potreba za prilagođavanjem definicije zdravog tla znanstvenom i tehničkom napretku dodavanjem odredaba o određenim deskriptorima ili kriterijima koji se temelje na novim znanstvenim dokazima povezanima sa zaštitom tla ili na problemu specifičnom za državu članicu koji proizlazi iz novih okolišnih ili klimatskih okolnosti. U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva ta bi se evaluacija trebala temeljiti na kriterijima učinkovitosti, djelotvornosti, važnosti, usklađenosti i dodane vrijednosti za EU te bi trebala biti temelj za procjene učinka mogućih daljnjih djelovanja.

(54)Kako bi se ostvarila vizija zdravog tla do 2050. i kako bi se osiguralo da tla u cijeloj Uniji dugoročno pružaju usluge ekosustava, potrebne su koordinirane mjere svih država članica. Pojedinačne mjere država članica pokazale su se nedostatnima jer se degradacija tla nastavlja, pa čak i pogoršava. S obzirom na to da ciljeve ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(55)U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima 74 , države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive, zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Poglavlje I.

Opće odredbe

Članak 1.

Cilj i predmet

1.Ovom se Direktivom nastoji uspostaviti čvrst i dosljedan okvir za praćenje tla za sva tla u cijelom EU-u i kontinuirano poboljšavati zdravlje tla u Uniji radi postizanja zdravog tla do 2050. i održavanja tla zdravim kako bi moglo pružati višestruke usluge ekosustava u mjeri koja je dovoljna za ispunjavanje okolišnih, društvenih i gospodarskih potreba, spriječiti i ublažiti učinke klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, povećati otpornost tla na prirodne katastrofe i time povećati sigurnost opskrbe hranom te kako bi se zagađenje tla smanjilo na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje ljudi i okoliš.

2.Ovom Direktivom utvrđuju se mjere o sljedećem:

(a)praćenju i procjeni zdravlja tla;

(b)održivom upravljanju tlom;

(c)zagađenim lokacijama.

Članak 2.

Područje primjene

Ova se Direktiva primjenjuje na sva tla na državnom području država članica.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Direktive, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„tlo” znači gornji sloj Zemljine kore između temeljnih stijena i površine kopna, koji se sastoji od mineralnih čestica, organske tvari, vode, zraka i živih organizama;

(2)„ekosustav” znači dinamičan kompleks zajednica biljaka, životinja i mikroorganizama te njihova neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica;

(3)„usluge ekosustava” znači neizravni doprinosi ekosustavâ gospodarskim, socijalnim, kulturnim i drugim koristima koje ljudi imaju od tih sustava;

(4)„zdravlje tla” znači fizičko, kemijsko i biološko stanje tla koje određuje njegovu sposobnost da funkcionira kao vitalni živi sustav i da pruža usluge ekosustava;

(5)„održivo upravljanje tlom” znači prakse upravljanja tlom kojima se održavaju ili poboljšavaju usluge ekosustava koje tlo pruža, a da se pritom ne narušavaju funkcije koje omogućuju te usluge niti narušavaju druga svojstva okoliša;

(6)„prakse upravljanja tlom” znači prakse koje utječu na fizička, kemijska ili biološka svojstva tla;

(7)„tla kojima se upravlja” znači tla na kojima se provode prakse upravljanja tlom;

(8)„teritorijalna jedinica tla” znači dio državnog područja države članice koji je ta država članica odredila u skladu s ovom Direktivom;

(9)„procjena zdravlja tla” znači procjena zdravlja tla na temelju mjerenja ili procjene deskriptora tla;

(10)„zagađena lokacija” znači razgraničeno područje jedne ili više zemljišnih čestica na kojem je potvrđena prisutnost zagađenja tla uslijed antropogenih aktivnosti iz točkastih izvora;

(11)„deskriptor tla” znači parametar koji opisuje fizičke, kemijske ili biološke značajke zdravlja tla;

(12)„kopno” znači površina Zemlje koja nije prekrivena vodom;

(13)„pokrov zemljišta” znači fizički i biološki pokrov Zemljine površine;

(14)„prirodno zemljište” znači područje na kojem ljudska aktivnost nije znatno izmijenila primarne ekološke funkcije i sastav vrsta određenog područja;

(15)„poluprirodno zemljište” znači područje na kojem su ekološki sklopovi znatno izmijenjeni ljudskim aktivnostima kad je riječ o njihovu sastavu, ravnoteži ili funkciji, ali zadržava potencijalno visoku vrijednost u smislu bioraznolikosti i usluga ekosustava koje pruža;

(16)„umjetno zemljište” znači zemljište koje se upotrebljava kao nosač za izgradnju i infrastrukturu ili kao izravan izvor sirovina ili kao arhiva za povijesnu baštinu, na štetu sposobnosti tla da pruža druge usluge ekosustava;

(17)„preuzimanje zemljišta” znači pretvaranje prirodnog i poluprirodnog zemljišta u umjetno zemljište;

(18)„funkcija prijenosa” znači matematičko pravilo koje omogućuje pretvaranje vrijednosti mjerenja, provedenog primjenom metodologije koja se razlikuje od referentne metodologije, u vrijednost koja bi se dobila mjerenjem tla primjenom referentne metodologije;

(19)„zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječe ili na koju će vjerojatno utjecati degradacija tla ili koja ima interes u postupcima donošenja odluka povezanih s provedbom obveza iz ove Direktive, uključujući vlasnike i korisnike zemljišta te nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili zaštitu okoliša i ispunjavaju sve zahtjeve nacionalnog prava;

(20)„zagađenje tla” znači prisutnost kemikalije ili tvari u tlu u koncentraciji koja može biti štetna za zdravlje ljudi ili okoliš;

(21)„kontaminant” znači tvar koja može uzrokovati zagađenje tla;

(22)„regeneracija” znači namjerna aktivnost kojom se stanje tla nastoji promijeniti iz degradiranog u zdravo;

(23)„rizik” znači mogućnost štetnih učinaka na zdravlje ljudi ili okoliš zbog izloženosti zagađenju tla;

(24)„istraživanje tla” znači postupak procjene prisutnosti i koncentracije kontaminanata u tlu koji se obično provodi u različitim fazama;

(25)„geografski eksplicitno” znači informacije na koje se upućuje i koje se pohranjuju na način koji omogućuje njihovo mapiranje i lociranje s posebnom preciznošću i točnošću;

(26)„remedijacija tla” znači regeneracija kojom se smanjuju, izoliraju ili imobiliziraju koncentracije kontaminanata u tlu.

Članak 4.

Teritorijalne jedinice tla

1.Države članice uspostavljaju teritorijalne jedinice tla na cijelom svojem državnom području.

Broj teritorijalnih jedinica tla za svaku državu članicu mora odgovarati najmanje broju prostornih jedinica NUTS 1 uspostavljenih na temelju Uredbe (EZ) br. 1059/2003.

2.Pri utvrđivanju zemljopisnog opsega teritorijalnih jedinica tla države članice mogu uzeti u obzir postojeće upravne jedinice, a unutar svake teritorijalne jedinice nastoje postići homogenost s obzirom na sljedeće parametre:

(a)vrstu tla kako je definirana u Svjetskoj referentnoj bazi za resurse tla (engl. World Reference Base for Soil Resources) 75 ;

(b)klimatske uvjete;

(c)zonu okoliša kako je opisana u izvješću Alterra br. 2281 76 ;

(d)korištenje zemljišta ili pokrov zemljišta kako se upotrebljavaju u okviru programa statističkog sustava za okvirno istraživanje korištenja/pokrova zemljišta (LUCAS).

Članak 5.

Nadležna tijela

Države članice imenuju nadležna tijela koja su na odgovarajućoj razini odgovorna za izvršavanje zadaća utvrđenih u ovoj Direktivi.

Države članice imenuju jedno nadležno tijelo za svaku teritorijalnu jedinicu tla uspostavljenu u skladu s člankom 4.

Poglavlje II.

Praćenje i procjena zdravlja tla

Članak 6.

Okvir za praćenje zdravlja tla i preuzimanja zemljišta

1.Države članice uspostavljaju okvir za praćenje koji se temelji na teritorijalnim jedinicama tla uspostavljenima u skladu s člankom 4. stavkom 1. kako bi se osiguralo redovito i točno praćenje zdravlja tla u skladu s ovim člankom i prilozima I. i II.

2.Države članice prate zdravlje tla i preuzimanje zemljišta u svakoj teritorijalnoj jedinici tla.

3.Okvir za praćenje temelji se na sljedećem:

(a)deskriptorima tla i kriterijima zdravlja tla iz članka 7.;

(b)točkama uzorkovanja tla koje treba utvrditi u skladu s člankom 8. stavkom 2.;

(c)mjerenju tla koje je Komisija provela u skladu sa stavkom 4. ovog članka, ako je provedeno;

(d)podacima i proizvodima koji se temelje na daljinskom istraživanju iz stavka 5. ovog članka, ako postoje;

(e)pokazateljima preuzimanje zemljišta i prekrivanja tla iz članka 7. stavka 1.

4.Nakon pristanka predmetnih država članica Komisija provodi redovita mjerenja na uzorcima tla uzetima in situ, na temelju relevantnih deskriptora i metodologija iz članaka 7. i 8., kako bi državama članicama olakšala praćenje zdravlja tla. Država članica koja da pristanak u skladu s ovim stavkom omogućuje Komisiji da provede takvo in situ uzorkovanje tla.

5.Komisija i Europska agencija za okoliš (EEA) iskorištavaju postojeće podatke i proizvode koje pružaju svemirski sustavi u okviru komponente Copernicus Svemirskog programa EU-a uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/696 kako bi istražile i razvile proizvode koji se temelje na daljinskom istraživanju tla te poduprle države članice u praćenju relevantnih deskriptora tla.

6.Na temelju postojećih podataka i u roku od dvije godine od stupanja na snagu ove Direktive Komisija i EEA uspostavljaju digitalni portal za podatke o zdravlju tla koji u georeferenciranom formatu prostornih podataka omogućuje pristup barem dostupnim podacima o zdravlju tla koji proizlaze iz:

(a)mjerenja tla iz članka 8. stavka 2.;

(b)mjerenja tla iz stavka 4. ovog članka;

(c)relevantnih podataka i proizvoda koji se temelje na daljinskom istraživanju iz stavka 5. ovog članka.

7.Digitalni portal za podatke o zdravlju tla iz stavka 6. može omogućiti i pristup drugim podacima koji se odnose na zdravlje tla osim podataka iz tog stavka ako su ti podaci razmijenjeni ili prikupljeni u skladu s formatima ili metodama koje je Komisija utvrdila na temelju stavka 8.

8.Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila formate ili metode za razmjenu ili prikupljanje podataka iz stavka 7. ili za uključivanje tih podataka u digitalni portal za podatke o zdravlju tla. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21.

Članak 7.

Deskriptori tla, kriteriji za zdravo stanje tla te pokazatelji preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla

1.Pri praćenju i procjeni zdravlja tla države članice primjenjuju deskriptore tla i kriterije zdravlja tla navedene u Prilogu I.

Pri praćenju preuzimanja zemljišta države članice primjenjuju pokazatelje preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla iz Priloga I.

2.Države članice mogu prilagoditi deskriptore tla i kriterije zdravlja tla iz dijela A Priloga I. u skladu sa specifikacijama iz drugog i trećeg stupca u dijelu A Priloga I.

3.Države članice određuju organske kontaminante za deskriptor tla povezan sa zagađenjem tla iz dijela B Priloga I.

4.Države članice utvrđuju kriterije zdravlja tla za deskriptore tla navedene u dijelu B Priloga I. u skladu s odredbama iz trećeg stupca dijela B Priloga I.

5.Za potrebe praćenja države članice mogu utvrditi dodatne deskriptore tla i pokazatelje preuzimanja zemljišta, uključujući, ali ne ograničavajući se na neobvezne deskriptore i pokazatelje navedene u dijelovima C i D Priloga I. („dodatni deskriptori tla” i „dodatni pokazatelji preuzimanja zemljišta”).

6.Države članice obavješćuju Komisiju o utvrđivanju ili prilagodbi deskriptora tla, pokazatelja preuzimanja zemljišta i kriterija zdravlja tla u skladu sa stavcima od 2. do 5. ovog članka.

Članak 8.

Mjerenja i metodologije

1.Države članice određuju točke uzorkovanja primjenom metodologije navedene u dijelu A Priloga II.

2.Države članice provode mjerenja tla uzimanjem uzoraka tla na točkama uzorkovanja iz stavka 1. te prikupljaju, obrađuju i analiziraju podatke kako bi utvrdile sljedeće:

(a)vrijednosti deskriptora tla kako je utvrđeno u Prilogu I.;

(b)prema potrebi, vrijednosti dodatnih deskriptora tla;

(c)vrijednosti pokazatelja preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla navedenih u dijelu D Priloga I.

3.Države članice primjenjuju sljedeće:

(a)metodologije za utvrđivanje ili procjenu vrijednosti deskriptora tla iz dijela B Priloga II.;

(b)minimalne metodološke kriterije za određivanje vrijednosti pokazatelja preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla iz dijela C Priloga II.;

(c)sve zahtjeve koje je Komisija utvrdila u skladu sa stavkom 6.

Države članice mogu primjenjivati druge metodologije osim onih navedenih u točkama (a) i (b) prvog podstavka pod uvjetom da su dostupne validirane funkcije prijenosa, kako se zahtijeva u četvrtom stupcu dijela B Priloga II.

4.Države članice osiguravaju da se prva mjerenja tla izvrše najkasnije do... (Ured za publikacije: unijeti datum = četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive).

5.Države članice osiguravaju da se nova mjerenja tla provode najmanje svakih pet godina.

Države članice osiguravaju da se vrijednost pokazatelja preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla ažurira najmanje jednom godišnje.

6.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. radi izmjene Priloga II. kako bi se u njemu navedene referentne metodologije prilagodile znanstvenom i tehničkom napretku, osobito ako se vrijednosti deskriptora tla mogu utvrditi daljinskim istraživanjem iz članka 6. stavka 5.

Članak 9.

Procjena zdravlja tla

1.Države članice procjenjuju zdravlje tla u svim svojim teritorijalnim jedinicama tla na temelju podataka prikupljenih u kontekstu praćenja iz članaka 6., 7. i 8. za svaki deskriptor tla iz dijelova A i B Priloga I.

Države članice isto tako uzimaju u obzir podatke prikupljene u kontekstu istraživanja tla iz članka 14.

Države članice osiguravaju da se procjene zdravlja tla provode najmanje svakih pet godina i da se prva procjena zdravlja tla provede do... (Ured za publikacije: unijeti datum = pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive).

2.Tlo se smatra zdravim u skladu s ovom Direktivom ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(a)vrijednosti za sve deskriptore tla iz dijela A Priloga I. ispunjavaju kriterije utvrđene u tom dijelu i, prema potrebi, prilagođene u skladu s člankom 7.;

(b)vrijednosti za sve deskriptore tla navedene u dijelu B Priloga I. ispunjavaju kriterije utvrđene u skladu s člankom 7. („zdravo tlo”).

Odstupajući od prvog podstavka, pri procjeni tla unutar zemljišta navedenog u četvrtom stupcu Priloga I. ne uzimaju se u obzir vrijednosti koje su za to zemljište navedene u trećem stupcu.

Tlo je nezdravo ako nije ispunjen najmanje jedan od kriterija iz prvog podstavka („nezdravo tlo”).

3.Države članice analiziraju vrijednosti za deskriptore tla navedene u dijelu C Priloga I. i procjenjuju je li došlo do kritičnog gubitka usluga ekosustava, uzimajući u obzir relevantne podatke i dostupne znanstvene spoznaje.

Države članice analiziraju vrijednosti pokazatelja preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla navedenih u dijelu D Priloga I. i procjenjuju njihov učinak na gubitak usluga ekosustava te na ciljeve i ciljne vrijednosti utvrđene Uredbom (EU) 2018/841.

4.Na temelju procjene zdravlja tla provedene u skladu s ovim člankom nadležno tijelo, prema potrebi u koordinaciji s lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima, u svakoj teritorijalnoj jedinici tla utvrđuje područja koja predstavljaju nezdravo tlo i obavješćuje javnost u skladu s člankom 19.

5.Države članice uspostavljaju mehanizam za dobrovoljno certificiranje zdravlja tla za vlasnike i upravitelje zemljišta u skladu s uvjetima iz stavka 2. ovog članka.

Komisija može donijeti provedbene akte radi usklađivanja formata certificiranja zdravlja tla. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21.

6.Države članice dostavljaju podatke o zdravlju tla i procjenu iz članaka od 6. do 9. relevantnim vlasnicima i upraviteljima zemljišta na njihov zahtjev, osobito kako bi doprinijele razvoju smjernica iz članka 10. stavka 3.

Poglavlje III.

Održivo upravljanje tlom

Članak 10.

Održivo upravljanje tlom

1.Od (Ured za publikacije: unijeti datum = četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive) države članice poduzimaju barem sljedeće mjere, uzimajući u obzir vrstu, namjenu i stanje tla:

(a)definiranje praksi održivog upravljanja tlom uz poštovanje načelâ održivog upravljanja tlom navedenih u Prilogu III., koje treba postupno provoditi na svim tlima kojima se upravlja i, na temelju rezultata procjena tla provedenih u skladu s člankom 9., praksi regeneracije koje će se postupno primjenjivati na nezdravim tlima u državama članicama;

(b)definiranje praksi upravljanja tlom i drugih praksi koje negativno utječu na zdravlje tla koje upravitelji tla trebaju izbjegavati.

Pri utvrđivanju praksi i mjera iz ovog stavka države članice uzimaju u obzir programe, planove, ciljne vrijednosti i mjere navedene u Prilogu IV. te najnovije znanstvene spoznaje, uključujući rezultate misije „Plan za tlo za Europu” u sklopu programa Obzor Europa.

Države članice utvrđuju sinergije s programima, planovima i mjerama iz Priloga IV. Podaci o praćenju zdravlja tla, rezultati procjena zdravlja tla, analiza iz članka 9. i održive mjere upravljanja tlom služe kao temelj za izradu programa, planova i mjera utvrđenih u Prilogu IV.

Države članice osiguravaju da je proces razrade praksi iz prvog podstavka otvoren, uključiv i djelotvoran te da je u njega uključena zainteresirana javnost, osobito vlasnici i upravitelji zemljišta, kojoj se nude pravovremene i djelotvorne mogućnosti za sudjelovanje u toj razradi.

2.Države članice upraviteljima tla, vlasnicima zemljišta i relevantnim tijelima osiguravaju jednostavan pristup nepristranim i neovisnim savjetima o održivom upravljanju tlom, aktivnostima osposobljavanja i izgradnji kapaciteta.

Države članice poduzimaju i sljedeće mjere:

(a)promicanje informiranosti o višestrukim srednjoročnim i dugoročnim koristima održivog upravljanja tlom te o potrebi za takvim upravljanjem;

(b)promicanje istraživanja i provedbe holističkih koncepata upravljanja tlom;

(c)objavljivanje redovito ažuriranog popisa dostupnih instrumenata financiranja i aktivnosti kojima se podupire provedba održivog upravljanja tlom.

3.Države članice redovito procjenjuju djelotvornost mjera poduzetih u skladu s ovim člankom te, prema potrebi, preispituju i revidiraju te mjere, uzimajući u obzir praćenje i procjenu zdravlja tla iz članaka od 6. do 9.

4.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. radi izmjene Priloga III. kako bi se načela održivog upravljanja tlom prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku.

Članak 11.

Načela ublažavanja preuzimanja zemljišta

Kad je riječ o preuzimanja zemljišta, države članice jamče poštovanje sljedećih načela:

(a)izbjegavanje ili smanjenje, koliko je to tehnički i gospodarski moguće, gubitka kapaciteta tla za pružanje višestrukih usluga ekosustava, uključujući proizvodnju hrane, na sljedeće načine:

i.smanjenjem područja na koje utječe preuzimanja zemljišta u mjeri u kojoj je to moguće i

ii.odabirom područja na kojima bi se gubitak usluga ekosustava sveo na najmanju mjeru i

iii.provedbom preuzimanja zemljišta na način da se negativni učinak na tlo što više smanji;

(b)nadoknađivanje, koliko je god to moguće, gubitka kapaciteta tla za pružanje višestrukih usluga ekosustava.

Poglavlje IV.

Zagađene lokacije

Članak 12.

Pristup koji se temelji na riziku

1.Države članice upravljaju rizicima koje potencijalno zagađene lokacije i zagađene lokacije predstavljaju za zdravlje ljudi i okoliš te ih održavaju na prihvatljivim razinama, uzimajući u obzir učinak zagađenja tla na okoliš, društvo i gospodarstvo te mjere za smanjenje rizika poduzete u skladu s člankom 15. stavkom 4.

2.Do... (Ured za publikacije: unijeti datum = četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive) države članice uvode pristup koji se temelji na riziku za sljedeće stavke:

(a)utvrđivanje potencijalno zagađenih lokacija u skladu s člankom 13.;

(b)istraživanje potencijalno zagađenih lokacija u skladu s člankom 14.;

(c)upravljanje zagađenim lokacijama u skladu s člankom 15.

3.Zahtjevom utvrđenim u stavku 2. ne dovode se u pitanje stroži zahtjevi koji proizlaze iz zakonodavstva Unije ili nacionalnog zakonodavstva.

4.Zainteresiranoj javnosti pružaju se sljedeće mogućnosti za pravovremeno i učinkovito djelovanje:

(a)sudjelovanje u uvođenju i konkretnoj primjeni pristupa koji se temelji na riziku kako je utvrđeno u ovom članku;

(b)pružanje informacija relevantnih za utvrđivanje potencijalno zagađenih lokacija u skladu s člankom 13., istraživanje potencijalno zagađenih lokacija u skladu s člankom 14. i upravljanje zagađenim lokacijama u skladu s člankom 15.;

(c)traženje ispravka informacija sadržanih u registru zagađenih lokacija i potencijalno zagađenih lokacija u skladu s člankom 16.

Članak 13.

Utvrđivanje potencijalno zagađenih lokacija

1.Države članice sustavno i aktivno utvrđuju sve lokacije na kojima se sumnja na zagađenje tla, na temelju dokaza prikupljenih svim raspoloživim sredstvima („potencijalno zagađene lokacije”).

2.Pri utvrđivanju potencijalno zagađenih lokacija države članice uzimaju u obzir sljedeće kriterije:

(a)provođenje aktivne ili neaktivne djelatnosti koja predstavlja rizik od potencijalnog zagađenja;

(b)obavljanje djelatnosti iz Priloga I. Direktivi 2010/75/EU;

(c)rad objekta iz Direktive 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća 77 ;

(d)obavljanje djelatnosti iz Priloga III. Direktivi 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 78 ;

(e)slučaj nesreće, katastrofe, incidenta ili izlijevanja koje bi moglo uzrokovati zagađenje;

(f)bilo koji drugi događaj koji bi mogao uzrokovati zagađenje tla;

(g)sve informacije koje proizlaze iz praćenja zdravlja tla provedenog u skladu s člancima 6., 7. i 8.

Za potrebe prvog podstavka točke (a) države članice utvrđuju popis aktivnosti koje predstavljaju rizik od potencijalnog zagađenja. Te se aktivnosti mogu dodatno klasificirati prema riziku od zagađenja tla na temelju znanstvenih dokaza.

3.Države članice jamče utvrđivanje svih potencijalno zagađenih lokacija do (Ured za publikacije: unijeti datum = sedam godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive) te njihovo evidentiranje u registru iz članka 16. do tog datuma.

Članak 14.

Istraživanje potencijalno zagađenih lokacija

1.Države članice osiguravaju da se na svim potencijalno zagađenim lokacijama utvrđenima u skladu s člankom 13. provede istraživanje tla.

2.Države članice utvrđuju pravila o rokovima, sadržaju, obliku i određivanju prioriteta istraživanja tla. Ta se pravila utvrđuju u skladu s pristupom koji se temelji na riziku iz članka 12. i popisom aktivnosti koje predstavljaju rizik od potencijalnog zagađenja iz članka 13. stavka 2. drugog podstavka.

Države članice prema potrebi mogu kao istraživanje tla uzeti u obzir temeljna izvješća i mjere praćenja provedene u skladu s Direktivom 2010/75/EU.

3.Države članice utvrđuju i posebne događaje na temelju kojih se istraživanje pokreće prije roka utvrđenog u skladu sa stavkom 2.

Članak 15.

Procjena rizika i upravljanje zagađenim lokacijama

1.Države članice utvrđuju posebnu metodologiju za utvrđivanje rizika od zagađenih lokacija specifičnih za određenu lokaciju. Takva se metodologija temelji na fazama i zahtjevima za procjenu rizika za određenu lokaciju navedenima u Prilogu VI.

2.Države članice definiraju što predstavlja neprihvatljiv rizik za zdravlje ljudi i okoliš koji proizlazi iz zagađenih lokacija uzimajući u obzir postojeće znanstvene spoznaje, načelo predostrožnosti, lokalne specifičnosti te trenutačno i buduće korištenje zemljišta.

3.Za svaku zagađenu lokaciju utvrđenu u skladu s člankom 14. ili na bilo koji drugi način odgovorno nadležno tijelo provodi procjenu specifičnu za određenu lokaciju za trenutačno i planirano korištenje zemljišta kako bi utvrdilo predstavlja li zagađena lokacija neprihvatljiv rizik za zdravlje ljudi ili okoliš.

4.Na temelju rezultata procjene iz stavka 3. odgovorno nadležno tijelo poduzima odgovarajuće mjere kako bi se rizici smanjili na razinu koja je prihvatljiva za zdravlje ljudi i okoliš („mjere za smanjenje rizika”).

5.Mjere za smanjenje rizika mogu se sastojati od mjera iz Priloga V. Pri odlučivanju o odgovarajućim mjerama za smanjenje rizika nadležno tijelo uzima u obzir troškove, koristi, djelotvornost, trajnost i tehničku izvedivost dostupnih mjera za smanjenje rizika.

6.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. radi izmjene priloga V. i VI. kako bi se popis mjera za smanjenje rizika i zahtjevi za procjenu rizika za određenu lokaciju prilagodili znanstvenom i tehničkom napretku.

Članak 16.

Registar

1.Do... (Ured za publikacije: unijeti datum = četiri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive) države članice u skladu sa stavkom 2. uspostavljaju registar zagađenih lokacija i potencijalno zagađenih lokacija.

2.Taj registar mora sadržavati informacije utvrđene u Prilogu VII.

3.Registrom upravlja odgovorno nadležno tijelo, a on se redovito revidira i ažurira.

4.Države članice objavljuju registar i informacije iz stavaka 1. i 2. Nadležno tijelo može odbiti ili ograničiti objavljivanje informacija ako su ispunjeni uvjeti iz članka 4. Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 79 .

Registar je dostupan u obliku internetske baze georeferenciranih prostornih podataka.

5.Komisija donosi provedbene akte o formatu registra. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21.

Poglavlje V.

Financiranje, informiranje javnosti i izvješćivanje država članica

Članak 17.

Financiranje sredstvima Unije

S obzirom na prioritet uspostave praćenja tla te održivog upravljanja tlom i regeneracije tla provedba ove Direktive podupire se postojećim financijskim programima Unije u skladu s njihovim primjenjivim pravilima i uvjetima.

Članak 18.

Izvješćivanje država članica

1.Države članice svakih pet godina elektroničkim putem dostavljaju Komisiji i EEA-i sljedeće podatke i informacije:

(a)podatke povezane s praćenjem i procjenom zdravlja tla koji su provedeni u skladu s člancima od 6. do 9. te njihove rezultate;

(b)analizu trendova zdravlja tla za deskriptore navedene u dijelovima A, B i C Priloga I. te za pokazatelje preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla navedene u dijelu D Priloga I. u skladu s člankom 9.;

(c)sažetak napretka u pogledu:

i.provedbe načela održivog upravljanja tlom u skladu s člankom 10.;

ii.registracije, utvrđivanja, istraživanja i upravljanja zagađenim lokacijama u skladu s člancima od 12. do 16.;

(d)podatke i informacije sadržane u registru iz članka 16.

Prva izvješća podnose se do... (Ured za publikacije: unijeti datum = pet godina i šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive).

2.Države članice osiguravaju da Komisija i EEA imaju stalan pristup informacijama i podacima iz stavka 1.

3.Države članice omogućuju Komisiji internetski pristup sljedećem:

(a)ažuriranom popisu i prostornim podacima njihovih teritorijalnih jedinica tla iz članka 4. do... (Ured za publikacije: unijeti datum = dvije godine i tri mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive);

(b)ažuriranom popisu nadležnih tijela iz članka 5. do... (Ured za publikacije: unijeti datum = dvije godine i tri mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive);

(c)mjerama i praksama održivog upravljanja tlom iz članka 10. do... (Ured za publikacije: unijeti datum = četiri godine i tri mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive).

4.Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuju format i načini dostave informacija iz stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21.

Članak 19.

Informiranje javnosti

1.Države članice javno objavljuju podatke dobivene praćenjem provedenim na temelju članka 8. i procjenu provedenu na temelju članka 9. ove Direktive, u skladu s odredbama iz članka 11. Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 80 za geografski eksplicitne podatke i članka 5. Direktive (EU) 2019/1024 za druge podatke.

2.Komisija osigurava da su podaci o zdravlju tla koji su dostupni putem digitalnog portala za podatke o zdravlju tla iz članka 6. dostupni javnosti u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 81 i Uredbom (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 82 .

3.Države članice osiguravaju da su informacije iz članka 18. ove Direktive objavljene i dostupne javnosti u skladu s Direktivom 2003/4/EZ, Direktivom 2007/2/EZ i Direktivom (EU) 2019/1024 Parlamenta i Vijeća 83 .

4.Objavljivanje bilo kojih informacija koje se zahtijevaju na temelju ove Direktive može se odbiti ili ograničiti ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 4. Direktive 2003/4/EZ.

Poglavlje VI.

Delegiranje ovlasti i postupak odbora

Članak 20.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 8., 10., 15. i 16. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Direktive.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 8., 10., 15. i 16. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članaka 8., 10., 15. i 16. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 21.

Odbor

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Poglavlje VII.

Završne odredbe

Članak 22.

Pristup pravosuđu

Države članice osiguravaju da, u skladu s nacionalnim pravom, pripadnici javnosti koji imaju dovoljan interes ili tvrde da im je povrijeđeno pravo, imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili neovisnim i nepristranim tijelom koje je određeno zakonom kako bi osporili materijalnu ili postupovnu zakonitost procjene zdravlja tla, mjera poduzetih u skladu s ovom Direktivom i svih propusta nadležnih tijela.

Države članice određuju što predstavlja dovoljan interes i povredu prava u skladu s ciljem da se javnosti omogući širok pristup pravosuđu. Za potrebe stavka 1. smatra se da svaka nevladina organizacija koja promiče zaštitu okoliša i ispunjava eventualne zahtjeve u okviru nacionalnog prava ima prava koja se mogu povrijediti i dovoljan interes.

Postupci preispitivanja iz stavka 1. moraju biti pravedni, nepristrani, pravodobni i dostupni bez naknade, odnosno ne toliko skupi da bi se time onemogućilo njihovo provođenje, i omogućiti odgovarajuće i djelotvorne pravne lijekove, uključujući sudsku zabranu ako je to potrebno.

Države članice osiguravaju da se javnosti stave na raspolaganje praktične informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja iz ovog članka.

Članak 23.

Sankcije

1.Ne dovodeći u pitanje obveze država članica na temelju Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive koje počine fizičke i pravne osobe te osiguravaju provedbu tih pravila. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

2.Sankcije iz stavka 1. uključuju novčane kazne razmjerne prometu pravne osobe ili prihodu fizičke osobe koja je počinila povredu. Visina novčanih kazni izračunava se tako da se osigura da se osobi odgovornoj za povredu doista uskrate ekonomske koristi koje proizlaze iz te povrede. Ako je povredu počinila pravna osoba, takve su novčane kazne razmjerne godišnjem prometu pravne osobe u predmetnoj državi članici, uzimajući u obzir, među ostalim, posebnosti malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi).

3.Države članice osiguravaju da se sankcijama utvrđenima na temelju ovog članka, prema potrebi, na odgovarajući način uzima u obzir sljedeće:

(a)vrsta, ozbiljnost i razmjer povrede;

(b)je li povreda namjerna ili nenamjerna;

(c)stanovništvo ili okoliš zahvaćeni povredom, imajući na umu utjecaj povrede na cilj postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

4.Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama iz stavka 1. te o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

Članak 24.

Evaluacija i preispitivanje

1.Komisija je do (Ured za publikacije: unijeti datum = šest godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive) dužna provesti evaluaciju ove Direktive radi procjene napretka u ostvarivanju njezinih ciljeva i potrebe za izmjenom njezinih odredaba kako bi se utvrdili konkretniji zahtjevi za osiguravanje regeneracije nezdravih tala i kako bi sva tla postala zdrava do 2050. U toj se evaluaciji, među ostalim, uzimaju u obzir sljedeći elementi:

(a)iskustvo stečeno u provedbi ove Direktive;

(b)podaci i informacije iz članka 18.;

(c)relevantni znanstveni i analitički podaci, uključujući rezultate istraživačkih projekata koje financira Unija;

(d)analiza nedostataka u planu postizanja zdravog tla do 2050.;

(e)analiza moguće potrebe za prilagodbom odredaba ove Direktive znanstvenom i tehničkom napretku, osobito u odnosu na sljedeće:

i.definiciju zdravog tla;

ii.utvrđivanje kriterija za deskriptore tla navedene u dijelu C Priloga I.;

iii.dodavanje novih deskriptora tla za potrebe praćenja.

2.Komisija dostavlja izvješće o glavnim zaključcima evaluacije iz stavka 1. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

Članak 25.

Prenošenje

1.Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom najkasnije do ... [Ured za publikacije: unijeti datum = dvije godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 26.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 27.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Specifični ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 84  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Specifični ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

 Ograničeno trajanje

–    na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje

–Provedba s početnim razdobljem koje odgovara razdoblju prenošenja od dvije godine,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija

– putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–    putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– EIB-u i Europskom investicijskom fondu

– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije: nije primjenjivo

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

 
Prethodno navedeni iznos bit će potreban za podupiranje različitih zadaća provedbe povezanih sa zakonodavnim odredbama koje će izvršavati GU ENV i JRC.

Naručene aktivnosti uključuju opći ugovor o potpori za provedbu prijedloga.

Osim toga, u ovu su kategoriju uključeni administrativni dogovori s JRC-om, posebno za uspostavu integriranog praćenja.

Kad je riječ o Agenciji EEA, učinak na agenciju i eventualna potreba za jačanjem bit će, prema potrebi, detaljno opisani u posebnom zakonodavnom financijskom izvještaju u kojem će se grupirati sve relevantne predložene inicijative.

U ovaj se odjeljak unose „administrativni proračunski podaci”, koji prethodno moraju biti uneseni u Prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog 5. Odluci Komisije o internim pravilima za izvršenje dijela „Komisija” općeg proračuna Europske unije), koji se unosi u DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Trošak po EPRV-u (AD/AST) izračunava se u iznosu od 171 000 EUR godišnje, odnosno 91 000 EUR godišnje za ugovorno osoblje. Ostali administrativni rashodi odnose se na sastanke Odbora i stručnih skupina, službena putovanja i druge troškove povezane s tim osobljem.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.

1.1.1.1.Procijenjeni zahtjevi za administrativna odobrena sredstva u Komisiji

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Izračunano je da trošak po EPRV-u (AD/AST) iznosi 171 000 EUR godišnje. „Ostali administrativni rashodi” odnose se na sastanke Odbora i stručnih skupina, službena putovanja i druge troškove povezane s tim osobljem.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

Prijedlog/inicijativa:

–    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

Troškovi predviđeni proračunskom linijom 09 02 01 podmirit će se u okviru programa LIFE i planirat će se u okviru provedbe godišnjih planova upravljanja GU-a ENV. Zahtjevi u pogledu ljudskih resursa po mogućnosti se ispunjavaju dodatnom raspodjelom u okviru godišnjeg postupka raspodjele ljudskih resursa.

–    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

–    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.5.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

–    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju

–    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–    na vlastita sredstva

–    na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije).

(1)    Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Veerman, C., Pinto Correia, T., Bastioli, C., et al., Caring for soil is caring for life (Briga za tlo je briga za život). Osigurati 75 % zdravih tala do 2030. za zdravlje ljudi i zdravu hranu, prirodu i klimu: izvješće Odbora Misije za zdravlje tla i hranu, Ured za publikacije, 2020., https://data.europa.eu/doi/10.2777/821504.

(2)    Radni dokument službi Komisije „Čimbenici sigurnosti opskrbe hranom”, SWD(2023) 4 final.

(3)    Vidjeti strategiju EU-a za biogospodarstvo iz 2018. i izvješće o napretku biogospodarstva u EU-u za 2022.

(4)    COM(2022) 672.

(5)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final.

(6)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, COM(2020) 380 final.

(7)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Put prema zdravom planetu za sve – Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla, COM(2021) 400 final.

(8)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, COM(2021) 82 final.

(9)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Strategija EU-a za tlo do 2030. – Ostvarivanje koristi od zdravog tla za ljude, hranu, prirodu i klimu, COM(2021) 699 final.

(10)    Odluka (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. (SL L 114, 12.4.2022., str. 22.).

(11)    Rezolucije od 28. travnja 2021. o zaštiti tla (2021/2548(RSP)) i od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote (2020/2273(INI)).

(12)    Zaključci Vijeća o bioraznolikosti – potreba za hitnim djelovanjem, 12210/20.

(13)    Mišljenje NAT-VII/010 OR-a doneseno na plenarnom zasjedanju održanom 3., 4. i 5. veljače 2021. o agroekologiji i mišljenje ENVE-VII/019 OR-a doneseno na plenarnom zasjedanju 26. i 27. siječnja 2022. o Akcijskom planu EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla.

(14)    Mišljenje NAT/838 EGSO-a o Novoj strategiji EU-a za tlo, od 23. ožujka 2022.

(15)    Europski revizorski sud (2018.), Borba protiv dezertifikacije u EU‑u: sve veća prijetnja u pogledu koje je potrebno djelovati odlučnije uključena je kao cilj u novi globalni okvir za bioraznolikost nakon 2020.

(16)    https://sdgs.un.org/goals

(17)    Informacije iz Europskog centra za predviđanje i promatranje sušnih razdoblja (vidjeti https://edo.jrc.ec.europa.eu/edov2/php/index.php?id=1000) temelje se na hidrološkom modelu LISFLOOD u kojem se upotrebljavaju podaci o tlu iz istraživanja LUCAS.

(18)    Npr. Abdalla et al. (2019.): A critical review of the impacts of cover crops on nitrogen leaching, net greenhouse gas balance and crop productivity. DOI: 10.1111/gcb.14644; Kik et al. (2021.): The economic value of sustainable soil management in arable farming systems – A conceptual framework. DOI: https://doi.org/10.1016/j.eja.2021.126334.

(19)    COM(2022) 304.

(20)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 (SL L 243, 9.7.2021.).

(21)    Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).

(22)    Uredba (EU) 2023/839 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. travnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u pogledu područja primjene, pojednostavnjenja pravila o izvješćivanju i usklađenosti i utvrđivanja ciljeva država članica za 2030. i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja, praćenja napretka i preispitivanja (SL L 107, 21.4.2023., str. 1.).

(23)    COM(2022) 672 final.

(24)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, COM(2020) 381 final.

(25)    Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1.).

(26)    https://agriculture.ec.europa.eu/cap-my-country/cap-strategic-plans_hr

(27)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1217/2009 u pogledu pretvorbe sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka u sustav podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava, COM(2022) 296 final, 2022/0192 (COD).

(28)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za sigurnu i održivu opskrbu kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020, COM(2023) 160 final.

(29)    SL C, , str. .

(30)    SL C, , str. .

(31)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final.

(32)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, COM(2020) 380 final.

(33)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, COM(2020) 381 final.

(34)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Put prema zdravom planetu za sve – Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla, COM(2021) 400 final.

(35)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, COM(2021) 82 final.

(36)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Strategija EU-a za tlo do 2030. – Ostvarivanje koristi od zdravog tla za ljude, hranu, prirodu i klimu, COM(2021) 699 final.

(37)    https://sdgs.un.org/goals

(38)    Odluka Vijeća od 25. listopada 1993. o sklapanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (93/626/EEZ) (SL L 309, 13.12.1993., str. 1.).

(39)    Odluka koju je konferencija stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti donijela 19. prosinca 2022., 15/4. Globalni okvir za bioraznolikost nakon 2020.

(40)    Odluka Vijeća od 9. ožujka 1998. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom, posebno u Africi (SL L 83, 19.3.1998., str. 1.).

(41)    Bugarska, Cipar, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Mađarska, Malta, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska.

(42)    Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2021. o zaštiti tla (2021/2548(RSP)).

(43)    Zaključci Vijeća o bioraznolikosti – potreba za hitnim djelovanjem, 12210/20.

(44)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(45)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, Održivi ciklusi ugljika, COM(2021) 800 final.

(46)    Komunikacija Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, COM(2021) 82 final.

(47)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Očuvanje sigurnosti opskrbe hranom i jačanje otpornosti prehrambenih sustava, COM(2022) 133 final.

(48) +    Ured za publikacije – u tekst unijeti broj Uredbe o certificiranju uklanjanja ugljika iz dokumenta COM(2022) 672 final, a u bilješku unijeti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu uredbu.

(49)    Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).

(50)    Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(51)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Europska strategija za podatke, COM(2020) 66 final.

(52)    Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1.).

(53)    Ured za publikacije: u tekst umetnuti broj Uredbe o obnovi prirode iz dokumenta COM(2022) 304, a u bilješku unijeti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu uredbu.

(54)    Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).

(55)    Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(56)    Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.–73.).

(57)    Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (SL L 288, 6.11.2007., str. 27.).

(58)    Komunikacija Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, COM(2021) 82 final.

(59)    Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).

(60)    Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).

(61)    Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(62)    Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).

(63)    Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

(64)    + Ured za publikacije: u tekst unijeti broj Uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja i izmjeni Uredbe (EU) 2021/2115 iz dokumenta COM(2022) 305, a u bilješku unijeti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu uredbu.

(65)    Uredba (EU) 2022/2379 o statistici poljoprivrednih inputa i outputa.

(66)    Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).

(67)    + Ured za publikacije: u tekst unijeti broj Uredbe o uspostavi okvira za sigurnu i održivu opskrbu kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, 2018/1724 i (EU) 2019/1020 iz dokumenta COM(2023) 160, a u bilješku unijeti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu uredbu.

(68)    Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša – Izjava (SL L 124, 17.5.2005.).

(69)    Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).

(70)    Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).

(71)    Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(72)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(73)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(74)    SL C 369, 17.12.2011., str. 14.

(75)    https://www.fao.org/soils-portal/data-hub/soil-classification/world-reference-base/en/

(76)    M.J. Metzger, A.D. Shkaruba, R.H.G. Jongman i R.G.H. Bunce, Descriptions of the European Environmental Zones and Strata, Izvješće Alterra br. 2281, ISSN 1566-7197.

(77)    Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.).

(78)    Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (SL L 143, 30.4.2004., str. 56.).

(79)    Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).

(80)    Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(81)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(82)    Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).

(83)    Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).

(84)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(85)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(86)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(87)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(88)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(89)    Do 2022. istraživanje LUCAS provodilo se dodjelom proračunskih sredstava iz nekoliko glavnih uprava; na temelju najnovijih doprinosa GU-a ENV, koji iznose 1,100 tisuća EUR godišnje, ne očekuje se da će od te glavne uprave biti potreban dodatni iznos; s obzirom na to da se Direktivom zahtijeva redovito praćenje, u sljedećem VFO-u treba predvidjeti posebnu proračunsku omotnicu i proračunsku liniju, što će se provesti u dogovoru sa svim uključenim glavnim upravama (na primjer na temelju memoranduma o razumijevanju).

(90)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica).

(91)    Kako je opisan u točki 1.4.2. „Specifični ciljevi…”.

(92)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(93)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(94)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 5.7.2023.

COM(2023) 416 final

PRILOZI

Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća

o praćenju i otpornosti tla (Akt o praćenju tla)

EMPTY

{SEC(2023) 416 final} - {SWD(2023) 416 final} - {SWD(2023) 417 final} - {SWD(2023) 418 final} - {SWD(2023) 423 final}

PRILOG I.

DESKRIPTORI TLA, KRITERIJI ZA ZDRAVO STANJE TLA TE POKAZATELJI PREUZIMANJA ZEMLJIŠTA I PREKRIVANJA TLA

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„obrnuto preuzimanje zemljišta” znači prenamjena umjetnog zemljišta u prirodno ili poluprirodno zemljište;

(2)„neto preuzimanje zemljišta” znači rezultat preuzimanja zemljišta umanjen za obrnuto preuzimanje zemljišta.

PRILOG II.

METODOLOGIJE

Dio A: Metodologija za određivanje točaka uzorkovanja

Dio B: Metodologija za utvrđivanje ili procjenu vrijednosti deskriptora tla

Ako je utvrđena referentna metodologija, upotrebljava se ta referentna metodologija ili druga metodologija pod uvjetom da je dostupna u znanstvenoj literaturi ili javno dostupna te da je dostupna validirana funkcija prijenosa.

Dio C: Minimalni metodološki kriteriji za određivanje vrijednosti pokazatelja preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla

— Za preuzimanje zemljišta, obrnuto preuzimanje zemljišta i neto preuzimanje zemljišta korištene metodologije trebale bi biti u skladu s definicijama iz članka 3. i Priloga I.

— Prekrivanje tla izražava se u postocima, kao omjer prekrivene površine i ukupne površine.

— Odabrane metodologije moraju biti dostupne u znanstvenoj literaturi ili javno dostupne.

PRILOG III.

NAČELA ODRŽIVOG UPRAVLJANJA TLOM

Primjenjuju se sljedeća načela:

(a)izbjegavati da tlo ostane nezasađeno, i to tako da se uspostavi i održava vegetativni pokrov tla, posebno tijekom ekološki osjetljivih razdoblja;

(b)minimizirati fizičke poremećaje tla;

(c)izbjegavati unos ili ispuštanje u tlo tvari koje bi mogle naštetiti zdravlju ljudi ili okolišu ili pogoršati zdravlje tla;

(d)osigurati da upotreba strojeva bude prilagođena čvrstoći tla te da broj i učestalost radova na tlu budu ograničeni tako da ne ugrožavaju zdravlje tla;

(e)pri gnojidbi osigurati prilagodbu stanju tla i potrebama bilja i stabala na određenoj lokaciji i u određenom razdoblju te dati prednost kružnim rješenjima kojima se obogaćuje organski sadržaj;

(f)kad je riječ o navodnjavanju, maksimalno povećati učinkovitost sustava navodnjavanja i upravljanja navodnjavanjem te osigurati da pri upotrebi reciklirane otpadne vode kvaliteta vode ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća 15 , a ako se upotrebljava voda iz drugih izvora, da ne narušava zdravlje tla;

(g)osigurati zaštitu tla stvaranjem i održavanjem odgovarajućih obilježja krajobraza na razini krajobraza 16 ;

(h)u uzgoju usjeva, bilja ili stabala upotrebljavati vrste prilagođene lokaciji ako se time može spriječiti degradacija tla ili doprinijeti poboljšanju zdravlja tla, uzimajući u obzir i prilagodbu klimatskim promjenama;

(i)osigurati optimizirane razine vode u organskim tlima kako se ne bi negativno utjecalo na strukturu i sastav takvih tala 17 ;

(j)u uzgoju usjeva osigurati plodored i raznolikost usjeva uzimajući u obzir različite porodice usjeva, korijenske sustave, potrebe za vodom i hranjivim tvarima te integriranu zaštitu bilja;

(k)prilagoditi kretanje stoke i vrijeme ispaše uzimajući u obzir vrste životinja i gustoću populacije kako se ne bi ugrozilo zdravlje tla ni smanjila sposobnost tla da osigura krmivo;

(l)u slučaju poznatog nerazmjernog gubitka jedne ili više funkcija koje znatno smanjuju kapacitet tla za pružanje usluga ekosustava primijeniti ciljane mjere za obnavljanje tih funkcija tla.

PRILOG IV.

PROGRAMI, PLANOVI, CILJEVI I MJERE IZ ČLANKA 10.

(1)Nacionalni planovi obnove izrađeni u skladu s Uredbom …/… 18 +.

(2)Strateški planovi koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115.

(3)Kodeks dobre poljoprivredne prakse i programi djelovanja za proglašene ranjive zone doneseni u skladu s Direktivom 91/676/EEZ.

(4)Mjere očuvanja i akcijski okvir mjera rangiranih prema prioritetu uspostavljeni za područja mreže Natura 2000 u skladu s Direktivom 92/43/EEZ.

(5)Mjere za postizanje dobrog ekološkog i kemijskog stanja tijela površinskih voda i dobrog kemijskog i količinskog stanja tijela podzemnih voda uključene u planove upravljanja riječnim sljevovima pripremljene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ.

(6)Mjere upravljanja rizicima od poplava uključene u planove upravljanja rizicima od poplava pripremljene u skladu s Direktivom 2007/60/EZ.

(7)Planovi upravljanja sušama iz Strategije Unije za prilagodbu klimatskim promjenama.

(8)Nacionalni programi djelovanja uspostavljeni u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije.

(9)Ciljevi utvrđeni na temelju Uredbe (EU) 2018/841.

(10)Ciljevi utvrđeni na temelju Uredbe (EU) 2018/842.

(11)Nacionalni programi kontrole onečišćenja zraka izrađeni u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 i podaci o praćenju učinaka onečišćenja zraka na ekosustave dostavljeni u skladu s tom direktivom.

(12)Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan uspostavljen u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999.

(13)Procjene rizika i planiranje upravljanja rizicima od katastrofa u skladu s Odlukom br. 1313/2013/EU.

(14)Nacionalni akcijski planovi doneseni u skladu s člankom 8. Uredbe …/… 19 +.

PRILOG V.

OKVIRNI POPIS MJERA ZA SMANJENJE RIZIKA

(1)Tehnike remedijacije za remedijaciju in situ ili ex situ:

(a)tehnike fizičke remedijacije:

(a)ekstrakcija pare, propuhivanje zrakom;

(b)toplinska obrada, ubrizgavanje pare, toplinska desorpcija, vitrifikacija;

(c)pranje i ispiranje tla;

(d)elektrokinetička ekstrakcija;

(e)uklanjanje tekućeg sloja;

(f)iskopavanje i odlaganje;

(b)tehnike biološke remedijacije:

(a)stimulacija aerobne ili anaerobne razgradnje; bioremedijacija, biostimulacija, bioaugmentacija, bioventiliranje, bioprskanje;

(b)fitoekstrakcija, fitovolatilizacija, fitorazgradnja;

(c)kompostiranje, poboljšivači tla, obrada zemljišta radi pročišćavanja (engl. landfarming) i sustavi bioreaktora;

(d)biofiltracija, močvarna područja za biološko pročišćavanje i biofiltri prekriveni travom;

(e)prirodna atenuacija;

(c)tehnike kemijske remedijacije:

(a)kemijska oksidacija;

(b)kemijska redukcija i reakcije redukcije i oksidacije (redoks);

(c)crpljenje i pročišćavanje podzemne vode;

(d)tehnike remedijacije za izolaciju, zadržavanje i praćenje:

(a)prekrivanje površine tla nepropusnim slojem, reaktivne barijere, enkapsulacija;

(b)kemijska stabilizacija, solidifikacija i imobilizacija;

(c)geohidrološka izolacija i zadržavanje;

(d)fitostabilizacija;

(e)kontrola i naknadno održavanje s pomoću otvora za praćenje.

(2)Mjere za smanjenje rizika osim remedijacije:

(a)ograničavanje uzgoja i potrošnje usjeva i povrća;

(b)ograničavanje konzumacije jaja;

(c)ograničavanje pristupa kućnih ljubimaca ili domaćih životinja;

(d)ograničavanje vađenja ili korištenja podzemnih voda za piće, osobnu higijenu ili industrijske svrhe;

(e)ograničavanje rušenja, otkrivanja ili gradnje na lokaciji;

(f)ograničavanje pristupa lokaciji ili blizini lokacije (npr. ogradom);

(g)ograničavanje korištenja zemljišta ili prenamjenâ zemljišta;

(h)ograničavanje kopanja, bušenja ili iskapanja;

(i)uvođenje ograničenja kako bi se izbjegao dodir s tlom, prašinom ili zrakom u zatvorenom prostoru i primijenile mjere opreza radi zaštite zdravlja ljudi (npr. respiratori, rukavice, mokro čišćenje itd.).

(3)Najbolje raspoložive tehnike iz Direktive 2010/75/EU.

(4)Mjere koje nadležna tijela i industrijski subjekti poduzimaju nakon velikih nesreća u skladu s Direktivom 2012/18/EU.

PRILOG VI.

FAZE I ZAHTJEVI ZA PROCJENU RIZIKA ZA ODREĐENU LOKACIJU

1.    Za karakterizaciju zagađenja potrebno je utvrditi kontaminante prisutne na lokaciji te njihov izvor, koncentraciju, kemijski oblik i distribuciju u tlu i podzemnim vodama. Prisutnost i koncentracija kontaminanata utvrđuje se uzorkovanjem i istraživanjem tla.

2.    U okviru procjenjivanja izloženosti utvrđuje se put kojim kontaminanti u tlu mogu doprijeti do receptora. Putovi izlaganja mogu uključivati udisanje, gutanje, dodir s kožom, apsorpciju biljaka, migraciju u podzemne vode i drugo. Te se informacije kombiniraju s učestalošću i trajanjem izlaganja i karakteristikama receptora kao što su dob, spol i zdravstveno stanje kako bi se procijenila apsorpcija kontaminanata. Poveznice između izvora, putova i receptora sažete su u grafičkom, shematskom i pojednostavnjenom prikazu – konceptualnom modelu lokacije.

3.    Procjena toksičnosti ili opasnosti uključuje procjenu mogućih učinaka kontaminanata na zdravlje i okoliš na temelju doze i trajanja izloženosti. U toksikološkoj procjeni ili procjeni opasnosti uzima se u obzir inherentna toksičnost kontaminanata i osjetljivost pojedinih populacija, kao što su životinje, mikroorganizmi, biljke, djeca, trudnice, starije osobe itd. Toksikološke informacije koriste se za procjenu referentnih doza ili koncentracija, koje se primjenjuju za karakterizaciju rizika.

4.    Za karakterizaciju rizika potrebno je integrirati informacije iz prethodnih koraka kako bi se procijenili razmjer i vjerojatnost štetnih učinaka zagađene lokacije na zdravlje ljudi i okoliš, uključujući učinke zbog migracije zagađenja na druge okolišne medije. Karakterizacija rizika pomaže u određivanju prioriteta kad je riječ o potrebi za mjerama za smanjenje rizika i remedijacijom. Može pomoći i u definiranju ciljeva remedijacije ili upravljanja za određenu lokaciju, npr. postizanje maksimalnih prihvatljivih granica ili analitičkih vrijednosti specifičnih za lokaciju koje se temelje na riziku.

PRILOG VII.


SADRŽAJ REGISTRA POTENCIJALNO ZAGAĐENIH LOKACIJA I ZAGAĐENIH LOKACIJA

Dizajn i prikaz podataka u registru moraju javnosti omogućavati praćenje napretka u upravljanju potencijalno zagađenim i zagađenim lokacijama. Registar mora sadržavati i prikazivati sljedeće informacije na razini lokacije za poznate potencijalno zagađene lokacije, zagađene lokacije, zagađene lokacije za koje su potrebne daljnje mjere i zagađene lokacije na kojima su poduzete ili se poduzimaju mjere:

(a)koordinate, adresu ili katastarske parcele lokacije u skladu s Direktivom (EU) 2019/1024 i Direktivom 2007/2/EZ;

(b)godinu uključivanja u registar;

(c)rizične aktivnosti koje su poduzete ili se odvijaju na lokaciji, a uzrokuju zagađenje ili mogu uzrokovati zagađenje;

(d)stanje upravljanja lokacijom;

(e)zaključak o prisutnosti ili nepostojanju zagađenja, njegovoj koncentraciji i vrsti i riziku od zagađenja (ili preostalog zagađenja nakon remedijacije) ako su informacije o tim elementima već dostupne iz istraživanja tla i procjene rizika iz članaka 14. i 15.;

(f)potrebne sljedeće mjere i koraci upravljanja na koje se upućuje u člancima 14. i 15., uključujući njihov vremenski okvir.

Registar može sadržavati i sljedeće informacije, ako su dostupne, na razini lokacije za poznate potencijalno zagađene lokacije, zagađene lokacije, zagađene lokacije za koje su potrebne daljnje mjere i zagađene lokacije na kojima su poduzete ili se poduzimaju mjere:

(a)informacije o okolišnim dozvolama izdanima za predmetnu lokaciju, uključujući početnu i završnu godinu obavljanja aktivnosti;

(b)trenutačno i planirano korištenje zemljišta;

(c)rezultate istraživanja tla i izvješćâ o remedijaciji, kao što su koncentracije i konture zagađenja, konceptualni model lokacije, metodologija procjene rizika, korištene ili planirane tehnike, djelotvornost i procjene troškova mjera za smanjenje rizika.

(1) +    Ured za publikacije: umetnuti broj Uredbe o obnovi prirode iz dokumenta COM(2022) 304.

(2)    Kako je definirano u Smjernicama FAO-a za opis tla, 5. poglavlje ( https://www.fao.org/3/a0541e/a0541e.pdf ).

(3)    Kako je definirano u Arshad, M.A., B. Lowery, i B. Grossman. 1996. Physical tests for monitoring soil quality. str. 123–142. U: J.W. Doran i A.J. Jones (ur.) Methods for assessing soil quality. Soil Sci. Soc. Am. Spec. Publ. 49. SSSA, Madison, WI.

(4)    Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(5)    Kako je definirano u Smjernicama FAO-a za opis tla, 5. poglavlje ( https://www.fao.org/3/a0541e/a0541e.pdf ).

(6)    Bethel, J. 1989. Sample Allocation in Multivariate Surveys. Survey Methodology 15: 47–57.

(7)    Metodologije koje se razlikuju od referentne metodologije moraju biti dostupne u znanstvenoj literaturi ili javno dostupne.

(8)     https://www.fao.org/3/cb3355en/cb3355en.pdf  

(9)    Kako je definirano u Smjernicama FAO-a za opis tla, 5. poglavlje ( https://www.fao.org/3/a0541e/a0541e.pdf ).

(10)    Jednakovrijedan prema izvješću Europske agencije za okoliš: Soil monitoring in Europe – Indicators and thresholds for soil health assessments — Europska agencija za okoliš (europa.eu)

(11)    Kako je definirano u Smjernicama FAO-a za opis tla, 5. poglavlje ( https://www.fao.org/3/a0541e/a0541e.pdf ).

(12)    Sekvenciranje barkodova DNK-a za mjerenje taksonomske i funkcionalne raznolikosti arheja, bakterija, gljiva i drugih eukariota, kao što je učinjeno u sklopu istraživanja bioraznolikosti tla LUCAS na temelju https://doi.org/10.1111/ejss.13299 .

(13)     https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0038071797001259  

(14)    Uredba (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode (SL L 177, 5.6.2020., str. 32.).

(15)    To se načelo ne primjenjuje na šumska tla.

(16)    To se načelo ne primjenjuje na urbana tla.

(17)    + Ured za publikacije: umetnuti broj Uredbe o obnovi prirode iz dokumenta COM(2022) 304.

(18)    + Ured za publikacije: umetnuti broj Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja i izmjeni Uredbe (EU) 2021/2115 iz dokumenta COM(2022) 305.