Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52022PC0157

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izvješćivanju o podacima o okolišu iz industrijskih postrojenja i uspostavi Portala za industrijske emisije

COM/2022/157 final

Strasbourg, 5.4.2022.

COM(2022) 157 final

2022/0105(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izvješćivanju o podacima o okolišu iz industrijskih postrojenja i uspostavi Portala za industrijske emisije

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2022) 169 final} - {SWD(2022) 111 final} - {SWD(2022) 112 final} - {SWD(2022) 113 final}


OBRAZLOŽENJE

1.    KONTEKST PRIJEDLOGA

   Razlozi i ciljevi prijedloga

Uredbom (EZ) br. 166/2006 1 („Uredba”) uspostavljen je Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR) kao registar na razini cijele Europe koji pruža javni pristup ključnim podacima o okolišu iz industrijskih postrojenja koja se nalaze u EU-u, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj. E-PRTR sadržava podatke koje godišnje prijavljuje približno 30 000 industrijskih postrojenja, kojima je obuhvaćeno 65 gospodarskih aktivnosti u cijelom EU-u. Tom se Uredbom provodi Kijevski protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari iz 2006. („Protokol”) 2 , koji je stupio na snagu 2009. To je jedini pravno obvezujući međunarodni instrument o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari. 

Države članice svake godine šalju Komisiji izvješće s podacima koje dostavljaju operateri industrijskih postrojenja o ispuštanjima i prijenosima svakog postrojenja. Komisija te podatke zatim objavljuje na javnoj internetskoj stranici, uz potporu Europske agencije za okoliš.

U okviru Komisijina programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) procijenjene su djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, koherentnost i dodana vrijednost EU-a 3 . U procjeni se razmatralo koristi E-PRTR-a i potencijal za njegovo pojednostavnjenje te smanjenje regulatornih troškova i opterećenja. Na temelju te procjene u drugom izvješću Komisije o provedbi Uredbe 4 zaključeno je sljedeće.

·Pokazalo se da je E-PRTR ključna baza znanja o ispuštanjima iz industrijskih aktivnosti u EU-u. Pruža lako dostupne i visokokvalitetne podatke. Omogućuje javni pristup tim vrijednim informacijama, čime se podupire odlučivanje o okolišu.

·Međutim, E-PRTR se može dodatno poboljšati i učiniti djelotvornijim tako da se uskladi s obvezama izvješćivanja utvrđenima u drugom zakonodavstvu o okolišu te tako da se u okviru njega izvješćuje o dodatnim kontekstualnim informacijama.

U okviru daljnjih mjera nakon objave tog izvješća o provedbi provedeno je nekoliko inicijativa.

·Uspostavljen je Portal za industrijske emisije („Portal”) 5 . Portal sadržava podatke koji se svake godine prijavljuju u skladu s Uredbom o E-PRTR-u i podatke koji se prijavljuju u skladu s Direktivom 2010/75/EU o industrijskim emisijama („Direktiva o industrijskim emisijama” – IED) 6 . Taj portal, koji je zamijenio internetsku stranicu o E-PRTR-u, objedinjuje podatke o industrijskim aktivnostima o kojima se izvješćuje u skladu s tim dvama zakonskim aktima EU-a o okolišu.

 

·Radi dodatnih kontekstualnih informacija Provedbenom odlukom Komisije 2022/142 7   utvrđene su jedinice i parametri koji operaterima omogućuju da svake godine izvješćuju o obujmu proizvodnje svakog postrojenja obuhvaćenog E-PRTR-om. Za izvještajnu godinu 2023. izvješćivanje o obujmu proizvodnje prvi put postaje obvezno.

Europski zeleni plan 8 jest europska strategija rasta kojom se nastoji postići klimatski neutralno, čisto i kružno gospodarstvo do 2050. U njemu je prepoznata potreba za politikama kojima bi se postigla duboka preobrazba radi optimiziranja upravljanja resursima i smanjenja onečišćenja. Komisija se obvezala na reviziju pravila EU-a kako bi se smanjilo onečišćenje iz velikih industrijskih postrojenja. Revidirat će zakonodavstvo i razmotriti kako ga može potpuno uskladiti s nastojanjima da se postigne nulta stopa onečišćenja u skladu sa zelenim planom i njegovim klimatskim i energetskim politikama te politikama o kružnom gospodarstvu, imajući na umu koristi od toga za javno zdravlje i biološku raznolikost.

Direktiva o industrijskim emisijama i Uredba komplementarni zakonodavni su akti kojima se nastoji pratiti učinak industrije na okoliš:

·Direktivom o industrijskim emisijama utvrđena su pravila o upravljanju i kontroli radi postupnog smanjenja onečišćenja iz najvećih industrijskih postrojenja i postrojenja za uzgoj stoke u EU-u, uz održavanje jednakih uvjeta u okviru tržišnog natjecanja,

·Uredba pomaže u praćenju nastojanja da se smanji onečišćenje poboljšanjem javnih informacija o učinku postrojenja u tom pogledu.

Provedena je daljnja analiza kako bi se utvrdila moguća poboljšanja Uredbe, uključujući procjenu učinka. U nastavku su izneseni glavni zaključci procjene učinka.

·Potrebno je revidirati sektorsko područje primjene  Uredbe kako bi bilo usklađenije s aktivnostima obuhvaćenima povezanim zakonodavstvom o okolišu. To se osobito odnosi na Direktivu o industrijskim emisijama, ali i na Direktivu (EU) 2015/2193 o srednjim uređajima za loženje (MCPD) 9  i Direktivu Vijeća 91/271/EEZ o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (Direktiva UWWT) 10 . Radi daljnjeg usklađivanja o aktivnostima bi trebalo izvješćivati na razini postrojenja – kao u slučaju tih drugih zakonodavnih akata – a ne na razini objekta.

·Uredba o E-PRTR-u trebala bi obuhvaćati sve relevantne onečišćujuće tvari. To znači da u Prilog II. Uredbi treba dodati određene onečišćujuće tvari, uključujući:

·prioritetne tvari na temelju Okvirne direktive 2000/60/EZ o vodama 11 i Direktive 2008/105/EZ o površinskim vodama 12 , 

·tvari koje su utvrđene kao posebno zabrinjavajuće tvari u Uredbi (EZ) br. 1907/2006 (REACH) 13 ,

·tvari obuhvaćene zakonodavstvom EU-a o kvaliteti podzemnih voda i zraka, uključujući Direktivu o podzemnim vodama 14 , Direktivu o kvaliteti zraka 15 i Direktivu 2004/107/EZ o koncentracijama određenih onečišćujućih tvari u zraku 16 . 

·Kako bi bili u skladu s politikama EU-a o kružnom gospodarstvu i dekarbonizaciji te kako bi se omogućilo bolje ocjenjivanje podataka u E-PRTR-u prema okolišnim referentnim vrijednostima, operateri bi trebali izvješćivati o obujmu proizvodnje i komplementarnim podacima, posebno o upotrebi resursa (energija, voda i sirovine).

·Trenutačne nedostatke koji utječu na provedbu Uredbe trebalo bi otkloniti i:

·ažuriranjem analitičkih metoda koje operateri primjenjuju za određivanje svojih ispuštanja i prijenosa izvan mjesta nastanka,

·zahtijevanjem da operateri u svojem izvješću koje podnose nadležnim tijelima izričito potvrde da su vrijednosti ispuštanja određene onečišćujuće tvari ili prijenosa otpada ili otpadnih voda izvan mjesta nastanka niže od primjenjivih pragova za izvješćivanje,

·omogućivanjem da države članice izvješćuju o određenim podacima u ime operatera koji se bave uzgojem stoke, a koji možda nemaju dovoljno resursa za izvješćivanje o točnim podacima.

Potreba za revizijom Uredbe potvrđena je u europskom zelenom planu te se ona revidira istodobno kad i Direktiva o industrijskim emisijama. Time će se osigurati opća usklađenost i učinkovitost tih dvaju zakonodavnih akata.

U tom kontekstu, a s obzirom na prirodu i opseg nužnih izmjena Uredbe te potrebu za poboljšanjem usklađenosti i pravne jasnoće, ovim bi Prijedlogom trebalo staviti izvan snage i zamijeniti Uredbu tako da on preuzme njezine suštinske obveze kad god je to još potrebno.

   Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Uredba je povezana s mnogim drugim zakonodavnim aktima EU-a o okolišu jer obuhvaća širok raspon agroindustrijskih postrojenja i relevantnih tvari, uključujući stakleničke plinove. Zakonodavni akti s kojima je povezana uključuju zakonodavstvo o onečišćenju, npr. Direktivu o industrijskim emisijama (IED), Direktivu o srednjim uređajima za loženje (MCPD), Direktivu o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (Direktiva UWWT) i Direktivu Vijeća 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (Direktiva o odlagalištima otpada) 17 . Povezana je i sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti okolišnih medija od ispuštanja onečišćujućih tvari (uključujući površinske vode, podzemne vode i zrak) jer ispuštanje onečišćujućih tvari može utjecati na stanje tih medija.

Naposljetku, Uredba je povezana sa zakonodavstvom o klimi, uključujući sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama 18 i Uredbu o raspodjeli tereta 19 .

Prvi europski registar onečišćujućih tvari, Europski registar emisija onečišćujućih tvari (EPER) 20 , uspostavljen je u okviru prvog zakonodavnog akta EU-a o kontroli industrijskog onečišćenja – Direktive o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (Direktiva o IPPC-u 21 ). EPER-om se nastojalo pružati informacije o glavnim emisijama iz aktivnosti koje su uređene Direktivom o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja.

Međutim, sad postoje razlike između regulatornog sustava na temelju Direktive o industrijskim emisijama i njegova inventara ispuštanja zbog izmjene obaju zakonodavnih akata. EPER je 2006. postao Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR) u skladu s obvezama EU-a koje proizlaze iz Protokola. Područje primjene Direktive o industrijskim emisijama prošireno je 2010. tako da obuhvaća više aktivnosti nego Direktiva o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja. Zbog toga regulatorni sustav za agroindustrijske aktivnosti obuhvaćene Direktivom o industrijskim emisijama i Uredba, njegov glavni alat za praćenje, nisu dovoljno usklađeni. U Direktivu o srednjim uređajima za loženje uvedene su 2015. regulatorne provjere manjih uređaja za loženje, ali bez zahtjeva za inventarizaciju ispuštanja.

Zbog toga je, kako bi se Uredbom poduprla provedba Direktive o industrijskim emisijama, predložena izmjena Priloga I. Uredbi kojom bi se njegovo područje primjene proširilo na sve aktivnosti obuhvaćene tom direktivom i neke manje uređaje za loženje. Uspostavom inventara ispuštanja E-PRTR podupire i provedbu Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i Direktive o odlagalištima otpada.

   Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

U europskom zelenom planu posebno se spominje revizija Uredbe. Njezinom revizijom doprinijelo bi se i ostvarenju vizije EU-a o postizanju nulte stope onečišćenja do 2050. 22 pružanjem podataka o ispuštanjima u zrak, vodu i tlo iz agroindustrijskih aktivnosti. U kombinaciji s drugim povezanim zakonodavnim aktima EU-a o okolišu revizija Uredbe pomoći će u smanjenju onečišćenja na razine koje se ne smatraju štetnima za zdravlje ili prirodne ekosustave. Njome će se ujedno poštovati ograničenja s kojima se planet može nositi uklanjanjem toksičnih tvari iz okoliša.

2.    PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

   Pravna osnova

Glavni cilj predloženog akta odnosi se na zaštitu okoliša i zdravlja ljudi. Stoga je pravna osnova predložene uredbe članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

   Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Protokol su potpisali i EU i pojedinačne države članice. Budući da Protokol uključuje mogućnosti za provedbu nekih pravila (npr. aktivnosti se mogu definirati na temelju pragova kapaciteta ili zaposlenika), Uredbom se donosi zajednički pristup i osigurava njegova dosljedna primjena u cijelom EU-u.

Uredbom se ujedno pruža dodana vrijednost jer je dovela do razvoja dokumenta sa smjernicama EU-a 23 , a koji sadržava pravila i savjete o prikupljanju podataka, osiguranju kvalitete i načinu predstavljanja. Te smjernice omogućuju veću dosljednost podataka i njihovu lakšu usporedbu između država članica.

Europska agencija za okoliš provodi daljnje provjere za osiguranje kvalitete. Time se pomaže u tome da podaci budu potpuniji i točniji. U okviru tih provjera na razini EU-a utvrđuju se problemi koji se zatim otklanjaju na nacionalnoj razini, a takve mjere ne bi se provodile da europski registar ne postoji.

Potporu i pomoć u održavanju nacionalnih registara državama članicama pružaju i stručne skupine EU-a, radionice i analitička izvješća.

Uredba pruža znatnu dodanu vrijednost na razini EU-a za javnost jer omogućuje jednostavnu usporedbu podataka o ispuštanju za različite industrije u EU-u i kumulativne podatke o ispuštanju na razini EU-a. Te bi podatke bilo mnogo teže prikupiti i kombinirati iz 27 zasebnih nacionalnih registara.

Stoga Uredba pruža znatnu dodanu vrijednost u usporedbi s onim što bi se moglo postići pojedinačnim djelovanjem 27 zemalja, a predmet Uredbe i dalje opravdava djelovanje EU-a.

   Proporcionalnost

Teško je izmjeriti troškove i koristi E-PRTR-a. Međutim, dionici smatraju da su procijenjeni troškovi E-PRTR-a relativno niski u usporedbi s njegovim znatnim doprinosom transparentnosti podataka i sudjelovanju javnosti.

Članak 16., neučinkovita odredba Uredbe o E-PRTR-u, već je uklonjen. U njemu se od država članica zahtijevalo da svake tri godine izvješćuju o općoj provedbi E-PRTR-a.

   Odabir instrumenta

Iako je Uredba (EZ) br. 166/2006 polazišni dokument za ovaj Prijedlog, radi pravne jasnoće potrebno ju je staviti izvan snage i zamijeniti. U Prilogu III. nalazi se korelacijska tablica. Budući da se prijedlogom namjerava staviti izvan snage i zamijeniti uredbu EU-a, prijedlog ima oblik uredbe.

3.    REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

   Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

U evaluaciji Uredbe u okviru programa REFIT iz 2017. zaključeno je da je Uredba primjerena svrsi i da se smatra važnim zakonodavstvom EU-a o okolišu zbog informacija koje se javnosti stavljaju na raspolaganje o okolišnoj učinkovitosti velikih industrija.

Dionici priznaju vrijednost E-PRTR-a. Prepoznaju da mu je lako pristupiti i da ima vrijedan i dosljedan skup podataka te da ne postoji usporediva alternativa za podatke o ispuštanjima iz industrijskih aktivnosti u EU-u.

U evaluaciji nije utvrđeno kako znatno poboljšati ili pojednostavniti postojeću Uredbu. Međutim, utvrđeni su aspekti koji bi se mogli poboljšati u sljedećim područjima:

iako se činilo da se u državama članicama usklađuju dobre prakse, ažuriranje postojećih smjernica EU-a moglo bi pomoći u dosljednijem tumačenju podataka,

E-PRTR bi mogao biti učinkovitiji i dosljedniji ako se dodatno uskladi s drugim blisko povezanim obvezama izvješćivanja u području okoliša,

smatralo se da obveza država članica da svake tri godine izvješćuju o svojoj provedbi Uredbe o E-PRTR-u nije odviše korisna, što ukazuje na to da postoji prostor za pojednostavnjenje,

dodavanjem veće količine kontekstualnih podataka u postojeći E-PRTR omogućilo bi se da bude korisniji kao sveobuhvatan izvor informacija o okolišu.

Procjena učinka Uredbe dovršena je 2021., a u njoj su detaljnije razmotrena sljedeća pitanja.

Neučinkoviti aspekti zakonodavstva – kako pronaći rješenje za područja u kojima bi trenutačna pravila mogla biti djelotvornija i učinkovitija.

Doprinos učinkovitom korištenju resursa i manje toksičnoj proizvodnji – odrediti moguće nove onečišćujuće tvari koje bi trebalo dodati u Uredbu, posebno kako bi se ona bolje uskladila sa standardima kvalitete okoliša (za zrak i vodu) i Uredbom REACH; razmotriti kako bi Uredba mogla pridonijeti razvoju i održavanju kružnoga gospodarstva, npr. izvješćivanjem o upotrebi energije, vode i sirovina.

Doprinos dekarbonizaciji – način na koji bi Uredba mogla pomoći da razne industrijske aktivnosti postanu ugljično učinkovitije.

Sektorsko područje primjene – utvrditi jesu li u Uredbi izostavljene važne okolišne aktivnosti te kako je Uredba usklađena sa srodnim zakonodavstvom (osobito s Direktivom o industrijskim emisijama, Direktivom o srednjim uređajima za loženje i Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda) i na koji ga način podupire.

   Savjetovanja s dionicima

Prve povratne informacije pružene su o početnoj procjeni učinka objavljenoj na Komisijinoj internetskoj stranici „Iznesite svoje mišljenje”. Savjetovanje je trajalo od 28. rujna 2020. do 26. listopada 2020. i zaprimljeno je 37 odgovora.

U okviru procjene učinka provedeno je otvoreno javno savjetovanje o reviziji Direktive o industrijskim emisijama i Uredbe te je trajalo 13 tjedana, od 22. prosinca 2020. do 23. ožujka 2021. Trebalo je odgovoriti na 24 pitanja, od kojih su se četiri pitanja izravno odnosila na Uredbu. Javnost i organizacije potaknulo se da ispune upitnik na internetskoj platformi EUSurvey. Obavijest o savjetovanju objavljena je na internetskoj stranici „Iznesite svoje mišljenje”, a dionici su o njegovu uspostavljanju obaviješteni i e-poštom. Ispitanici koji su sudjelovali u savjetovanju mogli su poslati i dokumente o stajalištu.

Nakon savjetovanja uslijedilo je ciljano anketiranje dionika. Anketa je bila otvorena osam tjedana (od 8. ožujka do 30. travnja 2021.), a zatim je produljena za dva tjedna (do 14. svibnja 2021.) kako bi se moglo poslati još odgovora. Više od 800 dionika obuhvaćenih Direktivom o industrijskim emisijama i E-PRTR-om dobilo je e-poštom poziv za ispunjavanje upitnika.

U upitniku se od dionika tražilo da utvrde i ocijene različite opcije. Upitnik se sastojao od 61 pitanja podijeljenog u skupine na temelju šest utvrđenih problematičnih područja (vidjeti u nastavku). Neka su pitanja bila prilagođena određenim dionicima: tijelima država članica (na bilo kojoj razini uprave), industriji (pojedinačna poduzeća ili trgovinska udruženja) ili drugim skupinama (nevladine organizacije za zaštitu okoliša, tehnički stručnjaci, akademska zajednica i istraživači). Radi potpune transparentnosti i kako bi se pomoglo u prikupljanju informacija, e-poštom su poslane verzije upitnika u formatu Word i PDF. Tri industrijska udruženja i jedna nevladina organizacija dostavili su popratne materijale, kao što su dokumenti o stajalištima, objašnjenja i sažeci ključnih poruka.

Osim toga, obavljeno je 30 intervjua s predstavnicima međunarodnih tijela, institucija EU-a, nacionalnih tijela, industrijskih ili trgovinskih udruženja te nevladinih i drugih organizacija.

Glavni odgovori koji su primljeni o šest utvrđenih problema navedeni su u nastavku.

1.    Aktivnosti i pragovi za aktivnosti: većina ispitanika iz svih skupina dionika smatrala je da je važno uskladiti Uredbu i kategorizacije aktivnosti obuhvaćenih Direktivom o industrijskim emisijama. Većina istraživača, nevladinih organizacija i javnih tijela smatrala je da bi se time pomoglo njihovu radu, a većina ispitanika iz industrije smatrala je da to ne bi utjecalo na njihove trenutačne zadaće povezane s E-PRTR-om. Smatralo se da bi to usklađivanje omogućilo lakše prikupljanje podataka i izvješćivanje te dosljedniju kontrolu u području okolišne politike i kvalitetu podataka.

2.    Onečišćujuće tvari i pragovi za izvješćivanje o ispuštanjima: od ispitanika se tražilo da iznesu svoje mišljenje o važnosti dodavanja 52 utvrđene onečišćujuće tvari u Prilog II. Uredbi. Taj je prijedlog općenito podržan, no rezultati su odražavali stručnost ispitanika i važnost tih onečišćujućih tvari u određenim industrijskim sektorima. Sudionici ankete ujedno su predložili niz drugih onečišćujućih tvari koje bi trebalo uključiti.

3.    Informacije za praćenje napretka u razvoju kružnoga gospodarstva i dekarbonizaciji industrije: mnogi istraživači, nevladine organizacije i javna tijela smatrali su da je izvješćivanje o dodatnim kontekstualnim informacijama o potrošnji energije i oporabi/ponovnoj upotrebi energije vrlo ili poprilično važno. Međutim, samo je mali postotak dionika iz industrije smatrao da je to važno, uz često isticanje dodatnog administrativnog opterećenja kao razloga za zabrinutost.

4.    Metode izvješćivanja i protok podataka: većina ispitanika iz svih skupina dionika smatrala da je važno ili barem malo važno omogućiti fleksibilnost za izvješćivanje odozgo prema dolje (od strane država članica) u nekim industrijskim sektorima. Kad je riječ o skraćivanju rokova za izvješćivanje, mnogi dionici iz industrije naveli su da je kvaliteta podataka važnija od brzine izvješćivanja o podacima.

5.    Pristup informacijama u E-PRTR-u: istraživači, nevladine organizacije, javna tijela i javnost podržali su zahtjev za izvješćivanje o ispuštanjima na „razini nižoj od razine objekta”. Predstavnici industrije u manjoj su mjeri podržali taj prijedlog jer su smatrali da bi to znatno utjecalo na njihovo radno opterećenje.

6.    Ispuštanja iz difuznih izvora i proizvoda: svi su ispitanici smatrali su da bi predložene opcije pomogle u poboljšanju trenutačnih informacija o ispuštanjima iz difuznih izvora u E-PRTR-u, pri čemu su osobito podržali standardizirane predloške i čimbenike ispuštanja. Većina dionika iz industrije smatrala je da ispuštanja iz proizvoda nisu važna, a istraživači, nevladine organizacije i tijela vlasti smatrali su da su takva ispuštanja poprilično ili vrlo važna.

   Procjena učinka

Odbor za nadzor regulative objavio je 20. prosinca 2021. „pozitivno mišljenje uz određene zadrške”. Ono će biti objavljeno nakon što Komisija donese ovaj Prijedlog 24 . Radni dokument službi Komisije u međuvremenu je izmijenjen kako bi se uzeli u obzir nalazi Odbora.

   Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

U skladu s Komisijinom predanošću boljoj regulativi ovaj je Prijedlog pripremljen na uključiv način, na temelju potpune transparentnosti i kontinuirane suradnje s dionicima, uzimajući u obzir i vanjske povratne informacije i vanjski nadzor kako bi se osiguralo da bude uravnotežen.

E-PRTR je prepoznat kao najbolja praksa u pojednostavnjenom i usklađenom izvješćivanju 25 . Iako je time ograničen potencijal za daljnje pojednostavnjenje, prijedlozi su osmišljeni tako da se dodatno opterećenje svede na najmanju moguću mjeru.

Izvješćivanjem na razini postrojenja umjesto na razini objekta osigurat će se potpuna usklađenost s izvješćivanjem u skladu s Direktivom 2010/75, pri čemu će se smanjiti administrativno opterećenje povezano s izvješćivanjem na različitim tehničkim razinama u industrijskim postrojenjima.

Pojednostavnjenim izvješćivanjem odozgo prema dolje kad je riječ o uzgoju stoke i akvakulturi administrativno opterećenje stočarskih gospodarstava i poduzeća koja se bave akvakulturom smanjit će se za 11,8 milijuna EUR/godišnje, a za javnu upravu 0,670 milijuna EUR.

Budući da je sadašnju Uredbu (EZ) br. 166/2006 o E-PRTR-u potrebno znatno izmijeniti, stavit će se izvan snage i zamijeniti novom Uredbom radi pružanja pravne sigurnosti, jasnoće i transparentnosti.

   Temeljna prava

Prijedlogom se poštuju temeljna prava, a posebno ona koja su utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Njime se doprinosi i pravu na visoku razinu zaštite okoliša u skladu s načelom održivog razvoja, kako je utvrđeno u članku 37. Povelje 26 .

4.    UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog će utjecati na proračun za ljudske i administrativne resurse u Komisiji i Europskoj agenciji za okoliš. Pojedinosti o tome navedene su u financijskom izvještaju u Prilogu.

Komisija će imati više posla kako bi provela Uredbu s obzirom na njezino šire područje primjene (tj. širu obuhvaćenost po sektorima) i pojačane mjere (npr. dodatni čimbenici kao što su upotreba resursa i izvješćivanje na razini postrojenja). Taj će posao obavljati u skladu s postojećom raspodjelom resursa.

Europska agencija za okoliš poduprijet će Komisiju tako što će upravljati Portalom za industrijske emisije („Portal”) i provedbom praktičnih mehanizama za prilagodbu širem području primjene i pojačanim mjerama. To zahtijeva ukupno dva dodatna zaposlenika u ekvivalentu punog radnog vremena.

5.    DRUGI ELEMENTI

   Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Ukupne količine ispuštanja onečišćujućih tvari po sektoru na temelju podataka koje operateri prijavljuju u E‑PRTR-u i dalje će biti ključni pokazatelji za praćenje napretka prema postizanju ciljeva ove inicijative. Unaprijeđenim E-PRTR-om poboljšat će se praćenje okolišne učinkovitosti različitih industrijskih sektora.

·Detaljnije izvješćivanje o onečišćujućim tvarima na razini postrojenja omogućit će analizu glavnih postupaka u sektorima u kojima se okolišna učinkovitost poboljšava ili u kojima napredak u tom pogledu zaostaje.

·Uključivanje izvješćivanja o upotrebi resursa omogućit će definiranje novih pokazatelja o upotrebi materijala, vode i energije. To će omogućiti praćenje poboljšanja u vezi s učinkovitim korištenjem resursa.

·Redovita ažuriranja tvari obuhvaćenih E-PRTR-om omogućit će objavljivanje pokazatelja za nove ili aktualne zabrinjavajuće tvari koje treba definirati. S druge strane, to će omogućiti praćenje poboljšanja u načinu na koji se te tvari upotrebljavaju i na koji se njima upravlja. 

Ta će poboljšanja ujedno pomoći u osiguravanju učinkovite primjene tog praćenja u širem okviru za praćenje i izglede za postizanje nulte stope onečišćenja, koji će se objavljivati svake dvije godine od 2022. Podaci o onečišćenju zraka, vode i tla dostupni u sklopu okvira za praćenje nulte stope onečišćenja pomoći će u evaluaciji učinka smanjenja onečišćenja iz postrojenja obuhvaćenih Direktivom o industrijskim emisijama i Uredbom. 

Za mjere u okviru E-PRTR-a ključni pokazatelji uključivat će pravodobno i cjelovito izvješćivanje – po državama članicama, sektorima i okolišnim medijima. Internetskom statistikom na Portalu mjerit će se javni pristup kombiniranim informacijama koje se odnose na Direktivu o industrijskim emisijama/E-PRTR.

Reakcije na zakonodavna poboljšanja pratit će se s pomoću anketa među dionicima obuhvaćenima Direktivom o industrijskim emisijama i E-PRTR-om.

   Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

U članku 1. utvrđuje se predmet, tj. uspostava Portala za industrijske emisije (Portal) kao nove internetske elektroničke baze podataka koja zamjenjuje E-PRTR i sadržava sve podatke koji se prijavljuju na temelju Uredbe, provedba UNECE Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari, olakšavanje javnog pristupa informacijama o okolišu i sudjelovanja javnosti u odlučivanju o okolišu te sposobnost za bolju evaluaciju i procjenu učinaka zakonodavstva o industrijskim emisijama na okoliš.

U članku 2. definiraju se ključni pojmovi radi pružanja pravne sigurnosti i jasnoće te osiguravanja ispravne i potpune provedbe Uredbe. Te definicije, među ostalim, uključuju pojmove „postrojenje”, „ispuštanje”, „prijenos izvan mjesta nastanka”, „difuzni izvori” i „operater”. Radi dosljednosti s drugim srodnim zakonodavstvom EU-a neke definicije upućuju na definicije utvrđene u Direktivi o industrijskim emisijama i Okvirnoj direktivi 2008/98/EZ o otpadu.

U članku 3. određuje se koje će podatke Portal sadržavati, tj. podatke koje prijavljuju operateri i države članice u skladu s člankom 5. te dodatne relevantne informacije o okolišu koje se prijavljuju u skladu s drugim srodnim zakonodavstvom EU-a.

Članak 4. odnosi se na oblik i strukturu Portala te se u njemu utvrđuje da se podaci prikazuju i u zbirnom i u pojedinačnom obliku kako bi se korisnicima Portala omogućilo posebno pretraživanje, među ostalim prema postrojenju ili aktivnosti. Cilj je osigurati najveću moguću jednostavnost i korisnost za korisnike Portala u smislu pristupa relevantnim prijavljenim podacima.

U članku 5. navode se podaci koje operateri predmetnih industrijskih postrojenja, kako su navedena u Prilogu I., moraju prijaviti svojim državama članicama svake godine. To uključuje podatke o ispuštanju onečišćujućih tvari navedenih u Prilogu II. u okoliš, podatke o prijenosu otpada i otpadnih voda izvan mjesta nastanka, podatke o upotrebi resursa (npr. voda, sirovine), informacije koje pružaju kontekst za te podatke (npr. godišnji obujam proizvodnje) te informacije o tome je li postrojenje obuhvaćeno drugim zakonodavstvom EU-a, kao što je Direktiva o industrijskim emisijama.

Kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje, u članku 5. stavku 1. točki (b) pojašnjava se da prijenos otpada izvan mjesta nastanka koji podliježe zbrinjavanju „odlaganjem otpada u ili na tlo” ili „dubokim utiskivanjem” prijavljuje samo operater postrojenja iz kojeg otpad potječe kao ispuštanje u tlo.

Podaci o ispuštanjima i prijenosima moraju se prijavljivati kao godišnji zbroj svih namjernih, slučajnih, uobičajenih i neuobičajenih aktivnosti. U članku 5. stavku 1. i Prilogu II. utvrđuju se vrijednosti praga za izvješćivanje. Ako te vrijednosti praga nisu premašene, operateri trebaju izričito prijaviti da su vrijednosti njihovih godišnjih ispuštanja i/ili prijenosa izvan mjesta nastanka bile niže od tih vrijednosti praga. Time se nastoji otkloniti nedostatak u provedbi, tj. nejasnoća u vezi s tim odražava li to što operater nije ništa prijavio neispunjavanje obveze izvješćivanja ili ispuštanja i prijenose čije su vrijednosti niže od primjenjivih pragova za izvješćivanje. Slično tome, člankom 5. stavkom 3. nastoji se otkloniti još jedan nedostatak u provedbi, koji se odnosi na metode koje operateri primjenjuju za kvantificiranje svojih ispuštanja i prijenosa izvan mjesta nastanka, i to uspostavom hijerarhije kvantifikacije: 1. mjerenje, 2. izračun i 3. procjena. Kako bi se omogućila revizija izvješća operatera, operateri bi pet godina trebali čuvati evidenciju o podacima iz kojih se izvode prijavljene informacije.

Operateri nekih postrojenja možda neće imati dovoljno potrebnih resursa za kvantificiranje svojih namjernih godišnjih ispuštanja onečišćujućih tvari navedenih u Prilogu II. Stoga radi administrativnog pojednostavnjenja države članice mogu kvantificirati takva ispuštanja u ime operatera postrojenja za uzgoj peradi, svinja i goveda (aktivnost 2. iz Priloga I.) i za akvakulturu (aktivnost 7. iz Priloga I.).

U tom se članku zahtijeva i da države članice odrede rok za operatere u kojem moraju dostaviti podatke svojim nadležnim tijelima.

Članak 6. odnosi se na naknadna godišnja izvješća o podacima koja države članice podnose Komisiji. Oblik podataka i datum do kojeg države članice trebaju izvijestiti o podacima određuju se provedbenim aktima. U tom smislu Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/1741 27 , kojom su utvrđeni oblik podataka i rok za izvješćivanje, ostaje i dalje primjenjiva. Komisija bi, uz pomoć Europske agencije za okoliš, trebala uključiti podatke država članica u Portal u roku od mjesec dana od njihova primitka od država članica.

Članak 7. odnosi se na izvješćivanje o ispuštanjima onečišćujućih tvari iz difuznih izvora. Ako se takvi podaci ne prijavljuju, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za pokretanje takvog izvješćivanja.

Članak 8. odnosi se na kvalitetu prijavljenih podataka. Operateri su dužni osigurati kvalitetu podataka, a nadležna tijela moraju procijeniti točnost, cjelovitost, dosljednost i vjerodostojnost tih podataka. Komisija može provedbenim aktima donijeti relevantne smjernice.

Članci 9., 10. i 11.: u skladu s Konvencijom UNECE-a o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, Protokolom i relevantnim zakonodavstvom EU-a, uključujući Direktivu 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 28 , tim se odredbama nastoji osigurati:

i. besplatan internetski pristup podacima na Portalu za javnost, pri čemu to ne dovodi u pitanje ograničenja utvrđena zakonodavstvom EU-a o pristupu informacijama o okolišu, npr. u vezi sa zaštitom poslovnih interesa i povjerljivih informacija operatera;

ii. sudjelovanje javnosti u daljnjem razvoju Portala; i

iii. pravo javnosti na pristup pravosuđu u vezi s pristupom informacijama o okolišu.

Članak 12. odnosi se na izradu i redovito ažuriranje smjernica za potporu provedbi ove Uredbe. Te se smjernice, među ostalim, bave postupcima izvješćivanja i osiguranjem kvalitete prijavljenih podataka.

U članku 13. zahtijeva se da Komisija i države članice promiču informiranje javnosti o Portalu.

Članci 14. i 15.: članak 14. ovlašćuje Komisiju za donošenje delegiranih akata o izmjeni priloga I. i II. kako bi se osigurala aktualnost Uredbe.

Kad je riječ o Prilogu I., tim se člankom omogućuje dodavanje novih industrijskih ili poljoprivrednih aktivnosti koje negativno utječu ili mogu utjecati na okoliš ili zdravlje ljudi kao posljedica znatnog ispuštanja onečišćujućih tvari ili upotrebe resursa. Možda će trebati i dodavati aktivnosti radi odražavanja izmjena Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari.

Slično tome, postoji odredba o ažuriranju Priloga II. dodavanjem onečišćujućih tvari koje podliježu posebnim regulatornim kontrolama na temelju zakonodavstva EU-a o kemikalijama, vodi i kvaliteti zraka zbog njihove potencijalne opasnosti za okoliš ili zdravlje ljudi. Možda će trebati i dodavati onečišćujuće tvari radi odražavanja izmjena Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari. Nadalje, tom se odredbom omogućuje određivanje pragova za izvješćivanje kojima se osigurava obuhvaćanje najmanje 90 % ispuštanja onečišćujućih tvari u okviru aktivnosti iz Priloga I.

U članku 15. utvrđuju se uvjeti za izvršenje tih delegiranih akata.

Članak 16. odredba je o komitologiji kojom se utvrđuje da će Komisiji pomagati odbor i da se primjenjuje postupak ispitivanja utvrđen u Uredbi (EU) br. 182/2011 o komitologiji. U njemu se predviđa moguće donošenje provedbenih akata Komisije za utvrđivanje ili ažuriranje datuma i oblika izvješćivanja na temelju članka 6. stavka 1.

U članku 17. utvrđuju se kriteriji koje države članice moraju uzeti u obzir pri utvrđivanju sankcija za povrede odredaba Uredbe te se poziva države članice da donesu mjere osiguravanja usklađenosti radi sprečavanja i otkrivanja takvih povreda.

Članci 18., 19. i 20.: članak 18. odnosi se na stavljanje izvan snage i zamjenu Uredbe (EZ) br. 166/2006. Članak 20. odnosi se na datum stupanja na snagu, a članak 19. na prijelazne odredbe do tog datuma.

U Prilogu I. navedene su aktivnosti na koje se Uredba primjenjuje, odnosno:

·postrojenja u kojima se obavlja jedna ili više aktivnosti navedenih u prilozima I. ili I.a Direktivi 2010/75/EU i koja prelaze primjenjive pragove koji su u njima navedeni,

·srednje veliki uređaji za loženje s kapacitetom većim od 20 MW (megavata),

·dodatne aktivnosti koje su navedene u Protokolu, ali nisu obuhvaćene navedenim zakonodavstvom, odnosno: podzemno rudarenje (uključujući vađenje sirove nafte ili plina), površinski kopovi i vađenje, veća postrojenja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, akvakultura i gradnja/rastavljanje brodova ili bojenje brodova/uklanjanje boje s brodova.

Tim područjem primjene nastoji se postići usklađenost s drugim srodnim zakonodavstvom EU-a o okolišu, uključujući Direktivu 2010/75/EU i Direktivu (EU) 2015/2193. 

 

U Prilogu II. utvrđeni su popis onečišćujućih tvari o kojima treba izvijestiti i odgovarajući pragovi za izvješćivanje o ispuštanjima.

Prilog III. sastoji se od korelacijske tablice s popisom odredaba Uredbe (EZ) br. 166/2006 i odgovarajućih odredaba ovog Prijedloga.

2022/0105 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izvješćivanju o podacima o okolišu iz industrijskih postrojenja i uspostavi Portala za industrijske emisije

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 29 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 30 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Prema Osmom programu djelovanja Europske unije za okoliš donesenom Odlukom br. XXX/202X/EU Europskog parlamenta i Vijeća 31 Komisija, države članice, regionalna i lokalna tijela te dionici dužni su učinkovito primjenjivati visoke standarde transparentnosti, sudjelovanja javnosti i pristupa pravosuđu u skladu s Konvencijom UNECE-a o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša 32 („Aarhuška konvencija”) i na razini Unije i na razini država članica.

(2)U Aarhuškoj konvenciji, koju je Odlukom Vijeća 2005/370/EZ Europska zajednica ratificirala 17. veljače 2005., prepoznato je da povećani javni pristup informacijama o okolišu i širenje takvih informacija pridonose većoj svijesti o pitanjima okoliša, slobodnoj razmjeni stavova, učinkovitijem sudjelovanju javnosti u odlučivanju o okolišu i, u konačnici, kvalitetnijem okolišu.

(3)Odlukom Vijeća 2006/61/EZ Europska zajednica ratificirala je 2. prosinca 2005. UNECE Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari („Protokol”).

(4)Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 33 uspostavljen je Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari radi provedbe Protokola.

(5)U drugom izvješću Komisije 34 o provedbi Uredbe (EZ) br. 166/2006 zaključeno je da obveze izvješćivanja treba pojednostaviti daljnjim ispitivanjem mogućnosti postizanja sinergija s drugim srodnim zakonodavstvom Unije o okolišu u pogledu onečišćenja iz industrijskih postrojenja, uključujući osobito Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća 35 i Direktivu Vijeća 91/271/EEZ 36 . U izvješću je istaknuto i da je potrebno ispitati mogućnosti za dodatne kontekstualne informacije kako bi prijavljeni podaci bili učinkovitiji.

(6)Komunikacijom Komisije „Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” 37 uspostavljen je akcijski plan Unije o nultoj stopi onečišćenja, energiji, dekarbonizaciji i kružnom gospodarstvu te se promiče učinkovita upotreba prijavljenih informacija u sklopu šireg okvira za praćenje i izglede za postizanje nulte stope onečišćenja i okvira za praćenje predviđenog u Osmom programu djelovanja za okoliš.

(7)U skladu sa zaključcima iz drugog izvješća Komisije o provedbi Uredbe (EZ) br. 166/2006 Komisija je u lipnju 2021., uz potporu Europske agencije za okoliš („Agencija”), razvila Portal za industrijske emisije („Portal”) 38 , koji će zamijeniti Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i stoga omogućiti postizanje veće sinergije s izvješćivanjem na temelju Direktive 2010/75/EU.

(8)Portal bi trebao javnosti omogućiti besplatan internetski pristup dodatno integriranom i usklađenom skupu podataka o ključnim pritiscima na okoliš koje stvaraju industrijska postrojenja jer takvi podaci čine troškovno učinkovito sredstvo za uspoređivanje i odlučivanje u pitanjima okoliša, poticanje bolje okolišne učinkovitosti, praćenje trendova, dokazivanje napretka u smanjenju onečišćenja, ocjenjivanje postrojenja prema referentnim vrijednostima, praćenje usklađenosti s relevantnim međunarodnim sporazumima, utvrđivanje prioriteta i evaluaciju napretka postignutog Unijinim i nacionalnim politikama i programima u području okoliša.

(9)Podaci na Portalu trebali bi biti prikazani i u zbirnom i u pojedinačnom obliku kako bi se korisnicima omogućilo ciljano pretraživanje.

(10)Zahtjevi za izvješćivanje trebali bi se primjenjivati na „razini postrojenja” radi provedbe sinergija između Portala i baza podataka o pritiscima na okoliš iz industrijskih postrojenja, uključujući ona obuhvaćena Direktivom 2010/75/EU, te radi usklađenosti s provedbom te direktive i potpore njezinoj provedbi.

(11)Kako bi bili u skladu sa zahtjevima iz Protokola, zahtjevi za izvješćivanje trebali bi se primjenjivati na sve aktivnosti navedene u njegovu Prilogu I. Osim toga, a ujedno i radi postizanja sinergija sa srodnim zakonodavstvom Unije o okolišu koje se odnosi na industrijska postrojenja, područje primjene ove Uredbe trebalo bi biti usklađeno i s industrijskim aktivnostima na temelju priloga I. i I.a Direktivi 2010/75/EU i s odabranim aktivnostima obuhvaćenima Direktivom (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća 39 .

(12)Kako bi se pratila okolišna učinkovitost industrijskih postrojenja, podaci koje treba uključiti u Portal trebali bi obuhvaćati, ako je riječ o vrijednostima većima od kvantitativnih pragova, ispuštanja određenih onečišćujućih tvari u okoliš, prijenos otpadnih voda koje sadržavaju takve onečišćujuće tvari izvan mjesta nastanka i prijenose otpada izvan mjesta nastanka.

(13)Portal bi trebao uključivati i podatke o upotrebi vode, energije i sirovina u predmetnim postrojenjima kako bi se omogućilo praćenje napretka prema postizanju kružnoga gospodarstva s visokom razinom učinkovitog iskorištavanja resursa.

(14)U Aarhuškoj konvenciji, koju je Odlukom Vijeća 2005/370/EZ 40 Europska zajednica ratificirala 17. veljače 2005., prepoznato je da povećani javni pristup informacijama o okolišu i širenje takvih informacija pridonose većoj svijesti o pitanjima okoliša, slobodnoj razmjeni stavova, učinkovitijem sudjelovanju javnosti u odlučivanju o okolišu i, u konačnici, kvalitetnijem okolišu.

(15)Operateri postrojenja trebali bi izvješćivati i o informacijama o obujmu proizvodnje te broju zaposlenika i radnih sati u predmetnom postrojenju, kao i o informacijama o nesrećama koje su dovele do ispuštanja kako bi se omogućila kontekstualizacija prijavljenih podataka o ispuštanjima onečišćujućih tvari i prijenosima otpada i otpadnih voda izvan mjesta nastanka.

(16)Trebalo bi omogućiti što veću opću korist od Portala za pristup informacijama o okolišu u vezi s industrijskim postrojenjima, i to uključivanjem poveznica na druge protoke informacija koji proizlaze iz zakonodavstva Unije o okolišu u području klimatskih promjena, zaštite zraka, vode i tla te gospodarenja otpadom, uključujući izvješćivanje na temelju Direktive 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća 41 , Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 42 i Direktive 2010/75/EU. Nadalje, kako bi se u najvećoj mjeri povećala vrijednost Portala za korisnike, Portal bi trebao biti osmišljen tako da olakša buduću integraciju s drugim relevantnim protocima podataka o okolišu.

(17)Radi pravne sigurnosti operateri postrojenja trebali bi biti obvezni unijeti vrijednost nula ako su vrijednosti ispuštanja i prijenosa izvan mjesta nastanka otpada i otpadnih voda iz njihovih postrojenja niže od pragova za izvješćivanje.

(18)Kako bi se poboljšala kvaliteta prijavljenih podataka i osigurala njihova usporedivost, primjereno je uskladiti metode kvantifikacije koje će operateri primjenjivati pri izvješćivanju o ispuštanjima, prijenosima otpada izvan mjesta nastanka, prijenosima otpadnih voda izvan mjesta nastanka i upotrebi resursa. Stoga bi od operatera trebalo zahtijevati da prvenstveno primjenjuju mjerenje kao najtočniju metodu kvantifikacije i, ako to nije izvedivo, izračun, a procjenu samo kao zadnji izbor.

(19)Budući da operateri postrojenja za stočarsku proizvodnju i akvakulturu možda neće imati dovoljno potrebnih resursa za točno kvantificiranje svojih namjernih ispuštanja onečišćujućih tvari, države članice trebale bi imati pravo kvantificirati ih u njihovo ime.

(20)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu odredaba ove Uredbe u vezi s izvješćivanjem država članica, Komisiji bi se trebale dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje vrste i oblika informacija koje treba dostaviti i rokova za izvješćivanje. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 43 .

(21)S obzirom na važnost brzog pristupa informacijama o okolišu za građane Unije, ključno je da države članice i Komisija podatke učine javno dostupnima čim to bude tehnički izvedivo. U tu bi svrhu rok za izvješćivanje, koji treba točno utvrditi provedbenim aktom, trebao biti najkasnije 11 mjeseci nakon završetka izvještajne godine.

(22)Portal bi prema potrebi trebao olakšati i pristup informacijama o ispuštanjima iz difuznih izvora kako bi se donositeljima odluka omogućilo da bolje kontekstualiziraju ta ispuštanja i odaberu najučinkovitije rješenje za smanjenje onečišćenja.

(23)Podaci koje prijavljuju države članice trebali bi biti visoke kvalitete, posebno u pogledu njihove točnosti, cjelovitosti, dosljednosti i vjerodostojnosti. Stoga bi nadležna tijela trebala ocjenjivati kvalitetu podataka koje dostavljaju operateri. 

(24)Javni pristup informacijama o okolišu o kojima izvješćuju države članice trebao bi biti neograničen, a izuzeća od tog pravila trebala bi biti moguća samo u skladu s Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 44 ili s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 45 , prema potrebi.

(25)U daljnjem razvoju Portala potrebno je osigurati sudjelovanje javnosti pružanjem pravodobnih i učinkovitih mogućnosti za podnošenje primjedaba, informacija, analiza i mišljenja za postupak odlučivanja.

(26)Radi povećanja korisnosti i učinka Portala Komisija bi, uz potporu Agencije, trebala izraditi smjernice kojima bi se poduprla provedba ove Uredbe.

(27)Komisiji bi trebalo omogućiti da ažurira popis industrijskih ili poljoprivrednih aktivnosti u vezi s kojima se primjenjuju zahtjevi za izvješćivanje. Stoga bi Komisija, u skladu s člankom 290. Ugovora, trebala imati ovlasti za donošenje delegiranih akata o izmjeni Priloga I. ovoj Uredbi radi dodavanja aktivnosti koje utječu ili se očekuje da će utjecati na zdravlje ili okoliš i usklađivanja Priloga s izmjenama Protokola. 

(28)Komisiju bi trebalo ovlastiti i za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi mogla izmijeniti Prilog II. ovoj Uredbi radi utvrđivanja pragova za izvješćivanje, dodavanja onečišćujućih tvari koje podliježu posebnim regulatornim mjerama prema zakonodavstvu Unije o kvaliteti vode i zraka i o kemikalijama, uključujući Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 46 te direktive 2000/60/EZ 47 , 2004/107/EZ 48 , 2006/118/EZ 49 , 2008/50/EZ 50 i 2008/105/EZ 51 Europskog parlamenta i Vijeća, odražavanja izmjena Protokola u vezi s onečišćujućim tvarima o kojima treba izvijestiti ili njihovim pragovima za izvješćivanje te prilagodbe Priloga znanstvenom ili tehničkom napretku.

(29)Komisiju bi trebalo ovlastiti i za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi mogla izmijeniti Prilog II. ovoj Uredbi radi utvrđivanja pragova za izvješćivanje, dodavanja onečišćujućih tvari koje podliježu posebnim regulatornim mjerama prema zakonodavstvu Unije o kvaliteti vode i zraka i o kemikalijama, uključujući Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 52 te direktive 2000/60/EZ 53 , 2004/107/EZ 54 , 2006/118/EZ 55 , 2008/50/EZ 56 i 2008/105/EZ 57 Europskog parlamenta i Vijeća, odražavanja izmjena Protokola u vezi s onečišćujućim tvarima o kojima treba izvijestiti ili njihovim pragovima za izvješćivanje te prilagodbe Priloga znanstvenom ili tehničkom napretku.

(30)Pri donošenju delegiranih akata posebno je važno da Komisija za vrijeme svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 58 Osobito, radi osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(31)Kako bi osigurale učinkovitu provedbu ove Uredbe, države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na povrede Uredbe i osigurati njihovu provedbu.

(32)Budući da je Uredbu (EZ) br. 166/2006 potrebno znatno izmijeniti, trebalo bi je staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom radi pravne sigurnosti, jasnoće i transparentnosti.

(33)Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti cilj ove Uredbe, tj. poboljšanje javnog pristupa informacijama o okolišu uspostavom integrirane, usklađene elektroničke baze podataka na razini Unije, jer potreba za usporedivosti podataka u državama članicama zahtijeva visoku razinu usklađivanja, te da se taj cilj stoga može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(34)Zahtjevi za izvješćivanje utvrđeni ovom Uredbom trebali bi se primjenjivati od izvještajne godine 2025. kako bi se državama članicama i predmetnim operaterima osiguralo dovoljno vremena za poduzimanje potrebnih mjera.

(35)Radi osiguravanja kontinuiteta podataka i pravne sigurnosti Uredba (EZ) br. 166/2006 trebala bi se nastaviti primjenjivati za izvještajnu godinu 2024.,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom provodi se UNECE Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari („Protokol”) tako što se utvrđuju pravila o prikupljanju podataka o okolišu iz industrijskih postrojenja i izvješćivanju o njima te se uspostavlja Portal za industrijske emisije („Portal”) na razini Unije u obliku internetske baze podataka koja omogućuje pristup takvim podacima.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„postrojenje” znači nepomična tehnička jedinica u kojoj se obavljaju jedna ili više aktivnosti navedenih u Prilogu I. i bilo koje druge izravno pridružene aktivnosti koje su tehnički povezane s aktivnostima koje se obavljaju na toj lokaciji i koje mogu utjecati na emisiju i onečišćenje;

(2) „lokacija” znači zemljopisna lokacija postrojenja;

(3)„javnost” znači javnost kako je definirana u članku 3. točki 16. Direktive 2010/75/EU;

(4)„ispuštanje” znači svako unošenje onečišćujućih tvari u okoliš nastalo zbog neke ljudske djelatnosti, namjerne ili slučajne, uobičajene ili neuobičajene, uključujući istjecanje, emisiju, ispuštanje, ubrizgavanje, zbrinjavanje ili bacanje ili izbacivanje putem kanalizacije bez konačnog pročišćavanja otpadnih voda;

(5)„onečišćujuća tvar” znači tvar ili skupina tvari koje mogu biti štetne za okoliš ili za ljudsko zdravlje zbog svojih svojstava i unošenja u okoliš;

(6)„tvar” znači tvar kako je definirana u članku 3. točki 1. Direktive 2010/75/EU;

(7)„operater” znači operater kako je definiran u članku 3. točki 15. Direktive 2010/75/EU;

(8)„prijenos izvan mjesta nastanka” znači kretanje izvan granica postrojenja otpada namijenjenog za oporabu ili zbrinjavanje i onečišćujućih tvari u otpadnim vodama namijenjenima za pročišćavanje;

(9)„otpad” znači otpad kako je definiran u članku 3. točki 1. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 59 ;

(10)„otpadne vode” znači komunalne otpadne vode, otpadne vode iz kućanstava i industrijske otpadne vode, kako je definirano u članku 2. točkama 1., 2. i 3. Direktive 91/271/EEZ, i sve ostale korištene vode na koje se primjenjuje zakonodavstvo Unije zbog tvari ili predmeta koje sadržavaju;

(11)„difuzni izvori” znači mnoštvo manjih ili raspršenih izvora iz kojih onečišćujuće tvari mogu biti ispuštene u tlo, zrak ili vodu, i čiji zajednički učinak na te okolišne medije može biti znatan i za koje nije praktično prikupljati izvješća za svaki pojedinačni izvor;

(12)„nadležno tijelo” znači nacionalno tijelo ili tijela ili bilo koje drugo nadležno tijelo ili tijela koje su odredile države članice;

(13)„opasan otpad” znači opasan otpad kako je definiran u članku 3. točki 2. Direktive 2008/98/EZ;

(14)„oporaba” znači svaki postupak iz Priloga II. Direktivi 2008/98/EZ;

(15)„zbrinjavanje” znači svaki postupak iz Priloga I. Direktivi 2008/98/EZ;

(16)„izvještajna godina” znači kalendarska godina za koju se moraju prikupiti podaci.

Članak 3.

Sadržaj Portala

1.Portal sadržava podatke o:

(a)ispuštanjima onečišćujućih tvari kako je navedeno u članku 5. stavku 1. točki (a);

(b)prijenosima otpada izvan mjesta nastanka iz članka 5. stavka 1. točke (b) i prijenosima onečišćujućih tvari u otpadnim vodama izvan mjesta nastanka kako je navedeno u članku 5. stavku 1. točki (c);

(c)upotrebi vodnih resursa, energije i sirovina kako je navedeno u članku 5. stavku 1. točki (d);

(d)kontekstualnim informacijama kako je navedeno u članku 5. stavku 1. točki (e);

(e)prema potrebi, ispuštanjima onečišćujućih tvari iz difuznih izvora iz članka 7. stavka 1.

2.Portal obuhvaća poveznice na sljedeće:

(a)nacionalne registre ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari koje su uspostavile države članice u skladu s Protokolom;

(b)ostale postojeće javno dostupne registre, baze podataka ili internetske stranice uspostavljene na razini države članice ili Unije kojima se pruža pristup zahtjevima za izvješćivanje utvrđenima zakonodavstvom Unije o klimatskim promjenama, zaštiti zraka, vode i tla te gospodarenju otpadom.

Članak 4.

Oblik i struktura Portala

1.Komisija omogućuje javnu dostupnost Portala, a podaci su prikazani i u zbirnom i u pojedinačnom obliku kako bi se omogućilo pretraživanje prema:

(a)postrojenju, prema potrebi uključujući matično društvo postrojenja, i njegovu zemljopisnom položaju, uključujući riječni sliv;

(b)aktivnosti;

(c)pojavljivanju na razini države članice ili Unije;

(d)onečišćujućoj tvari, otpadu ili resursu, prema potrebi;

(e)okolišnom mediju (zrak, voda, tlo) u koji se ispušta onečišćujuća tvar;

(f)prijenosima otpada izvan mjesta nastanka i, prema potrebi, njihovu odredištu;

(g)prijenosima onečišćujućih tvari u otpadnim vodama izvan mjesta nastanka;

(h)difuznim izvorima;

(i)vlasniku ili operateru postrojenja.

2.Portal je oblikovan tako da pruža što jednostavniji javni pristup radi omogućivanja kontinuiranog i lako dostupnog pristupa podacima na internetu u uobičajenim radnim uvjetima. Pri određivanju njegova oblika uzima se u obzir mogućnost njegova budućeg proširenja i on uključuje sve podatke prijavljene za prethodne izvještajne godine, a najmanje iz prethodnih deset izvještajnih godina.

Članak 5.

Izvješća koja operateri podnose nadležnim tijelima

1.Operater svakog postrojenja u kojem se obavlja jedna ili više aktivnosti navedenih u Prilogu I., a koje ispunjavaju primjenjive pragove kapaciteta navedene u tom prilogu, svake godine izvješćuje svoje nadležno tijelo o sljedećim podacima, osim ako su ti podaci već dostupni nadležnom tijelu:

(a)ispuštanjima u zrak, vodu i tlo svake onečišćujuće tvari navedene u Prilogu II. za koju je premašena primjenjiva vrijednost praga navedena u Prilogu II.;

(b)prijenosima opasnog otpada izvan mjesta nastanka u količini većoj od 2 tone godišnje ili neopasnog otpada u količini većoj od 2 000 tona godišnje za sve postupke oporabe ili zbrinjavanja, osim postupka zbrinjavanja odlaganjem otpada u ili na tlo i postupka dubokog utiskivanja, kako je navedeno u Prilogu I. Direktivi 2008/98/EZ, uz navođenje oznake „R” odnosno „D” s obzirom na to je li otpad namijenjen za oporabu ili zbrinjavanje te, za prekogranično kretanje opasnog otpada, naziva i adrese oporabitelja ili zbrinjavatelja otpada te stvarne odredišne lokacije oporabe ili zbrinjavanja. Otpad koji podliježe postupcima zbrinjavanja odlaganjem otpada u ili na tlo ili dubokim utiskivanjem prijavljuje kao ispuštanje u tlo samo operater postrojenja iz kojeg otpad potječe;

(c)prijenosima izvan mjesta nastanka svake onečišćujuće tvari navedene u Prilogu II. u otpadnoj vodi namijenjenoj za pročišćavanje u količinama većima od vrijednosti pragova navedenih u stupcu 1.b Priloga II.;

(d)upotrebi vode, energije i sirovina;

(e)informacijama koje omogućuju kontekstualizaciju podataka prijavljenih na temelju točaka od (a) do (d), uključujući obujam proizvodnje, broj zaposlenika, broj radnih sati i informacije o nesrećama koje su dovele do ispuštanja;

(f)informacijama o tome je li postrojenje obuhvaćeno i Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 60 , Direktivom 91/271/EEZ, Direktivom 2010/75/EU, Direktivom 2012/18/EU, Direktivom (EU) 2015/2193 ili bilo kojim drugim zakonodavstvom Unije o okolišu utvrđenim u obliku izvješćivanja iz članka 6.

2.Ako ispuštanja iz stavka 1. točke (a) ili prijenosi onečišćujućih tvari izvan mjesta nastanka iz stavka 1. točke (c) ne prelaze primjenjive vrijednosti praga navedene u Prilogu II. ili ako prijenosi otpada izvan mjesta nastanka ne prelaze pragove utvrđene u stavku 1. točki (b), operater predmetnog postrojenja obvezan je u svojem izvješću prijaviti da su vrijednosti ispuštanja ili prijenosa izvan mjesta nastanka niže od tih vrijednosti ili pragova.

3.Operateri dobivaju podatke iz stavka 1. mjerenjem. Ako mjerenje nije izvedivo, operateri primjenjuju izračun. Ako ni mjerenje ni izračun nisu izvedivi, operateri mogu dobiti podatke procjenom.

4.Operateri u izvješću navode metode kojima su dobiveni podaci. Ako su podaci dobiveni mjerenjem, navodi se analitička metoda. Ako su podaci dobiveni izračunom, navodi se metoda izračuna.

   

5.Pri sastavljanju izvješća iz stavka 1. operateri se koriste najboljim dostupnim informacijama, koje mogu uključivati podatke o praćenju, faktore emisija, bilance tvari, posredno praćenje ili druge izračune, tehnološke prosudbe i druge metode u skladu s člankom 8. stavkom 1. te u skladu s međunarodno odobrenim metodologijama, ako su dostupne.

6.Ispuštanja iz Priloga II. koja se prijavljuju prema stavku 1. točki (a) uključuju sva ispuštanja iz svih izvora uključenih u Prilog I. na lokaciji postrojenja.

7.Podaci iz stavka 1. uključuju ispuštanja i prijenose prijavljene kao zbroj svih namjernih, slučajnih, uobičajenih i neuobičajenih aktivnosti. Pri dostavljanju tih podataka operateri navode sve podatke koji se odnose na slučajna ispuštanja, ako su takvi podaci dostupni.

8.Operater svakog postrojenja odgovarajućom učestalošću prikuplja podatke koji su potrebni kako bi se utvrdilo koja ispuštanja iz postrojenja i prijenosi izvan mjesta nastanka podliježu zahtjevima za izvješćivanje na temelju stavka 1.

9.Operater svakog predmetnog postrojenja dužan je čuvati evidencije na temelju kojih su izvedeni prijavljeni podaci kako bi bile na raspolaganju njegovu nadležnom tijelu, i to u razdoblju od pet godina, počevši od kraja predmetne godine izvješćivanja. Te evidencije sadržavaju i opis metodologije prikupljanja podataka.

10.Države članice mogu odlučiti da će same kvantificirati namjerna ispuštanja iz stavka 1. točke (a) u ime operatera postrojenja obuhvaćenih aktivnošću 2. navedenom u Prilogu I. i aktivnošću 7. navedenom u Prilogu I. U tim slučajevima stavci od 1. do 9. ne primjenjuju se na te operatere u vezi s takvim ispuštanjima.

11.Uzimajući u obzir zahtjeve utvrđene u članku 6., države članice određuju datum do kojeg su operateri obvezni dostaviti podatke iz ovog članka svojem nadležnom tijelu.

Članak 6.

Izvješća koja države članice podnose Komisiji

1.Države članice svake godine elektroničkim putem dostavljaju Komisiji izvješće koje sadržava sve podatke iz članka 5. u obliku i do datuma koje Komisija utvrđuje provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 17. stavka 2. Datum izvješćivanja u svakom je slučaju najkasnije 11 mjeseci nakon isteka izvještajne godine.

2.Službe Komisije uz potporu Europske agencije za okoliš („Agencija”) unose podatke koje su prijavile države članice na Portal u roku od mjesec dana od dovršetka izvješćivanja država članica u skladu sa stavkom 1.

Članak 7.

Podaci o ispuštanjima onečišćujućih tvari iz difuznih izvora

1.Komisija, uz pomoć Agencije, unosi na Portal podatke o ispuštanjima onečišćujućih tvari iz difuznih izvora ako takvi podaci postoje i ako su ih države članice već prijavile.

2.Podaci dostupni na Portalu korisnicima omogućuju pretraživanje i utvrđivanje ispuštanja onečišćujućih tvari iz difuznih izvora u skladu s odgovarajućim zemljopisnim razvrstavanjem te uključuju informacije o vrsti metodologije koja se primjenjuje za dobivanje podataka.

3.Ako utvrdi da ne postoje podaci o ispuštanju iz difuznih izvora, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15. kako bi dopunila ovu Uredbu započinjanjem izvješćivanja o ispuštanjima relevantnih onečišćujućih tvari iz jednog ili više difuznih izvora s pomoću, prema potrebi, međunarodno priznatih metodologija.

Članak 8.

Osiguranje i procjena kvalitete

1.Operateri postrojenja koji podliježu zahtjevima za izvješćivanje utvrđenima u članku 5. osiguravaju kvalitetu podataka koje prijavljuju.

2.Nadležna tijela procjenjuju kvalitetu podataka koje dostavljaju operateri postrojenja iz stavka 1., posebno u pogledu njihove točnosti, cjelovitosti, dosljednosti i vjerodostojnosti.

Članak 9.

Pristup informacijama

1.Komisija uz pomoć Agencije osigurava da podaci na Portalu budu javno dostupni i besplatni na internetu u roku od mjesec dana od dovršetka izvješćivanja država članica u skladu s člankom 6. stavkom 1.

2.Ako podaci na Portalu nisu lako dostupni javnosti na internetu, predmetna država članica i Komisija olakšavaju elektronički pristup Portalu na javno dostupnim lokacijama.

3.Svaka država članica stavlja na raspolaganje javnosti svoje podatke prijavljene u skladu s člankom 5. i, prema potrebi, u skladu s člankom 7. stavkom 1. kontinuirano, besplatno i bez ograničavanja pristupa registriranim korisnicima.

Članak 10.

Povjerljivost

Ako država članica smatra da su podaci povjerljivi u skladu s člankom 4. stavkom 2. Direktive 2003/4/EZ, u izvješću iz članka 6. stavka 2. ove Uredbe za predmetnu izvještajnu godinu za svako se postrojenje zasebno navodi koji se podaci ne mogu staviti na raspolaganje javnosti i zašto.

Članak 11.

Sudjelovanje javnosti

1.Komisija pruža javnosti pravodobne i učinkovite mogućnosti za sudjelovanje u daljnjem razvoju Portala, uključujući izgradnju kapaciteta i pripremu izmjena ove Uredbe.

2.Javnost ima mogućnost u razumnom roku dostaviti primjedbe, informacije, analize i mišljenja.

3.Komisija na primjeren način uzima u obzir takve doprinose i obavješćuje javnost o rezultatu javnog sudjelovanja.

Članak 12.

Smjernice

Komisija uz pomoć Agencije sastavlja i periodično ažurira smjernice kojima se podupire provedba ove Uredbe, pri čemu uzima u obzir barem sljedeće:

(a)postupke izvješćivanja;

(b)podatke koje treba prijaviti;

(c)osiguranje i procjenu kvalitete;

(d)naznačivanje vrste uskraćenih podataka i razloga zašto su uskraćeni u slučaju povjerljivih podataka;

(e)upućivanje na međunarodno odobrene metode određivanja, analize i uzorkovanja ispuštanja;

(f)naznačivanje matičnih društava.

Članak 13.

Informiranje javnosti

Države članice i Komisija promiču javno informiranje o Portalu te razumijevanje i upotrebu podataka na njemu.

Članak 14.

Izmjene prilogâ

1.Komisija ima ovlasti za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15. radi izmjene Priloga I. u jednu ili više sljedećih svrha:

(a)dodavanje industrijske ili poljoprivredne aktivnosti koja utječe ili se očekuje da će utjecati na zdravlje ili okoliš kao posljedica ispuštanja onečišćujućih tvari, prijenosa otpada ili otpadnih voda ili upotrebe resursa; vrijednosti ispuštanja ili prijenosa koje su veće od odgovarajućih pragova za izvješćivanje, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (b) i Prilogu II., glavni su čimbenik u određivanju učinka na zdravlje ili okoliš;

(b)njegovo usklađivanje s Protokolom nakon donošenja izmjena njegovih priloga.

2.Komisija ima ovlasti za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15. radi izmjene Priloga II. u jednu ili više sljedećih svrha:

(a)njegova prilagodba znanstvenom ili tehničkom napretku;

(b)dodavanje onečišćujućih tvari čije ispuštanje u zrak, vodu i tlo štetno utječe ili bi moglo štetno utjecati na okoliš ili zdravlje ljudi, uključujući onečišćujuće tvari koje se ispuštaju u okviru aktivnosti iz Priloga I. ovoj Uredbi, a koje ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

i.    označene su kao posebno zabrinjavajuće tvari u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006;

ii. označene su kao prioritetne tvari prema Direktivi 2000/60/EZ ili Direktivi 2008/105/EZ;

iii. uvrštene su na popise praćenja utvrđene u okviru Direktive 2006/118/EZ ili Direktive 2008/105/EZ;

iv. podliježu graničnim vrijednostima ili drugim ograničenjima prema Direktivi 2008/50/EZ, Direktivi 2004/107/EZ ili Direktivi 2006/118/EZ;

(c)utvrđivanje i ažuriranje pragova za ispuštanja kako bi se postigao cilj da se obuhvati najmanje 90 % ispuštanja svake onečišćujuće tvari u zrak, vodu i tlo u okviru aktivnosti iz Priloga I., uključujući pragove s nultom vrijednošću za tvari koje su posebno velika opasnost za okoliš ili zdravlje ljudi;

(d)njegovo usklađivanje s Protokolom nakon donošenja izmjena njegovih priloga.

Članak 15.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 3. i članka 14. prenosi se na Komisiju na razdoblje od pet godina od … [Ured za publikacije: unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće takvom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 3. i članka 14. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u njoj. Ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 3. i članka 14. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 16.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 17.

Sankcije i mjere osiguravanja usklađenosti

1.Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na povrede nacionalnih mjera donesenih na temelju ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o tim pravilima i tim mjerama te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

2.Sankcije iz stavka 1. uključuju novčane kazne razmjerne prometu pravne osobe ili prihodu fizičke osobe koja je počinila povredu. Visina novčanih kazni izračunava se tako da se osigura da se osobi odgovornoj za povredu učinkovito uskrate ekonomske koristi koje proizlaze iz te povrede. Visina novčanih kazni postupno se povećava za opetovane povrede.

3.Države članice osiguravaju da se pri određivanju sankcija iz stavka 1. prema potrebi uzima u obzir sljedeće:

(a)priroda, ozbiljnost i razmjer povrede;

(b)ima li povreda obilježje namjere ili nepažnje;

(c)stanovništvo ili okoliš zahvaćeni povredom, imajući u vidu utjecaj na cilj postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

4.Države članice donose mjere za osiguravanje usklađenosti kako bi spriječile i otkrile povrede iz stavka 1.

Članak 18.

Stavljanje izvan snage

 

Uredba (EZ) br. 166/2006 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2026.

Upućivanja na Uredbu (EZ) br. 166/2006 stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga III.

Članak 19.

Prijelazne odredbe

Ne dovodeći u pitanje članak 18. prvi stavak, Uredba (EZ) br. 166/2006 i dalje se primjenjuje u vezi s izvješćivanjem za 2024.

Članak 20.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2026.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu,

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednica    Predsjednik



ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izvješćivanju o podacima o okolišu iz industrijskih postrojenja i uspostavi Portala za industrijske emisije

Predmetna područja politike

Područje politike: 09 Okoliš i klimatske promjene

Prijedlog se odnosi na

  novo djelovanje

 novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 61  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje jednog ili više  djelovanja u drugo/novo djelovanje 

Ciljevi

Opći ciljevi

Cilj je ovog Prijedloga:

(1)ažurirati Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR) u skladu s nalazima nedavno dovršene procjene učinka uspostavom Portala za industrijske emisije (Portal);

(2)poboljšati pristup informacijama o industrijskim postrojenjima koje se odnose na okoliš na razini EU-a;

(3)obnoviti Portal kao instrument potpore Direktivi o industrijskim emisijama (IED) i srodnom zakonodavstvu EU-a o okolišu.

Ovim će se Prijedlogom osobito pomoći u postizanju ciljeva utvrđenih u:

·europskom zelenom planu: „Komisija će preispitati mjere EU-a za rješavanje problema onečišćenja iz velikih industrijskih postrojenja.”,

·Akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja: „[Revizijom Direktive o industrijskim emisijama i Uredbe o E-PRTR-u nastojat će se] poboljšati pristup javnosti informacijama [...] te pojednostavniti usporedba rezultata država članica s obzirom na rješavanje problema industrijskih emisija.”

Prijedlozi su ujedno u potpunosti u skladu s Programom održivog razvoja do 2030., posebno u odnosu na sljedeće ciljeve održivog razvoja:

·„3.9.: znatno smanjiti broj smrtnih slučajeva i oboljenja uzrokovanih opasnim kemikalijama te onečišćenjem i kontaminacijom zraka, vode i tla,

·9.4.: nadograditi infrastrukturu i obnoviti industrije kako bi bile održive te istodobno postići veću razinu učinkovitog iskorištavanja resursa i veću razinu uvođenja čistih i ekološki prihvatljivih tehnologija i industrijskih postupaka tako da sve zemlje poduzimaju mjere u skladu sa svojim sposobnostima,

·12.4.: uspostaviti ekološki prihvatljivo upravljanje kemikalijama i svim otpadom tijekom njihova vijeka trajanja u skladu s dogovorenim međunarodnim okvirom te znatno smanjiti njihovo ispuštanje u zrak, vodu i tlo kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio njihov nepovoljan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi,

·12.5.: znatno smanjiti stvaranje otpada sprečavanjem, smanjenjem, recikliranjem i ponovnom upotrebom,

·12.6.: poticati poduzeća, posebno velika i transnacionalna poduzeća, da prihvaćaju održive prakse i integriraju informacije o održivosti u svoj ciklus izvješćivanja,

·12.8.: osigurati da svi ljudi imaju relevantne informacije i razvijenu svijest o održivom razvoju i načinima života koji su u skladu s prirodom.”

(4)Posebni ciljevi: 

1. poboljšati učinkovitost Portala otklanjanjem nedostataka utvrđenih na temelju povratnih informacija o provedbi, npr. ažuriranjem onečišćujućih tvari o kojima se izvješćuje i zahtijevanjem izvješćivanja na razini postrojenja, a ne na razini objekta;

2. doprinijeti ciljevima postizanja kružnoga gospodarstva i netoksične proizvodnje zahtijevanjem dodatnih podataka o potrošnji resursa, npr. upotrebi energije, vode i sirovina te uspostavom dinamičnijeg popisa tvari o kojima se izvješćuje kako bi se u obzir uzele nove zabrinjavajuće tvari;

3. doprinijeti dekarbonizaciji industrije prikupljanjem točnijih podataka o ispuštanju stakleničkih plinova iz industrijskih aktivnosti;

4. proširiti sektorsko područje primjene Portala kako bi se poboljšalo znanje o drugim bitnim industrijskim ispuštanjima/prijenosima te kako bi se poboljšala usklađenost sa srodnim zakonodavstvom, posebno s Direktivom o industrijskim emisijama i Direktivom o srednjim uređajima za loženje.

(5)Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

Predloženom izmjenom Uredbe otklonit će se nedostaci u provedbi utvrđeni u evaluacijama Uredbe o E-PRTR-u/Direktive o industrijskim emisijama i pomoći u postizanju širih ciljeva politike u okviru europskog zelenog plana.

Uvođenjem izvješćivanja na razini postrojenja (umjesto izvješćivanja na razini objekta) ponovno će se uspostaviti poveznica s Direktivom o industrijskim emisijama, čime će se osigurati pouzdaniji parametri za okolišnu učinkovitost industrijskih postrojenja.

Pružanje dodatnih podataka o potrošnji resursa i ispuštanju stakleničkih plinova pomoći će u promicanju resursno učinkovitih, kružnih i ugljično neutralnih metoda proizvodnje utvrđivanjem proizvođača koji ostvaruju dobre i proizvođača koji ostvaruju loše rezultate.

Proširenje sektorskog područja primjene osigurat će da Portal pruža točniju sliku o glavnim ispuštanjima/prijenosima iz industrijskih aktivnosti u EU-u.

Ažuriranjem popisa onečišćujućih tvari iz Priloga II. osigurat će se točnije ispunjavanje trenutačnih i budućih potreba za informacijama.

Prijedlozima će se općenito pomoći osigurati da Portal i dalje bude sveobuhvatna baza podataka o lokaciji i uspješnosti industrijskih postrojenja u EU-u koja je jednostavna za korištenje.

(6)Pokazatelji uspješnosti 

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

Portal će pružati informacije i o ukupnim emisijama onečišćujućih tvari po postrojenju, što će biti ključan pokazatelj za praćenje napretka u smanjenju učinka na okoliš u okviru provedbe revidirane Direktive o industrijskim emisijama. Ti pokazatelji i dalje će se svake godine nuditi na usporediv i lako dostupan način putem Portala, kojim upravlja Europska agencija za okoliš (EEA).

Detaljnije izvješćivanje o emisijama onečišćujućih tvari na razini postrojenja omogućit će praćenje glavnih aktivnosti, tj. praćenje kojim će se utvrditi čija se okolišna učinkovitost poboljšava, a čija zaostaje.

Uključivanje izvješćivanja o upotrebi resursa omogućit će da se definiraju novi pokazatelji o upotrebi materijala, vode i energije, koji će omogućiti praćenje poboljšanja u vezi s učinkovitim korištenjem resursa.

(7)Osnova prijedloga/inicijative 

(8)Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Ovim financijskim izvješćem osigurat će se financijska sredstva za EEA za potrebe uspostave nadograđenog, proširenog i potpuno operativnog Portala za industrijske emisije koji je jednostavan za korištenje. Portal zamjenjuje E-PRTR (Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari).

Vremenski raspored:

– 1. i 2. tromjesečje 2024. – pripremni rad: analitički rad na oblikovanju dodatnih modula kako bi se Portal uskladilo s proširenim područjem primjene Direktive o industrijskim emisijama i kako bi se osiguralo da se, osim o ispuštanjima onečišćujućih tvari, izvješćuje i o upotrebi resursa (materijali, voda, energija),

– 3. tromjesečje 2024. – faza testiranja novog Portala,

– 1. tromjesečje 2025. – uspostavljanje ažuriranog Portala: prikupljanje podataka, osiguranje kvalitete i objavljivanje.

(9)Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante)

Bez zajedničkog pristupa na razini EU-a u vezi s utvrđivanjem zahtjeva za izvješćivanje bilo bi iznimno teško uspoređivati okolišnu učinkovitost postrojenja u različitim državama članicama. Osim toga, standardi EU-a za izvješćivanje uvedeni su i izvan okvira EU-27, što znači da su usporedivi podaci o okolišu dostupni i za postrojenja u zemljama EFTA-e i zemljama pristupnicama EU-a.

Očekivana dodana vrijednost Unije (ex post)

Portal pruža informacije kojima se koriste sve države članice, stoga je potreba da svaka država članica uspostavi vlastite nacionalne postupke svedena na najmanju moguću mjeru. Time se pospješuje usporedivost podataka.

Osim toga, industrijska postrojenja uređena Uredbom, Direktivom o industrijskim emisijama i Direktivom Seveso III često prate različita nadležna tijela država članica. Međutim, na Portalu te će se informacije integrirati u jedinstveni, centralizirani sustav „sve na jednom mjestu”. Na njemu će se uspostaviti i provjerene poveznice sa zasebnim bazama podataka i izvorima informacija koji pružaju kontekstualne informacije, kao što su informacije o kvaliteti zraka i vode u blizini postrojenja. Time se pruža obilje informacija o različitim aspektima povezanima s tim industrijskim postrojenjima, koje su vrijedne nadležnim tijelima, industrijama, nevladinim organizacijama, javnosti i Komisiji (u svrhu oblikovanja politika i poboljšanja provedbe).

(10)Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Ovo će biti druga izmjena europskog inventara industrijskih emisija.

Prvi europski inventar emisija (Europski registar emisija onečišćujućih tvari – EPER) uspostavljen je 2000. kao izravna posljedica članka 15. stavka 3. Direktive o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja iz 1996. (prethodnice Direktive o industrijskim emisijama). U članku 15. stavku 3. navodilo se sljedeće:

„Komisija svake tri godine objavljuje inventar glavnih emisija i odgovornih izvora na temelju podataka koje dostavljaju države članice. Komisija utvrđuje oblik i pojedinosti potrebne za prijenos informacija u skladu s postupkom utvrđenim u članku 19.

U skladu s istim postupkom Komisija može predložiti mjere za osiguravanje međusobne usporedivosti i komplementarnosti podataka o inventaru emisija iz prvog podstavka i podataka iz drugih registara i izvora podataka o emisijama.”

EPER je 2006. zamijenjen E-PRTR-om (Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari) kako bi EU ispunio svoje međunarodne obveze na temelju UNECE-ova Kijevskog protokola Aarhuškoj konvenciji o pristupu informacijama o okolišu.

(11)Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Ovo je djelovanje u skladu s drugim politikama EU-a i tekućim inicijativama koje proizlaze iz europskog zelenog plana.

(12)Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

Zadržana je opcija da EEA nastavi upravljati Portalom i provodi sve dodatne promjene pod nadzorom Glavne uprave za okoliš. To je korisno jer pruža:

(1) jasnu dodanu vrijednost u osiguravanju dosljednog pristupa u cijelom EU-u, što će se prenijeti u Protokol, koji je ujedno globalno referentno mjerilo koje se primjenjuje na drugim kontinentima (npr. Južna Amerika, Japan i općenito OECD);

(2) očite sinergije s ulogom EEA-e u upravljanju informacijama o okolišu koje se odnose na kvalitetu zraka, vode itd.

Druge ispitane opcije:

Isključivo oslanjanje na registre ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari koje su razvile države članice. Kao potpisnik Aarhuške konvencije i njezina Protokola EU je dužan provesti svoje obveze. U teoriji, s obzirom na to da su i države članice potpisnice Protokola, sve obveze koje on sadržava mogle su biti utvrđene nacionalnim zakonodavstvom država članica. Međutim, u tom slučaju ne bi bilo jamstva dosljedne primjene u cijelom EU-u jer Protokol uključuje mogućnosti za provedbu nekih odredaba. Na primjer, aktivnosti obuhvaćene njegovim područjem primjene mogu se definirati na temelju pragova kapaciteta ili pragova zaposlenika. Uspostavom Portala potreba da svaka država članica uspostavi vlastite nacionalne postupke svedena je na najmanju moguću mjeru i njime se pomaže u omogućivanju usporedivosti podataka.

(13)Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

  ograničeno trajanje

   prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

   financijski učinak od GGGG do GGGG

  neograničeno trajanje

Provedba s razdobljem uspostave od 2022. do 2025., nakon čega će uslijediti redovna provedba.

(14)Predviđeni načini upravljanja 62  

 izravno upravljanje koje provodi Komisija

   putem izvršnih agencija

 podijeljeno upravljanje s državama članicama

 neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

☒ tijelima iz članaka 70. i 71.

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja pružaju odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

(15)MJERE UPRAVLJANJA 

(16)Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

Primjenjivat će se standardna pravila o praćenju i izvješćivanju za subvencije EU-a decentraliziranim agencijama.

(17)Sustavi upravljanja i kontrole 

(18)Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Primjenjivat će se standardna pravila o praćenju i izvješćivanju za subvencije EU-a decentraliziranim agencijama.

(19)Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

Nije primjenjivo.

(20)Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

Nije primjenjivo.

(21)Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Primjenjivat će se standardni modaliteti za subvencije EU-a decentraliziranim agencijama.

(22) PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA 

(23)Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta  
rashoda

Doprinos

Broj  

dif./nedif. 63

zemalja EFTA-e 64

zemalja kandidatkinja 65

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

3

09.10.02 – Europska agencija za okoliš (EEA)

dif.

DA

DA

NE

NE

(24)Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

(25)Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Naslov višegodišnjeg financijskog  
okvira

Broj

Naslov 3 – Prirodni resursi i okoliš

       U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Agencija: EEA

Godina 
2024.

Godina 
2025.

Godina 
2026.

Godina 
2027.

UKUPNO

Glava 1.: rashodi za osoblje

Obveze

(1a)

0,430

0,438

0,447

0,456

1,772

Plaćanja

(2a)

0,430

0,438

0,447

0,456

1,772

Glava 2.: administrativni rashodi

Obveze

(1a)

0,050

0,050

0,020

0,020

0,140

Plaćanja

(2a)

0,050

0,050

0,020

0,020

0,140

Glava 3.: rashodi poslovanja

Obveze

(1b)

0,170

0,070

0,030

0,030

0,300

Plaćanja

(2b)

0,170

0,070

0,030

0,030

0,300

UKUPNA odobrena sredstva 
za EEA

Obveze

= 1a + 1b + 3

0,650

0,558

0,497

0,506

2,212

Plaćanja

= 2a + 2b

+ 3

0,650

0,558

0,497

0,506

2,212

2024.

2025.

2026.

2027.

Ukupno

UKUPNA odobrena sredstva  
iz NASLOVA 3 
višegodišnjeg financijskog okvira

Obveze

= 4 + 6

0,650

0,558

0,497

0,506

2,212

Plaćanja

= 5 + 6

0,650

0,558

0,497

0,506

2,212

Obrazloženje navedenih troškova:

Troškovi EEA-a uključuju trošak za dva dodatna zaposlenika u ekvivalentu punog radnog vremena koji će uspostaviti informatičku infrastrukturu za prikupljanje novih podatkovnih polja (o upotrebi resursa i dodatnim onečišćujućim tvarima), izmijeniti i proširiti XML shemu radi omogućivanja izvješćivanja na razini postrojenja i za dodane agroindustrijske aktivnosti, ažurirati Priručnik za podnositelje izvješća radi osiguravanja da operateri/države članice dosljedno podnose informacije, pokrenuti osposobljavanje za podnositelje izvješća država članica radi uvođenja tih novih zahtjeva te naknadno upravljati postupkom izvješćivanja i povezanim protokom podataka.

Troškovi razvoja informatičke infrastrukture smanjit će se u trećoj godini jer će preostati samo troškovi održavanja te infrastrukture. Pretpostavlja se da će EEA za prve dvije godine trebati više financijskih sredstava kako bi preoblikovala postojeće alate na temelju ovog zakonskog prijedloga.

Procjena troškova EEA-a uključuje moguće povećanje troškova zbog inflacije od 2 % i koeficijent ispravka za naknadu za Dansku od 1. srpnja 2021. – 1,342. Pretpostavlja se da će ta procjena ostati ista u predstojećim godinama.

Potrebno povećanje doprinosa EU-a za EEA nadoknadit će se odgovarajućim smanjenjem iznosa omotnice za program LIFE (proračunska linija 09.0202 – Kružno gospodarstvo i kvaliteta života).

(26)Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

Nije primjenjivo.

(27)Procijenjeni utjecaj na resurse EEA-a

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina 
2024.

Godina 
2025.

Godina 
2026.

Godina 
2027.

UKUPNO

Privremeno osoblje (razredi AD)

0,430

0,438

0,447

0,456

1,772

UKUPNO

0,430

0,438

0,447

0,456

1,772

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

Godina 
2024.

Godina 
2025.

Godina 
2026.

Godina 
2027.

UKUPNO

Privremeno osoblje (razredi AD)

2

2

2

2

2/godišnje

UKUPNO

2

2

2

2

2/godišnje

Osoblje EEA-a uspostavit će informatičku infrastrukturu koja će biti potrebna za provedbu predloženih revizija i naknadno upravljanje postupkom izvješćivanja i povezanim protokom podataka. Ta poboljšanja informatičkog sustava odnose se na fizički kapacitet toka izvješćivanja (tj. na broj i prirodu izvješća) i potporne sustave (smjernice, osposobljavanje itd.) kako bi ih industrijski operateri i države članice dosljedno primjenjivali.

(28)Procjena potrebnih ljudskih resursa za Komisiju

Nije primjenjivo.

(29)Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

·Prijedlog/inicijativa:

   može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

   zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

   zahtijeva reviziju VFO-a.

(30)Doprinos trećih strana 

·Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

(31)Procijenjeni učinak na prihode 

Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

(1)    Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i o izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (SL L 33, 4.2.2006., str. 1.).
(2)    Kijevski protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari Konvencije UNECE-a o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša: https://unece.org/environment-policy/public-participation/prtrs-protocol-text .
(3)    COM(2012) 746 final.
(4)    COM(2017) 810 final.
(5)     https://industry.eea.europa.eu/
(6)    SL L 334, 17.12.2010., str. 17.
(7)

   Provedbena odluka Komisije 2022/142 o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2019/1741 u pogledu izvješćivanja o obujmu proizvodnje i o ispravku te provedbene odluke (SL L XXX, XX.XX.XXXX, str. XX).

(8)    COM(2019) 640 final.
(9)    SL L 313, 28.11.2015., str. 1.
(10)

   SL L 135, 30.5.1991., str. 40.

(11)    SL L 327, 22.12.2000., str. 1.
(12)

   SL L 348, 24.12.2008., str. 8.

(13)    SL L 396, 30.12.2006., str. 1.
(14)

   SL L 372, 27.12.2006., str. 19.

(15)

   SL L 152, 11.6.2008., str. 1.

(16)

   SL L 23, 26.1.2005., str. 3.

(17)

   SL L 182, 16.7.1999., str. 1.

(18)    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
(19)    Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.). 
(20)    Odluka Komisije 2000/479/EZ od 17. srpnja 2000. o primjeni Europskog registra emisija onečišćujućih tvari (EPER) u skladu s člankom 15. Direktive Vijeća 96/61/EZ o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (IPPC) (SL L 192, 28.7.2000., str. 36.).
(21)

   Direktiva Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (SL L 257, 10.10.1996., str. 26.).

(22)    COM(2021) 400 final.
(23)    Dokument sa smjernicama o provedbi europskog PRTR-a (2006.): https://ec.europa.eu/environment/industry/stationary/e-prtr/pdf/en_prtr.pdf .
(24)     https://ec.europa.eu/transparency/documents-register/  
(25)    Provjera primjerenosti izvješćivanja i praćenja politike EU-a u području okoliša, SWD(2017) 230 final.
(26)    SL C 326, 26.10.2012., str. 391.
(27)    Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/1741 od 23. rujna 2019. o utvrđivanju oblika i učestalosti dostavljanja podataka koje države članice trebaju staviti na raspolaganje za potrebe izvješćivanja na temelju Uredbe (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i o izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (SL L 267, 21.10.2019., str. 3.).
(28)    Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).
(29)    SL C , , str. .
(30)    SL C , , str. .
(31)

   Odluka XXX/XXX/XX Europskog parlamenta i Vijeća o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. (SL L XXX, XX.XX.XX., str. XX.).

(32)    SL L 124, 17.5.2005., str. 4.
(33)    Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i o izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (SL L 33, 4.2.2006., str. 1.).
(34)    COM(2017) 810 final.
(35)    Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).
(36)

   Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).

(37)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” od 12. svibnja 2021. (COM(2021) 400 final).
(38)    https://industry.eea.europa.eu/
(39)    Direktiva (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje (SL L 313, 28.11.2015., str. 1.).
(40)    Odluka Vijeća 2005/370/EZ od 17. veljače 2005. o zaključivanju, u ime Europske zajednice, Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (SL L 124, 17.5.2005., str. 1.).
(41)    Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.).
(42)

   Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(43)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(44)    Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).
(45)

   Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(46)

   Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(47)

   Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(48)

   Direktiva 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima u zraku (SL L 23, 26.1.2005., str. 3.).

(49)

   Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (SL L 372, 27.12.2006., str. 19.).

(50)

   Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str. 1.).

(51)

   Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008., str. 84.).

(52)

   Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(53)

   Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(54)

   Direktiva 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima u zraku (SL L 23, 26.1.2005., str. 3.).

(55)

   Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (SL L 372, 27.12.2006., str. 19.).

(56)

   Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str. 1.).

(57)

   Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008., str. 84.).

(58)    SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(59)    Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
(60)    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
(61)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
(62)    Pojedinosti o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama Glavne uprave BUDG: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx .
(63)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(64)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(65)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.
Top

Strasbourg, 5.4.2022.

COM(2022) 157 final

PRILOZI

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA


o izvješćivanju o podacima o okolišu iz industrijskih postrojenja i uspostavi Portala za industrijske emisije









{SEC(2022) 169 final} - {SWD(2022) 111 final} - {SWD(2022) 112 final} - {SWD(2022) 113 final}


PRILOG I.

Aktivnosti

Aktivnost

Prag kapaciteta

1.

Aktivnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2010/75/EU

Iznad primjenjivih pragova kapaciteta utvrđenih u Direktivi 2010/75/EU

2.

Aktivnosti navedene u Prilogu I.a Direktivi 2010/75/EU

Iznad primjenjivih pragova kapaciteta utvrđenih u Direktivi 2010/75/EU

3.

Aktivnosti iz članka 2. Direktive (EU) 2015/2193 (ako nisu obuhvaćene Prilogom I. Direktivi 2010/75/EU)

Uređaji za loženje ulazne toplinske snage od najmanje 20 MW, ali manje od 50 MW

4.

Podzemno rudarenje i srodni postupci, uključujući vađenje sirove nafte ili plina na kopnu ili na moru (ako je riječ o aktivnostima koje nisu obuhvaćene Prilogom I. Direktivi 2010/75/EU)

Nema praga kapaciteta (sva postrojenja podliježu izvješćivanju)

5.

Površinski kopovi i vađenje (ako je riječ o aktivnostima koje nisu obuhvaćene Prilogom I. Direktivi 2010/75/EU)

Ako površina područja koje je efektivno obuhvaćeno postupkom vađenja iznosi 25 hektara

6.

Postrojenja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda

Kapacitet od 100 000 ekvivalenata stanovnika ili veći

7.

Akvakultura

Proizvodni kapacitet od 100 tona ribe ili školjkaša godišnje

8.

Postrojenja za gradnju i/ili rastavljanje brodova te bojenje ili uklanjanje boje s brodova

Kapacitet za brodove duge 100 m

PRILOG II.

Onečišćujuće tvari (  *1  )

Br.

CAS broj

Onečišćujuća tvar  (1)

Prag ispuštanja

(stupac 1.)

u zrak

(stupac 1.a)

kg/godišnje

u vodu

(stupac 1.b)

kg/godišnje

u tlo

(stupac 1.c)

kg/godišnje

1

74-82-8

metan (CH4)

100 000

—  (2)

2

630-08-0

ugljikov monoksid (CO)

500 000

3

124-38-9

ugljikov dioksid (CO2)

100 milijuna

4

 

fluorougljikovodici (HFC-i)  (3)

100

5

10024-97-2

didušikov oksid (N2O)

10 000

6

7664-41-7

amonijak (NH3)

10 000

7

 

nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS)

100 000

8

 

dušikovi oksidi (NOx/NO2)

100 000

9

 

perfluorougljici (PFC-i)  (4)

100

10

2551-62-4

sumporov heksafluorid (SF6)

50

11

 

sumporni oksidi (SOx/SO2)

150 000

12

 

ukupni dušik

50 000

50 000

13

 

ukupni fosfor

5 000

5 000

14

 

klorofluorougljikovodici (HCFC-i)  (5)

1

15

 

klorofluorougljici (CFC-i)  (6)

1

16

 

haloni  (7)

1

17

 

arsen i spojevi (kao As)  (8)

20

5

5

18

 

kadmij i spojevi (kao Cd)  (8)

10

5

5

19

 

krom i spojevi (kao Cr)  (8)

100

50

50

20

 

bakar i spojevi (kao Cu)  (8)

100

50

50

21

 

živa i spojevi (kao Hg)  (8)

10

1

1

22

 

nikal i spojevi (kao Ni)  (8)

50

20

20

23

 

olovo i spojevi (kao Pb)  (8)

200

20

20

24

 

cink i spojevi (kao Zn)  (8)

200

100

100

25

15972-60-8

alaklor

1

1

26

309-00-2

aldrin

1

1

1

27

1912-24-9

atrazin

1

1

28

57-74-9

klordan

1

1

1

29

143-50-0

klordekon

1

1

1

30

470-90-6

klorfenvinfos

1

1

31

85535-84-8

kloroalkani, C10-C13

1

1

32

2921-88-2

klorpirifos

1

1

33

50-29-3

DDT

1

1

1

34

107-06-2

1,2-dikloretan (EDC)

1 000

10

10

35

75-09-2

diklormetan (DCM)

1 000

10

10

36

60-57-1

dieldrin

1

1

1

37

330-54-1

diuron

1

1

38

115-29-7

endosulfan

1

1

39

72-20-8

endrin

1

1

1

40

 

halogenirani organski spojevi (kao AOX)  (9)

1 000

1 000

41

76-44-8

heptaklor

1

1

1

42

118-74-1

heksaklorobenzen (HCB)

10

1

1

43

87-68-3

heksaklorbutadien (HCBD)

1

1

44

608-73-1

1,2,3,4,5,6-heksaklorcikloheksan (HCH)

10

1

1

45

58-89-9

lindan

1

1

1

46

2385-85-5

mireks

1

1

1

47

 

PCDD + PCDF (dioksini + furani) (kao TEQ)  (10)

0,0001

0,0001

0,0001

48

608-93-5

pentaklorbenzen

1

1

1

49

87-86-5

pentaklorfenol (PCP)

10

1

1

50

1336-36-3

poliklorirani bifenili (PCB-i)

0,1

0,1

0,1

51

122-34-9

simazin

1

1

52

127-18-4

tetrakloretilen (PER)

2 000

10

53

56-23-5

tetraklormetan (TCM)

100

1

54

12002-48-1

triklorbenzeni (TCB-i) (svi izomeri)

10

1

55

71-55-6

1,1,1-trikloretan

100

56

79-34-5

1,1,2,2-tetrakloretan

50

57

79-01-6

trikloretilen

2 000

10

58

67-66-3

triklormetan

500

10

59

8001-35-2

toksafen

1

1

1

60

75-01-4

vinil-klorid

1 000

10

10

61

120-12-7

antracen

50

1

1

62

71-43-2

benzen

1 000

200

(kao BTEX)  (11)

200

(kao BTEX)  (11)

63

 

bromirani difenileteri (PBDE)  (12)

1

1

64.

 

nonilfenol i nonilfenol etoksilati (NP/NPE-i)

1

1

65

100-41-4

etilbenzen

200

(kao BTEX)  (11)

200

(kao BTEX)  (11)

66

75-21-8

etilen oksid

1 000

10

10

67

34123-59-6

izoproturon

1

1

68

91-20-3

naftalen

100

10

10

69

 

organokositreni spojevi (kao ukupni Sn)

50

50

70

117-81-7

di(2-etilheksil)ftalat (DEHP)

10

1

1

71

108-95-2

fenoli (kao ukupni C)  (13)

20

20

72

 

policiklički aromatski ugljikovodici (PAH-ovi)  (14)

50

5

5

73

108-88-3

toluen

200

(kao BTEX)  (11)

200

(kao BTEX)  (11)

74

 

tributilkositar i spojevi  (15)

1

1

75

 

trifenilkositar i spojevi  (16)

1

1

76

 

ukupan organski ugljik (TOC) (kao ukupan C ili COD/3)

50 000

77

1582-09-8

trifluralin

1

1

78

1330-20-7

ksileni  (17)

200

(kao BTEX)  (11)

200

(kao BTEX)  (11)

79

 

kloridi (kao ukupan Cl)

2 milijuna

2 milijuna

80

 

klor i anorganski spojevi (kao HCl)

10 000

81

1332-21-4

azbest

1

1

1

82

 

cijanidi (kao ukupan CN)

50

50

83

 

fluoridi (kao ukupan F)

2 000

2 000

84

 

fluor i anorganski spojevi (kao HF)

5 000

85

74-90-8

cijanovodik (HCN)

200

86

 

čestična tvar (PM10)

50 000

87

1806-26-4

oktilfenoli i oktilfenol etoksilati

1

88

206-44-0

fluoranten

1

89

465-73-6

izodrin

1

90

36355-1-8

heksabrombifenil

0,1

0,1

0,1

91

191-24-2

benzo(g,h,i)perilen

 

1

 

(1)   Osim ako je drukčije određeno, svaka onečišćujuća tvar navedena u ovom Prilogu prijavljuje se kao ukupna masa te onečišćujuće tvari ili, ako je onečišćujuća tvar skupina tvari, kao ukupna masa skupine.

(2)   Povlaka (—) znači da za predmetni parametar i medij nije potrebno dostavljati izvješća.

(3)   Ukupna masa fluorougljikovodika: zbroj vrijednosti za HFC23, HFC32, HFC41, HFC4310mee, HFC125, HFC134, HFC134a, HFC152a, HFC143, HFC143a, HFC227ea, HFC236fa, HFC245ca, HFC365mfc.

(4)   Ukupna masa perfluorougljika: zbroj vrijednosti za CF4, C2F6, C3F8, C4F10, c-C4F8, C5F12, C6F14.

(5)   Ukupna masa tvari, uključujući njihove izomere navedene u skupini VIII. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 286, 31.10.2009., str. 1.).

(6)   Ukupna masa tvari, uključujući njihove izomere navedene u skupinama I. i II. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1005/2009.

(7)   Ukupna masa tvari, uključujući njihove izomere navedene u skupinama III. i VI. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1005/2009.

(8)   Svi metali prijavljuju se kao ukupna masa elementa u svim kemijskim oblicima prisutnima u ispuštanju.

(9)   Halogenirani organski spojevi koji se mogu adsorbirati s pomoću aktivnog ugljena izraženi kao klorid.

(10)   Izraženo kao I-TEQ.

(11)   O pojedinačnim onečišćujućim tvarima izvješćuje se ako je premašen prag za BTEX (parametar zbroja benzena, toluena, etilbenzena, ksilena).

(12)   Ukupna masa sljedećih bromiranih difeniletera: penta-BDE, okta-BDE i deka-BDE.

(13)   Ukupna masa fenola i jednostavnih supstituiranih fenola izražena kao ukupan ugljik.

(14)   Za izvješćivanje o ispuštanjima u zrak policiklički aromatski ugljikovodici (PAH-ovi) mjere se kao benzo(a)piren (50-32-8), benzo(b)fluoranten (205-99-2), benzo(k)fluoranten (207-08-9) i indeno(1,2,3-cd)piren (193-39-5) kako je navedeno u Uredbi (EU) 2019/1021 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (SL L 169, 25.6.2019., str. 45.).

(15)   Ukupna masa tributilkositrenih spojeva, izražena kao masa tributilkositra.

(16)   Ukupna masa trifenilkositrenih spojeva, izražena kao masa trifenilkositra.

(17)   Ukupna masa ksilena (orto-ksilen, meta-ksilen, para-ksilen).

PRILOG III.

Korelacijska tablica

Uredba (EZ) br. 166/2006

Ova Uredba

članak 1.

članak 1.

članak 2. stavak 1.

članak 2. stavak 3.

članak 2. stavak 2.

članak 2. stavak 12.

članak 2. stavak 3.

članak 2. stavak 1.

članak 2. stavak 4.

članak 2. stavak 5.

članak 2. stavak 2.

članak 2. stavak 6.

članak 2. stavak 7.

članak 2. stavak 7.

članak 2. stavak 16.

članak 2. stavak 8.

članak 2. stavak 6.

članak 2. stavak 9.

članak 2. stavak 5.

članak 2. stavak 10.

članak 2. stavak 4.

članak 2. stavak 11.

članak 2. stavak 8.

članak 2. stavak 12.

članak 2. stavak 11.

članak 2. stavak 13.

članak 2. stavak 9.

članak 2. stavak 14.

članak 2. stavak 13.

članak 2. stavak 15.

članak 2. stavak 10.

članak 2. stavak 16.

članak 2. stavak 15.

članak 2. stavak 17.

članak 2. stavak 14.

članak 3. točka (a)

članak 3. stavak 1. točka (a)

članak 3. točka (b)

članak 3. stavak 1. točka (b)

članak 3. točka (c)

članak 3. stavak 1. točka (e)

članak 4. stavak 1.

članak 4. stavak 1.

članak 4. stavak 2.

članak 3. stavak 2.

članak 5. stavak 1. točka (a)

članak 5. stavak 1. točka (a)

članak 5. stavak 1. točka (b)

članak 5. stavak 1. točka (b)

članak 5. stavak 1. točka (c)

članak 5. stavak 1. točka (c)

članak 5. stavak 1. drugi podstavak

-

članak 5. stavak 1. treći podstavak

članak 5. stavak 4.

članak 5. stavak 1. četvrti podstavak

članak 5. stavak 6.

članak 5. stavak 2.

članak 5. stavak 7.

članak 5. stavak 3.

članak 5. stavak 8.

članak 5. stavak 4.

članak 5. stavak 5.

članak 5. stavak 5.

članak 5. stavak 9.

članak 6.

članak 5. stavak 1. točka (b)

članak 7. stavak 1.

članak 5. stavak 11.

članak 7. stavak 2.

članak 6. stavak 1.

članak 7. stavak 3.

članak 6. stavak 2.

članak 8. stavak 1.

članak 7. stavak 1.

članak 8. stavak 2.

članak 7. stavak 2.

članak 8. stavak 3.

članak 7. stavak 3.

članak 9. stavak 1.

članak 8. stavak 1.

članak 9. stavak 2.

članak 8. stavak 2.

članak 9. stavak 3.

-

članak 9. stavak 4.

-

članak 10. stavak 1.

članak 9. stavak 1.

članak 10. stavak 2.

članak 9. stavak 2.

članak 11.

članak 10.

članak 12. stavak 1.

članak 11. stavak 1.

članak 12. stavak 2.

članak 11. stavak 2.

članak 12. stavak 3.

članak 11. stavak 3.

članak 13.

članak 9. stavak 4.

članak 14.

članak 12.

članak 15.

članak 13.

članak 18.

članak 14.

članak 18.a

članak 15.

članak 19.

članak 16.

članak 20.

članak 17.

članak 21.

-

Prilog I.

Prilog I.

Prilog II.

Prilog II.

Top