EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.5.2018.

COM(2018) 426 final

Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Švedske za 2018.

i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Švedske za 2018.

Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Švedske za 2018.

i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Švedske za 2018.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža 2 , a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije 3 ,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta 4 ,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)Komisija je 22. studenoga 2017. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2018. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 22. ožujka 2018. Komisija je 22. studenoga 2017. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu se navodi da je Švedska jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)Izvješće za Švedsku za 2018. 5 objavljeno je 7. ožujka 2018. U izvješću je ocijenjen napredak Švedske u smislu preporuke za Švedsku koju je Vijeće donijelo 11. srpnja 2017., mjera poduzetih nakon preporuka donesenih prethodnih godina te napredak Švedske u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020. Izvješće sadržava i rezultate detaljnog preispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, koji su također objavljeni 7. ožujka 2018. 6 U svojoj analizi Komisija zaključuje da u Švedskoj postoje makroekonomske neravnoteže. Konkretno, precijenjene cijene stambenih nekretnina i kontinuirani rast zaduženosti kućanstava predstavljaju rizik od nepravilnog ispravljanja neravnoteža. Već velika zaduženost kućanstava i dalje raste. Cijene stambenih nekretnina rastu brzo i gotovo neprekinutim ritmom već približno 20 godina. U zadnjem tromjesečju 2017. zabilježen je negativan rast. Ipak, pokazatelji vrijednosti upućuju na još uvijek vrlo visoke cijene stambenih nekretnina u odnosu na temeljne pokazatelje. Iako se čini da su banke adekvatno kapitalizirane, nepravilno ispravljanje neravnoteža moglo bi utjecati i na financijski sektor jer su banke sve izloženije hipotekama kućanstava. U tom bi slučaju, zbog sustavnih financijskih međupovezanosti moglo doći do prelijevanja na susjedne zemlje. Posljednjih su godina poduzete mjere za ograničavanje rasta hipotekarnog duga i stanogradnje. Međutim, dosad provedene mjere politika nisu bile dovoljne za rješavanje problema precijenjenih cijena u sektoru stambenih nekretnina te su i dalje prisutni ključni nedostaci u području politika, posebno u pogledu poreznih poticaja za vlasništvo nad stambenim nekretninama te funkcioniranja stambene ponude i tržišta najma nekretnina.

(3)Švedska je 27. travnja 2018. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2018. i svoj Program konvergencije za 2018. Uzimajući u obzir njihovu povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(4)Kad je riječ o programima država članica u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.–2020., u obzir su uzete relevantne preporuke po državama članicama. Kako je propisano člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 7 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka Vijeća, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmijeni svoje sporazume o partnerstvu i relevantne programe. Komisija je primjenu te odredbe detaljno objasnila u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova povezuje s dobrim ekonomskim upravljanjem 8 .

(5)Na Švedsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. U svojem Programu konvergencije za 2018. Vlada u 2018. planira ostvariti suficit od 1,0 % BDP-a te tijekom programskog razdoblja nastaviti ispunjavati srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 1 % BDP-a. Prema Programu konvergencije za 2018. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u 2018. smanjiti na 37,3 % te se nastaviti smanjivati do 29,0 % u 2021. Gospodarski rast i zdrave javne financije trebali bi biti glavni pokretači smanjenja udjela duga opće države u BDP-u. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerodostojan je. Prema proljetnoj prognozi Komisije 2018. predviđa se da će strukturni saldo bilježiti suficit od 0,7 % BDP-a u 2018. i suficit od 1,0 % BDP-a u 2019., što je iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Na temelju ocjene programa konvergencije za 2018. i uzimajući u obzir Komisijinu proljetnu prognozu 2018. Vijeće smatra da će bi Švedska 2018. i 2019. trebala ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(6)Zaduženost kućanstava i dalje raste u odnosu na već visoke početne razine. Ta se zaduženost u 2017. povećala za 7,0 %, čime se približila udjelu od 86 % BDP-a i 184 % raspoloživog dohotka, te je među najvišim razinama zaduženosti u EU-u. Nakon što se tijekom 2016. donekle smanjio, prosječni udio duga u raspoloživom dohotku za nove hipotekarne dužnike ponovno je porastao 2017. na 411 %, dosegnuvši time novu najveću razinu. Rast zaduženosti kućanstava uglavnom se temelji na većoj razini hipotekarnog zaduživanja, povezanog s visokim cijenama stambenih nekretnina i strukturnim nepravilnostima kojima se potiču ulaganja u nekretnine koja se temelje na hipotekarnom financiranju. Razine duga nepravilno su raspoređene, pri čemu se kućanstva s nižim dohotkom i mlađa kućanstva suočavaju s posebno velikim dugovanjima u odnosu na svoja primanja. Švedska je posljednjih godina uvela nekoliko makrobonitetnih mjera. Među poduzetim koracima su određivanje ograničenja omjera vrijednosti kredita i imovine, prilagodbe donje granice pondera rizika banki i uvođenje službenog pravila o otplati hipotekarnih kredita u lipnju 2016. Novi stroži zahtjev za otplatu hipotekarnih kredita s visokim omjerom duga i dohotka stupio je na snagu u ožujku 2018. Švedska je donijela i zakonodavstvo kojim povećava zakonske ovlasti makrobonitetnog tijela (Finansinspektionen). Nove se ovlasti primjenjuju od veljače 2018., a njima se tom tijelu omogućuje pravodobniji odgovor na rizike povezane sa porastom zaduženosti kućanstava s pomoću šireg raspona potencijalnih mjera. Izgleda da su mjere makrobonitetne politike koje su do sada uvedene imale ograničeni utjecaj na rast hipotekarnog pozajmljivanja. Postupnim ograničavanjem poreznog odbitka za plaćanja hipotekarnih kamata ili povećanjem periodičnih poreza na nekretnine, doprinijelo bi se ograničavanju rasta zaduženosti kućanstava, ali vlada nije ostvarila napredak u tom smislu.

(7)Švedsko je gospodarstvo u 2017. poraslo za 2,4 %, na temelju jake domaće potražnje. Ulaganja su zahvaljujući stambenim ulaganjima u prva tri tromjesečja porasla za 6,0 % (u odnosu na prethodnu godinu), i time su znatno doprinijela gospodarskom rastu. Unatoč naglom porastu izgradnje novih nekretnina zadnjih godina, još uvijek postoji nedostatak ponude, pogotovo cjenovno povoljnih nekretnina u blizini velikih gradova. Nedostatak dostupnih i povoljnih stambenih nekretnina može ograničiti i mobilnost na tržištu rada i učinkovitu integraciju migranata na tržište rada te doprinijeti međugeneracijskoj nejednakosti.

(8)Nakon dva desetljeća brzog rasta cijena stambenih nekretnina, na tržištu nekretnina došlo je do postupnog smanjenja u jesen 2017., no cijene su i dalje veće od temeljnih pokazatelja. Među glavnim pokretačima su porezni poticaji kojima se potiče vlasništvo nad stambenim nekretninama i hipotekarni krediti te trajno prilagodljivi kreditni uvjeti zajedno s još uvijek relativno niskim stopama otplate hipotekarnih kredita. Osim toga, manjak stambenih nekretnina povezan je sa strukturnim nedostacima, uključujući ograničeno tržišno natjecanje u sektoru građevinarstva zbog prepreka ulasku malih i stranih poduzeća na tržište i sposobnosti velikih građevinskih poduzeća da kontroliraju zemljišne resurse. Postoje i prepreke učinkovitoj uporabi postojećih stambenih nekretnina. Na tržištu najma nekretnina, najamnine koje su niže od najamnina na tržištu stvaraju učinke ograničavanja pristupa (lock-in) i podjele na „uključene/isključene” (insider/outsider). Na tržištu stanova u kojima žive njihovi vlasnici porez na kapitalne dobitke smanjuje mobilnost vlasnika stanova. Švedska tijela nastavljaju postupno provoditi svoj plan za povećanje stanogradnje koji se sastoji od 22 točke i poboljšavati učinkovitost tržišta nekretnina. No nikakve značajne mjere politike nisu poduzete kako bi se omogućila veća fleksibilnost pri određivanju cijena najamnine ili za reviziju načina na koji je formuliran porez na kapitalne dobitke.

(9)Naprednom gospodarsku potrebni su visokokvalificirani radnici, a u sektorima kao što su građevinarstvo, obrazovanje, zdravstvo, znanost, inženjerstvo te informacijske i komunikacijske tehnologije pojavljuju se odgovarajući nedostaci. U tom kontekstu postoje izazovi kao što je integracija osoba migrantskog podrijetla, a posebice žena, na tržište rada. Stopa zaposlenosti žena rođenih izvan EU-a znatno je niža od opće stope zaposlenosti stanovništva. Razlika u obrazovnim rezultatima koje ostvaruju učenici različitog socioekonomskog podrijetla postaje sve veća. Integraciju novopridošlih učenika migrantskog podrijetla u školski sustav potrebno je pozorno pratiti, kao i sve veći nedostatak učitelja.

(10)Komisija je u okviru europskog semestra 2018. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Švedske i objavila je u Izvješću za Švedsku za 2018. Ocijenila je i Program konvergencije za 2018. i Nacionalni program reformi za 2018. te mjere poduzete nakon preporuka upućenih Švedskoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Švedskoj nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno unaprijediti opće ekonomsko upravljanje u Uniji na način da se na razini Unije pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(11)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je preispitalo Program konvergencije za 2018. 9 i mišljenja je da se očekuje da će Švedska poštovati odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(12)Uzimajući u obzir Komisijino detaljno preispitivanje i ovu ocjenu, Vijeće je preispitalo Nacionalni program reformi i Program konvergencije. Preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporuci 1. nastavku,

PREPORUČUJE da Švedska u 2018. i 2019. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.Ukloniti rizike povezane s visokom zaduženosti kućanstava postupnim smanjivanjem poreznog odbitka za plaćanja hipotekarnih kamata ili povećavanjem periodičnih poreza na nekretnine. Stimulirati stanogradnju ondje gdje se manjak najviše osjeća, pogotovo uklanjanjem strukturnih prepreka izgradnji i poboljšati učinkovitost tržišta stambenih nekretnina, među ostalim uvođenjem veće fleksibilnosti pri određivanju cijena najma te revizijom strukture poreza na kapitalne dobitke.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1)    SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)    SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)    COM(2018) 426 final.

(4)    P8_TA(2018)0077 i P8_TA(2018)0078.

(5)    SWD(2018) 225 final.

(6)    COM(2018) 120 final.

(7)    Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(8)    COM(2014) 494 final.

(9)    U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97.