EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 1.6.2016.

COM(2016) 361 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Realizacija programa jedinstvenog tržišta za radna mjesta, rast i ulaganja

1.Podržavanje gospodarskog oporavka

Jačanje europskoga gospodarstva i poticanje ulaganja u cilju otvaranja novih radnih mjesta i ostvarenja rasta i dalje je glavni prioritet Komisije. Prema proljetnim prognozama 1 rast je u Europi prisutan unatoč zahtjevnijem globalnom kontekstu. Razine zaposlenosti rastu, premda i dalje presporo, a deficit opće države nastavlja se smanjivati. Dodatno su se poboljšali uvjeti za povećanje ulaganja. Riječ je o ohrabrujućim pomacima, ali je i dalje potrebno ulagati napore kako bi se na najbolji način iskoristio trokut uspješnosti koji čine strukturne reforme, odgovorne fiskalne politike i ulaganja.

Inovacijama se potiče konkurentnost, produktivnost i otvaranje novih radnih mjesta te su stoga ključan element za rast u Europi. Da bi došlo do inovacija, poduzećima i poduzetnicima potreban je poticaj i sposobnost ulaganja. Potreban im je talentirani kadar te mogućnost proširenja i prodaje vlastitih proizvoda i usluga na velikom tržištu, a da pritom nisu obvezni udovoljavati različitim regulatornim zahtjevima u svakoj državi članici. Stoga moramo veliku pozornost usmjeriti na unaprjeđenje jedinstvenog tržišta za potporu održivih radnih mjesta i održivog rasta te težiti tome da Europa postane konkurentnija i privlačnija za ulaganja.

To zahtijeva bolju interakciju između EU-a i nacionalne i regionalne razine kako bi se uklonile prepreke ulaganjima i provela strukturna reforma. Prije dva tjedna su se u preporukama po državama članica utvrdili najhitniji prioriteti za djelovanje na nacionalnoj razini da bi se mogle nastaviti provoditi reforme. Istovremeno je za određene prepreke potrebno djelovanje na razini EU-a zbog njihova snažnog prekograničnog elementa. Na temelju zaključaka Europskog vijeća od 17. i 18. ožujka 2016. ovom se Komunikacijom analizira napredak provedbe programa jedinstvenog tržišta, uz naglasak na područja za koja su hitno potrebne strateške političke odluke kako bi se ojačale i ubrzale potrebne reforme.

Planom ulaganja za Europu uspostavljeno je usklađeno djelovanje za poticanje financiranja ulaganja, uklanjanja prepreka, povećanja inovacija i produbljenja jedinstvenog tržišta. Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) mijenja način na koji Europa podržava ulaganja. Povećavaju se financijska sredstva namijenjena inovacijama i infrastrukturnim projektima, kao i lokalnim projektima koje provode mala poduzeća u kojima se otvara većina novih radnih mjesta. Prvi su rezultati EFSU-a ohrabrujući. Ukupna ulaganja dosad ostvarena zahvaljujući EFSU-u iznose 100 milijardi EUR. Smatra se da će više od 140 000 malih i srednjih poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije imati koristi od većeg pristupa financiranju Europskog investicijskog fonda. Podrška se već pruža projektima u 26 država članica, a uslijedit će novi 2 . Da bi se nastavilo u tom smjeru, Komisija namjerava produžiti trajanje EFSU-a nakon 2018., kako je najavljeno u komunikaciji „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu” 3 , da bi se nastavila podrška projektima za rast i radna mjesta, koji se ne bi ostvarili bez EFSU-a.

2.Jedinstveno tržište za rast i radna mjesta

Iako su potrebni da bi se osigurala učinkovita upotreba oskudnih sredstava, financijski instrumenti nisu dovoljni. Za poticanje inovacija i rasta treba ih dopuniti strukturnom promjenom. Zahvaljujući jedinstvenom tržištu tržište je veće te je olakšan ulaz novih, često inovativnih poduzeća, a prednost za korisnike je veći izbor robe i usluga po nižim cijenama. Inovacije i konkurentna tržišta proizvoda i usluga podrazumijevaju neprestane promjene i prijelaze sa starog na novo kad je riječ o proizvodima i uslugama, tehnologijama, poslovnim modelima i procesima.

Kako bi se omogućile inovacije i olakšali prijelazi, moramo ulagati u najveću vrijednost Europe, a to je njezino stanovništvo. Potrebni su znatni napori kako bi se vještine našeg stanovništva razvile i prilagodile. To je ključno za blagostanje i rast. O tome će ovisiti sposobnost Europe da stimulira inovacije u digitalnom dobu. Kvalificirana radna snaga koja je sposobna brzo se prilagoditi u svijetu inovacija koji se brzo mijenja može povećati produktivnost i tako dovesti do povećanja plaća.

Moramo osigurati i povoljnije i predvidljivije poslovno okruženje kojim se smanjuje administrativno opterećenje i zahvaljujući kojem poduzeća i društvo mogu iskoristiti mogućnosti koje pružaju inovacije, digitalne tehnologije i novi poslovni modeli.

Mnogi od Komisijinih ključnih prioriteta podupiru te ciljeve.

Europskom energetskom unijom, našom strategijom naslovljenom Trgovina za sve kao i paketom za kružno gospodarstvo žele se stvoriti nove mogućnosti, na domaćem i međunarodnim tržištima, i poticati održiv gospodarski rast u različitim sektorima.

Predstojećim programom novih vještina za Europu nastojat će se poboljšati kvaliteta i relevantnost stjecanja vještina, učiniti vještine i kvalifikacije vidljivijima i usporedivijima kako bi se olakšala mobilnost i poboljšale informacije o vještinama u cilju boljih odluka o karijeri.

I planom za bolju regulativu pridonosi se boljim politikama kojima se odražavaju stvarni prioriteti stanovništva stavljanjem jakog naglaska na transparentnost i donošenje politika na temelju činjeničnih podataka.

Strategija jedinstvenog tržišta, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta i akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala u središtu su ovog europskog plana reforme. Njihov je cilj smanjiti prepreke, među ostalim nove prepreke u digitalnom gospodarstvu, te ukloniti nepotrebnu fragmentaciju. Oni su komplementarni i osmišljeni tako da međusobno potenciraju svoje učinke. Europski parlament, Vijeće i države članice veoma su ih dobro primili. Ta snažna potpora jedinstvena je prilika i ključan preduvjet za ostvarenje kvalitativnog napretka prema jačoj i konkurentnijoj Europi.

3.Realizacija programa jedinstvenog tržišta 

Nakon uspostave različitih strategija i nakon što su ih relevantni dionici uglavnom prihvatili pozornost je sada usmjerena na realizaciju. Poduzimaju se mjere u svim područjima i već su predložene brojne inicijative.

Pri realizaciji ovog programa Komisija slijedi svoja načela bolje regulative. Prije nego što donese odluku o određenoj inicijativi, ona aktivno razgovara s dionicima, uključujući građane, industriju i socijalne partnere, analizira učinkovitost postojećeg zakonodavstva i provodi opsežnu analizu mogućih učinaka inicijative. Postojeća se pravila pojednostavnjuje kad god je to moguće kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri olakšala usklađenost i smanjilo regulatorno opterećenje. Kako bi građani i poduzeća mogli u potpunosti uživati prednosti jedinstvenog tržišta, Komisija i dalje podržava države članice u poboljšanju njihove sposobnosti provedbe.

Međutim, posao nije gotov nakon što Komisija iznese svoje prijedloge. Njihov će uspjeh na kraju ovisiti o brzom i odlučnom tijeku rada suzakonodavaca te o dopunskom djelovanju na nacionalnoj razini, među ostalim u smislu prijenosa, primjene, provedbe i praćenja. Zasjedanje Europskog vijeća u lipnju dobra je prilika da se ocijeni postignuti napredak, potvrdi obveza dovršetka jedinstvenog tržišta i dogovore potrebne mjere kako bi strategija jedinstvenog tržišta, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta i akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala postali u potpunosti operativni.

3.1.    Potpora ulaganjima u šire gospodarstvo 

Cilj unije tržišta kapitala jest štednju bolje povezati s ulaganjima. U njezinu okviru predlaže se program mjera kako bi se pospješio tok privatnog kapitala prema poduzećima i ulaganjima u infrastrukturu. Sada kada je europski financijski sustav postao sigurniji zahvaljujući novim propisima za sektore bankarstva, tržišta i osiguranja, unija tržišta kapitala ojačat će europsku ljestvicu financiranja za rastuća poduzeća kojima je potreban veći raspon opcija za financiranje njihova širenja. Ulaganja će postati privlačnija i stvorit će se novi financijski krugovi te će tako unija tržišta kapitala olakšati pristup financiranju, smanjit će njegov trošak i ukloniti prepreke prekograničnim tokovima ulaganja. Komisija je već izradila niz inicijativa i započela rad na dugoročnim pitanjima. Kako bi se izgradilo povjerenje i dobio zamah, Europski parlament i Vijeće trebali bi brzo djelovati u pogledu prijedloga u postupku kako bi oni mogli imati pozitivan učinak na realno gospodarstvo.

To se posebno odnosi na sekuritizacijski paket kojim se definiraju kriteriji za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju i koji je temelj za razvoj solidnog europskog sekuritizacijskog tržišta. Potrebno je izbjeći svaku odgodu zakonodavnog postupka jer će, jednom kad se donese, paket omogućiti privlačenje većeg broja ulagatelja te će osloboditi bilance banaka za davanje novih zajmova. Sigurnim vraćanjem sekuritizacijskog tržišta na razinu na kojoj se nalazilo prije krize moglo bi se omogućiti dodatnih 100 milijardi EUR za kreditiranje gospodarstva. Kapitalni zahtjevi za banke i osiguravatelje koji ulažu u standardizirane sekuritizacije smanjit će se kao odraz manjeg rizika. Cjelokupnim će se paketom povećati financijska stabilnost tako što će se zadržati mjere zaštite uspostavljene nakon krize i promicati jednostavnost, transparentnost i šira ulagačka baza.

Suzakonodavci bi se trebali čim prije dogovoriti o prijedlogu Komisije za jednostavniji, brži i povoljniji režim izrade prospekta, što će biti osobito korisno poduzećima koja žele prikupiti kapital. Da bi se oslobodila financijska sredstva za manja poduzeća, uspostavit će se novi okvir za male izdavatelje.

Uvođenje novih bonitetnih pravila za osiguravajuća društva (Solventnost II) trebalo bi omogućiti potporu infrastrukturnim ulaganjima zahvaljujući znatnom smanjenju kapitalnih zahtjeva. Te su promjene već stupile na snagu. Komisija će tijekom pripreme revizije uredbe o kapitalnim zahtjevima kasnije ove godine na sličan način razmotriti mogućnost snižavanja pondera rizika za infrastrukturne projekte za banke.

Bankovni zajmovi i dalje su glavni izvor obrtnog kapitala za mikropoduzeća i mala poduzeća. Također u kontekstu revizije uredbe o kapitalnim zahtjevima, Komisija će nastojati očuvati sposobnost banaka da daju zajmove MSP-ovima zadržavanjem i eventualnim proširenjem povlaštenog tretmana kapitala za zajmove MSP-ovima.

Kako je navedeno u prvom izvješću o stanju 4 , bit će potrebno daljnje postupanje za ostala djelovanja u okviru akcijskog plana o izgradnji unije tržišta kapitala, pri čemu posebnu pozornost treba usmjeriti na poduzetnički kapital. Komisija će uskoro predložiti izmjenu zakonodavstva EU-a u području poduzetničkog kapitala za povećanje njegova volumena, raznolikosti i izbora u cilju većeg prodora na tržište kako bi više poduzeća moglo imati koristi od tog alternativnog izvora financiranja. Usporedo s tim Komisija će predložiti osnivanje krovnog fonda poduzetničkog kapitala koji će kombinirati javna sredstva i privatni kapital, što će omogućiti veći raspon i poticaje za potporu najperspektivnijim novim poduzećima.

U okviru svojeg programa da poduzećima, a posebno MSP-ovima, pomogne u njihovu proširenju i rastu u Europi, Komisija je nedavno pokrenula javno savjetovanje u cilju pripreme nove zakonodavne inicijative o restrukturiranju poslovanja i insolventnosti. Tom će se inicijativom utvrditi pravna sigurnost za prekogranične ulagatelje, ukloniti prepreke slobodnom toku kapitala i poduzećima pomoći da se oporave kada se nađu u financijskim poteškoćama. Njome će se utvrditi bolja pravila o restrukturiranju duga od čega će koristi imati i vjerovnici koji će ostvariti brži povrat imovine i poduzeća koja zaslužuju drugu priliku.

Investicijski fondovi imaju sve važniju ulogu pri uporabi štednje građana i institucija u produktivne svrhe. Sredstva kojima upravlja europski sektor fondova udvostručila su se u razdoblju od kraja 2003. do kraja 2013. na 10 000 milijardi EUR. Komisija je upravo pokrenula opsežno savjetovanje o načinima za poboljšanje učinkovitosti i konkurentnosti na tržištima tih ključnih ulagačkih instrumenata te za smanjenje troškova za poduzeća i ulagatelje.

Osim toga, europsko tržište za dobrovoljne osobne mirovinske proizvode moglo bi sniziti troškove za korisnike zahvaljujući ekonomijama razmjera i pomoći im da uspostave odgovarajuća mirovinska primanja, ali bi moglo i povećati ulaganja u europsko gospodarstvo mobilizacijom dodatnog kapitala dostupnog za dugoročna ulaganja. Komisija će pokrenuti javno savjetovanje kako bi analizirala iskustva pojedinih država članica i utvrdila uvjete koji su potrebni za razvoj tih tržišta.

Uz nove aktivnosti za uspostavu unije tržišta kapitala Komisija radi i na poboljšanju postojećeg zakonodavnog okvira za financijske usluge. Zbog financijske krize bilo je potrebno uvesti mnoga nova pravila u kratkom roku kako bi se osigurala financijska stabilnost. Premda se opći uspostavljeni okvir smatra primjerenim, prethodno navedeni razlozi mogli su dovesti do preklapanja, nedostataka, nedosljednosti ili nesrazmjernog opterećenja. Komisija trenutačno dovršava analizu 300 odgovora koje je primila u okviru svojeg poziva na očitovanje o kumulativnom učinku europskog zakonodavstva u području financijskih usluga, koja će se uključiti u predstojeće revizije financijskog zakonodavstva.

3.2.    Poticanje novih poslovnih mogućnosti

Snažna i visoko učinkovita industrija temeljna je sastavnica europskoga gospodarstva. Industrija je suočena s novim mogućnostima i novim izazovima, među ostalim povezanih posebno s digitalnom transformacijom 5 , znatnim napretkom u pogledu povezivosti te solidnim i koordiniranim mehanizmima kibersigurnosti na razini EU-a.

Iako bi poduzeća morala preuzeti vodeću ulogu u prilagodbi stanju na tržištu, Komisijin paket o digitalizaciji europske industrije i digitalnim javnim uslugama olakšat će iskorištavanje europskih tradicionalnih ekonomskih jakih strana za stvaranje konkurentnih digitalnih poduzeća. Mjerama se, među ostalim, žele podržati i povezati nacionalne inicijative za digitalizaciju industrije te osigurati bolje i brojnije platforme za digitalne inovacije kojima se poduzećima, posebno MSP-ovima, olakšava prijelaz na podatkovno gospodarstvo. Paket uključuje i inicijativu Europski oblak za izgradnju vrhunske podatkovne infrastrukture oblaka kojom će se znanstvenicima i inženjerima u EU-u osigurati znatan kapacitet za potrebe računalstva i obrade podataka.

Uzimajući u obzir ključnu ulogu normi pri promicanju inovacija, uključujući digitalne inovacije, i uklanjanju trgovinskih prepreka, Komisija je odlučila modernizirati i ubrzati europski sustav normizacije i učiniti ga prioritetom. U tom je cilju okupila europsku zajednicu za normizaciju u okviru svoje zajedničke inicijative o normizaciji, što je popraćeno i smjernicama o normama u sektoru usluga kako bi se stručno znanje u području normizacije primijenilo i na usluge. Pojednostavnjen pristup normizacije IKT-a trebao bi omogućiti bržu uspostavu zajedničkih temeljnih pravila kako bi se osigurala interoperabilnost novih digitalnih tehnologija.

„Veliki podaci” i „internet stvari” katalizatori su gospodarskog rasta, inovacija i digitalizacije u svim gospodarskim sektorima, posebno za MSP-ove i novoosnovana poduzeća. Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal digitalne i podatkovne tehnologije, Komisija će putem svoje inicijative o slobodnom protoku podataka, koja će se donijeti kasnije ove godine, nastojati riješiti tehničke i pravne prepreke za protok podataka koje nastaju zbog razloga različitih od zaštite osobnih podataka u EU-u te neopravdana ograničenja u pogledu mjesta podataka za potrebe pohrane i obrade. Njome će se obuhvatiti i nova problematika povezana s odgovornošću, vlasništvom, interoperabilnošću i upotrebom podataka, npr. u odnosima među poduzećima i između poduzeća i potrošača, strojno generiranim podacima i podacima za strojnu komunikaciju. Kako bi se pridonijelo ostvarenju najviših standarda u području kibersigurnosti, Komisija će uskoro predstaviti mjere za poboljšanje pripravnosti i odgovora na kiberincidente i poticanje industrijskih kapaciteta u području kibersigurnosti.

Europsko digitalno društvo budućnosti zahtijeva infrastrukturu za povezivost visokih performansi koja je veoma rasprostranjena, povoljna i sigurna. Ako se uskoro donesu, trenutačni zakonodavni prijedlozi Komisije za pravovremeno oslobađanje spektra za potrebe mobilnih usluga pružit će EU-u veliku priliku da zauzme vodeći položaj u području bežičnih tehnologija pete generacije (5G). Općenito govoreći, predstojećom reformom telekomunikacijskih pravila EU-a nastojat će se postići usklađeniji pristup upravljanju spektrom, riješiti regulatorna rascjepkanost, osigurati jednaki uvjeti za sudionike na tržištu uz istovremeno poticanje tržišnog natjecanja i ulaganja.

Uspješan razvoj novih poslovnih modela, olakšan internetskim platformama, stvara izvanredne nove prilike za rast, inovacije i izbor koji se nudi potrošačima. Istovremeno je izvor novih izazova za nadležna tijela i operatere. U svojoj komunikaciji o ekonomiji suradnje Komisija podržava uravnotežen razvoj novih poslovnih modela pružanjem smjernica o primjeni pravila EU-a i preporuka namijenjenih nadležnim tijelima i tržišnim operaterima. Nadalje, u komunikaciji o internetskim platformama utvrđuje se pristup Komisije za potporu razvoju internetskih platformi u Europi te istovremeno priznaje postojanje određenih regulatornih izazova i štiti legitimne interese korisnika.

Internet i ostale digitalne tehnologije iz temelja su promijenili proizvodnju i distribuciju kreativnih sadržaja poput knjiga i filmova. Isto su tako promijenili i način na koji korisnici pristupaju takvom sadržaju i u njemu uživaju. Kako bi se svim sudionicima na tržištu i građanima omogućilo da iskoriste mogućnosti koje pruža novo okruženje, potrebno je prilagoditi regulatorni okvir EU-a u području autorskih prava. Kako je utvrđeno u komunikaciji „Ususret modernom europskom okviru za autorska prava”, glavni ciljevi prijedlogâ u pogledu autorskih prava jesu osigurati veću dostupnost kreativnih sadržaja, prilagoditi iznimke u području autorskih prava novim načinima internetskog korištenja te podržati dobro funkcioniranje i pravednost tržišta autorskih prava. Komisija revidira i okvir za izvršavanje prava intelektualnog vlasništva (IPRED), a posebnu pozornost usmjerava na povredu prava na komercijalnoj razini (načelo „tragom novca”) i njegovu prekograničnu primjenu.

Moramo osnažiti ulogu poduzeća za inovacije i konkurentnost u digitalnom svijetu te promicati kreativnost i kulturnu raznolikost EU-a istovremeno štiteći potrošače i društvo općenito, među ostalim najranjivije skupine, od štetnih i nezakonitih sadržaja. U tom je cilju Komisija predložila reviziju direktive o audiovizualnim medijima i uslugama.

3.3.    Pojednostavnjenje života potrošačima, društvima i javnim upravama

Potrebno je udružiti snage na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se uklonile regulatorne i administrativne prepreke, uključujući i u području oporezivanja. Premalo ulaganja i prepreke na tržištu usluga i financijskom tržištu ometaju rast i inovacije. Osim toga, one podrazumijevaju i lošiji izbor i više cijene za potrošače. Većom pravnom sigurnošću i usklađenim pravilima smanjit će se troškovi usklađivanja, potaknut će se prekogranična trgovina i nova ulaganja.

Na razini EU-a nastavlja se s uklanjanjem prepreka u ključnim sektorima kako bi se poboljšala konkurentnost tržišta usluga na području EU-a. Javnim savjetovanjem pokrenutim u svibnju dobit će se povratne informacije kako bi se osiguralo da se prijedlogom za uvođenje putovnice za usluge smanji administrativno opterećenje pružatelja usluga koji se žele proširiti preko granice. Savjetovanjem su obuhvaćene i mjere u pogledu uklanjanja posebnih regulatornih prepreka za poslovne usluge i građevinske usluge koje bi mogle ometati prekograničnu trgovinu i ulaganja diljem država članica.

Komisija će ubrzo objaviti i sažetak više od 400 doprinosa Zelenoj knjizi o maloprodajnim financijskim uslugama. Iz odgovora se vidi da je potrošačima prekomplicirano koristiti se financijskim uslugama u drugoj državi članici EU-a. Naknade za platne kartice ili proizvode osiguranja izrazito se razlikuju. Ponekad zbog nedostatka konkurencije potrošači ne mogu izabrati ono što je najbolje. Na temelju daljnjih analiza povratnih informacija Komisija namjerava nakon ljeta 2016. poduzeti popratne mjere. U procjeni će se razmotriti imaju li mali ulagači pristup odgovarajućim proizvodima po isplativim i pravednim uvjetima te iskorištavamo li učinkovito potencijal novih mogućnosti u kontekstu internetskih usluga i drugih tehnologija kako bi financijske usluge bile učinkovitije (FinTech).

Internet je temeljito promijenio naša društva i živote samih pojedinaca te je istodobno snažno utjecao na integraciju u svim sektorima našeg gospodarstva. Novom Općom uredbom o zaštiti podataka jačaju se temeljna prava i olakšava poslovanje na digitalnom jedinstvenom tržištu, a Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama, posebno s nadzornim tijelima te poslovnim i drugim relevantnim dionicima, kako bi osigurala njezinu potpunu i usklađenu provedbu. Predloživši veleprodajne naknade za usluge roaminga, Komisija će ubrzo osigurati posljednju kariku za ispunjenje svojeg obećanja o ukidanju naknada za roaming diljem Europe do lipnja 2017. Od kombinacije nenaplaćivanja roaminga, prenosivosti sadržaja zaštićenih autorskim pravima te zabrane neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije izravnu će korist imati milijuni potrošača na digitalnome jedinstvenom tržištu. Međutim, potpuni potencijal europskog tržišta e-trgovine nije još sasvim ostvaren te i dalje postoji niz prepreka bezgraničnoj digitalnoj Europi.

Komisija je u svojem svibanjskom paketu za e-trgovinu započela sa sveobuhvatnim pristupom uklanjanja prepreka prekograničnoj internetskoj aktivnosti u Europi. Time su obuhvaćeni zabrana neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije i drugih oblika diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta, mjere za poboljšanje regulatornog nadzora i smanjenje troškova prekogranične dostave paketa, učinkovita prekogranična zaštita potrošača, a i ažurirane smjernice za primjenu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi kako bi se osigurala bolja provedba. Tim mjerama, kao i našim prijedlozima o usklađivanju pravila za digitalne ugovore koji su doneseni u prosincu 2015. te predstojećim prijedlozima o pojednostavnjenju PDV-a 6 , potrošačima će se osigurati bolji i jeftiniji pristup internetskoj robi i uslugama diljem Europe.

Velika pozornost pridaje se i ostvarivanju jednostavnijeg i modernijeg sustava PDV-a koji je siguran od utaja. Godine 2014. prihodi od PDV-a bili su gotovo 1 bilijun EUR, što odgovara 7 % BDP-a Europske unije. Skoro sva poduzeća bave se PDV-om i većina ih smatra da je im je to pretjerano opterećenje te da je postupak previše rascjepkan. Inicijativama koje prate akcijski plan za PDV 7 donesen u travnju uklonit će se administrativne prepreke i smanjiti regulatorni troškovi unutar jedinstvenog tržišta. Time će se stvoriti uvjeti kojima se potiče rast i koji su povoljni za trgovinu s obzirom na to da će se izrazito pojednostavniti prekogranična e-trgovina i osigurati jednostavniji režim propisa za MSP-ove. Od toga će imati koristi potrošači i poduzeća, a i državne blagajne.

Ubrzanjem provedbe e-nabave i drugih mjera akcijski plan za e-upravu dovest će do toga da interakcija između industrije i uprava postane učinkovitija, a i sadržavat će mjere za poticanje potražnje za inovativnim digitalnim proizvodima i uslugama. Osim toga, omogućivanjem pristupa podacima iz javnog sektora uprave olakšavaju stvaranje novih poslovnih prilika. Jedinstveni digitalni pristupnik činit će jedinstvenu internetsku ulaznu točku za građane i poduzeća u pogledu informacija, pomoći, savjeta i službi za korisnike povezanih s jedinstvenim tržištem, a i u pogledu postupaka na nacionalnoj i na razini EU-a koji su potrebni za poslovanje u EU-u.

3.4.    Provedba i konkretni rezultati

Mudra i učinkovita provedba od ključne je važnosti za ostvarivanje koristi od jedinstvenog tržišta. Neusklađenost koči inovacije te narušava ostvarenje jednakih uvjeta i povjerenje potrošača i poduzeća.

Ne bi li se to promijenilo, od početka aspekti provedbe moraju biti sastavni dio kreiranja politike, pa i tako što će se uspješnije prikupljati relevantne tržišne informacije i jačati partnerstvo s državama članicama. U prijenosu europskog zakonodavstva trebalo bi se uzeti u obzir i da se premašivanjem onoga što se izričito zahtijeva za provedbu tog zakonodavstva mogu na nacionalnoj razini stvoriti nove prepreke te može doći do rascjepkanosti.

Komisija će dati prioritet osiguravanju usklađenosti s cjelokupnim pravom EU-a. Pojačat će provedbu i osnažiti partnerstvo s državama članicama. U sklopu svojeg strateškog pristupa Komisija će nastojati učvrstiti postojeće instrumente za rješavanje problema.

Revizijom Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača, donesene u sklopu paketa o e-trgovini, potaknut će se sposobnost država članica da suzbiju kršenja prava o zaštiti potrošača, posebno u području interneta, gdje je važna prekogranična suradnja. Istodobno, njome se za trgovce koji se bave prekograničnim aktivnostima predviđa jedinstvena kontaktna točka za provedbu pravila o zaštiti potrošača.

Predstojeći prijedlog o novom informacijskom instrumentu jedinstvenog tržišta omogućit će Komisiji da izravno prikupi informacije od određenih dionika na tržištu prilikom osmišljavanja novog zakonodavstva o jedinstvenom tržištu ili provođenja postojećeg. Potpora država članica bit će od presudne važnosti kako bi se osigurala uspostava učinkovitog i dobro usmjerenog instrumenta.

Ujesen će Komisija predložiti zakonodavnu inicijativu za poboljšanje funkcioniranja postupka obavješćivanja u području usluga. Tom će se inicijativom dodatno povećati transparentnost novih mjera koje su osmislile države članice u području usluga te će se omogućiti Komisiji i ostalim državama članicama da primjerenije djeluju prije donošenja tih nacionalnih mjera ako bi one mogle stvoriti nesrazmjerne prepreke za jedinstveno tržište u području usluga. Komisija trenutačno analizira rezultate javnog savjetovanja te priprema prijedlog za jesen.

Revizijom Uredbe o uzajamnom priznavanju 2017. Komisija namjerava predložiti da se poduzećima pojednostavni dokazivanje da se njihovi proizvodi zakonito prodaju u nekoj državi članici i tako im olakšati da stave svoje proizvode na prekogranična tržišta. Tako će se pomoći gospodarskim subjektima da izbjegnu više troškove i da ne propuštaju poslovne prilike uslijed prilagodbe proizvoda različitim nacionalnim propisima ili dodatnih ispitivanja ne bi li ostvarili pristup tržištima ostalih država članica.

Istodobno, predložit će sveobuhvatni skup mjera za rješavanje pitanja sve većeg broja nezakonitih proizvoda ili proizvoda koji ne ispunjavaju osnovne zahtjeve u području sigurnosti proizvoda. Komisija se sprema pokrenuti javna savjetovanja te je započela sveobuhvatnu evaluaciju postojećeg pravnog okvira. U tom će smislu Komisija dodatno analizirati niz istaknutih slučajeva povezanih s tržištem proizvoda kojima se ukazalo na nedostatke u našoj općoj strukturi nadzora jedinstvenog tržišta, a čija važnost nije samo sektorska.

4.Zaključak

S obzirom na to da Komisija predlaže da Europski fond za strateška ulaganja djeluje i nakon 2018., od presudne je važnosti poboljšati druge aspekte Plana ulaganja za Europu i ubrzati strukturne reforme. Zajedničkim snagama država članica i EU-a moramo stvoriti poslovno okruženje u kojemu se potiču inovacije te moramo uložiti u ljude i njihov cjeloživotni razvoj vještina. Sa strategijom jedinstvenog tržišta, akcijskim planom o izgradnji unije tržišta kapitala i strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta Komisija je predstavila sveobuhvatni sinergijski program za poticanje stvaranja radnih mjesta i ulaganja u rast te poboljšanje konkurentnosti Europe.

Odsad se naglasak mora staviti na ostvarenje koristi od tih strategija u interesu potrošača, poduzeća i društva u cjelini. Komisija je već donijela niz inicijativa. Bit će neophodna potpora suzakonodavaca i država članica kako bi se osiguralo da ti prijedlozi što prije imaju učinak na terenu. S pripremnim radnjama u drugim područjima daleko se odmaklo. Iz javnih savjetovanja, evaluacija i procjena učinaka, u skladu s načelima o boljoj regulativi, saznat ćemo na što se treba usmjeriti i kako osigurati da učinkovito riješimo probleme koji se moraju rješavati na europskoj razini.

Stoga se poziva Europsko vijeće da podupre ovu Komunikaciju te da pozove Europski parlament i Vijeće da se, što je prije moguće, usuglase oko potrebnih zakonodavnih mjera. Napredak provedbe ovog programa trebalo bi redovito pratiti kako bi se osiguralo da se sve inicijative u okviru ovih strategija dobro uspostave i da budu sasvim operativne do kraja Komisijina mandata. Surađujući na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini možemo udahnuti život tim reformama te omogućiti europskim građanima i poduzećima da od njih izvuku korist.

(1)

http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/eeip/pdf/ip025_en.pdf

(2)

Napredak provedbe EFSU-a od kraja svibnja 2016.

(3)

COM(2016) 359

(4)

SWD(2016) 147 final

(5)

Prema Innobarometru iz 2016. samo se 11 % poduzeća EU-a koristi digitalnim inteligentnim proizvodnim tehnologijama.

(6)

Porez na dodanu vrijednost

(7)

COM(2016) 148

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 1.6.2016.

COM(2016) 361 final

PRILOZI

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Realizacija programa jedinstvenog tržišta za radna mjesta, rast i ulaganja

PRILOG 1.

U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 1 Komisija poziva suzakonodavce da u okviru provedbe strategije jedinstvenog tržišta, strategije jedinstvenog digitalnog tržišta i akcijskog plana za uniju tržišta kapitala prioritet dadu sljedećim zakonodavnim aktima te poziva Europsko vijeće da razmotri sljedeće:

podupiranje Komisijinih budućih inicijativa za uspostavu istinskog jedinstvenog tržišta najkasnije do kraja 2019., uključujući prijedloge povezane s provedbom pravila o jedinstvenom tržištu te mjere u području poslovnih usluga, zakonodavstva o insolventnosti poduzeća, uspostave jedinstvenog digitalnoga pristupnika i stvaranja jednostavnog i modernog sustava PDV-a otpornog na prijevare.

rano postizanje suglasnosti o nedavno predloženom Komisijinom paketu o e-trgovini te prijedlozima digitalnih ugovora, koji zajedno osiguravaju sveobuhvatan pristup rješavanju prepreka koje ometaju širenje prekogranične e-trgovine.

brzo postizanje suglasnosti o tekućem prijedlogu dodjele frekvencijskog pojasa 700 MHz uslugama bežičnog širokopojasnog pristupa u svim državama članicama najkasnije do 2020. kako bi se povećanjem frekvencijskog spektra za mobilne usluge poboljšao pristup internetu u cijeloj Europi te kako bi se potaknuo razvoj prekograničnih aplikacija,

brzo postizanje suglasnosti o tekućem prijedlogu o prekograničnoj prenosivosti internetskih usluga kojom će se građanima EU-a omogućiti da pri putovanju u drugu zemlju imaju pristup digitalnim sadržajima koje su kupili ili na koje su se pretplatili u svojoj zemlji,

brzo postizanje suglasnosti o predstojećoj reformi telekomunikacijskih pravila EU-a kojom će se potaknuti tržišno natjecanje i poticati ulaganja u brze širokopojasne mreže, te o prijedlogu Komisije za reviziju veleprodajnih tržišta roaminga koja je ključna za ukidanje roaminga do lipnja 2017.,

brzo postizanje suglasnosti o tekućem prijedlogu za jednostavnu, standardiziranu i transparentnu sekuritizaciju i pojednostavnjenje zahtjeva u pogledu prospekata radi pridonošenja stvaranju potpuno integriranog tržišta kapitala Unije najkasnije do kraja 2019. te osiguravanja lakšeg pristupa financiranju za poduzeća,

poticanje ulaganja, istraživanja i inovacija u Uniji podupiranjem Komisijine inicijative za osnivanje krovnog fonda poduzetničkog kapitala kojim će mobilizirani privatni kapital kako bi se dao poticaj za podupiranje najperspektivnijih novih poduzeća te povećao opseg takvih ulaganja; brzo postizanje suglasnosti o Komisijinom predstojećem zakonodavnom prijedlogu za povećanje privlačnosti i djelotvornosti putovnice EU-a za rizični kapital.

PRILOG 2.

Strategija jedinstvenog tržišta

Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta

Akcijski plan za stvaranje unije tržišta kapitala

(1)

SL L 123, 12.5.2016., str.1.; posebno članak 4. čiji je cilj jačanje godišnjeg i višegodišnjeg planiranja programa Unije