EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document EESC-2023-02539-AS

EU i Program održivog razvoja do 2030.: jačanje provedbe ciljeva održivog razvoja

EESC-2023-02539-AS

HR

NAT/903

EU i Program održivog razvoja do 2030.:
jačanje provedbe ciljeva održivog razvoja

MIŠLJENJE

Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš

EU i Program održivog razvoja do 2030.: jačanje provedbe ciljeva održivog razvoja

Razmatračko mišljenje na zahtjev španjolskog predsjedništva

Kontakt:

nat@eesc.europa.eu

Administrator/ica:

Judit CARRERAS GARCIA

Datum dokumenta:

12/10/2023

Izvjestiteljica: Maria NIKOLOPOULOU

Suizvjestiteljica: Antje GERSTEIN

Zahtjev za savjetovanje:

španjolsko predsjedništvo Vijeća, 14/04/2023

Pravna osnova:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

02/10/2023

Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):

46/1/2

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

DD/MM/YYYY

Plenarno zasjedanje br.:

Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):

…/…/…



1.Zaključci i preporuke

1.1Posebno izdanje izvješća UN-a o napretku u postizanju ciljeva održivog razvoja razotkriva alarmantno stanje na svjetskoj razini u kojem se, na pola puta do roka predviđenog za provedbu tih ciljeva, mnogi od njih ne ostvaruju prema planu. 1 Prema tom izvješću, preliminarna procjena otprilike 140 ciljnih vrijednosti za koje postoje podaci pokazuje da se svega 12 % njih ostvaruje prema planu; gotovo pola ih je, unatoč određenom napretku, umjereno ili ozbiljno u zaostatku, a otprilike 30 % nije se pomaklo s početne točke ili se pogoršalo u odnosu na početne vrijednosti iz 2015.

1.2EGSO ponavlja da, iako Komisija ciljeve održivog razvoja smatra ključnim dijelom političkih smjernica, EU-u treba integrirana, sveobuhvatna strategija s ambicioznim dugoročnim ciljevima i planovima kako bi se ubrzao napredak u ostvarivanju tih ciljeva na europskoj i globalnoj razini. Umjesto da se ciljevima bavi pojedinačno, EU bi trebao usvojiti holistički pristup kako bi smanjio složenost svojih politika i instrumenata za održivi razvoj.

1.3EGSO naglašava da Komisija treba preuzeti dugoročnu političku obvezu koja se mora odnositi i na razdoblje nakon tekućeg mandata. Komisija se mora obvezati na to da će uključivati dionike u osmišljavanje i određivanje programa u ranoj fazi, osiguravati zastupljenost drugih institucija i pružati odgovarajuće resurse kako bi se osiguralo smisleno i uključivo sudjelovanje organizacija civilnog društva. Na ciljevima održivog razvoja mora se raditi dugoročno, i nakon 2030.

1.4EGSO naglašava da u provedbu ciljeva održivog razvoja treba uključiti civilno društvo, javni i privatni sektor, akademsku zajednicu i organizacije mladih i žena. S obzirom na nedavni pozitivan ishod posredovanja EGSO-a u prenošenju stajališta organizacija civilnog društva u okviru dobrovoljnog pregleda provedbe ciljeva održivog razvoja na razini EU-a, pozivamo Komisiju da zajedno s EGSO-om stvori prostor za okupljanje u svrhu održavanja redovitog i strukturiranog dijaloga civilnog društva uz sudjelovanje poduzeća, sindikata i organizacija civilnog društva koje rade na terenu.

1.5EGSO vjeruje da su društvena prihvaćenost, koja se temelji na proporcionalnom dijeljenju troškova i koristi od tranzicije, proaktivna komunikacijska strategija protiv odbacivanja Programa 2030., daljnja ulaganja i usklađenost ciljeva održivog razvoja s europskim semestrom, multilateralizam te izgradnja jake diplomacije oko ciljeva održivog razvoja i zelenog plana drugi ključni pokretači za ubrzavanje provedbe tih ciljeva. Troškovi tranzicije ne smiju biti nepodnošljivi za poduzeća, radnike ili ostatak društva.

2.Stanje prema ocjeni Europske komisije

2.1Prema Europskoj komisiji, ciljevi održivog razvoja čine ključni dio političkih smjernica predsjednice von der Leyen i godišnjih planova rada Europske komisije 2 . U provedbi tih ciljeva Komisija primjenjuje holistički pristup i daje im prednost u zakonodavstvu, politikama i financiranju EU-a. 3   4

2.2U srpnju 2023. Europska komisija predstavila je svoj prvi dobrovoljni pregled provedbe ciljeva održivog razvoja na razini EU-a, u kojem je potvrdila predanost EU-a Programu 2030. i u koji je uključila doprinos civilnog društva. U njemu se analizira stanje napretka EU-a u provedbi ciljeva održivog razvoja i unutar EU-a i izvan njega. 5

2.3U zadnjem izdanju izvješća Eurostata „Održivi razvoj u Europskoj uniji – izvješće o praćenju napretka prema ostvarenju ciljeva održivog razvoja u kontekstu EU-a” iz 2023. ističe se napredak koji je EU postigao od 2015. Iako je napredak u većini područja bio skroman, u ostvarivanju tri cilja učinjeni su značajni koraci 6 . Bez obzira na to, napredak je od 2020. usporio, a u nekim područjima čak je došlo i do nazadovanja zbog višestrukih kriza, uključujući pandemiju bolesti COVID-19, klimatsku krizu i rat u Ukrajini. Dok su učinci krize uzrokovane pandemijom COVID-a 19 već vidljivi u podacima, za rat u Ukrajini mogu se analizirati samo kratkoročni učinci. Sveukupno, značajan napredak postignut je u smjeru nekolicine socioekonomskih ciljeva, a više truda je potrebno za osiguravanje zaštite okoliša i održive upotrebe resursa.

Veći napredak potreban u vezi s ciljevima održivog razvoja br. 13, 15 i 17

2.4Kad je riječ o zaštiti klime (cilj br. 13), iako je procijenjeno da je već postignuto smanjenje neto emisija stakleničkih plinova od 30 %, potrebno je više truda nego prethodnih godina kako bi se postigao ambiciozan cilj od 55 % do 2030. 7

2.5Zamjetna su mala poboljšanja u vezi sa životom na kopnu (cilj br. 15), a više je truda potrebno za zaustavljanje degradacije tla i gubitka biološke raznolikosti. Proizvodne postupke u EU-u potrebno je dosljednije preispitivati i poboljšavati te u njih unositi inovacije, a obrasce potrošnje treba usmjeriti prema doista održivim rješenjima na svim razinama europskih i globalnih lanaca opskrbe.

2.6Napredak u pogledu partnerstava za održivi razvoj (cilj br. 17) umjereno je negativan, a poboljšanja su vidljiva samo u dva područja: uvozu iz zemalja u razvoju i udjelu kućanstava s brzom internetskom vezom. 8 Prema OECD-u, 9 udio sredstava izdvojenih za službenu razvojnu pomoć u većini je zemalja EU-a nedovoljan i one nisu napredovale prema cilju da se do 2030. za službenu razvojnu pomoć izdvaja 0,7 % bruto nacionalnog dohotka (BND). 10

2.7Prema tematskom izvješću Europskog revizorskog suda o klimatskim i energetskim ciljnim vrijednostima EU-a 11 , malo je naznaka da će se u okviru europskog zelenog plana, paketa za ostvarivanje cilja od 55 % i plana REPowerEU ambiciozne ciljne vrijednosti EU-a pretočiti u dovoljno aktivnosti za postizanje ciljnih vrijednosti za 2030.

Napredak u provedbi ostalih ciljeva održivog razvoja

2.8U EU-u je vidljiv značajan napredak u smjeru jamčenja dostojanstvenog rada i gospodarskog rasta (cilj održivog razvoja br. 8). 12 EU je 2022. zabilježio rekordno visoku stopu zaposlenosti (74,6 %) i na dobrom je putu prema postizanju s time povezanog cilja za 2030. Udio mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja i nisu u sustavu obrazovanja odraslih u 2022. bio je na najnižoj izmjerenoj razini te je ostvarenje relevantnog cilja od 9 % predviđenog za 2030. nadohvat ruke. Ulaganja su nastavila znatno rasti u 2022. i dosegla su najvišu razinu od 23,2 % BDP-a. 13

2.9Kad je riječ o smanjenju siromaštva (cilj održivog razvoja br. 1), u EU-u je u razdoblju do 2019. zabilježeno poboljšanje u svim dimenzijama siromaštva, što je rezultiralo povećanjem broja ljudi koji mogu zadovoljiti svoje osnovne potrebe. Od 2020. siromaštvo se uglavnom smanjuje suviše polako, a među državama članicama EU-a postoje znatne razlike u stopama siromaštva, pri čemu su siromaštvom i socijalnom isključenošću naročito pogođena djeca i mladi. 14

2.10Napredak u rodnoj ravnopravnosti (cilj održivog razvoja br. 5) relativno je pozitivan 15 . Razlika u plaći na temelju spola smanjila se, a žene nastavljaju popunjavati sve veći broj rukovodećih pozicija. Međutim, iako se razlika na temelju spola u zapošljavanju smanjila, da bi se postigao cilj za 2030., potreban je veći napredak. S druge strane, muškarci i dalje zaostaju za ženama u stjecanju visokog obrazovanja.

2.11EU je postigao dobar napredak u smanjenju nejednakosti (cilj br. 10), pružanju kvalitetnog obrazovanja (cilj br. 4), uspostavi mira, pravde i snažnih institucija (cilj br. 16), promicanju dobrog zdravlja i dobrobiti (cilj br. 3) i unapređenju industrije, inovacija i infrastrukture (cilj br. 9). 16 Međutim, napredak u postizanju odgovorne potrošnje i proizvodnje (cilj br. 12), održivih gradova i zajednica (cilj br. 11), očuvanja života pod vodom (cilj br. 14), iskorjenjivanja gladi (cilj br. 2) i osiguravanja čiste vode i sanitarnih uvjeta (cilj br. 6) 17 bio je umjeren. Osim toga, iako je postignut umjeren napredak u osiguravanju čiste energije po pristupačnoj cijeni (cilj br. 7), u najnovije podatke nisu uključene posljedice rata u Ukrajini povezane s energijom, kako je navedeno u proljetnom paketu europskog semestra za 2023. 18

Učinci međunarodnih prelijevanja

2.12EU je postigao napredak i u stvaranju pozitivnih prelijevanja u bruto dodanoj vrijednosti, uz istodobno smanjenje neto uvoza sirovina. 19

2.13Kad je riječ o budućim politikama, EU mora biti oprezan da svojim pristupima politika ne stvori nova negativna međunarodna prelijevanja povezana sa svojom potrošnjom (bez obzira na to radi li se o energiji, emisijama, sirovinama, hrani ili robi široke potrošnje itd.).

3.Stanje prema ocjeni organizacija civilnog društva

3.1Ne iznenađuje činjenica da organizacije civilnog društva izražavaju veću kritiku trenutnog stanja; razlog tome je uglavnom to što njihova izvješća uključuju i neslužbene podatke iz vjerodostojnih izvora kao što je Transparency International, prate širi spektar pokazatelja i više uzimaju u obzir učinak EU-a na druge zemlje.

3.2U tom kontekstu EGSO primjećuje da je, prema organizacijama civilnog društva, nakon tri godine uzastopnih kriza ostvarenje ciljeva održivog razvoja ozbiljno ugroženo. Najnovije izvješće o održivom razvoju 20 i izvješće glavnog tajnika UN-a ističu zastoje koje su te krize prouzročile za ciljeve održivog razvoja i ljudski razvoj općenito. Međutim, u kontekstu povećanih geopolitičkih napetosti i oslabljenog multilateralizma, ključno je prepoznati ogromnu vrijednost ciljeva održivog razvoja i Programa 2030. kao najopsežnijeg, najambicioznijeg i univerzalnog plana za održivo socioekonomsko blagostanje u granicama našeg planeta. Ako načela iz ciljeva održivog razvoja ne budu provedena, moglo bi doći do daljnjih kriza, zbog čega je za Europsku uniju još važnije da udvostruči svoje napore i iskoristi te ciljeve kao kompas za povećanje ambicija unutar svojih granica i za jačanje dijaloga izvan njih.

3.3U nekoliko nedavnih izvješća na globalnoj razini zabilježeni su nezadovoljavajući rezultati u pogledu održivog razvoja u svijetu i u Europi. Posebno izdanje izvješća UN-a o napretku u postizanju ciljeva održivog razvoja razotkriva alarmantno stanje na svjetskoj razini u kojem se, na pola puta do roka predviđenog za provedbu tih ciljeva, mnogi od njih ne ostvaruju prema planu. 21 Prema tom izvješću, preliminarna procjena otprilike 140 ciljnih vrijednosti za koje postoje podaci pokazuje da se svega 12 % njih ostvaruje prema planu; gotovo pola ih je, unatoč određenom napretku, umjereno ili ozbiljno u zaostatku, a otprilike 30 % nije se pomaklo s početne točke ili se pogoršalo u odnosu na početne vrijednosti iz 2015.

3.4Izvješća civilnog društva temeljena na dostupnim podacima o trendovima pokazuju da EU već i prije pandemije nije bio na dobrom putu da postigne sve ciljeve održivog razvoja. Napredak, koji nije bio dovoljno brz, od 2020. je u zastoju. 22 EU je trenutačno na dobrom putu da ostvari 66 % ciljnih vrijednosti u okviru ciljeva održivog razvoja koje su uključene u Izvješće o održivom razvoju u Europi 23 , ali za 20 % pokazatelja napredak je ograničen, dok je za 13 % njih zabilježeno pogoršanje. EU je suočen sa značajnim izazovima u područjima kao što su odgovorna potrošnja i proizvodnja, održivi prehrambeni sustavi, djelovanje u području klime i zdravlje kopnenih i morskih ekosustava (cilj br. 2 i ciljevi br. 12-15). Osim toga, u pogledu cilja br. 9 (industrija, inovacije i infrastruktura) očigledne su razlike u uspješnosti među zemljama.

3.5Osim toga, tijekom zadnje dvije godine u nekoliko država članica povećale su se nejednakosti unutar zemlje, što se vidi iz manjka napretka na razini EU-a u mnogim dimenzijama pokazatelja za načelo prema kojem nitko ne smije biti zapostavljen. 24 Ostvarenje cilja br. 17 (partnerstva za održivi razvoj) u Europi predstavlja izazov, dijelom zbog toga što su samo četiri države članice EU-a postigle ciljnu vrijednost za izdvajanje 0,7 % svojeg BND-a za službenu razvojnu pomoć.

3.6Organizacije civilnog društva također su utvrdile da određene politike i instrumenti EU-a, primjerice Akcijski plan EU-a za provedbu europskog stupa socijalnih prava 25 i europski zeleni plan 26 , nisu adekvatno usklađeni s ciljevima održivog razvoja. 27 Isto su tako ponovno istaknule nedostatnu uključenost aktera civilnog društva u nadzor i provedbu ciljeva održivog razvoja u EU-u.

4.Predstojeće politike: ključni čimbenici za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja

4.1EGSO je zabrinut zbog rascjepkanog pristupa zakonodavstva EU-a ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. dok EU i države članice zapravo trebaju integriranu, sveobuhvatnu strategiju za ostvarivanje tih ciljeva na europskoj i globalnoj razini. Kako bi se politike održivog razvoja pojednostavile i u cilju uspješne suradnje s građanima i znanstvenicima, EGSO poziva na donošenje opće strategije 28 s holističkim pristupom umjesto segmentiranja ciljeva i bavljenja svakim od njih ponaosob.

4.2Da bi se razjasnilo kako EU planira ostvariti 17 ciljeva održivog razvoja potrebne su ciljne vrijednosti, vremenski rasporedi i planovi. Moglo bi se oslanjati na operativniji pristup, na primjer tzv. šest transformacija 29 , pristup kojim se svi ciljevi održivog razvoja dijele na šest dubinskih transformacija. Svaka je transformacija usklađena s organizacijom vlade i opisuje veliku promjenu u društvenim, gospodarskim, političkim i tehnološkim strukturama, pri čemu sve počiva na načelu kružnosti i načelu „nitko ne smije biti zapostavljen”. Taj je okvir prilagođen europskom kontekstu 30 kako bi se stvorio diskurs koji je operativan i jednostavan za komunikaciju te kako bi se doprinijelo stvaranju sinergija i poduzeli koraci u pogledu kompromisa među ciljevima i ciljnim vrijednostima. EGSO smatra da je to zanimljiv pristup koji zaslužuje pomnije razmatranje i koji bi mogao poslužiti kao mjerilo za operacionalizaciju ciljeva održivog razvoja. Također je od presudne važnosti redovito ažurirati plan i zadržati ciljeve i nakon 2030.

4.3Druge politike koje na prvi pogled nisu izravno povezane s ciljevima održivog razvoja mogle bi također doprinijeti održivijem i istodobno poboljšanom stilu života za građane, čime će se ciljevi održivog razvoja dodatno poticati. Uz pomoć, primjerice, politika koje se tiču organizacije vremena (rasporedi, radno i slobodno vrijeme i drugi aspekti organizacije vremena u životu ljudi) i prostornog planiranja mogla bi se poboljšati uspješnost u školi i na poslu, uskladiti obiteljski i poslovni život, razviti više pametnih gradova s adekvatnim sustavima prijevoza itd. Iako većinu tih politika treba osmisliti i provesti na regionalnoj i nacionalnoj razini, one ipak moraju ispunjavati i ciljeve politika EU-a. Posebnu pozornost treba posvetiti smanjenju teritorijalnih neravnoteža između gradova i ruralnih područja kako ne bi dolazilo do depopulacije i napuštanja ruralnih područja.

4.4Nadalje, prakse i postupke javnog upravljanja (osobito u okviru javne nabave) i procjene učinka propisa također bi trebalo iskoristiti za sprečavanje nenamjernih posljedica domaćih politika. Ciljne vrijednosti koje se temelje na potrošnji, mjere u području prehrane i energetske učinkovitosti i inovacije mogle bi pomoći suzbiti prelijevanja u lancima opskrbe hranom, mineralima i drugom robom. Takav paket politika trebalo bi poduprijeti jasnom komunikacijskom strategijom, provedbenim mehanizmima gdje je to potrebno i sveobuhvatnim sustavima podataka na razini EU-a i nacionalnoj, industrijskoj i korporativnoj razini.

4.5Ako želimo da se ciljevi održivog razvoja ostvare, oni moraju biti lokalizirani. Lokalni i regionalni akteri koji se obvezuju uključiti ciljeve održivog razvoja u svoje politike bit će ključni za uspjeh. Tu se lokalizaciju mora poduprijeti djelotvornim mehanizmima upravljanja na više razina. Uz uključivanje ciljeva održivog razvoja u lokalne razvojne planove, trebalo bi uspostaviti poticaje kojima bi se javni i privatni dionici poticali da surađuju, inoviraju i zajedno osmišljaju rješenja s pomoću višesektorskog pristupa.

Sustavno praćenje dijaloga i stvaranje čvrste baze podataka

4.6U izradi europskih politika središnju ulogu trebala bi imati snažna partnerstva s više dionika i znanstveno utemeljene putanje. Pozornim slušanjem poduzećâ, sindikatâ i organizacija civilnog društva koje rade na terenu i imaju jasan uvid u gospodarstvo i društvene potrebe te uzimanjem u obzir njihovih ideja i pitanja koja ih zabrinjavaju ubrzat će se taj proces i izbjeći problemi u provedbi novih politika.

4.7Tijekom izrade nacrta dobrovoljnog pregleda provedbe ciljeva održivog razvoja na razini EU-a EGSO je imao ključnu ulogu u prikupljanju stajalištâ organizacija civilnog društva, koja su zatim uključena u završni dokument. S obzirom na uspješnu suradnju na tom zadatku, EGSO potiče Komisiju da zajedno s EGSO-om stvori prostor za okupljanje radi strukturnog uključivanja civilnog društva u provedbu ciljeva održivog razvoja. Za to je važna dugoročna politička predanost Komisije tom pitanju, pa i nakon tekućeg mandatnog razdoblja, kao i uključivanje dionika u ranoj fazi izrade i utvrđivanja programa te osiguravanje zastupljenosti drugih institucija i adekvatnih resursa kako bi se zajamčilo smisleno i uključivo sudjelovanje organizacija civilnog društva. Također bi bilo korisno uspostaviti suradnju s glavnim skupinama i drugim dionicima (MGoS) i njihovim regionalnim koordinatorima kako bi se njihova stajališta predstavila tijelima EU-a i UN-a i kako bi se povećala vidljivost njihovih zahtjeva. 31

4.8S obzirom na prijedlog br. 39 iz završnog izvješća Konferencije o budućnosti Europe, EGSO nudi svoju jedinstvenu ulogu u okviru institucijske strukture EU-a da olakša i moderira panele građana povezane s ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja. EGSO je uvjeren da savjetodavni demokratski procesi mogu poboljšati politike i povećati ekonomsku i socijalnu koheziju, osobito u ovako zahtjevnim vremenima tranzicije. Mladi ljudi i obrazovanje ključni su za postizanje ciljeva održivog razvoja jer će današnje odluke najviše utjecati na mlade i budućnost ih sve više zabrinjava.

4.9Organizacije mladih i žena od presudne su važnosti za promicanje održivog razvoja i trebalo bi im omogućiti da ciljeve održivog razvoja pretoče u nacionalne, regionalne i lokalne politike. EU bi trebao povećati utjecaj mladih i žena u Europi na politiku ciljeva održivog razvoja i odlučivanje na svim razinama, po uzoru na EGSO-ove dobre primjere angažmana mladih u vidu uključivanja predstavnika mladih u izaslanstvo EGSO-a na sastanku COP-a i okruglih stolova EU-a o održivosti.

4.10Dobro donošenje politika razvija se na osnovi pouzdanih podataka: za europski kontekst ključni su praćenje i ocjena napretka u provedbi ciljeva održivog razvoja, također s obzirom na vanjske odnose s partnerskim zemljama izvan EU-a. EGSO poziva Eurostat da podatke o uspješnosti iz europskog semestra sustavno uključuje u svoju bazu podataka ciljeva održivog razvoja radi bolje procjene stanja u pogledu tih ciljeva unutar Europske unije. Eurostat mora ostati službeni izvor podataka, ali treba poboljšati svoj pristup pokazateljima i razmotriti uvođenje inovativnijeg pristupa. Nadalje, postoje organizacije civilnog društva koje imaju vrlo specifične i vrlo vrijedne podatke, koje bi tvorci politika trebali razmotriti na pojedinačnoj osnovi.

4.11EGSO je iznenađen činjenicom da se analiza Komisije temelji na podacima do 2019., naročito u pogledu cilja održivog razvoja br. 1 o siromaštvu. Zbog brojnih kriza do kojih je od tada došlo (pandemija COVID-a 19, porast kamatnih stopa, visoka inflacija i visoke cijene energije te druge posljedice ruske invazije na Ukrajinu) za mnoge obitelji stanje se pogoršalo. Kad je riječ o siromaštvu djece i mladih, u 2021. godini u EU-u je otprilike 24,4 % djece (mlađe od 18 godina) bilo na rubu siromaštva ili socijalne isključenosti, dok je za odrasle (osobe od 18 ili više godina) taj udio iznosio 21,1 %. 32 Najnoviji podaci pokazuju da je 2021. godine 20 % mladih u dobi od 15 do 29 godina bilo izloženo riziku od siromaštva, dok je za ukupno stanovništvo EU-a taj udio bio 17 % 33 . Povrh toga, prema podacima FAO-a, 2022. godine s prijetnjom gladi bilo je suočeno 122 milijuna ljudi više nego 2019., a u Europi se povećala nesigurnost opskrbe hranom. 34

Promicanje većeg ulaganja u ljude i infrastrukturu

4.12Ciljevi održivog razvoja uvelike su plan ulaganja u ljudski kapital (zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita) i fizičku infrastrukturu (elektrifikacija, čista energija, digitalna infrastruktura). Iz tog razloga EU-u treba širok pristup kojim se tokovi javnih i privatnih ulaganja usmjeravaju prema ostvarivanju tih ciljeva. Za to su potrebni dosljedno i poboljšano nacionalno planiranje, regulacija, izvješćivanje i nadzor. U tom bi kontekstu i usklađivanje europskog semestra s ciljevima održivog razvoja moglo biti djelotvoran način za promicanje novog gospodarskog modela koji bi bio održiv i uključiv. 35

4.13Društvena prihvaćenost ciljeva održivog razvoja može se povećati i isticanjem suštinske poveznice između politika održivog razvoja i dobrobiti, zdravih gospodarstava, vladavine prava i temeljnih prava, tj. stupova dugoročne dobrobiti društva. Bitna je jasna komunikacija o tome kako će ostvarivanje ciljeva održivog razvoja pozitivno utjecati na razne društvene skupine. Konkretno, ključno je pokazati kako ciljevi održivog razvoja stvaraju vrijednost za poduzeća, na primjer u vidu ostvarivanja prihoda putem diferencijacije na tržištu, pobuđivanja interesa ulagača i povećavanja otpornosti lanca opskrbe. 36

4.14Objašnjavanje važnosti ciljeva održivog razvoja na jednostavan način i isticanje koristi od njih može doprinijeti povećanju društvene prihvaćenosti. Razumijevanje važnosti ciljeva održivog razvoja započinje formalnim ili neformalnim obrazovanjem. 37 Na lažne vijesti o negativnim učincima Programa 2030. potrebno je adekvatno odgovoriti. Budući da su neki populistički pokreti koji promiču teorije zavjere, a naročito političke stranke ekstremne desnice, usvojili iskrivljeni narativ o negativnim učincima održivog razvoja, imajući u vidu europske izbore, od ključne je važnosti usvojiti proaktivnu komunikacijsku strategiju koja se temelji na činjenicama.

4.15Još jedan element koji će pomoći da ciljevi održivog razvoja budu društveno prihvatljivi jest da građani uvide da su ne samo troškovi nego i koristi koje donosi tranzicija prema zelenijem, pravednijem i prosperitetnijem svijetu proporcionalno raspodijeljeni. Štoviše, kako bi se steklo povjerenje ljudi u tom smislu, države članice i EU moraju dokazati kako su sposobni zajamčiti da je takva raspodjela stvarno i postignuta. Troškovi tranzicije ne smiju biti nepodnošljivi za poduzeća, radnike ili ostatak društva.

Vanjska perspektiva: multilateralizam i zelena diplomacija

4.16EU je imao bitnu ulogu u pripremama za usvajanje ciljeva održivog razvoja i sada bi trebao imati glavnu ulogu u promicanju veće predanosti tim ciljevima na globalnoj razini. EU bi trebao predvoditi diplomaciju za ciljeve održivog razvoja / zeleni plan na sastanku na vrhu o ciljevima održivog razvoja 2023., sastanku COP28 i sastanku na vrhu o budućnosti 2024.

4.17Budući da se zemlje s niskim i srednjim dohotkom suočavaju s velikim problemima u pogledu fiskalnog prostora i nemaju pristup međunarodnom kapitalu za ulaganje u Program 2030., EU bi trebao provesti i povećati obveze koje je preuzeo na sastanku COP27 i sastanku na vrhu skupine G20 u Baliju, podržavajući poziv glavnog tajnika na „poticaj ciljevima održivog razvoja” kako bi se teret financiranja prilagodbi na klimatske promjene i troškova za gubitke i štetu raspodijelio među zemljama koje su za to najodgovornije. Osim velikog povećanja financiranja ciljeva održivog razvoja putem povećanja kreditnog kapaciteta multilateralnih razvojnih banaka, EU bi trebao zahtijevati veliku reformu globalne financijske strukture i međunarodnih institucija, uključujući Ujedinjene narode, Svjetsku banku i MMF. Poduzimanjem odvažnih mjera za jačanje financiranja ciljeva održivog razvoja na međunarodnoj razini i osnaživanje sustavâ UN-a, EU može okupiti druge zemlje oko svojih vrijednosti kojima su u središtu ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija i vladavina prava.

4.18Nadalje, EGSO poziva na ulaganje većih napora u ostvarivanje cilja da se 0,7 % bruto nacionalnog proizvoda izdvaja za službenu razvojnu pomoć radi promicanja održivog gospodarskog razvoja i dobrobiti zemalja u razvoju što je prije moguće, a najkasnije do 2030. To uključuje fondove EU-a, ali i fondove država članica.

Smanjivanje negativnih učinaka međunarodnih prelijevanja

4.19Potrošnja EU-a povezana je sa znatnim negativnim okolišnim i socijalnim prelijevanjima u svijetu. EU je nedavno povećao svoje napore za praćenje i suzbijanje negativnih međunarodnih prelijevanja utjelovljenih u neodrživim lancima opskrbe, osobito kroz suradnju s partnerskim zemljama u pogledu putova tranzicije. Čvrsti bilateralni trgovinski sporazumi u najboljem interesu EU-a i trećih zemalja važni su i trebaju uključivati zrcalne klauzule u vezi s ciljevima održivog razvoja, ne samo kako bi se izbjegla prelijevanja i drugim zemljama pomoglo da povećaju svoje standarde, već i kako bi se pravedno postupalo s poduzećima i sektorima, naročito s primarnim sektorom, u EU-u koji ulažu napore i investiraju u ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.

4.20Na trenutačne zakonodavne akte u EU-u, o kojima se već raspravlja, trebalo bi gledati kao na korisne prilike za ubrzavanje postupka postizanja ciljeva iz Programa 2030. Prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje 38 , prijedlog za zabranu proizvoda nastalih prisilnim radom 39 i provedba preporuka navedenih u komunikaciji o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu 40 mogu doprinijeti ostvarivanju cilja održivog razvoja br. 12, odnosno br. 8. Nadalje, Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu i Direktiva o energetskoj učinkovitosti imat će pozitivan učinak na ostvarivanje ciljeva održivog razvoja i negativne učinke prelijevanja. Naposljetku, EGSO smatra da EU mora imati vodeću ulogu u postizanju ciljeva održivog razvoja iz Programa 2030. u suradnji sa svojim globalnim partnerima. EU bi trebao nastaviti raditi na globalnoj razini i nastojati stalno poboljšavati potporne sporazume kao što su Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima.

Bruxelles, 2. listopada 2023.

Peter SCHMIDT

Predsjednik Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš

____________

(1)

   Ujedinjeni narodi, Gospodarsko i socijalno vijeće, svibanj 2023., Posebno izdanje: izvješće glavnog tajnika o napretku u postizanju ciljeva održivog razvoja , New York, SAD.

(2)

    Europska komisija, 2023., Holistički pristup Unije održivom razvoju .

(3)     Europska komisija, 2023., Dobrovoljni pregled provedbe Programa održivog razvoja do 2030. na razini EU-a .
(4)    SWD(2020) 400 final: Ostvarivanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja – sveobuhvatni pristup. [neslužbeni prijevod]
(5)

   Europska komisija, 2023., Dobrovoljni pregled provedbe Programa održivog razvoja do 2030.

(6)     Eurostat, 2023., Održivi razvoj u Europskoj uniji – Izvješće o praćenju napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u kontekstu EU-a, izdanje 2023.
(7)    Vidjeti bilješku 6.
(8)    Vidjeti bilješku 6.
(9)     https://data.oecd.org/oda/net-oda.htm .
(10)    Vidjeti bilješku 6.
(11)     Tematsko izvješće 18/2023 – Ciljne vrijednosti EU-a u području klime i energije – Dostignute su ciljne vrijednosti za 2020., ali nema mnogo naznaka da će mjere za dostizanje ciljnih vrijednost za 2030. biti dostatne .
(12)    Vidjeti bilješku 6.
(13)    Vidjeti bilješku 6.
(14)    Vidjeti bilješku 6.
(15)    Vidjeti bilješku 6.
(16)    Vidjeti bilješku 6.
(17)    Vidjeti bilješku 6.
(18)

    Europska komisija, 2023., 2023 European Semester: Spring Package Communication  (Europski semestar 2023.: komunikacija o proljetnom paketu).

(19)    Vidjeti bilješku 6.
(20)

   Sachs, J.; Lafortune, G.; Kroll, C.; Fuller, G.; Woelm, F., Sustainable Development Report 2022: From Crisis to Sustainable Development: The SDGs as Roadmap to 2030 and Beyond  (Izvješće o održivom razvoju za 2022.: od krize do održivog razvoja: ciljevi održivog razvoja kao plan za 2030. i nadalje), Cambridge University Press: Cambridge, UK, 2022.

(21)

   Ujedinjeni narodi, Gospodarski i socijalni odbor, svibanj 2023., Posebno izdanje: izvješće glavnog tajnika o napretku u postizanju ciljeva održivog razvoja , New York, SAD.

(22)

   Lafortune, G., Fuller, G., Bermont Diaz, L., Kloke-Lesch, A., Koundouri, P., Riccaboni, A., 2022., Achieving the SDGs: Europe's Compass in a Multipolar World. Europe Sustainable Development Report 2022  (Izvješće o održivom razvoju u Europi 2022. – Ostvarenje ciljeva održivog razvoja: kompas Europe u multipolarnom svijetu”), SDSN i SDSN Europe, Pariz, Francuska.

(23)

   Vidjeti bilješku 28.

(24)

   Vidjeti bilješku 28.

(25)

   Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC), 2023., Halfway to 2030: A trade union take on the EU and the SDGs (Na pola puta do 2030.: mišljenje sindikata o EU-u i ciljevima održivog razvoja). https://www.ituc-csi.org/halfway-to-2030-a-trade-union-take-on-the-eu-and-the-sdgs?lang=en .

(26)

   Koundouri, P., et al, 2022., Financing the Joint Implementation of the SDGs and the European Green Deal. 2nd report of the SDSN Senior Working Group on the European Green Deal (Financiranje zajedničke provedbe ciljeva održivog razvoja i europskog zelenog plana. Drugo izvješće radne skupine viših predstavnika SDSN-a o europskom zelenom planu), SDSN Europa.

(27)

   SDG Watch Europe, 2023., How far is Europe from achieving the SDGs? Civil Society Spotlight Report (Koliko je Europa daleko od ostvarenja ciljeva održivog razvoja? Izvješće civilnog društva o glavnim pitanjima). https://sdgwatcheurope.org/imagining-europe-beyond-growth/ .

(28)     SL C 440, 6.12.2018., str. 14 .
(29)     https://resources.unsdsn.org/six-transformations-to-achieve-the-sustainable-development-goals-sdgs .
(30)    Vidjeti bilješku 28.
(31)    Vidjeti i REX/571 „Jačanje multilateralizma i temeljnih međunarodnih načela za poredak temeljen na pravilima u svijetu koji se brzo mijenja – važnost doprinosa civilnog društva sustavu UN-a” .
(32)     https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/ddn-20221027-2 .
(33)     https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/ILC_LI02__custom_5706066/default/table?lang=en .
(34)     https://www.fao.org/3/cc3017en/online/state-food-security-and-nutrition-2023/food-security-nutrition-indicators.html .
(35)

    SL C 228, 29.6.2023., str. 1.

(36)

   UNDP (nije dostupno), Program SDG Accelerator, Business and the SDGs (Poslovanje i ciljevi održivog razvoja), https://www.undp.org/sdg-accelerator/business-and-sdgs .

(37)     SL C 100, 16.3.2023., str. 38.
(38)       SL C 429, 11.12.2020., str. 136. , SL C 443, 22.11.2022., str. 81.
(39)       SL C 140, 21.4.2023., str. 75.
(40)       SL C 486, 21.12.2022., str. 149.
Top