POZIV NA OČITOVANJE

ZA INICIJATIVU (bez procjene učinka)

Naziv inicijative

Europska strategija unutarnje sigurnosti

Vodeća glavna uprava – nadležni odjel

GU HOME.D5

Vjerojatna vrsta inicijative

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću

Okvirni rok

prvo tromjesečje 2025.

Dodatni podaci

—

Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Njegov sadržaj ne prejudicira konačnu odluku Komisije o nastavku rada na inicijativi ni njezinu konačnom sadržaju. Svaki element inicijative opisan u ovom dokumentu može se promijeniti, uključujući rokove.

A. Politički kontekst, definicija problema i provjera supsidijarnosti

Politički kontekst

Desetljeća suradnje i integracije dovela su do razvoja snažnog EU-a sa slobodnim, otvorenim i demokratskim društvom koje se temelji na vladavini prava i prosperitetnim jedinstvenim tržištem EU-a. Međutim, pred Europom su danas novi geopolitički izazovi koji zahtijevaju hitan odgovor i niz sigurnosnih prijetnji koje dolaze od organiziranog kriminala, terorizma i drugih neprijateljskih državnih i nedržavnih aktera. Zbog sve bržih društvenih promjena i raslojavanja povećava se i složenost sigurnosnih prijetnji: sa svakom novom tehnološkom inovacijom dolaze i oni koji je žele iskoristiti u zlonamjerne svrhe.

Europska strategija unutarnje sigurnosti, inicijativa koju je predsjednica von der Leyen najavila u političkim smjernicama 1 za novu Komisiju, bit će podloga za sveobuhvatan odgovor EU-a na sve prijetnje unutarnjoj sigurnosti, na internetu i izvan njega. Omogućit će da se sigurnosna pitanja uključe u zakonodavstvo i politike EU-a. Strategija će se temeljiti na strategiji EU-a za sigurnosnu uniju za razdoblje 2020. – 2025. i dopuniti druge inicijative Komisije, posebno Unijinu strategiju za pripravnost, Bijelu knjigu o budućnosti europske obrane i europski štit za zaštitu demokracije.

Problem na koji se inicijativa odnosi

U prethodnom mandatu Komisije (2019. – 2024.) strategija za sigurnosnu uniju pružala je čvrst okvir za izgradnju kapaciteta EU-a za odgovor na prijetnje. EU je danas bolje opremljen za suočavanje sa sigurnosnim izazovima nego što je bio u trenutku njezina donošenja.

No, kako je istaknuto u najnovijem izvješću o napretku iz svibnja 2024. 2 , u međuvremenu je došlo do dubokih i trajnih promjena u geopolitičkom, gospodarskom i sigurnosnom kontekstu u EU-u i njegovu susjedstvu. EU mora biti spreman predvidjeti i suzbiti nove prijetnje koje se pojavljuju u nestabilnim geopolitičkim okolnostima. Kriminalne mreže, nasilni ekstremisti, teroristi i drugi neprijateljski akteri djeluju na međunarodnoj razini, podjednako lako u digitalnom i fizičkom okruženju. Kriminalne mreže iskorištavaju društvene podjele i gospodarske nejednakosti te koriste ekstremno nasilje i korupciju da povećaju dobit i infiltriraju se u javne institucije, lokalne zajednice i zakonito gospodarstvo. Posljedica je narušeno povjerenje u demokratske institucije i vladavinu prava. Sve je češća i pojava novih i hibridnih ideologija te protusistemskih i antivladinih ekstremista koji otvoreno žele srušiti demokratski pravni poredak, a pojačavaju se i terorističke prijetnje nakon međunarodnih geopolitičkih napetosti i sukoba.

Globalna kretanja snažno utječu na unutarnju sigurnost. EU se suočava s posljedicama promjenjive dinamike geopolitičke moći i vanjske nestabilnosti – u Ukrajini nakon ruske ratne agresije, na Bliskom istoku i u supsaharskoj regiji. Na sigurnost EU-a utječe i njegova ovisnost o trećim zemljama, primjerice kad je riječ o energiji, tehnologiji te informatičkoj i telekomunikacijskoj opremi. U tom zahtjevnom okruženju EU se suočava s hibridnim prijetnjama državnih i nedržavnih aktera (vlada i drugih). Kritična infrastruktura, uključujući energetske mreže i prometne sustave, meta je kibernetičkih napada i sabotaže, koji otkrivaju slabosti u pružanju osnovnih usluga i ozbiljno utječu na gospodarsku sigurnost EU-a.

Osim toga, digitalna tehnologija postala je neophodna za sve aspekte sigurnosti, pri čemu većina prijetnji uključuje kibernetički element, zajedno s dezinformacijama čiji je cilj povećati podjele, polarizaciju i nepovjerenje u europske vlade i institucije. Naposljetku, tijela kaznenog progona često nemaju odgovarajuće alate za istraživanje nezakonitih financijskih tokova i otkrivanje priprema za napade ili pristup podacima koji su im potrebni za razbijanje nacionalnih i transnacionalnih kriminalnih mreža. Postoji potreba za jačanjem mehanizama prekogranične i međunarodne suradnje kako bi se državama članicama omogućilo učinkovito suzbijanje organiziranog kriminala i terorizma.

Temelj za mjere EU-a (pravna osnova i provjera supsidijarnosti)

Pravna osnova

Materijalna pravna osnova inicijative su odredbe koje obuhvaćaju šire djelovanje EU-a u dijelu trećem glavi V. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU) u području slobode, sigurnosti i pravde.

Suradnja s trećim zemljama u okviru inicijative temelji se na sljedećoj pravnoj osnovi:

·zajednička vanjska i sigurnosna politika i zajednička sigurnosna i obrambena politika: Članci 42. i 43. UFEU-a;

·odnosi s međunarodnim organizacijama i trećim zemljama: UFEU, posebno članak 220.;

·dijalozi o sigurnosti: Ugovor o Europskoj uniji, članak 27. stavak 2.

Ovom nezakonodavnom komunikacijom ne predlaže se proširenje regulatornih ovlasti EU-a ili obvezujućih obveza za države članice, ali joj je cilj dopuniti i poduprijeti aktivnosti država članica u tom području politike.

Praktična potreba za mjerama EU-a

S obzirom na globalno i međusobno povezano okruženje u kojem djeluju kriminalne mreže, teroristi, ekstremističke skupine i neprijateljski državni i nedržavni akteri, unutar i izvan EU-a, kao i na sve ozbiljnije prijetnje sigurnosti, društvu i vladavini prava u EU-u, dosadašnje djelovanje država članica i EU-a u području slobode, sigurnosti i pravde nije dovoljno. Potrebne su daljnje važne mjere za zaštitu unutarnje sigurnosti sada i u budućnosti te za održavanje zajedničkog područja slobode, sigurnosti i pravde u skladu sa zajedničkim nadležnostima EU-a i država članica.

S obzirom na snažnu vezu između unutarnjih i vanjskih aspekata sigurnosne politike, kao i na to da sigurnosne prijetnje prelaze unutarnje i vanjske europske granice, očekuje se da će djelovanje na razini EU-a donijeti konkretnu dodanu vrijednost pojedinačnim djelovanjima država članica.

B. Ciljevi inicijative i vizija njihova ostvarenja

Očekuje se sveobuhvatan i cjelovit plan za jačanje unutarnje sigurnosti EU-a i najava konkretnih mjera koje će se provesti tijekom mandata ove Komisije. U strategiji će se istaknuti i brojna postignuća EU-a koja su već ostvarena u pogledu zaštite sigurnosti te način na koji će ih EU dodatno nadograditi operativnim i zakonodavnim mjerama.

Cilj je strategije uključiti sigurnost u politike, zakonodavstvo i programe EU-a, a glavni su elementi:

·sposobnost predviđanja prijetnji i djelovanja u vezi s njima;

·potreba za sprečavanjem štete i zaštitom ljudi;

·potreba za djelovanjem na svim razinama (od globalne do lokalne dimenzije) i

·potreba da se osigura da međunarodna suradnja koristi unutarnjoj sigurnosti EU-a.

Cilj je strategije uključiti i sve dionike koji mogu doprinijeti unutarnjoj sigurnosti u okviru pristupa koji obuhvaća cijelo društvo, uključujući privatne partnere i civilno društvo.

Konkretno, strategija će ojačati strukturu EU-a za unutarnju sigurnost, što uključuje povećanje operativnih kapaciteta, uz proširenje Europola i Frontexa, zajedno s raspravom o ulozi Eurojusta i Ureda europskog javnog tužitelja.

Digitalna tehnologija imat će važnu ulogu u strategiji. To uključuje razmatranje mjera za pristup podacima za tijela kaznenog progona i zadržavanje podataka, borbu protiv kibernetičkog kriminala i terorističkih sadržaja na internetu te jačanje suradnje s tehnološkim platformama putem internetskog foruma EU-a. Nadalje, digitalne tehnologije i umjetna inteligencija nude znatne mogućnosti za poboljšanje kapaciteta tijela za izvršavanje zakonodavstva i učinkovit odgovor na nove prijetnje.

U okviru strategije Komisija će najaviti novi program EU-a za sprečavanje i suzbijanje terorizma i nasilnog ekstremizma, koja će obuhvaćati pitanja financiranja terorizma i pojačanu politiku sprečavanja radikalizacije.

Najavit će akcijski plan EU-a za borbu protiv trgovine drogom i reviziju pravila o organiziranom kriminalu kako bi borba protiv kriminalnih mreža bila uspješnija.

U planu je uvođenje strateškog komunikacijskog sustava EU-a kako bi se poboljšala svakodnevna operativna suradnja među službama koje prve reagiraju, kao što su policija i vatrogasci, u borbi protiv terorizma i kriminala te spašavanju života u hitnim situacijama, a to sve služi jačanju pripravnosti.

Naposljetku, u strategiji će se istaknuti potreba za jačanjem pravnog okvira EU-a za svladavanje međusektorskih sigurnosnih izazova i hibridnih prijetnji, uključujući upravljanje granicama, sabotažu i špijunažu.

Vjerojatni učinci i utjecaji

Mjere najavljene u strategiji pružit će javnim institucijama, tijelima kaznenog progona, pravosuđu i drugim javnim i privatnim akterima alate za sprečavanje sigurnosnih prijetnji koje predstavljaju organizirani kriminal, terorizam i neprijateljski državni i nedržavni akteri te za odgovor na njih. Pružit će veću potporu tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima u istragama, kaznenom progonu i donošenju presuda u slučajevima teškog i organiziranog kriminala i terorizma, osiguravajući odgovornost i pravdu za žrtve.

Inicijativa će doprinijeti ispunjenju UN-ova cilja održivog razvoja br. 16 o miru, pravdi i snažnim institucijama jer joj je cilj povećati javnu sigurnost i očuvati vladavinu prava, uz potpuno poštovanje temeljnih prava.

Buduće praćenje

Inicijative sadržane u strategiji unutarnje sigurnosti ocjenjivat će se i pratiti pojedinačno.

C. Bolja regulativa

Procjena učinka

Ova je inicijativa komunikacija u kojoj će se izložiti opći politički pristup i neće uključivati konkretno zakonodavno djelovanje.

Strategija savjetovanja

Za potrebe ove inicijative Komisija poziva javne i privatne dionike unutar i izvan EU-a da izraze svoja stajališta i daju svoj doprinos putem ovog poziva na očitovanje. U okviru inicijative razmotrit će se nalazi studija i izvješća te napredak postignut u okviru prethodnih strateških dokumenata EU-a o sigurnosnoj politici.

Među glavnim dionicima s kojima će se savjetovanje održati su:

·tijela kaznenog progona na razini EU-a i na nacionalnoj razini, uključujući carinska, porezna i granična tijela, pravosudna tijela, javne uprave te institucije i tijela odgovorna za borbu protiv teškog i organiziranog kriminala, terorizma i radikalizacije te za osiguravanje sigurnosti granica i kibersigurnosti;

·organizacije civilnog društva;

·akademska zajednica

·i privatna poduzeća, uključujući internetske platforme.

Očekuje se i doprinos najvažnijih međunarodnih partnera kao što su Ujedinjeni narodi, INTERPOL, Stručna skupina za financijsko djelovanje i Vijeće Europe.