EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document EESC-2022-00946-AC

Mišljenje - Europski gospodarski i socijalni odbor - Rješavanje problema energetskog siromaštva i otpornost EU-a

EESC-2022-00946-AC

MIŠLJENJE

Europski gospodarski i socijalni odbor

Rješavanje problema energetskog siromaštva i otpornost EU-a

_____________

Rješavanje problema energetskog siromaštva i otpornosti Unije: izazovi iz gospodarske i socijalne perspektive
[
razmatračko mišljenje na zahtjev češkog predsjedništva]

SOC/717

Izvjestitelj: Ioannis VARDAKASTANIS

HR

Zahtjev češkog predsjedništva Vijeća:

dopis od 26/01/2022

Pravna osnova:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

(razmatračko mišljenje)

Nadležna stručna skupina:

Zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

22/06/2023

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

21/09/2022

Plenarno zasjedanje br.:

572

Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):

137/2/5

1.Zaključci i preporuke

1.1Osiguravanje jednakog pristupa energiji i sigurnost opskrbe energijom po pristupačnim cijenama mora biti apsolutni prioritet za Europsku uniju (EU) i njezine države članice. S naglim skokom cijena energije, energetsko siromaštvo diljem Europe pogađa sve više građana i potrošača EU-a. Onima koji su već bili suočeni s energetskim siromaštvom situacija se pogoršala, a potrošači koji dosad nisu imali teškoće pri plaćanju računa za energiju izloženi su riziku od pada u siromaštvo. Na tu situaciju utječu aktualne geopolitičke napetosti, uključujući rat u Ukrajini i ovisnost država članica o uvozu energije. Potrebno je donijeti hitne mjere kako bi se spriječilo i suzbilo energetsko siromaštvo s kojim se suočavaju građani i potrošači EU-a.

1.2EGSO prima na znanje važnost koja se pridaje energetskom siromaštvu u inicijativama EU-a, među ostalim u zakonodavstvu i politikama, osobito u paketu „Spremni za 55 %”, provedbi europskog zelenog plana i inicijativi „val obnove”. Te su mjere ključne kako bi se dugoročno riješio problem energetskog siromaštva i osigurala održivost. Međutim, otpornost EU-a mjerit će se isključivo ovisno o tome kako će EU i države članice svladavati kritične socijalne, ekološke i gospodarske izazove s kojima se suočavaju njihovi građani i poduzeća.

1.3Kako bi se riješila aktualna kriza energetskog siromaštva, EGSO poziva na stvaranje široke i ambiciozne političke koalicije radi analize energetskog siromaštva i holističkog pristupa tom problemu s ciljem njegova svođenja na minimum do 2030. godine i, dugoročno, njegova potpunog iskorjenjivanja. Koalicija bi trebala uključivati Europsku komisiju i njezin Savjetodavni centar za energetsko siromaštvo, Europski parlament, Vijeće, države članice, Europski odbor regija, Europski gospodarski i socijalni odbor, Sporazum gradonačelnika i organizacije civilnog društva, uključujući predstavnike poduzeća, potrošačkih organizacija i organizacija koje predstavljaju skupine stanovništva u najvećoj opasnosti od energetskog siromaštva. Djelovanje koalicije trebalo bi dodatno razviti u okviru strategije EU-a protiv energetskog siromaštva, a Komisija bi trebala poticati države članice da osmisle nacionalne planove ili politike za iskorjenjivanje energetskog siromaštva integriranjem i usklađivanjem svih politika i instrumenata financiranja na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

1.4S obzirom na važnost tog pitanja, EGSO poziva EU da promiče zajednički pristup energetskom siromaštvu koji će omogućiti konkretno i zajedničko razumijevanje tog fenomena i prikupljanje statističkih podataka, uzimajući pritom u obzir razlike i posebnosti država članica. Taj je pristup potreban i za praćenje situacije i učinka mjera poduzetih u cijeloj Uniji.

1.5EGSO primjećuje da je Komisija već počela predlagati hitne i dugoročne mjere za zaštitu potrošača i borbu protiv energetskog siromaštva, primjerice putem svoje Preporuke o energetskom siromaštvu, paketa mjera za cijene energije, komunikacije o planu REPowerEU i Prijedloga preporuke Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti. Iako djelovanje država članica može ovisiti o nacionalnim i lokalnim posebnostima, za otpornost EU-a ključno je da države članice u hitnim situacijama aktiviraju niz mjera (kao što su izravna financijska potpora i socijalne politike te poticaji i potpora za smanjenje potrošnje energije) kako bi se ublažile negativne posljedice rasta cijena na najranjivije potrošače i poduzeća.

1.6EGSO naglašava važnost ulaganja u pravednu i učinkovitu energiju kako bi se energetsko siromaštvo dugoročno ublažilo. To znači da se dostupna sredstva ulažu u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost, kao i u opsežnu obnovu zgrada, na način kojim se podupiru skupine s najnižim prihodima kako bi se zajamčilo da ranjive osobe imaju sredstva za ulaganje u energetsku učinkovitost i davanjem prednosti zgradama s najlošijim svojstvima. Komisija bi trebala blisko surađivati s državama članicama kako bi ocijenila ispunjava li raspoloživi proračun postojeće potrebe i zahtjeve, kao i opcije dostupne za daljnju potporu državama članicama.

1.7Budući da energetsko siromaštvo proizlazi iz općeg siromaštva, ključno je i da Komisija i države članice i dalje budu usredotočene na opće smanjenje siromaštva. Ova nas kriza podsjeća na to da treba kontinuirano poboljšavati pristup zapošljavanju, socijalnu uključenost i pristojni životni standard, s posebnim naglaskom na ljude koji žive u ruralnim i udaljenim područjima, te podupirati gospodarski rast država članica.

1.8EU i države članice moraju u Europi osigurati okruženje pogodno za ulaganja u energiju s nultim i niskim emisijama ugljika. Osim toga, prekvalifikacija i usavršavanje imat će važnu ulogu u zelenoj tranziciji, valu obnove i energetskoj učinkovitosti. Druge korisne mjere mogle bi uključivati educiranje, informiranje i savjetovanje potrošača o energiji, što mora biti široko rasprostranjeno i cjenovno pristupačno na lokalnoj razini (na primjer na jedinstvenim kontaktnim mjestima).

2.Opće napomene

2.1Energetsko siromaštvo sve je veći problem i uzrok zabrinutosti građana i poduzeća u EU-u. Godine 2020. 8 % stanovništva EU-a izjavilo je da ne može primjereno zagrijati svoj dom. 1 Danas je taj broj vjerojatno veći jer su cijene energije od sredine 2021. naglo porasle. U ožujku 2022. godišnja inflacija u području energije u EU-u dosegla je 40,2 %, s najvišom godišnjom stopom promjene cijena energije od 99,6 %, a najnižom od 0 %. 2 Na cijenu energije utječu i trenutačne geopolitičke napetosti, uključujući rat u Ukrajini i ovisnost država članica EU-a o uvozu energije. 3 Kombinacija viših cijena energije, prijevoza i hrane povećava pritisak na sve potrošače, ali posebno na kućanstva s niskim prihodima koja su u većoj mjeri pogođena energetskim siromaštvom. Energetsko siromaštvo stoga je i dalje velik problem koji ima znatne socijalne posljedice. EU i države članice moraju hitno pomoći ranjivim građanima koji se nalaze u toj situaciji.

2.2Energetsko siromaštvo posljedica je kombinacije čimbenika, uključujući niske prihode, energetski neučinkovite zgrade i uređaje te nedostatak informacija o poticajima za smanjenje potrošnje energije i pristupa njima. Visoke cijene energije isto tako utječu na građane i poduzeća jer se povećavaju računi za režije, a mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća stavljaju u vrlo nestabilnu situaciju 4 i pred rizik od bankrota, što posljedično dovodi do potencijalnog gubitka radnih mjesta, a to pak doprinosi siromaštvu. Ugrožena mikropoduzeća također su znatno pogođena učinkom koji uključivanje zgrada u područje primjene Direktive 2003/87/EZ ima na cijene, a ne raspolažu sredstvima za obnovu zgrada u kojima su smještena. Nagli skok cijena energije ima kaskadni učinak i dovodi do viših troškova za razne vrste robe i usluga. Europa je suočena s rizikom od stagflacije, slabijeg gospodarskog rasta te visoke inflacije, što su dodatni faktori siromaštva. 5  

2.3Najteže su energetskim siromaštvom pogođeni europski građani s niskim prihodima, kao što su najsiromašniji radnici, umirovljenici s niskim primanjima, studenti, mlade odrasle osobe, obitelji s mnogo djece i samohrani roditelji, kao i stanovništvo u nepovoljnom položaju koje je ionako izloženo velikim stopama siromaštva, što obuhvaća i osobe s invaliditetom, starije osobe, migrante i romske manjine. Žene su izložene većem riziku od energetskog siromaštva i njegovim posljedicama zbog toga što u prosjeku primaju niže plaće, ali i zato što u većoj mjeri ovise o grijanju i hlađenju u kućanstvima jer više vremena provode kod kuće zbog pružanja skrbi. Osim toga, osobe u istočnim i južnim državama članicama u prosjeku su više pogođene energetskim siromaštvom. 6

2.4Osiguravanje jednakog pristupa čistoj cjenovno povoljnoj energiji za sve građane EU-a bitna je obveza za EU i njegove države članice. Europski stup socijalnih prava ubraja energiju među osnovne usluge na koje svatko ima pravo pristupa (načelo 20). „Pristup cjenovno povoljnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve” ujedno je i jedan od ciljeva utvrđenih u Programu održivog razvoja do 2030. (7. cilj održivog razvoja). Odgovarajuće grijanje, hlađenje i rasvjeta i energija za napajanje uređaja osnovne su usluge na kojima se temelje pristojan životni standard i zdravlje. Pristup energetskim uslugama također je ključan za socijalnu uključenost. Kad se sve uzme u obzir, višestruka dobrobit od rješavanja problema energetskog siromaštva može izravno potaknuti gospodarski rast i prosperitet u EU-u.

2.5U zadnjih se deset godina EU bavio energetskim siromaštvom u raznim pravnim i javnopolitičkim dokumentima, kao što su treći paket energetskih propisa EU-a (2009. – 2014.), Strategija energetske unije iz 2015. i zakonodavni paket Čista energija za sve Europljane iz 2019., koji je osmišljen za omogućavanje pravedne energetske tranzicije. To je pitanje isto tako bitan dio nekoliko novijih inicijativa, kao što je europski zeleni plan, uključujući inicijativu „val obnove” i paket „Spremni za 55 %”. Energetsko siromaštvo također je uzeto u obzir u nekoliko prijedloga tog paketa, uključujući prijedlog novog Socijalnog fonda za klimatsku politiku, koji bi trebao ublažiti negativni socijalni učinak predviđene cijene ugljika za prijevoz i zgrade, te prijedlog za preinaku Direktive o energetskoj učinkovitosti, u kojem se predlaže definicija energetskog siromaštva 7 . Paket također uključuje Prijedlog preporuke Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti kojim se utvrđuju konkretne smjernice za države članice o tome kako pristupiti relevantnim aspektima zapošljavanja i socijalnim aspektima zelene tranzicije, što je sada postalo osobito relevantno u kontekstu ubrzavanja tranzicije uslijed rasta cijena energije i geopolitičkog konteksta.

2.6Europska komisija donijela je 2020. Preporuku o energetskom siromaštvu koja pruža smjernice o pokazateljima prikladnima za mjerenje energetskog siromaštva i o definiciji „znatnog broja kućanstava u energetskom siromaštvu”. Preporuka također doprinosi razmjeni najboljih praksi među državama članicama i utvrđuje potporu na razini EU-a koja je dostupna kroz kombinaciju izvorâ financiranja koja nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima omogućuje da potpuno iskoriste svoje financijske kapacitete, uključujući bespovratna sredstva i subvencioniranu obnovu kako bi se ograničila početna ulaganja. Druge bitne inicijative uključuju potporu Savjetodavnog centra za energetsko siromaštvo lokalnim projektima, trenutačno u prvoj godini pružanja tehničke potpore, paket mjera za cijene energije koji državama članicama pomaže u primjeni odgovarajućih alata za pružanje potpore građanima i kućanstvima pri suočavanju s visokim cijenama energije, potporu ugroženim kućanstvima i poduzećima u okviru plana REPowerEU 8 te nedavnu uspostavu koordinacijske skupine Komisije za energetsko siromaštvo i ugrožene potrošače 9 .

2.7Međutim, EGSO napominje da bez brze provedbe, snažnih obveza i konkretnih mjera država članica, uključujući zajednički pristup razumijevanju problema energetskog siromaštva i njegovu rješavanju na europskoj razini, što bi moglo dovesti do zajedničke definicije – pri čemu bi se svakoj državi članici prepustilo da pronađe prilagođena rješenja – inicijative koje je Komisija dosad predstavila neće biti dovoljne za prevladavanje trenutačne krize koja utječe na sve veći broj potrošača.

3.Rješavanje problema energetskog siromaštva iz holističke perspektive: poziv na političku koaliciju i strategiju protiv energetskog siromaštva

3.1Budući da je energetsko siromaštvo rezultat društvenih, okolišnih, gospodarskih i geopolitičkih čimbenika, ono iziskuje holistički pristup, što podrazumijeva globalnu analizu tog pitanja i uključivanje raznih dionika, od potrošača, organizacija civilnog društva i poduzeća do europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti. U tu svrhu EGSO poziva na stvaranje široke i ambiciozne političke koalicije. Koalicija bi trebala uključivati Europsku komisiju i njezin Savjetodavni centar za energetsko siromaštvo, Europski parlament, Vijeće, države članice, Europski odbor regija, Europski gospodarski i socijalni odbor, Sporazum gradonačelnika i organizacije civilnog društva, uključujući predstavnike poduzeća, potrošačkih organizacija i organizacija koje predstavljaju skupine stanovništva u najvećoj opasnosti od energetskog siromaštva.

3.2Države članice trebale bi neprestano biti u kontaktu s potrošačima i lokalnim i općinskim vlastima koje rade na rješavanju tog problema. Općine, gradovi i regije često su u najboljem položaju da u ranoj fazi prepoznaju kućanstva kojima prijeti energetsko siromaštvo, pa tako i da taj problem pokušaju riješiti na najdjelotvorniji način. Lokalna i nacionalna poduzeća također mogu biti važni akteri, zajedno s nacionalnim i lokalnim tijelima (uključujući općine i općinske službe) 10 , u aktivnostima čiji je cilj smanjiti energetsko siromaštvo, uključujući pružanjem doprinosa valu obnove. Budući da je općenito manje vjerojatno da će ranjivi potrošači moći brzo prilagoditi svoje obrasce potrošnje, s njima bi se trebalo savjetovati i uključiti ih na svim razinama. Ključno je u osmišljavanje i provedbu mjera uključiti njihova iskustva i obrasce ponašanja.

3.3Organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u olakšavanju dijaloga između građana, poduzeća, radnika, potrošača i donositelja odluka. S obzirom na njihovu stručnost i umreženost na terenu, organizacije civilnog društva moraju biti uključene u razvoj mjera za rješavanje problema energetskog siromaštva, uključujući i osmišljavanje, provedbu i praćenje strategija za iskorjenjivanje energetskog siromaštva u Europi.

3.4EGSO preporučuje da koalicija osmisli strategiju EU-a protiv energetskog siromaštva na inicijativu Komisije. Strategija bi se trebala temeljiti na priznavanju prava na energiju te bi u njoj trebalo utvrditi ambiciozne, ali realistične ciljeve za postizanje ciljeva utvrđenih u akcijskom planu za europski stup socijalnih prava. Osim toga, njome bi trebalo nastojati dugoročno iskorijeniti energetsko siromaštvo. Strategija bi trebala uključivati energetske i neenergetske mjere za uklanjanje temeljnih uzroka energetskog siromaštva i ublažavanje uvjeta za energetski siromašne i ranjive potrošače. Ta je strategija potrebna i kako bi se osiguralo da klimatska i energetska tranzicija budu osmišljene i provedene na pravedan, pravičan i uključiv način i tako da nitko ne bude zapostavljen. Strategija bi mogla uključivati godišnji sastanak (za praćenje napretka i podizanje svijesti o zajedničkim djelovanjima), zahtjeve za redovite strukturirane dijaloge i kampanje informiranja namijenjene državama članicama i svim relevantnim dionicima te stvoriti dodatne poticaje za ulaganje u energetsku tranziciju. Savjetodavni centar za energetsko siromaštvo mogao bi imati veću ulogu u njezinoj provedbi i praćenju.

3.5Usporedno s tim, Europska komisija, Vijeće, Parlament i države članice na nacionalnoj razini moraju se pobrinuti za to da se postojećim i novim zakonodavnim i javnopolitičkim inicijativama i dalje na primjeren način rješava problem energetskog siromaštva. To bi, primjerice, trebalo činiti tijekom provedbe europskog zelenog plana i vala obnove putem preispitivanja nacionalnih energetskih i klimatskih planova i dugoročnih strategija za obnovu zgrada te izvješćivanja o njihovu napretku, te stavljanjem većeg naglaska na energetsko siromaštvo u okviru postupka europskog semestra. Zakonodavne inicijative i pregledi isto su tako bitne prilike za daljnje rješavanje problema energetskog siromaštva, kao što su predstojeće revizije Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada, Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, Direktive o energetskoj učinkovitosti te prijedlog za Socijalni fond za klimatsku politiku. Osim toga, Europska unija mora osigurati da se u svim novim inicijativama za pružanje cjenovno povoljne, sigurne i održive energije nastavi pridavati osobita pozornost učincima na najugroženije potrošače kako bi se ublažile posljedice visokih cijena energije. To uključuje inicijative za niskougljično gospodarstvo i za okončanje ovisnosti Europe o ruskim fosilnim gorivima, kao što je Komunikacija o planu REPowerEU.

3.6Komisija bi trebala poticati države članice da osmisle nacionalne planove ili politike za iskorjenjivanje energetskog siromaštva integriranjem i usklađivanjem svih politika i instrumenata financiranja na razini EU-a i na nacionalnoj razini. EGSO poziva države članice čiji nacionalni energetski i klimatski planovi pokazuju nedostatak angažmana u borbi protiv energetskog siromaštva da pojačaju svoje napore jasnim okvirima za praćenje i evaluaciju. Točno i poboljšano izvješćivanje od presudne je važnosti jer nema dovoljno dostupnih visokokvalitetnih dokaza o tome kako bi energetsko siromaštvo trebalo kvantificirati i pratiti.

4.Rješavanje problema energetskog siromaštva donošenjem hitnih i dugoročnih mjera za mjerenje te pojave i zaštitu potrošača

4.1EGSO poziva EU da promiče zajednički pristup za razumijevanje problema energetskog siromaštva i njegovo rješavanje na razini EU-a, što bi moglo dovesti do zajedničke definicije. Činjenica je da svaka država članica može odabrati vlastite kriterije za definiranje energetskog siromaštva, pa bi nedostatak zajedničkog pristupa mogao Komisiji otežati ispravnu procjenu situacije i onemogućiti državama članicama zajedničko razumijevanje problema i koordiniran odgovor. Definicija iz prijedloga za preinaku Direktive o energetskoj učinkovitosti i pokazatelji koje je prethodno utvrdio Opservatorij EU-a za energetsko siromaštvo 11 dobar su početak. S obzirom na hitnost problema, EGSO smatra da Komisija i države članice moraju promicati zajednički pristup kojim se omogućuje konkretno i zajedničko razumijevanje energetskog siromaštva i prikupljanje statističkih podataka 12 .

4.2U svojem paketu instrumenata za cijene energije Komisija je predložila nekoliko hitnih mjera koje bi države članice mogle poduzeti kako bi smanjile troškove energije za potrošače, kao što su gornje granice cijena, porezne olakšice i subvencije za potrošače i poduzeća, kao i socijalne mjere, primjerice, posebna socijalna plaćanja i privremena odgoda plaćanja računa za energiju, uzimajući pritom u obzir situaciju i potrebe ranjivih osoba kao što su osobe s invaliditetom, samohrani roditelji i obitelji s mnogo djece. Do veljače 2022. države članice donijele su mnoge od mjera preporučenih u paketu. Na primjer, 18 država članica isplatilo je sredstva ugroženim skupinama, a 11 država članica smanjilo je porez na energiju. 13 S obzirom na različite situacije u svakoj pojedinoj državi članici (i unutar svake pojedine regije) i poduzete mjere, broj građana EU-a izloženih energetskom siromaštvu nije jednak u svim dijelovima Unije.

4.3EGSO poziva države članice da nastave donositi hitne mjere kad god je to potrebno kako bi se zaštitili potrošači izloženi riziku od energetskog siromaštva ili već zahvaćeni njime, uzimajući pritom u obzir nacionalne, regionalne i lokalne potrebe i posebnosti. Iako ne postoji univerzalno rješenje jer se cijene energije znatno razlikuju diljem EU-a zbog, među ostalim, činjenice da države članice danas vrlo različito interveniraju na tržištima (npr. porezima i pristojbama, izuzećima ili opterećenjima koja često utječu samo na neke potrošače) 14 , države članice moraju se pobrinuti za to da najranjivije skupine ne ostanu bez potpore. Trebalo bi uvesti izravnu financijsku potporu i socijalne politike kako bi se ublažile negativne posljedice povećanja cijena na najranjivije skupine.

4.4Izravna pomoć potrebitima mora biti „ciljana”, a ne „općenita”, mora voditi računa o socijalnoj dimenziji i ne smije ometati ostvarenje zelene tranzicije. Mogla bi se razmotriti mogućnost uvođenja vremenski ograničene potpore (npr. za prvih 300 kWh električne energije po osobi i kućanstvu) do granice prihoda koju treba definirati. Također bi trebalo odobriti izravnu pomoć ispod granice prihoda koju treba utvrditi, pod uvjetom da u odgovarajućoj situaciji nije dostupno nikakvo prihvatljivo alternativno rješenje. 15

4.5Osim toga, države članice trebale bi povećati poticaje za potrošače da smanje potrošnju energije i na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini provode obnovu na pametan i održiv način kako bi se osigurala energetska učinkovitost i smanjili računi za energiju. Komisija bi trebala poticati takve mjere, koje bi trebalo smatrati dodatnima jer one mogu zamijeniti financijsku i socijalnu potporu koja mora funkcionirati kao neposredna sigurnosna mreža kada su potrošači privremeno i ozbiljno pogođeni nestabilnošću cijena.

4.6Druge korisne mjere mogle bi uključivati educiranje, informiranje i savjetovanje potrošača o energiji, što mora biti široko rasprostranjeno i cjenovno povoljno na lokalnoj razini (na primjer u jedinstvenim kontaktnim mjestima) te subvencionirano. Mjere kao što su putovnice za obnovu zgrada 16 , energetske putovnice i pametna brojila također bi mogle biti potpora potrošačima u tom postupku, uključujući vlasnike zgrada i stanare u najmu. Savjeti u pogledu energije moraju biti prilagođeni potrebama potrošača jer je odgovor na te potrebe vrlo individualan. Osobito bi organizacije potrošača i lokalna i regionalna tijela trebali biti uključeni u proces osmišljavanja mjera i informiranja potrošača.

4.7S obzirom na to da energetsko siromaštvo potječe i iz općeg siromaštva, ključno je da Komisija i države članice i dalje konkretno rade na smanjenju siromaštva općenito, pridajući pozornost stanovništvu koje se već suočava s energetskim siromaštvom i onome koje je u opasnosti od siromaštva zbog nemogućnosti da plati energiju po višim cijenama. Ova nas kriza podsjeća na to da treba kontinuirano poboljšavati pristup zapošljavanju, socijalnu uključenost i pristojni životni standard, s posebnim naglaskom na ljude koji žive u ruralnim i udaljenim područjima, te općenito podupirati gospodarski rast država članica. Za bolju infrastrukturu od općeg interesa, ključne usluge i promet potrebna je promjena stava. Treba podupirati zapošljavanje i MSP-ove, posebno u zapostavljenim i ruralnim područjima.

4.8Istorazinsko ocjenjivanje u državama članicama i razmjena najboljih praksi mogu dovesti do uspješnih projekata i u socijalnom i u energetskom sektoru, koji se mogu proširiti Unijom. To uključuje projekte u području energetske učinkovitosti, energetske pismenosti i čiste energije (kako bi se ljudima pružala energija iz obnovljivih izvora), ali i socijalne mjere koje imaju potencijal da smanje račune za energiju i siromaštvo općenito.

5.Rješavanje problema energetskog siromaštva ulaganjem u pravednu i učinkovitu energiju

5.1EGSO naglašava važnost ulaganja u pravednu i učinkovitu energiju kako bi se energetsko siromaštvo dugoročno ublažilo. Nužno je ulaganje u razvoj čiste energije iz obnovljivih izvora i u opsežnu obnovu zgrada u Uniji s obzirom na dugotrajni strukturni manjak ulaganja u tom području i na klimatske, ekološke, gospodarske i socijalne posljedice koje to podrazumijeva. Obnova će imati i dodatne pozitivne učinke na gospodarstvo u smislu otvaranja radnih mjesta i inovacija, što će donijeti korist građanima EU-a u kratkom, srednjem i dugom roku.

5.2EGSO pozdravlja prijedlog za uspostavu Socijalnog fonda EU-a za klimatsku politiku kako bi se rješavali socijalni i distribucijski izazovi zelene tranzicije (koja je ključna u borbi protiv klimatskih promjena) i potakle mjere za ublažavanje socijalnih posljedica trgovanja emisijama u sektoru zgrada i cestovnog prijevoza. Međutim, EGSO napominje da samo taj fond možda neće biti dostatan za ispunjavanje svih zahtjeva energetske učinkovitosti i tranzicije te bi ga trebalo pojačati relevantnim intervencijama unutar okvira nacionalnih sporazuma o partnerstvu i planova za oporavak i otpornost.

5.3Energetsko siromaštvo može se smanjiti olakšavanjem ulaganja i usmjeravanjem financiranja na obnovljive izvore energije. Komisija bi trebala usko surađivati s državama članicama kako bi procijenila je li raspoloživ proračun dostatan za ispunjavanje potreba i zahtjeva te koje su opcije dostupne za dodatnu potporu državama članicama (npr. prijedlog za novi Fond za klimatsku prilagodbu, koji je podržalo nekoliko zastupnika u Europskom parlamentu 17 i EGSO, a koji bi se mogao koristiti za jačanje sposobnosti EU-a da pruža potporu državama članicama u brzom odgovoru na klimatske, ekološke i energetske hitne situacije). Trebalo bi uzeti u obzir gospodarski oporavak i potrebu za zaštitom održivog razvoja javnih financija u državama članicama i EU-u.

5.4Novi višegodišnji financijski okvir i instrument za oporavak Next Generation EU trebalo bi također i dalje koristiti za rješavanje problema energetskog siromaštva u razdoblju nakon COVID-a 19. EGSO primjećuje da je ruska invazija na Ukrajinu čak ubrzala potrebu EU-a da osigura brz prelazak na čistu energiju kako bi postao neovisan o uvoznim fosilnim gorivima, kako bi se povećala otpornost energetskog sustava te osigurao pristup pravednoj i učinkovitoj energiji za sve građane EU-a, ostvarujući pritom klimatske ciljeve Unije. EGSO napominje da rat u Ukrajini i trenutačni geopolitički kontekst ne bi smjeli dovesti do toga da EU zapostavi svoju misiju postizanja socijalnih i ekoloških ciljeva, koji su osnova za izgradnju dugoročne gospodarske snage.

5.5EU i države članice moraju se pobrinuti za to da se dostupnim sredstvima podupiru ulaganja velikih razmjera u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost, obnovu zgrada, subvencioniranje postavljanja izolacije u stambene jedinice te u cjenovno povoljne, energetski učinkovite socijalne stanove kao i društvene stambene projekte. Jasno je da je potreban velik iznos privatnih ulaganja, što iziskuje poticajno regulatorno i ulagačko okruženje. Države članice trebale bi u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima dati prednost temeljitoj obnovi koja bi dovela do više od 60 % uštede energije 18 te podupirati osposobljavanje kvalificirane radne snage.

5.6 Kohezijski fond i mehanizam za pravednu tranziciju mogli bi biti izvor resursa za regije i zajednice najviše pogođene tranzicijom na čistu energiju. Europska komisija također bi trebala nastaviti financirati projekte za rješavanje problema energetskog siromaštva u okviru programa Obzor Europa i potprograma „Prelazak na čistu energiju“ programa LIFE. Na primjer, financiranje istraživanja iz programa Obzor Europa moglo bi se koristiti za razvoj cjenovno povoljnih uređaja i tehnologije koji se mogu koristiti za smanjenje potrošnje energije u kućanstvu. Komisija i države članice trebale bi s pomoću sredstava EU-a poticati poduzeća i privatne tvrtke da razvijaju inovacije i odgovarajuće tehnologije za energetsku učinkovitost.

5.7EGSO također poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da se strategija „val obnove“ provodi tako da se podupiru skupine s najnižim dohotkom, osiguravajući da ugrožene osobe raspolažu novcem za ulaganje u energetsku učinkovitost, dajući prednost zgradama s najlošijim energetskim svojstvima te pritom rješavajući problem isključenosti u pogledu stanovanja. Trebalo bi znatno povećati sredstva EU-a, osobito za aktere na terenu, u svrhu obnove zgrada i decentralizirane proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Prioritetni primatelji trebala bi biti ugrožena kućanstva koja su već siromašna ili u opasnosti od energetskog siromaštva. U tu svrhu treba osigurati dostatna sredstva u okviru Socijalnog fonda za klimatske politike kako bi se kompenziralo proširenje sustava trgovanja emisijama. Osim toga, države članice trebale bi povećati ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost. Na primjer, s varijabilnim troškovima blizu nule, energija iz obnovljivih izvora kao što je energija vjetra ili sunca, mogla bi dovesti do nižih cijena na veleprodajnom tržištu. 19

5.8Prekvalifikacija i usavršavanje imat će važnu ulogu u zelenoj tranziciji, valu obnove i energetskoj učinkovitosti. Kako bi se osmislile konkretne strategije za praćenje i predviđanje potreba za stjecanjem vještina, usavršavanjem i prekvalifikacijom radnika u pogođenim sektorima, EGSO upućuje na rezultate projekata socijalnih partnera i tom području. 20

5.9I privatni sektor ima ključnu ulogu u promicanju nužnog poduzetništva i ulaganja, među ostalim u svrhu poticanja razvoja zelenih vještina radi ubrzanja zelene tranzicije i smanjenja energetskog siromaštva. Da bi se postigli ekološki standardi poput energetskih pregleda, potrebno je znatno povećati broj javno-privatnih partnerstava i sredstva za istraživanje i razvoj te intenzivnije pružati tehničku pomoć MSP-ovima. Treba i razmjenjivati dobre prakse među državama članicama kako bi se potaklo njihovo širenje.

Bruxelles, 21. rujna 2022.

Christa Schweng
Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

_____________

(1)     https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/ddn-20211105-1 .
(2)    Izvor podataka: prc_hicp_manr .
(3)     https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Energy_production_and_imports .
(4)    REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju (8. ožujka 2022.).
(5)    Komisija je uvidjela negativne posljedice visokih cijena energije na gospodarstvo, uključujući konkurentnost poduzeća, uz procjenu Europske središnje banke (prije ruske invazije) da će energetski cjenovni šokovi smanjiti rast BDP-a 2022. godine za oko 0,5 postotnih bodova. Vidjeti REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju (8. ožujka 2022.).
(6)    Istraživanje EU-a o dohotku i životnim uvjetima (EU SILC) 2020., u kojem se koriste varijable o sposobnosti održavanja doma dovoljno toplim, postojanju loših stambenih uvjeta i zaostacima u plaćanju računa za energiju, kako su naveli sami ispitanici. Pokazalo se da je energetsko siromaštvo, iako prisutno u cijelom EU-u, osobito izraženo u istočnim i južnim europskim državama.
(7)      U članku 2. stavku 49. prijedloga za preinaku Direktive o energetskoj učinkovitosti energetsko siromaštvo definirano je na način da znači da „kućanstvu manjka pristup osnovnim energetskim uslugama na kojima se temelje pristojan životni standard i zdravlje, uključujući dostatnu količinu energije za odgovarajuće grijanje, hlađenje, rasvjetu i napajanje uređaja, u relevantnom nacionalnom kontekstu, postojećim socijalnim politikama i ostalim relevantnim politikama”.
(8)       https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_1511 .
(9)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT//?uri=CELEX:32022D0589.
(10)     COM/2020/662 final .
(11)     https://energy-poverty.ec.europa.eu/energy-poverty-observatory/indicators_en
(12)    Na primjer, definicija energetskog siromaštva predložena u pregovorima u Europskom parlamentu o prijedlogu za Socijalni fond za klimatsku politiku bila je „kućanstva u najnižim dohodovnim decilima čiji troškovi energije dvaput premašuju srednji omjer između troškova energije i raspoloživog dohotka nakon odbijanja troškova za stanovanje”.
(13)    Giovanni Sgaravatti, Simone Tagliapietra i Georg Zachmann. National policies to shield consumers from rising energy prices (Nacionalne politike za zaštitu potrošača od rastućih cijena energije). Bruegel, 8. veljače 2022.
(14)    Mišljenje EGSO-a o cijenama energije, SL C 275, 18.7.2022, str. 80– 87.
(15)    Mišljenje EGSO-a o cijenama energije, SL C 275, 18.7.2022, str. 80– 87.
(16)     https://www.bpie.eu/publication/renovation-passports/ .
(17)     Zastupnici u Europskom parlamentu iz Odbora za regionalni razvoj, predlažu uspostavu Fonda za klimatsku prilagodbu | Vijesti | Europski parlament (europa.eu)
(18)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32019H0786&from=HR
(19)    Procjenjuje se da je povećanje količine električne energije iz obnovljivih izvora, uz ostale nepromijenjene parametre, zaslužno za smanjenje cijena električne energije na promptnom tržištu u Njemačkoj za 24 % u razdoblju od 2008. do 2015., a za 35 % u Švedskoj u razdoblju od 2010. do 2015. godine (Hirth, 2018.).
(20)     Mišljenje EGSO-a o cijenama energije,
Top